Linkovi

Izdvojeno

Srbija dala državljanstvo odbjeglom Mirku Vrućiniću pred izricanje presude za ratne zločine u BiH

Mirko Vrućinić (desno) sa advokatom. (Foto: BIRN BiH)

Srbija je Mirku Vrućiniću dala državljanstvo dva mjeseca prije nego je pobjegao iz Bosne i Hercegovine gdje mu se završavalo petogodišnje suđenje za ratne zločine u Sanskom Mostu, što je prema mišljenju svjedoka iz ovog postupka ponižavajuće za žrtve i ujedno obmana njih i pravosuđa.

Kako je potvrđeno iz Državnog suda za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), Vrućinić je u evidenciju državljana Srbije upisan u septembru 2020. na osnovu rješenja Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije iz juna te godine.

Posljednjeg dana mjeseca augusta 2020. Vrućinić se nije pojavio pred Sudom BiH gdje je njegova Odbrana nakon petogodišnjeg postupka trebala iznijeti završne riječi, poručivši po advokatu Branku Gudalu da je otišao u Srbiju zbog nepoštenog suđenja.

Nakon što je Sud obaviješten o njegovom odlasku u Srbiju, utvrđeno je da je 30. augusta u 13:25 sati prešao granični prelaz “Rača”.

Vrućiniću, nekadašnjem načelniku Stanice javne bezbjednosti i članu Kriznog štaba u Sanskom Mostu, sudilo se za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu u sklopu kojeg su vršena ubistva, prisilna preseljenja, protivzakonita zatvaranja i prisilni nestanci. Suđenje mu je počelo 22. aprila 2015. godine.

Tužiteljica Eldina Biuk je na ročištu 31. augusta prošle godine navela da je Tužilaštvo BiH više puta od Srbije i putem Interpola tražilo informaciju o dvojnom državljanstvu i da li je Vrućinić podnio zahtjev za srbijansko državljanstvo, ali da iz te države nisu htjeli odgovoriti.

Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva BiH, kaže da je ova institucija u više navrata, u skladu sa Memorandumom o saradnji, slala upit Tužilaštvu za ratne zločine Srbije o državljanstvu i prebivalištu optuženog na području ove države.

"Pomoć smo tražili i putem Interpola. Pomoć i koordinaciju u novembru 2020. godine pružio je Ured tužitelja u Den Haagu, te smo od Tužilaštva za ratne zločine Srbije dobili odgovor da ima državljanstvo Srbije i prijavljeno prebivalište na području te države", naveo je Grubešić u pisanom odgovoru.

Sud BiH je 4. aprila 2021. dobio odgovor od Ministarstva pravde Srbije po zamolnici poslanoj gotovo pet mjeseci ranije u kojoj je pitano da li Vrućinić ima državljanstvo te države.

BIRN je podatke o državljanstvu Vrućinića pokušao da dobije u dva navrata tokom nekoliko mjeseci od MUP-a, ali su zahtjevi odbijeni.

"Budući da postupak u BiH nije okončan, a pošto se ne vodi u Srbiji, ne možemo znati da li su sva njegova prava poštovana, a naročito pravo na fer i pošteno suđenje, imajući u vidu sve objektivne okolnosti procesuiranja pripadnika srpskog naroda za krivična dela počinjena za vreme rata u BiH, a koje su vršile institucije BiH i međunarodni sudovi", navedeno je u odgovoru MUP-a Srbije.

Iz MUP-a nisu odgovorili na dodatni zahtjev za komentar o davanju državljanstva optuženom za ratne zločine na samom kraju suđenja.

Nemogućnost suđenja u odsustvu

Interpolova potjernica za Mirkom Vrućinićem
Interpolova potjernica za Mirkom Vrućinićem

Iz Suda su ranije potvrdili da je 1. septembra 2020. doneseno rješenje o određivanju pritvora i naredba o raspisivanju potjernice za Vrućinićem, te da je odbijen zahtjev Tužilaštva BiH da se suđenje okonča i izrekne presuda bez prisustva optuženog za kojim je Interpol raspisao potjernicu.

"Rješenje je postalo pravosnažno 2. decembra 2020. godine nakon što je Apelaciono odjeljenje odbilo žalbu Tužilaštva kao neosnovanu", odgovoreno je iz Državnog suda, uz objašnjenje da se Vrućiniću, prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, ne može suditi u odsustvu.

Sudija Faris Vehabović govori da je Evropski sud za ljudska prava u više predmeta zauzeo stav da onaj kome se sudilo u odsustvu nije imao jednakost oružja, te su zbog toga mnoge zemlje napustile tu mogućnost.

Vehabović ističe da čak tamo gdje se može suditi u odsustvu, obaveza je ponovno suđenje ukoliko osoba postane dostupna organima te države.

