Linkovi

Višegodišnje kazne građanima Srbije zbog ratovanja u Siriji


An image from “Strashnaya Skazka Daesh” ("Daesh Horror Story"), a Russian brochure that aims to “unmask IS recruitment strategies.”
An image from “Strashnaya Skazka Daesh” ("Daesh Horror Story"), a Russian brochure that aims to “unmask IS recruitment strategies.”

Pred Specijalnim sudom u Beogradu izrečena su prvostepene presude sedmorici optuženih za terorizam i povezanost sa terorističkim organizacijama u Siriji. Svi su osuđeni na zatvorske kazne.

Pred Specijalnim sudom u Beogradu izrečena su prvostepene presude sedmorici optuženih za terorizam i povezanost sa terorističkim organizacijama u Siriji.

Svi optuženi su proglašeni krivim za krivično djelo koje im je stavljano na teret i svi su osuđeni na zatvorske kazne.

Abid Podbićanin, Sead Plojović i Tefik Mujović osuđeni su na po 11 godina zatvora. Iznudin Crnovršanin osuđen je na devet, Ferat Kasumović na sedam godina i šest mjeseci, Goran Pavlović na 10, a Rejhan Plojović devet godina i šest meseci zatvora.

Oni su osuđeni po optužnici da su u Srbiji i regionu, kao i u Zapadnoj Evropi, prikupljali novac i finansirali odlazak više građana Srbije u kampove za obuku, a nakon toga na ratište u Siriji.

Prema optužnici, oni su početkom 2013. godine, uspostavili vezu sa organizacijama Islamska država Iraka i Levanta - IDIL i Front Al Nusra, koje su Ujedinjene nacije proglasile terorističkim.

Prvooptuženom Abidu Podbićaninu – o kome je februara 2015. godine objavljena nikada potvrđena informacija da je poginuo na sirijskom ratištu, Goranu Pavloviću i Rejhanu Plojoviću presuda je izrečena u odsustvu – s obzirom na to da su nedostupni pravosudnim organima Srbije.

Sa druge strane, Sead Plojović, Izudin Crnovršanin, Ferat Kasumović su već pune četiri godine u pritvoru – pošto su uhapšeni oktobra 2014. godine. Tefik Mujović je u pritvoru od privođenja koje se dogodilo 2016. godine.

To je inače prvi postupak koji su pravosudni organi Srbije pokrenuli zbog ratovanja u Siriji, a počeo je marta 2015. godine.

Četiri puta je vraćan na početak. U dva navrata razlozi su bili proceduralne prirode – izmjene sastava sudskih vijeća.

Nakon toga uzrok je bio objedinjavanje sa optužnicom protiv Gorana Pavlovića i Rejhana Plojovića. Na koncu – četvrti put suđenje je ispočetka počelo zbog hapšenja još jednog od osumnjičenih, Tefika Mujovića.

Zbog toga su advokati odbrane, ali i stručne posmatračke organizacije ukazivale na ugroženost prava optuženih da im se sudi u razumnom roku.

Optuženi predugo u pritvoru mimo Ustava: Izabela Kisić
Optuženi predugo u pritvoru mimo Ustava: Izabela Kisić

Izabela Kisić iz Helsinškog odbora za ljudska prava koja ovo suđenje prati od početka, smatra da bi zato bilo veoma važno da presude danas budu i donijete.

“Optuženi su u pritvoru već četiri godine, čime je praktično prekršeno Ustavom zagarantovano pravilo, a to je suđenje u razumnom roku”, ističe Kisić i dodaje da je sud odbijao da se optuženi brane sa slobode iako su branioci to tražili.

“Ima slučajeva i kada se optuženi za ratne zločine u Srebrenici brane sa slobode, pa jeste diskutabilno zašto u ovom slučaju nisu bile obezbeđene garancije da optuženi neće pobeći i da će se redovno odazivati na sudska ročište”, rekla je Kisić.

Ona dodaje i da, poređenja radi u BiH slična suđenja traju u proseku tri meseca, dok je najduži slučaj trajao 10 meseci.

Nov slučaj i veliki izazov za pravosuđe

„Ovo je jedan potpuno novi slučaj za pravosuđe Srbije“, ističe takođe Izabela Kisić i dodaje da su se sve strane u postupku – i tužilaštvo i sud i advokati - susretale sa velikim izazovima.

„Naime, veoma je teško pribaviti dokaze kada je reč o stranim ratištima - Šta se tamo dešavalo? Kojim su organizacijama su se optuženi tačno priključili? Takođe, novine za naše pravosuđe su i forenzika Youtube snimaka, onda kako se Facebook objave koriste za dokaz... To su sve bili izazovi i za tužilaštvo i za advokate optuženih“, kaže Kisić.

Inače, boravak svojih državljana na stranim ratištima, Srbija sankcioniše Krivičnim zakonom koji je u te svrhe izmijenila 2014. godine. Izmjene su podrazumijevale uvođenje dva nova krivična djela - učestvovanje u ratu u stranoj državi i organizovanje učestvovanja u ratu u stranoj državi.

Za prvo, u zavisnosti od toga da li se u ratu učestvuje kao pojedinac ili u sastavu grupe, zaprijećena je kazna zatvora od šest mjeseci do osam godina, a za organizovanje učestvovanja od dvije do 10 godina.

Dodajmo i da je Viši sud u Beogradu do sada donio 28 osuđujućih presuda protiv državljana Srbije koji su učestvovali u ratu u Ukrajini, od kojih je 26 pravosnažnih na osnovu priznanja krivice i nagodbe s Tužilaštvom.

Protiv četiri učesnika izrečene su zatvorske kazne, dok je ostalima izrečena uslovna kazna, potvrđeno je početkom marta za Radio Slobodna Evropa u Višem sudu u Beogradu.

XS
SM
MD
LG