Linkovi

Izdvojeno

Srbija dala državljanstvo odbjeglom Mirku Vrućiniću pred izricanje presude za ratne zločine u BiH

Mirko Vrućinić (desno) sa advokatom. (Foto: BIRN BiH)

Srbija je Mirku Vrućiniću dala državljanstvo dva mjeseca prije nego je pobjegao iz Bosne i Hercegovine gdje mu se završavalo petogodišnje suđenje za ratne zločine u Sanskom Mostu, što je prema mišljenju svjedoka iz ovog postupka ponižavajuće za žrtve i ujedno obmana njih i pravosuđa.

Kako je potvrđeno iz Državnog suda za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), Vrućinić je u evidenciju državljana Srbije upisan u septembru 2020. na osnovu rješenja Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije iz juna te godine.

Posljednjeg dana mjeseca augusta 2020. Vrućinić se nije pojavio pred Sudom BiH gdje je njegova Odbrana nakon petogodišnjeg postupka trebala iznijeti završne riječi, poručivši po advokatu Branku Gudalu da je otišao u Srbiju zbog nepoštenog suđenja.

Nakon što je Sud obaviješten o njegovom odlasku u Srbiju, utvrđeno je da je 30. augusta u 13:25 sati prešao granični prelaz “Rača”.

Vrućiniću, nekadašnjem načelniku Stanice javne bezbjednosti i članu Kriznog štaba u Sanskom Mostu, sudilo se za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu u sklopu kojeg su vršena ubistva, prisilna preseljenja, protivzakonita zatvaranja i prisilni nestanci. Suđenje mu je počelo 22. aprila 2015. godine.

Tužiteljica Eldina Biuk je na ročištu 31. augusta prošle godine navela da je Tužilaštvo BiH više puta od Srbije i putem Interpola tražilo informaciju o dvojnom državljanstvu i da li je Vrućinić podnio zahtjev za srbijansko državljanstvo, ali da iz te države nisu htjeli odgovoriti.

Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva BiH, kaže da je ova institucija u više navrata, u skladu sa Memorandumom o saradnji, slala upit Tužilaštvu za ratne zločine Srbije o državljanstvu i prebivalištu optuženog na području ove države.

"Pomoć smo tražili i putem Interpola. Pomoć i koordinaciju u novembru 2020. godine pružio je Ured tužitelja u Den Haagu, te smo od Tužilaštva za ratne zločine Srbije dobili odgovor da ima državljanstvo Srbije i prijavljeno prebivalište na području te države", naveo je Grubešić u pisanom odgovoru.

Sud BiH je 4. aprila 2021. dobio odgovor od Ministarstva pravde Srbije po zamolnici poslanoj gotovo pet mjeseci ranije u kojoj je pitano da li Vrućinić ima državljanstvo te države.

BIRN je podatke o državljanstvu Vrućinića pokušao da dobije u dva navrata tokom nekoliko mjeseci od MUP-a, ali su zahtjevi odbijeni.

"Budući da postupak u BiH nije okončan, a pošto se ne vodi u Srbiji, ne možemo znati da li su sva njegova prava poštovana, a naročito pravo na fer i pošteno suđenje, imajući u vidu sve objektivne okolnosti procesuiranja pripadnika srpskog naroda za krivična dela počinjena za vreme rata u BiH, a koje su vršile institucije BiH i međunarodni sudovi", navedeno je u odgovoru MUP-a Srbije.

Iz MUP-a nisu odgovorili na dodatni zahtjev za komentar o davanju državljanstva optuženom za ratne zločine na samom kraju suđenja.

Nemogućnost suđenja u odsustvu

Interpolova potjernica za Mirkom Vrućinićem
Interpolova potjernica za Mirkom Vrućinićem

Iz Suda su ranije potvrdili da je 1. septembra 2020. doneseno rješenje o određivanju pritvora i naredba o raspisivanju potjernice za Vrućinićem, te da je odbijen zahtjev Tužilaštva BiH da se suđenje okonča i izrekne presuda bez prisustva optuženog za kojim je Interpol raspisao potjernicu.

"Rješenje je postalo pravosnažno 2. decembra 2020. godine nakon što je Apelaciono odjeljenje odbilo žalbu Tužilaštva kao neosnovanu", odgovoreno je iz Državnog suda, uz objašnjenje da se Vrućiniću, prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, ne može suditi u odsustvu.