Esad Fejzagić, advokat i bivši sudija Suda BiH, smatra da su materijalni zakoni u BiH manjkavi i da se radi o kompleksnom problemu koji se ne može nikako samo adresirati na sudije i tužioce.

"Ranije je to postojalo s tim što je postojala mogućnost čim bude dostupan taj optuženi organima pravosuđa u toj zemlji, taj postupak se stavlja van snage i počinje suđenje iznova", kaže Fejzagić.

Vehabović navodi da sudovi mogu da koriste mjere pritvora i drugih zabrana koje osiguravaju prisustvo optuženog na suđenju, dok Fejzagić smatra da su uprkos njima "granice šuplje".

"Oduzmu se svi putni dokumenti, naredi im se javljanje u policijsku upravu. Međutim, naše granice su šuplje kao švajcarski sir i može svako živ proći u svaka doba", kaže Fejzagić, dodajući da u Zakonu o krivičnom postupku postoje ograničenja o trajanju pritvora.

Obmana pravosuđa i žrtava

Adil Draganović, advokat koji bio svjedok Tužilaštva u postupku protiv Vrućinića, smatra da je njegov bijeg ponižavajući za žrtve.

"Bio je svjestan da će biti osuđen. Obmanuo je naše pravosuđe, branio se sa slobode. Ni Tužilaštvo ni Sud sigurno nisu imali informacije da bi mogao pobjeći iz BiH u Srbiju i pozivati se na državljanstvo", kaže Draganović.

Kako navode u Državnom sudu, ugovorom između BiH i Srbije o izručenju od 5. septembra 2013. godine propisano je da se odredbe o izručenju sopstvenih državljana ne primjenjuju na krivična djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, zbog čega optuženi sa dvojnim državljanstvom Srbije napuštaju BiH.

"Vrućinić je odlaskom u Srbiju, čiji je državljanin, postao nedostupan organima gonjenja BiH, s obzirom da ni BiH ni Srbija ne izručuju vlastite državljane u predmetima genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina", navedeno je iz Suda.

Iz Suda dodaju da veliki broj optuženih koji se trenutno procesuiraju pred Sudom BiH zbog ratnih zločina posjeduju dvojno državljanstvo BiH i Srbije ili Hrvatske.

"Oni koji ne posjeduju dvojno državljanstvo prije početka glavnog pretresa isto ostvare tokom trajanja glavnog pretresa", kažu u Sudu.

Sudija Evropskog suda za ljudska prava Vehabović ističe da ukoliko saradnja nije moguća, onda postoje sredstva u zakonu koja se mogu iskoristiti da bi se osiguralo nečije prisustvo.

"To prije svega treba rješavati na bilateralnom nivou između dvije države da se naprave odgovarajući ugovori koji bi osigurali da se priznaju presude ili da se može suditi uz punu saradnju one druge države", smatra Vehabović.

See all News Updates of the Day

SAD oborile navodni kineski špijunski balon

USA-CHINA/SPY

Sjedinjene Države oborile su u subotu navodno kineski špijunski balon dok je lebdio pokraj jugoistočne obale zemlje, rekli su Reutersov svjedok i američki dužnosnici, privodeći kraju dramatičnu špijunsku sagu koja je skrenula pozornost na pogoršanje kinesko-američkih odnosa.

Predsjednik Joe Biden odobrio je vojni plan za obaranje navodnog kineskog špijunskog balona, rekli su američki dužnosnici, dok je vlada naredila prekid letova oko obale Južne Karoline zbog, kako je nazvala, neobjavljenih "napora nacionalne sigurnosti".

Pentagon nije odmah komentirao. Washington je balon nazvao "jasnim kršenjem" suvereniteta SAD-a.

Ranije u subotu, Biden je rekao da će se Sjedinjene Države "pobrinuti" za sumnjivi kineski špijunski balon, ali nije davao pojedinosti. Upitan hoće li balon biti oboren, Biden je dao palac gore novinarima.

Fotograf Reutersa rekao je da je navodni kineski špijunski balon oboren iznad jugoistočne obale SAD. Mlazni trag je udario je u balon, ali nije došlo do eksplozije, rekao je fotograf.

Zatim je počeo padati, rekao je fotograf.

Vojni čelnici ranije ove sedmice preporučili su da se ne obara balon dok je bio iznad Montane zbog opasnosti od pada krhotina, rekli su dužnosnici.

Američka Savezna uprava za zrakoplovstvo (FAA) u subotu je pauzirala odlaske i dolaske u tri zračne luke, uključujući međunarodnu zračnu luku Myrtle Beach na obali Južne Karoline zbog "napora nacionalne sigurnosti".

FAA je izdala privremenu zabranu letova kako bi oslobodila zračni prostor oko obale Južne Karoline. Obavijest je blokirala letove na više od 100 četvornih milja (260 četvornih kilometara) -- uglavnom iznad Atlantskog okeana, prema dokumentu koji je objavila FAA. U obavijesti se upozorava da bi vojska mogla upotrijebiti smrtonosnu silu ako zrakoplovi prekrše ograničenja i ne poslušaju naredbe za odlazak.

Reutersov fotograf u području Myrtle Beacha mogao je vidjeti iznad glave navodno špijunski balon, s dva američka vojna mlažnjaka kako lete uz njega.

Kina je izrazila žaljenje što je "cepelin" koji se koristi u civilne meteorološke i druge znanstvene svrhe zalutao u američki zračni prostor.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u subotu da je let "cepelina" iznad Sjedinjenih Država bio nesreća više sile i optužilo američke političare i medije da iskorištavaju situaciju kako bi diskreditirali Peking.

Sumnjivi kineski špijunski balon potaknuo je američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena da odgodi posjet Kini ovoe sedmice koji je trebao započeti u petak.

Odgoda Blinkenova putovanja, koji su u novembru dogovorili Biden i kineski predsjednik Xi Jinping, udarac je onima koji su to vidjeli kao zakašnjelu priliku za stabilizaciju sve kolebljivijih odnosa između dviju zemalja.

Kina želi stabilne odnose sa SAD kako bi se mogla usredotočiti na svoje gospodarstvo, pogođeno sada napuštenom politikom nulte epidemije COVID-a i zapostavljeno od stranih ulagača zabrinutih onim što vide kao povratak državne intervencije na tržište.

Pentagon je u petak rekao da je još jedan kineski balon primijećen iznad Latinske Amerike, ne navodeći gdje točno.

SAD: Veliki rast broja radnih mjesta, najniža stopa nezaposlenosti od 1969.

Rast broja radnih mjesta u SAD-u naglo se ubrzao u siječnju, dok je stopa nezaposlenosti dosegla najnižu razinu od 3,4% u posljednjih 53- godine, što ukazuje na tvrdoglavo ograničeno tržište rada i potencijalnu glavobolju za dužnosnike Federalnih rezervi dok se bore protiv inflacije.

Pomno praćeno izvješće Ministarstva rada o zapošljavanju u petak također je pokazalo da je otvaranje novih radnih mjesta u protekloj godini bilo mnogo veće nego što se prethodno procjenjivalo, sugerirajući da gospodarstvo nije ni blizu recesiji. Iako je inflacija plaća dodatno zahlađena u siječnju, prosječne plaće po satu porasle su brže u 2022. nego što se prethodno procjenjivalo.

Snaga zapošljavanja, koja se dogodila unatoč otpuštanjima u tehnološkom sektoru, kao i u sektorima poput stanovanja i financija koji su osjetljivi na kamatne stope, izlila je hladnu vodu na očekivanja tržišta da je središnja banka SAD-a blizu pauziranja svog ciklusa stezanja monetarne politike.

Ekonomisti kažu da zapanjujuće izvješće i drugi podaci objavljeni u petak koji pokazuju nagli oporavak aktivnosti uslužnog sektora prošlog mjeseca sugeriraju da bi Fed mogao podići svoju ciljnu kamatnu stopu iznad nedavno projiciranih vrhunaca od 5,1% i zadržati je tamo neko vrijeme.

"Tržište rada još uvijek je vruće, prevruće za Fed", rekao je Daniel Vernazza, glavni međunarodni ekonomist UniCredit banke u Londonu. "Svatko tko je mislio da bi Fed mogao prestati s rastom čim se ožujak nastane, vjerojatno će biti razočaran ovim dokazom."

Istraživanje poduzeća pokazalo je da su se platni spiskovi nepoljoprivrednih poduzeća prošlog mjeseca povećali za 517.000 radnih mjesta, najviše u šest mjeseci. Ekonomisti u anketi Reutersa očekivali su dobitak od 185.000. Podaci za prosinac revidirani su na više kako bi pokazali 260.000 dodanih radnih mjesta umjesto prethodno prijavljenih 223.000. Rast zaposlenosti prošlog mjeseca bio je znatno iznad mjesečnog prosjeka od 401.000 u 2022.

Sa siječanjskim izvješćem, Zavod za radnu statistiku (BLS) Ministarstva rada objavio je svoju godišnju reviziju "referentnih vrijednosti" platnih spiskova i ažurirao formule koje koristi za izjednačavanje podataka za redovite sezonske fluktuacije u istraživanju poduzeća.

Gospodarstvo je u 12 mjeseci do ožujka 2022. otvorilo 568 000 radnih mjesta više nego što je ranije objavljeno. Revizije podataka o plaćama od travnja do prosinca također su pokazale više otvorenih radnih mjesta nego što se prethodno procjenjivalo. Gospodarstvo je 2022. otvorilo 4,8 milijuna radnih mjesta umjesto prethodno prijavljenih 4,5 milijuna.

Revizije su odbacile tvrdnje istraživača iz Philadelphia Feda koji su u prosincu objavili rad u kojem se sugerira da je rast zaposlenosti u drugom kvartalu 2022. bio precijenjen za oko milijun radnih mjesta.

BLS je revidirao svoj sustav klasifikacije djelatnosti, što je rezultiralo reklasificiranjem oko 10% zaposlenosti u različite industrije. Općenito povećanje zaposlenosti prošlog mjeseca predvodio je sektor odmora i ugostiteljstva, koji je dodao 128.000 radnih mjesta, od kojih 99.000 u restoranima i barovima.

Zapošljavanje u slobodnom vremenu i ugostiteljstvu ostaje 495 000 radnih mjesta ispod razine prije pandemije. Zapošljavanje u profesionalnim i poslovnim uslugama poraslo je za 82.000, s privremenim pomoćnim poslovima, najava budućeg zapošljavanja, koji su se oporavili za 25.900 nakon nekoliko mjeseci pada. Vladine plaće skočile su za 74.000, potaknute povratkom štrajkača sveučilišnih radnika u Kaliforniji.

Platni spiskovi u građevinarstvu povećali su se za 25.000 radnih mjesta, koja su uglavnom bila među poduzetnicima za specijaliziranu trgovinu. Zaposlenost u proizvodnji porasla je za 19.000 radnih mjesta.

Dionicama na Wall Streetu trgovalo se uglavnom u padu. Dolar je ojačao u odnosu na košaricu valuta. Cijene američkih državnih obveznica su pale.

RAST PLAĆA USPORAVA

Prosječna plaća po satu porasla je 0,3% prošlog mjeseca nakon što je u prosincu porasla za 0,4%. Time je međugodišnji rast plaća smanjen na 4,4%, što je najmanji rast od kolovoza 2021., s 4,8% u prosincu. No rast plaća revidiran je prema gore za 2022., što ukazuje na samo umjereno usporavanje inflacije plaća nego što se prije mislilo. Prosječni radni tjedan povećao se na 34,7 sati s 34,4 sata u prosincu.

"Iako je prirodno biti skeptičan u pogledu stupnja snage rasta plaća i povećanja ukupnog broja sati rada s obzirom na percipirano usporavanje rasta, ističemo da su gotovo svi pokazatelji tržišta rada koji se nalaze u ovom izvješću pokazali poboljšanje u uvjetima na tržištu rada", rekao je Conrad DeQuadros, viši ekonomski savjetnik u Brean Capitalu u New Yorku.

Predsjednik Joe Biden rekao je da je izvješće o zapošljavanju znak da njegov ekonomski plan funkcionira. "Poslovi rastu, inflacija pada", napisao je demokratski predsjednik na Twitteru.

Fed je u srijedu podigao referentnu kamatnu stopu za 25 baznih bodova na raspon od 4,50% do 4,75% i obećao "stalna povećanja" troškova zaduživanja. Ovotjedni podaci vlade pokazali su da je krajem prosinca bilo 11 milijuna otvorenih radnih mjesta, s 1,9 radnih mjesta na svaku nezaposlenu osobu.

BLS je također uključio nove procjene stanovništva u anketu o kućanstvima, iz koje je izvedena stopa nezaposlenosti. Kao takva, stopa nezaposlenosti od 3,4%, najniža od svibnja 1969., nije usporediva s prosinačkom stopom od 3,5%, iako na nju nisu utjecale nove kontrole stanovništva.

Zaposlenost u kućanstvima skočila je za 894.000, ali uzimajući u obzir nove procjene stanovništva, porast je iznosio samo 84.000. Oko 886.000 ljudi ušlo je u radnu snagu, iako se broj smanjio za 5.000 nakon prilagodbe za kontrole stanovništva.

Stopa sudjelovanja u radnoj snazi, ili udio radno sposobnih Amerikanaca koji imaju posao ili ga traže, porasla je na 62,4% u siječnju sa 62,3% u prosincu. Ostao je nepromijenjen nakon uzimanja u obzir novih procjena broja stanovnika.

Izvješće o zapošljavanju nagovijestilo je oporavak proizvodne proizvodnje prošlog mjeseca. Također postoje znakovi da je maloprodaja snažno započela 2023. Gospodarstvo je nastavilo pokazivati otpornost unatoč povećanju stopa za 450 baznih bodova od prošlog ožujka.

"Fed bi bio dobar kad bi ovo smatrao uspjehom i smatrao da bi usporavanje tempa rasta omogućilo tržištu rada da se zaokrene, ali možda ne i da se slomi", rekao je Rick Rieder, glavni investicijski direktor za globalne fiksne prihode BlackRock u New Yorku.

"Današnji dan predstavlja dobre dokaze da tržište rada nije propalo i dokaz kako se gospodarstvo može prilagoditi i prilagoditi kako bi ostalo živahno usprkos velikim vjetrovima."

Blinken odložio posjetu Kini zbog špijunskog balona u vazdušnom prostoru SAD

Američki državni sekretar Antony Blinken odložio je posjetu Kini, saopštio je State Department. Za sada nije poznato koji bi mogao biti termin odložene posjete.

Odluka je donijeta pošto je, kako američke vlasti tvrde, u vazdušnom prostoru te zemlje uočen kineski špijunski balon.

Blinken je u narednim danima trebalo da otputuje u Peking gdje su bili planirani susreti sa kineskim predsjednikom Ši Đinpingom i drugim zvaničnicima te zemlje.

Kina tvrdi da je balon meteorološki

Peking je demantovao navode Washingtona da je balon snimljen iznad savezne države Montane, na zapadu SAD, bio špijunski.

Kineske vlasti su saopštile da se radi o civilnom, meteorološkom balonu koji se koristi u naučne svrhe kao i da, kako je navedeno, žali što je letjelica ušla u američki vazdušni prostor".

Kinesko ministarstvo spoljnih poslova je navelo i da nastavlja komunikaciju sa SAD kako bi se riješila ova situacija.

Pentagon je ranije saopštio da kineski špijunski balon već nekoliko dana leti iznad Amerike.

Borbeni avioni su mobilisani, ali su vojni lideri savjetovali predsednika Joe Bidena da ne obara balon, iz straha da bi krhotine mogle predstavljati pretnju po bezbednost.

Neimenovani zvaničnik je rekao da će trenutna putanja leta prenijeti balon preko brojnih osjetljivih lokacija, ali nije naveo detalje.

Bećirović za VOA: Planiram da ojačam bosansko-američko savezništvo

Member of Presidency of Bosnia and Herzegovina, Denis Bećirović

Prvi put, od 2005. godine u Washingtonu, u posjeti, se nalaze sva tri člana Predsjedništva Bosna i Hercegovine. Za Glas Amerike govorio je Denis Bećirović.

Bećirović: BiH treba snažnije liderstvo SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:41 0:00

VOA: Gospodine Bećiroviću hvala vam još jednom što ste prihvatili naš poziv za razgovor. Vi se zapravo tek stigli sa sastanka u State Departmentu sa Gabrielom Escobarom i Derek Cholletom. Recite nam kako je to bilo s obzirom da ste bili po prvi put od 2005. sva tri člana Predsjedništva zajedno?

BEĆIROVIĆ: Tako je. Prije svega koristim priliku da vas srdačno pozdravim. Prvi put nakon 2005. tri člana Predsjedništva BiH su u posjeti SAD. Imali smo čitav niz sastanaka sa američkim kongresmenima, senatorima, niz važnih sastanaka u Bijeloj kući, Pentagonu, State Departmenu itd… I moram reći da smo imali dosta sadržajne razgovore sa domaćinima. Bosna i Hercegovina kao država treba snažnije liderstvo Sjedinjenih Američkih Država i u Bosni i Hercegovini i u regiji. Nove geopolitičke okolnosti su uzrokovale da i Bosna i Hercegovina osjeti pojačan ruski pritisak nakon početka brutalne agresije Rusije na Ukrajinu, i u tom kontekstu je potrebno da demokratske snage i izabrani predstavnici u Bosni i Hercegovini ostvare što kvalitetniju komunikaciju sa predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država.

Ja sam kao novi član Predsjedništva Bosne i Hercegovine obećao ljudima i prije izbora, da će moje prve dvije vanjskopolitičke posjete biti u Brisel i Washington. Evo upravo ovih dana u Washingtonu realiziram dato obećanje ljudima u Bosni i Hercegovini jer je moja prva posjeta bila u Brisel, u sjedište NATO-a, a druga ovdje u Washington. To je i praktična i simbolička poruka da je mjesto Bosne i Hercegovine u euro-atlanskim integracijama i da je jako važno da cijelo društvo usmjerimo u tom pravcu.

VOA: Vi ste rekli koliko je bitna veza i suradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama, vi ste svojim gestom i dolaskom u Washingtom i pokazali, a i prešli sa riječi na djelo. Međutim, da li ste dok ste u Washingtonu primijetili da prisutnost Bosne i Hercegovine u Washingtonu nije bila onakva kakva bi trebala da bude, u diplomatskom smislu?

BEĆIROVIĆ: U pravu ste. Dosta toga je pogrešno rađeno posljednjih godina. Neki anti-bh krugovi su negativno lobirali protiv interesa države Bosne i Hercegovine, i te stvari moramo početi mijenjati na korist svih građana i naroda Bosne i Hercegovine, i države Bosne i Hercegovine u cjelini. Sjedinjene Države su daleke 1994. godine otvorile 4. jula ambasadu u Sarajevu. Tada je na otvaranju te ambasade, između ostalih, govorila i ambasadorica SAD u Ujedinjenim Nacijama, gospođa Madeleíne Albright, veliki prijatelj države Bosne i Hercegovine. Onda je tada rekla jednu rečenicu koja je i danas jednako aktuelna. A ona glasi: „Sudbine Sjedinjenih Američkih Država i multietničke Bosne i Hercegovine su nerazdvojno povezane". Dakle, mi zaista imamo jedno veliko prijateljstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama, i ja svoju ulogu vidim između ostalog i u tome da ojačam bosansko-američko savezništvo u narednom periodu, da imamo puno ozbiljnije ljude i SAD koji će nas predstavljati, ali i da radim na umrežavanju vrlo brojne školovane bh. dijaspore u Washingtonu, jer su sve to ljudi koji mogu da doprinesu napretku Bosne i Hercegovine. Tako da ovih dana, osim zvaničnih sastanaka sa predstavnicima SAD imao sam i niz sastanaka sa predsatvnicima bh. dijaspore koji također iskazuju veliku spremnost da pomognu Bosni i Hercegovini u narednom periodu.

VOA: Iz ovog što ste mi rekli vrlo je očigledno, da će odnosi sa Washingtonom biti jedan od vaših prioriteta. Vi ste i novo lice, ljudi vas vide kao lice promjene. Da li to znači da će sljedeći ambasador biti izabran iz krugova profesionalnih diplomata, neko ko ima iskustvo i kontakte ili će do izbora doći na neki drugi način?

BEĆIROVIĆ: Moram reći, da moramo puno ozbiljnije shvatiti vanjsku politiku. Pogotovo, pomoći da ustrojimo jednu profesionalnu diplomatiju. U tom smislu ja sam predložio Predsjedništvu BiH preko 90% karijernih diplomata. Očekujem uskoro da ko su kandidati i člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda i člana Predsedništva, odnosno Predsjedavajuće, iz srpskog naroda. Jako je važno da shvatimo da su ovo teška vremena. Ne može se samo govoriti da BiH treba neuke i neiskusne ljude slati, a da druge susjedne države imaju potpuno drugačiji trend. One šalju, pogotovo na ključne destinacije, najiskusnije kadrove.

Mi moramo shvatiti da naši novi ambasadori nemaju mogućnost niti treba da se uče kako obavljati ambasadorsku dužnost, već treba od prvog dana da promptno djeluju u zaštiti interesa države Bosne i Hercegovine. U tom smislu, moj tim, zajedno samnom izgradio i posebne kriterije kako vršiti odabir u dolasku do pravih rješenja za ambasadore, generalne konzule i to su jako visoki kriteriji koji podrazumijevaju da tu funkciju moraju vršiti ljudi koji imaju znanje, koji imaju iskustvo i političku volju da pomognu Bosni i Hercegovini. U tom smislu zaista sam optimista. Naravno u bh. politici, često gledamo situaciju da se političari svaki dan dodvoravaju biračkom tijelu, ali ne rade za interes države Bosne i Hercegovine. Ja mislim da nam trebaju odgovorni i ozbiljni političari. Da BiH napokon treba i državnike koji su spremni da ugroze svoju ličnu popularnost ali da zemlja krene u pravom pravcu, da krene naprijed tamo gdje joj je i mjesto. A mjesto joj je u Evropskoj Uniji i NATO savezu. Da podsjetim to si i strateški vanjskopolitički ciljevi Bosne i Hercegovine.

VOA: Vrlo sličnu poruku ste poslali i jučer. I na temu korupcije ste rekli da je nacionalizam samo pokriće za korupciju, međutim momentalno bh pravni sustav, održava i etničke političke partije koje i dalje podržavaju nacionalizam. Ne bih da ja komentiram da je jedno izazvalo drugu, znamo kakva je situacija na terenu, a ono što ste vi rekli nije čak ni analiza, to je činjenično stanje. Da li se iz toga može izvesti zaključak da građansko opredjeljenje BiH u u pravnom, de facto i da jure smislu, treba da bude budućnost BiH i na koji način mislite da je to izvodljivo, jer čak i u zapadnim krugovima se instistira da je za to „prerano“, da bi to dovelo do sukoba, i da jednostavno ne postoji kritična masa koja je zainteresovana za takvo uređenje, bez da nam se daju ikakvi dokazi da je to zaista tako.

BEĆIROVIĆ: Moramo biti odlučniji, puno prisutniji u glavnim centrima zapadne politike. I u tom smislu, evo i ovu posjetu koristim da svojim sagovornicima ukažem na važnost, da i u Bosni i Hercegovini moraju da važe jednaka pravila kao i u uređenim, drugim državama. Put prema punom poštivanju ljudskih prava, prema realiziranju presuda Evropskog suda za ljudska prava, a to je za nas obavezujuće u Bosni i Hercegovini, ne treba da bude put nikakve destabilizacije.

Kada budemo postizali nivo ljudskih prava onakav kakav je potreban da bismo, danas-sutra, postali i punopravna članica Evropske Unije i NATO-a, dakle u tim situacijama mi se naprosto moramo prilagođavati standardima koji važe u tim zemljama. Tako da, Bosna i Hercegovina je takva država da u njoj moramo pronaći jedan balans između građanskog i etničkog, moramo omogućiti da država nesmetano funkcioniše, a da s druge strane zaštitimo ne samo kolektivna ljudska prava u BiH već i individualna ljudska prava.

Na žalost imamo takav sistem koji je hiper-nesenzibilan kada su u pitanju individualna ljudska prava, a opet hiper – senzibilan kada su u pitanju kolektivna ljudska prava. Te stvari moramo mijenjati. To moramo mijenjati u interesu svakog čovjeka u Bosni i Hercegovini, jer ja duboko vjerujem da ogromna većina ljudi u Bosni i Hercegovini, dobronamjernih ljudi iz svih naroda želi jednu uređenu, modernu, demokratsku, evropsku, euroatlansku Bosnu i Hercegovinu. Za takvu Bosnu i Hercegovinu se vrijedi boriti, vrijedi okupljati ljude u BiH kao i naše ljude širom planete koji su također spremni da pomognu u izgradnji BiH.

VOA: Da li za takvu Bosnu i Hercegovinu vrijedi žrtvovati i vlastitu političku karijeru?

BEĆIROVIĆ: Apsolutno mislim da vrijedi. Mislim da zemlja treba da krene u pravom smjeru. Do sada smo uglavnom bili u situaciji da političari uglavnom kreiraju svađe, oni su super popularni, neki i super bogati, s druge strane ljudi su sve siromašniji. To moramo promijeniti. Političari ne trebaju samo da se svađaju već treba da pronalaze rješenja. Kako bi zemlja krenula naprijed i kako bismo zaustavili masovan odlazak ljudi iz BiH. On je prisutan u oba entiteta. Skoro sam putovao od Goražda do Trebinja. Dva ssata se možete voziti a da nemate auto u kontra smjeru. Ljudi odlaze.

VOA: Ljudi odlaze jer ne vide perspektivu u zemlji koja te toliko duboko korumpirana. Odlaze i ljudi koji nisu samo mladi kadrovi, koji su u srednjovječni, kvalifikovani kadrovi, jer se osjećaju marignalizovanim ukoliko ne pripadaju etničkim političkim partijama. Kako će se to promijeniti?

BEĆIROVIĆ: Protiv kriminala i korupcije se moramo najenergičnije boriti. To mora da radi pravosudni sistem u BiH. Bosna i Hercegovina ima preko hiljadu sudija na različitim nivoima. Preko 300 tužilaca. Ti ljudi moraju opravdati svoje visoke plate. Moraju početi raditi transparentno, profesionalno, nezavisno. Trenutno to ne rade.

VOA: Kada će postojati politička volja da se pokrenu sve te istrage, da se zapravo zadovolji pravda, ako je to i zatvorska kazna za one koji su se bavili korupcijom, što da ne?

BEĆIROVIĆ: Ja mislim da kod većine javnosti takva volja postoji. Kod dobrog dijela novoizabranih zvaničnika postoji odlučnost da se krene u tom pravcu. Ali postoje i političari koji su upravo i generatori kriminala i korupcije. Oni se obično sakrivaju iza nacionalizma. A iza nacionalizma često u Bosni i Hercegovni stoji kriminal i korupcija. Te stvari moramo prepoznati.

VOA: Da li je dosadašnja politika, govoriću o zapadnoj, udovoljavanja establišmentu doprinijela produbljivanju korupcije?

BEĆIROVIĆ: Moram reći da bi i Evropska Unija i Sjedinjene Američke Države morali biti odlučniji kada je Bosna i Hercegovina u pitanju. I danas sam o tome govorio. Bolje sankcionisati pojedine destruktivne političare nego dozvoliti da cvjeta kriminal i korupcija, nego dozvoliti da imamo ugrožavanje Daytonskog mirovnog sporazuma. Što znači i mirovnog procesa i procesa stabilizacije i Bosne i Hercegovine i cijele regije. U novim geopolitičkim okolnostima od izuzetne važnosti je da očuvamo mir i sigurnost, da gradimo pravnu državu i da ispunjavamo onih čuvenih 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, koji treba da transformiraju naše društvo. Naravno ima otpora provođenju reformi a to upravo čine oni koji znaju da onog dana kad BiH u punom smislu postane pravna država, da onda neće moći raditi ovo što trenutno rade.

SAD: Najopsežniji izvještaj o kriminalu i oružju u proteklih 20 godina

Ilustracija: Puške izložene u trgovini oružja u gradu Oceanside u Kaliforniji, 12. aprila 2021. godine (Reuters/Bing Guan)

Najopsežniji izvještaj o oružju i kriminalu na nivou SAD u protekle dvije decenije pokazuje da je sve kraći period između vremena u kojem je oružje kupljeno i vremena u kojem je pronađeno na mjestu zločina. To je pokazatelj da se legalno kupljeno oružje sve brže koristi u zločinima širom zemlje.

Izvještaj takođe dokumentuje porast u korištenju konvertora koji čine da poluautomatsko oružje funkcioniše kao automatsko oružje, poput mitraljeza. Sve je više i zapljena takozvanog fantomskog oružja privatne proizvodnje, kojem je teško ući u trag.

Izvještaj Biroa za alkohol, duhan, vatreno oružje i eksplozive, koji obuhvata period od 2017. do 2021. godine, objavljen je u trenutku kada se nacija suočava sa porastom nasilnog kriminala, prevashodno kriminala uz upotrebu vatrenog oružja.

Veliki dio prikupljenih podataka do sada nije bio široko dostupan, a njegovo objavljivanje ima za cilj pomoć policiji i kreatorima politika da smanje nasilje oružjem, izjavio je Stiv Detelbah, direktor Biroa.

Informacije su moć”, rekao je Detelbah. „Izvještaj pruža više informacija o američkom oružju u kriminalu, nego je ikada ranije bilo prikupljeno u jednoj publikaciji.“

Prema podacima iz izvještaja, 54% oružja koje je policija pronašla na mjestima zločina 2021. godine, kupljeno je u roku od tri godine unazad, što je dvocifren porast u odnosu na 2019. godinu. To može ukazivati na ilegalnu trgovinu oružjem ili da neko ko može legalno kupiti oružje to učini samo kako bi ga prodao drugoj osobi koja ne može legalno posjedovati oružje. Do porasta je uglavnom došlo zbog oružja kupljenog u periodu od godinu dana prije pisanja izvještaja.

To je takođe vrijeme u kojem je ukupan broj novog kupljenog oružja u SAD značajno porastao - prodaja oružja rušila je rekorde tokom pandemije koronavirusa.

Većina oružja korištenog u zločinima promijenila je vlasnika u odnosu na originalnog kupca, navodi se u izvještaju. Takođe je utvrđeno ono što je zamjenica glavnog državnog tužioca Liza Monako nazvala epidemijom ukradenog oružja: više od 1,07 miliona komada vatrenog oružja prijavljeno je kao ukradeno između 2017. i 2021. Gotovo svo to oružje – 96% - bilo je u privatnom vlasništvu.

Kriminalci u SAD sve češće pretvaraju pištolje u automatsko oružje
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:54 0:00

Izvještaj je takođe dokumentovao više od petostrukog povećanja broja uređaja koji pretvaraju legalno poluautomatsko oružje u ilegalno automatsko. Između 2012. i 2016. Biro za vatreno oružje je pronašao 814 takvih konvertera, ali je broj porastao na 5.414 tokom petogodišnjeg perioda koji je obuhvaćen izvještajem.

Primjerice, jedan takav konverter je upotrijebljen prilikom masovne pucnjave u Sakrementu prošlog aprila, kada je šest ljudi ubijeno, a 12 ranjeno, u sukobu koji policija opisuje kao obračun rivalskih bandi.

Kada je riječ o takozvanom fantomskom oružju, biro je u 2021. pronašao više od 19.000 komada oružja privatne proizvodnje, duplo više nego godinu ranije. Riječ je o privatno proizvedenom vatrenom oružju bez serijskih brojeva koje se sve češće pojavljuje na mjestima zločina.

Do ovog porasta je djelimično došlo i jer su iz biroa podsticali policiju da im pošalje oružje, kako bi mu se lakše moglo ući u trag, iako ono obično nije davalo toliko informacija kao uobičajeno vatreno oružje. Ipak, ovakvo oružje ima jedinstvenu balistiku i druge karakteristike koje mogu biti korisne istražiteljima.

Izvještaj je napisan nakon što je glavni državni tužilac Merik Garland naložio birou da napravi prvu sveobuhvatnu studiju kriminalne trgovine oružjem u više od 20 godina.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG