U SAD su već dvije banke - njujorška Signature i banka Silikonske doline - doživjele krah, a nadležni uvjeravaju da je sistem ipak stabilan.
Kako bi se spasila banka Prve republike, novac su joj dale veće američke banke, a u pregovorima su učestvovali i sekretarka za finansije Dženet Jelen, direktor Federalnih rezervi Džerom Pauel i direktor banke Džej Pi Morgan Džejmi Dimon.
Intervencija se dogodila i nakon je švajcarska banka Credit Suiss morala da pozajmi 54 milijarde dolara od centralne banke, kako bi održala likvidnost.
Intervencije država i banaka smirile su globalna finansijska tržišta u četvrtak, nakon tubrulentnog perioda.
Analitičari napominju da, iako države žele brzo da djeluju i spriječe rizike, opasnost od bankarske krize nije prošla.
"Dali su novac banci Prve republike kako bi je održali privremeno, ali će ga polako izvlačiti i banka će se zatvoriti. Jelen je bila jasna da je novac građana zaštićen, ali banke možda više neće biti", kaže Matan Somasundaram iz analitičarske kuće Deep Data iz Sidneja.
Neke od najvećih američkih banaka, poput JP Morgan, City Group, Banke Amerike, Wels Fargo, Goldman Sachs i Morgan Stanley su dale novac za spas banke Prve republike.
"Mislim da ovo nije srž globalne finansijske krize. Stroži su propisi za banke, a i likvidnost je bolja. Ali, ljudi su zabrinuti da rizik postoji i to umanjuje povjerenje", kaže Karen Joritsma iz australijske finansijske organizacije RBD Capital Markets.
Za sada, vlasti vjeruju da je bankarski sistem otporan na veliki kolaps i da su trenutna previranja mnogo drugačija u odnosu na ona iz 2008.
Evropska centralna banka je u četvrtak povećala kamatnu stopu, uz obrazloženje da su banke u euro zoni u dobrom stanju.
Pitanje je da li će sljedeće nedelje isto učiniti i američke Federalne rezerve, koje su već neko vrijeme postepeno podizale kamatne stope kako bi suzbile inflaciju.