Sudija Faris Vehabović govori da je Evropski sud za ljudska prava u više predmeta zauzeo stav da onaj kome se sudilo u odsustvu nije imao jednakost oružja, te su zbog toga mnoge zemlje napustile tu mogućnost.

Vehabović ističe da čak tamo gdje se može suditi u odsustvu, obaveza je ponovno suđenje ukoliko osoba postane dostupna organima te države.

Esad Fejzagić, advokat i bivši sudija Suda BiH, smatra da su materijalni zakoni u BiH manjkavi i da se radi o kompleksnom problemu koji se ne može nikako samo adresirati na sudije i tužioce.

"Ranije je to postojalo s tim što je postojala mogućnost čim bude dostupan taj optuženi organima pravosuđa u toj zemlji, taj postupak se stavlja van snage i počinje suđenje iznova", kaže Fejzagić.

Vehabović navodi da sudovi mogu da koriste mjere pritvora i drugih zabrana koje osiguravaju prisustvo optuženog na suđenju, dok Fejzagić smatra da su uprkos njima "granice šuplje".

"Oduzmu se svi putni dokumenti, naredi im se javljanje u policijsku upravu. Međutim, naše granice su šuplje kao švajcarski sir i može svako živ proći u svaka doba", kaže Fejzagić, dodajući da u Zakonu o krivičnom postupku postoje ograničenja o trajanju pritvora.

Obmana pravosuđa i žrtava

Adil Draganović, advokat koji bio svjedok Tužilaštva u postupku protiv Vrućinića, smatra da je njegov bijeg ponižavajući za žrtve.

"Bio je svjestan da će biti osuđen. Obmanuo je naše pravosuđe, branio se sa slobode. Ni Tužilaštvo ni Sud sigurno nisu imali informacije da bi mogao pobjeći iz BiH u Srbiju i pozivati se na državljanstvo", kaže Draganović.

Kako navode u Državnom sudu, ugovorom između BiH i Srbije o izručenju od 5. septembra 2013. godine propisano je da se odredbe o izručenju sopstvenih državljana ne primjenjuju na krivična djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, zbog čega optuženi sa dvojnim državljanstvom Srbije napuštaju BiH.

"Vrućinić je odlaskom u Srbiju, čiji je državljanin, postao nedostupan organima gonjenja BiH, s obzirom da ni BiH ni Srbija ne izručuju vlastite državljane u predmetima genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina", navedeno je iz Suda.

Iz Suda dodaju da veliki broj optuženih koji se trenutno procesuiraju pred Sudom BiH zbog ratnih zločina posjeduju dvojno državljanstvo BiH i Srbije ili Hrvatske.

"Oni koji ne posjeduju dvojno državljanstvo prije početka glavnog pretresa isto ostvare tokom trajanja glavnog pretresa", kažu u Sudu.

Sudija Evropskog suda za ljudska prava Vehabović ističe da ukoliko saradnja nije moguća, onda postoje sredstva u zakonu koja se mogu iskoristiti da bi se osiguralo nečije prisustvo.

"To prije svega treba rješavati na bilateralnom nivou između dvije države da se naprave odgovarajući ugovori koji bi osigurali da se priznaju presude ili da se može suditi uz punu saradnju one druge države", smatra Vehabović.

See all News Updates of the Day

Biden: Južnokorejska fabrika čipova model za dublje veze sa Azijom

Biden tokom posjete Južnoj Koreji

Predsjednik SAD Joe Biden je u petak započeo turneju po Aziji obilaskom južnokorejske fabrike kompjuterskih čipova koja će biti model za još jednu fabriku u Texsasu, ističući da je to način za produbljivanje veza sa Indo Pacifikom te podsticaj za tehnološke inovacije i demokratije.

"Toliko o budućnosti svijeta će biti napisano ovdje, u Indo Pacifiku, u narednih nekoliko decenija", rekao je Biden. "Ovo je trenutak, po mom mišljenju, da ulažemo jedni u druge kako bismo produbili naše poslovne veze, da bismo naše ljude još više zbližili."

Bidenova poruka bila je usmjerena ka obećanju boljeg sutra, ali i američkim biračima imajući u vidu domaće izazove, kao što je inflacija izazvana između ostalog manjkom čipova, dok pokušava da pokaže kako njegova administracija ostvaruje ekonomski rast, prenosi AP.

Samsung, vlasnik fabrike čipova, prošlog novembra je najavio planove za otvaranje fabrike poluprovodnika u Texasu vrijedne 17 milijardi dolara.

Nedostatak poluprovodnika prošle godine ugrozio je dostupnost automobila, kuhinjskih aparata i druge robe, što je izazvalo rast inflacije širom svijeta, zbog čega je opala Bidenova popularnost.

On je napomenuo da će u fabrici u Texasu biti otvoreno 3.000 visokotehnoloških radnih mjesta, te da će u njenoj izgradnji učestvovati domaći radnici.

"Ovi mali čipovi", rekao je Biden nakon što je obišao fabriku, "jesu ključ koji će pokrenuti sljedeću fazu tehnološkog razvoja čovječanstva".

Biden će se tokom petodnevne posjete Južnoj Koreji i Japanu uhvatiti u koštac sa mnoštvom spoljnopolitičkih pitanja dok istovremeno pokušava da američkoj javnosti objasni njihovu relevantnost. On nije pomenuo Kinu, koja se pojavila kao glavni konkurent SAD, ali je naglasio vrijednost saveza koji trenutno isključuju tu zemlju.

Bidena su u fabrici pozdravili novi predsjednik Južne Koreje Jun Suk Jeol i zamjenik predsjednika kompanije Samsung Electronics Lin Jae Jong. Jun je politički novajlija koji je postao šef države prije desetak dana, što je njegova prva izborna funkcija. Vodio je kampanju za zauzimanje čvršćeg stava prema Sjevernoj Koreji i jačanje 70-godišnjeg saveza sa SAD.

Prije Bidenovog govora, Jun je rekao da se nada da će partnerstvo SAD i Južne Koreje evoluirati u "ekonomski i bezbjednosni savez zasnovan na saradnji u naprednoj tehnologiji i lancima snabdijevanja".

Do nedostatka kompjuterskih čipova došlo je i zbog velike potražnje pošto je veći dio svijeta izašao iz pandemije koronavirusa. Ali, pandemija i drugi izazovi također su doveli do zatvaranja fabrika poluprovodnika. Zvaničnici američke vlade procjenjuju da proizvodnja čipova neće biti na željenim nivoima do početka 2023. godine.

Globalna prodaja kompjuterskih čipova iznosila je 151,7 milijardi dolara tokom prva tri mjeseca ove godine, što je skok od 23 odsto u odnosu na isti period 2021, prema podacima Udruženju industrije poluprovodnika.
Više od 75 procenata globalne proizvodnje čipova dolazi iz Azije.

Od te moguće ranjivosti SAD se nadaju da će se zaštititi većom domaćom proizvodnjom i vladinim investicijma od 52 milijarde dolara u ovaj sektor. Američki Kongres trenutno razmatra prijedlog zakona o pomenutim investicijama.

Rizik od kineske agresije na Tajvan bi možda mogao da prekine protok vrhunskih kompjuterskih čipova koji su potrebni u SAD za vojnu opremu, kao i robu široke potrošnje. Slično tome, hermetična Sjeverna Koreja testirala je balističke rakete usred izbijanja koronavirusa, što je mogući rizik za proizvodni sektor Južne Koreje ako sukob eskalira.

Kina je najveći proizvođač čipova na svetu sa 24 procenta, slijede Tajvan sa 21, Južna Koreja 19, Japan 13 i SAD 10 odsto, navodi Udruženje industrije poluprovodnika.

Samsung se nada se da će fabrika u Texasu početi sa radom u drugoj polovini 2024. Južnokorejski elektronski gigant je izabrao lokaciju na osnovu brojnih faktora, uključujući vladine podsticaje i "spremnost i stabilnost" lokalna infrastruktura.

Bijela kuća je u izvještaju objavljenom u petak navela da su kompanije za proizvodnju poluprovodnika najavile investicije u SAD od skoro 80 milijardi dolara do 2025. godine. Ta suma uključuje 20 milijardi dolara za Intelovu fabriku izvan Columbusa u Ohiou i do 30 milijardi dolara od strane Texas Instrumentsa.

Nakon Južne Koreje, Biden će posjetiti Japan.

Funkcioneri u Trebinju simbolom “Z” podržali Rusiju, ali negiraju podršku invaziji

Budimir Koprivica. (Facebook, screenshot)

Gradski odbornici u Trebinju organizirali su skup podrške Rusiji noseći majice sa simbolom “Z”, ali sada negiraju da tim simbolom podržavaju rusku invaziju na Ukrajinu.

Nakon još jednog skupa na Palama, sagovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) vjeruju da će u narednim mjesecima ovakvi skupovi biti još učestaliji.

Početkom maja Budimir Koprivica, odbornik Grada Trebinja, na svom Facebook profilu je objavio fotografiju na kojoj nosi majicu sa iscrtanim slovom “Z” i zastavama Ruske Federacije.

Nekoliko dana kasnije, ispred Spomenika oslobodiocima Trebinja, Koprivica je sa drugim odbornicima i predstavnicima Boračke organizacije Trebinje, odjevenim u majice poput njegove, učestvovao na skupu podrške Rusiji.

On za BIRN BiH pojašnjava da je skup organiziran za Dan pobjede nad fašizmom 9. maja, ističući da je Boračka organizacija i ranije organizirala isti skup.

Tokom razgovora on je naveo kako ne zna da se majica može povezati sa Rusijom, ali da simbol jeste za Rusiju, negirajući podršku ruskoj invaziji na Ukrajinu.

“Znak jeste ‘za pobjedu’, ‘za Rusiju’. Naravno, podržavamo Rusiju, podržavali smo je čitavo vrijeme, ne znam kakav je razlog da ne podržavamo”, kaže Koprivica, odbornik PDP/HNP-a u Gradskoj skupštini Trebinja.

Slovo Z - propagandni ruski simbol
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:19 0:00

“Rusiju smo podržavali zato što nas je oslobodila svih, Evropu posebno, i trebamo svi da slavimo taj dan, a ne podržavamo uopšte nikakav rat na ovom svijetu”, navodi on.

Osim njega, prema fotografiji koju je prenio portal istokrs.com, skupu su prisustvovala još najmanje četiri pripadnika političkih stranaka iz Republike Srpske.

Ilija Mastilović, odbornik iz Srpske demokratske stranke, u razgovoru sa novinarima BIRN-a BiH naveo je kako je ovim skupom data počast žrtvama iz Drugog svjetskog rata, bez da je data podrška ikome.

“Meni se supruga zove Zdravka”, bio je Mastilovićev odgovor na pitanje novinara zbog čega je nosio slovo “Z” na majici.

Ovaj simbol od februara 2022. godine koristi ruska vojska na svojim vozilima i uniformama trupa koje su izvršile invaziju na Ukrajinu tokom koje je do sada, prema podacima ukrajinskih vlasti, živote izgubilo više stotina civila, što domaće i međunarodne pravosudne institucije istražuju kao ratne zločine.

Znak “Z” korišten je na brojnim skupovima podrške ruskoj invaziji na Zapadnom Balkanu. Njegova upotreba je, prema mišljenju sagovornika BIRN-a BiH, nedvosmislena te će, prema njihovim mišljenjima, biti učestalija do oktobra 2022. godine, kada je planirano održavanje općih izbora u BiH.

Negiranje povezanosti simbola i invazije

Postoji više teorija o tome šta znači slovo “Z”, od toga da je to uobičajena oznaka na ruskoj vojnoj opremi i način da ruska vojska prepozna vlastite snage, do toga da je ruska propaganda slovo “‘Z’ lansirala s ciljem da postane globalni simbol”, pojašnjava za BIRN BiH Edina Bećirević, profesorica na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.

Ona dodaje kako se osim slova “Z” koristi i slovo “V”.

Rusko Ministarstvo odbrane “Z” i “V” istaklo je u porukama kao što su “Za pobjedu” (За победу) i “Snaga u istini” (“Сила V правде”), kaže Bećirević.

Dok odbornici sa kojima su razgovarali novinari BIRN-a BiH negiraju da slovo “Z” ima bilo kakvu povezanost sa invazijom, Bećirević pojašnjava kako njega svi oni koji su proruski orijentirani koriste kao simbol podrške Rusiji u vojnoj agresiju na Ukrajini.

Skup podrške Rusiji na Palama. (Foto: BIRN BiH)
Skup podrške Rusiji na Palama. (Foto: BIRN BiH)

“Organizirati skup podrške Rusiji, na kojem učesnici nose majice sa slovom ‘Z’, a pri tome negirati bilo kakvu povezanost te simbolike sa podrškom ruskoj invaziji na Ukrajinu, u najmanju ruku je naivno”, kaže Bećirević.

Analitičar Adnan Huskić objašnjava kako isticanje simbola “Z” na majicama ne može biti vezano ni s čim drugim nego sa podrškom invaziji Rusije na Ukrajinu.

“Nije to nikakva podrška Rusiji”, smatra Huskić i dodaje kako znak na majicama vidi kao podršku napadu na jednu državu koju provodi Rusija, odnosno njen predsjednik Vladimir Putin.

Ovo slovo se isticalo na protestima i skupovima desničarskih organizacija kojima se podržavala ruska invazija na Ukrajinu koje su organizirale desničarske organizacije na Zapadnom Balkanu. Po mišljenju Predraga Petrovića, direktora istraživanja Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, ono predstavlja podršku Rusiji.

“To je simbolična podrška Rusiji za dešavanja u Ukrajini, kako god ih neko zvao – bilo da je agresija, invazija ili specijalna vojna operacija”, kaže Petrović dodajući kako ovo slovo ima i šire značenje.

“Ono označava povratak u historijske granice Rusije. Ekstremni nacionalisti u Srbiji smatraju da on predstavlja nadu da će i Srbija uz pomoć Rusije da ostvari to isto”, navodi on pojašnjavajući kako se time “ispravljaju historijske nepravde nanijete Rusiji, odnosno Srbiji od strane globalnog poretka”.

Majice i baneri sa Putinovim likom, te slovom “Z” pojavljivali su se i tokom šetnji “Besmrtnog puka” organiziranog u gradovima Republike Srpske i Srbije.

Učesnici “Besmrtnog puka” u Trebinju su nosili majice sa likom predsjednika Ruske Federacije Putina i sa slovom “Z”, a učestvovali su i članovi trebinjskog odbora Socijalističke partije Republike Srpske, predstavnici Saveza udruženja boraca narodno-oslobodilačkog rata (SUBNOR), te predstavnici ruske Ambasade u BiH i članovi motokluba “Noćni vukovi”.

“Noćni vukovi” su 5. marta 2022. godine organizirali skup podrške Rusiji u Trebinju, a potom 12. marta u Banjoj Luci.

Ovaj motoklub nalazi se na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Njegovi članovi su, prema izvještajima State Departmenta, učestvovali u vojnim akcijama u Ukrajini i bili dijelom snaga u aneksaciji Krima, ukrajinskog poluotoka kojeg je Rusija nasilno pripojila svojoj teritoriji 2014. godine.

Podrška Rusiji posljedica malignog ruskog utjecaja

Ranko Petijević iz trebinjske Boračke organizacije, koji je prisustvovao skupu 9. maja, navodi kako je njime obilježen Dan pobjede nad fašizmom.

“Obilježili smo Dan pobjede i to na način da smo se pojavili i položili cvijeće na spomeniku, ništa naročito, šta je problem. Oznaka ‘Z’ je ono ‘Za Rusiju’. ‘Z’ – ‘Za Rusiju’”, kaže Petijević za BIRN BiH, navodeći kako “Z” ipak nema nikakve veze sa trenutnom invazijom.

“Mi osuđujemo svaki napad, svaku agresiju, pa gdje bilo da se desila. (…) Ništa loše mi nismo imali sa tom oznakom. Oni kažu da je to znak za pobjedu, za Rusiju, nemam pojma ni ja, u tom smislu”, navodi on.

Huskić kaže kako se skupovi podrške Rusiji u Republici Srpskoj organizuju i zbog zvaničnog stava vlasti entiteta.

“Naravno da je dio sveukupno kampanje, sad je samo pitanje ima li tu ruskih prstiju umiješanih u sve to ili nema”, navodi Huskić.

Najnoviji skup podrške Rusiji organizirala je organizacija “Istočna Alternativa”, 18. maja 2022. godine u prostorijama Opštine Pale.

Osim pripadnika ove organizacije, skupu na kojem je izabran predsjednik novoformiranog ogranka Alternative, prisustvovali su i predsjednik Skupštine grada Istočno Sarajevo Branko Koroman, načelnik opštine Pale Boško Jugović i predsjednik paljanske Skupštine Damjan Škipina.

Vojin Pavlović, predsjednik organizacije koja godinama negiran genocid u Srebrenici i ističe podršku Rusiji, kazao je kako mu je drago da predstavlja one ljude koji vole Rusiju, te organizaciju u čijem programu i statutu se navodi potreba za savezom sa Rusijim.

“Republika Srpska mora ostati na temeljima koje Rusija čuva. (…) Mi imamo borca koji se za to bori, to je Milorad Dodik”, kazao je Pavlović navodeći da Republika Srpska mora ići putem Rusije – putem očuvanja i opstanka.

Uzvikivanjem “Živjela Rusija. Živio predsjednik Putin. Živjela Srbija.”, te fotografisanjem sa plakatima podrške Rusiji skup je završen i najavljene su novi protesti podrške u narednim mjesecima.

Petrović smatra da ovakvi protesti mogu biti povezani sa izbornom dinamikom jer su “zgodna tema”.

“Izaziva emotivne reakcije kod ljudi, a emotivnim porukama je lakše mobilisati birače”, kaže on dodajući kako u Srbiji postoji potencijal da ova tema dodatno eskalira.

Bećirević pojašnjava kako se maligni utjecaj Rusije na političku i društvenu klimu BiH ogleda, ne samo kroz društveno neprihvatljive aktivnosti desnice već i kroz djelovanje političkih predstavnika.

“Odbornici u Trebinju i njihovo korištenje slova ‘Z’ su refleksija diskursa proruskog dijela političkog establišmenta u Bosni i Hercegovini. Strašno je to što odbornici u Trebinju podržavaju Rusiju, to znači da zapravo daju podršku i masovnim ubistvima i silovanjima koje ruska vojska vrši nad Ukrajincima i Ukrajinkama, užasnom bombardovanju gradova i sela zbog kojeg je, prema podacima UN-a, od 24. februara šest miliona ljudi izbjeglo od Ukrajine”, navodi Bećirević koja smatra kako će se ruski utjecaj intenzivirati u predizbornim kampanjama.

Rusija, za sada, ne trpi ogromnu štetu u izvozu nafte, kažu analitičari

Rusija, za sada, ne trpi ogromnu štetu u izvozu nafte, kažu analitičari
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:28 0:00

Zbog invazije na Ukrajinu, zapadni saveznici nametnuli su snažne sankcije na pojedince iz Rusije i rusku ekonomiju. Ali važan dio ruske ekonomije, izvoz nafte, nije pretrpio ogromnu štetu. Prilog Arasha Arabasadija.

Talibani naredili voditeljicama da pokriju lica dok su na ekranu

Afganistanke na protestu u Kabulu zbog ograničenja koje im je uveo Taliban od povratka na vlast, 28. decembra 2021. (Foto: Reuters/Ali Khara)

Vladajući pokret Taliban naredio je lokalnim televizijskim kanalima u Afganistanu da se pobrinu da voditeljice programa pokrivaju svoja lica dok su na ekranu, čime se dodatno ograničavaju prava žena u toj zemlji, uprkos globalnom negodovanju.

Afganistanski mediji potvrdili su da su primili ukaz od Ministarstva poroka i vrlina, zaduženog za tumačenje i sprovođenje talibanske verzije islamskog šerijatskog zakona.

Televizija "Tolo news" saopštila je da su zvaničnici ministarstva nazvali novu uredbu "konačnom presudom, koja nije za diskusiju". Medij je na Twitteru napisao da "nova naredba zahteva od svih voditeljica koje rade na svim TV kanalima da pokriju lice dok vode programe".

Portparol ministarstva Akif Sadik potvrdio je Glasu Amerike da je svim domaćim medijima u glavnom gradu Afganistana Kabulu, naloženo da zabrane ženskom osoblju da se pojavljuju u programu, osim ako njihova lica nisu pokrivena.

Kritičari su osudili nastavak talibanskih napada na prava žena.

"Osim kršenja prava žena na slobodu i izražavanje, ovo će također blokirati pristup informacijama za osobe sa oštećenim sluhom, koje čitaju sa usana i … za ljude koji se oslanjaju na vizuelne govorne znakove da bi im pomogli da razumiju osobe na TV-u“, napisala je Heder Bar iz Human Rights Waycha na Twitteru.

Otkako je ponovo preuzela vlast u augustu 2021, privremena, isključivo muška talibanska vlada uvela je niz teških ograničenja za žene.

Afganistanskim ženama je naređeno da nose odjeću od glave do pete koja pokriva lice kada su u javnosti. Muškarci staratelji onih koji se ne pridržavaju uredbe mogli bi da budu osuđeni na zatvorsku kaznu od tri dana ili više.

Većini žena je rečeno da se ne vraćaju na svoje radno mjesto i da idu na duga putovanja, osim ako nisu u pratnji bliskog muškog rođaka. Srednjoškolkama starijim od 12 godina nije dozvoljeno da nastave nastavu.

Talibansko obračunavanje sa ženskim pravima razbjesnilo je afganistanske aktiviste i međunarodnu zajednicu. Međutim, talibani brane mjere koje su uveli, tvrdeći da su u skladu sa afganistanskom kulturom i islamskom tradicijom. Taj stav odbacuju neki naučnici islamskog prava koji kažu da su rodno specifični kodeksi oblačenja inspirisani samo ruralnim afganistanskim normama.

Većina talibanskih vođa je navodno obrazovana u vjerskim bogoslovijama u ruralnim dijelovima Afganistana i Pakistana.

Edikt je objavljen u trenutku kada je u posjeti specijalni izvjestilac Ujedinjenih nacija za ljudska prava u Afganistanu Ričard Benet, koji se sastao sa ministrom spoljnih poslova Amirom Kanom Mutakijem i drugim talibanskim liderima.

Benet je u Kabulu razgovarao o pitanju ljudskih prava, posebno pravima žena.

Mutakijeva kancelarija je u saopštenju sastanka navela da je on zamolio Beneta da sagleda situaciju sa pravima u muslimanskoj naciji kroz prizmu lokalnih stavova i običaja.

“Ministar Mutaki zamolio je gospodina Beneta da napiše objektivan izvještaj, a ne na osnovu medijskih saopštenja, antagonističkih krugova ili opozicije koja je sama sebi nametnula egzil”, objavilo je talibansko ministarstvo spoljnih poslova na Twitteru.

Predstavnički dom usvojio zakon o domaćem terorizmu 

Istražitelji na mjestu masovnog ubistva u supermarketu u Buffalu.

Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je zakon kojim se jačaju federalni resursi u borbi protiv domaćeg terorizma, poslije rasističkog masovnog ubistva u Buffalu, državi New York.

Za zakon je glasalo 222 člana Predstavničkog doma, a 203 su bila protiv - uglavnom republikanci. Jedini republikanac koji je glasao za je Adam Kinzinger.

Nije prvi put da demokrate u Predstavničkom domu usvajaju ovakav prijedlog zakona. Sličan je usvojen i 2020, ali nije prošao u Senatu.

Demokratama generalno nedostaje podrška da usvoje zakone kojima bi se strože regulisala prodaja i nošenje oružja, čime bi se, kako smataju, smanjilo i oružano nasilje.

Oni koji podržavaju zakon smatraju da se njime pokrivaju "rupe" u dijeljenju obavještajnih podataka između Sekretarijata za pravosuđe i unutrašnje poslove i FBI-a, i da će boljim umrežavanjem biti olakšano i praćenje potencijalnih domaćih terorista.

Prema sadašnjim zakonima, federalne agencije mogu da prate one za koje sumnjaju da su teroristi, ali moraju da otvore posebne kancelarije za to, i da formiraju radne grupe. Ovim zakonom će biti obezbjeđeno oko 105 miliona dolara za narednih pet godina, a novac je namijenjen uglavnom za zapošljavanje potrebnog osoblja.

Demokrate u Senatu obećavaju da će o ovom zakonu glasati sljedeće nedjelje. Ali, šanse za usvajanje su neizvjesne jer demokrate imaju 50 od 100 mjesta u Senatu, i ne glasaju uvijek svi senatori za.

Republikanci su protiv ovog zakona jer smatraju da daje previše ovlaštenja Sekretarijatu za pravosuđe da može da sprovodi nadzor nad pojedincima. Također smatraju da se zakonom ne tretiraju ljevičarske ekstremističke grupe.

Zakonom je predviđeno da nadležne agencije svakih šest mjeseci podnose izvještaj i procene o domaćem terorizmu i prijetnjama koje šalju neonacističke i rasističke grupe.

"Ovaj zakon ignoriše terorističke prijetnje koje dolaze od radikalne ljevice i pretpostvlja da su odgovorni jedino bijelci i pripadnici desnice", rekao je republikanac Darrel Issa.

Demokrate i republikanci se ne slažu ni oko toga kako treba definisati slučajeve domaćeg terorizma u SAD, i kako treba krivično goniti odgovorne.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG