Linkovi

Najnovije

Socijaldemokrate dobile najviše glasova u Njemačkoj, počinju pregovori o koalicionoj vladi

Lider socijaldemokrata Olaf Šolc poslije proglašenja izbornih rezultata
Lider socijaldemokrata Olaf Šolc poslije proglašenja izbornih rezultata

Socijaldemokratska partija (SPD) dobila je najviše glasova na izborima za njemački Bundestag u nedjelju, ali nedovoljno da samostalno formira vladu, pa od ponedjeljka kreće u pregovore sa potencijalnim koalicionim partnerima. Socijaldemokrate su dobile izbore prvi put od 2005. i 16-godišnje vladavine Angele Merkel. 

Partija lijevog centra SPD je dobila 25,7 odsto glasova, a konzervativna Hrišćansko-demokratska unija (CDU) Angele Merkel i njen partner Hrišćansko-socijalna unija (CSU) dobile su oko 24,1 odsto. Zeleni su osvojili 14,8 odsto glasova, a liberalne Slobodne demokrate (FDP) 11,5 odsto.

Povratak SDP na vlast mogao bi da znači i ponovno oživljavanje lijevih partija u Evropi. U Norveškoj je partija lijevog centra takođe dobila izbore prošlog mjeseca.

Kandidat socijaldemokrata za kancelara Olaf Šolc rekao je da se nada da će uspjeti da postigne koalicioni dogovor do Božića. I lider CDU Armin Lašet je rekao da će pokušati da formira vladu, bez obzira na to što je njegova koalicija iza SDP i što su konzervativci pod njegovim vođstvom postigli do sada najgori rezultat.

Merkelova će ostati na dužnosti dok traju koalicioni pregovori.

Lider CDU Armin Lašet posle proglašenja izbornih rezultata
Lider CDU Armin Lašet posle proglašenja izbornih rezultata

Da bi obezbijedila većinu u parlamentu, SPD će prvo razgovarati sa Zelenima i Slobodnim demokratama (FDP), iako bi te dvije partije mogle da uđu u koaliciju i sa konzervativcima.

Jedno je sigurno; u vladi neće biti ekstremno desničarske Alternative za Njemačku (AFD) koja je dobila 10,3 odsto glasova što je pad u odnosu na prošle izbore kada su dobili 12,6 odsto.

Koje su opcije za koalicije?

Prva je koalicija socijaldemokrata, Zelenih i Slobodnih demokrata (FDP), takozvana "semafor koalicija" zbog boja partija - crvene, zelene i žute.

SPD i Zeleni su bili zajedno na vlasti za vrijeme Gerharda Šredera, i saglasni su oko zaštite životne sredine, povećanja poreza i socijalnih davanja, iako se Zeleni više neprijateljski odnose prema Rusiji.

Lider FDP Kristijan Linder rekao je da je otvoren za pregovore, a da je za sada legalizacija marihuane jedino oko čega bi se tri partije lako dogovorile.

"Koalicija Jamajka" - savez konzervativnih CDU/CSU, Zelenih i Slobodnih demokrata je druga opcija, po bojama partija koje zajedno prave zastavu Jamajke - crne, žute, zelene.

Takva hrišćansko-liberalna koalicija je vodila Njemačku većinu vremena poslije rata, a partije su bliske po pitanjima ekonomije.

Ipak, lider Slobodnih demokrata se 2017. povukao iz koaliconih pregovora, što nagovještava da ni ovi neće biti jednostavni.

"Velika koalicija" CDU i SPD ili CDU, SPD i Zelenih. Socijaldemokrate su isključile savez sa konzervativcima kao opciju, iako su bili partner Merkelove 12 od 16 godina koliko je bila na vlasti. SPD su isto odbile savez sa konzervativcima i 2017, ali su završili zajedno kada su sve druge opcije propale.

See all News Updates of the Day

Biden poručio Netanjahuu da bi izraelska ofanziva na Rafah bila greška

Arhiv - Susret Bidena i Netanjahua u Tel Avivu 18. oktobra 2023.
Arhiv - Susret Bidena i Netanjahua u Tel Avivu 18. oktobra 2023.

Američki predsjednik Joe Biden i izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarali su telefonom u ponedjeljak, prvi put poslije više od mjesec dana, dok se produbljuju podjele između saveznika zbog krize u Gazi i izraelskih postupaka u ratu.

"Predsjednik Biden razgovarao je sa premijerom Netanjahuom o najnovijem razvoju događaja u Izraelu i Gazi, uključujući situaciju u Rafi i napore da se poveća humanitarna pomoć Gazi", saopšteno je iz Bijele kuće.

Savjetnik za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan rekao je da je Biden prenio izraelskom premijeru da je duboko zabrinut zbog planova za kopnenu operaciju u Gazi i da bi ofanziva bila greška.

"Anarhija vlada u područjima koja je izraaelska vojska raščistila, ali nije stabilizovala" i humanitarna kriza bi se pogoršala ako bi Izrael izvršio ofanzivu u Rafahu, rekao je Sullivan sumirajući Bidenovu poruku Netanjahuu.

Netanjahu se saglasio sa Bidenovim zahtjevom da pošalje delegaciju visokih zvaničnika u Washington na razgovore o planovima i mogućem "alternativnom pristupu", rekao je Sullivan.

Razgovor dvojice lidera je opisao kao "poslovan" i dodao da nije naprasno prekinut. Istakao je i da je Bajden podržao izraelske napore da uništi Hamas koji je napao izraelsku teritoriju 7. oktobra.

Netanjahu je u saopštenju naveo da je sa Bidenom razgovarao o riješenosti Izraela da dostigne sve ciljeve u ratu: eliminiše Hamas, oslobodi sve taoce i osigura da Gaza više ne predstavlja prijetnju po Izrael.

To će biti urađeno "dok se obezbjeđuje neophodna humanitarna pomoć koja doprinosi postizanju tih ciljeva", naveo je izraelski premijer.

Bajden i Netanjahu su razgovarali nakon što su republikanci u Washingtonu i izraelski zvaničnici osudili govor lidera demokrata u Senatu Chucka Schumera koji je oštro kritikovao poteze izraelskog premijera u ratu u Gazi i pozvao na održavanje izbora u Izraelu. Schumer je optužen da je prekršio nepisano pravilo da se ne miješa u unutrašnju politiku bliskog saveznika.

Biden nije podržao Schumerov poziv na izbore, ali ga je pohvalio zbog "dobrog govora" koji odražava zabrinutost mnogih Amerikanaca.

Bijela kuća je skeptična u pogledu Netanjahuovih planova da izvede operaciju u južnom gradu Rafah, gdje se sklonilo više od milion raseljenih Palestinaca, dok Izrael pokušava da eliminiše Hamas poslije smrtonosnog napada na izraelsku teritoriju 7. oktobra.

Bidenova administracija upozorila je Izrael da neće podržati tu operaciju bez kredibilnog plana da se osigura bezbjednost nevinih palestinskih civila.

Izrael, kako navode zvaničnici Bijele kuće, nije još iznio taj plan.

Dvojica lidera razgovarala su u trenutku kada je Svjetski program za hranu upozorio na humanitarnu katastrofu u Gazi.

Naveo je da je u sjevernoj Gazi "gladovanje neminovno" i da bi dodatna eskalacija u ratu mogla da dovede polovinu populacije u enklavi do ivice izgladnjivanja.

Netanjahu je u nedjelju osudio kritike iz Amerike i naveo da su pozivi na nove izbore neprihvatljivi.

U intervjuu za Fox News je rekao da Izrael nikada ne bi pozvao na nove izbore u Americi poslije terorističkih napada 11. septembra 2001. godine.

"Nismo banana republika. Građani u Izraelu će odlučiti kada će ići na nove izbore i koga će izabrati, i to nam neće biti nametnuto", poručio je Netanjahu.

Rusija planira upostavljanje tampon zone na ukrajinskoj teritoriji

Pogled iz vazduha na kuće uništene tokom borbi protiv ruskih trupa u selu Kamenka, u regionu Harkova, Ukrajina, 17. marta 2024. Kamenka je ponovo preuzeta u jesen 2022. nakon što je bila okupirana od strane ruskih trupa.
Pogled iz vazduha na kuće uništene tokom borbi protiv ruskih trupa u selu Kamenka, u regionu Harkova, Ukrajina, 17. marta 2024. Kamenka je ponovo preuzeta u jesen 2022. nakon što je bila okupirana od strane ruskih trupa.

Vladimir Putin, koji je obezbijedio predsjednički mandat na izborima bez alternative, izjavio je da Moskva neće popustiti u invaziji na Ukrajinu.

Poručio je da Rusija planira da postavi tampon zonu na ukrajinskoj teritoriji duž granice sa tom zemljom kako bi se zaštitila od ukrajinskih udara i prekograničnih napada.

Ruska vojska napredovala je na bojnom polju dok se ukrajinske trupe suočavaju sa nedostatkom municije i iscrpljenim ljudstvom.

Linija fronta se proteže više od 1.000 kilometara preko istočne i južne Ukrajine.

Ukajinsko napredovanje je otežano, a njene trupe sve učestalije su koristile artiljeriju gađajući ciljeve poput rafinerija i skladišta goriva u Rusiji.

Također, grupacije koje tvrde da su suprostavljene Rusiji raspoređene na teritoriji Ukrajine, sprovode prekogranične upade.

Putinovi komentari uslijedili su nakon ukrajinskih napada dronovima na ruske rafinerije nafte.

Putin je izjavio u nedjelju da ruska vojska ostvaruje prednost na bojnom polju u Ukrajini. Iznio je tvrdnje da bi bilo potrebno da ruske snage stvore tampon zonu na ukrajinskoj strani granice kako bi spriječile napade na rusku teritoriju.

Putinovi komentari uslijedili su nakon ukrajinskih napada dronovima na ruske rafinerije nafte.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je "sve što Rusija radi na okupiranoj teritoriji Ukrajine zločin".

"Mora postojati pravedna odmazda za sve što su ruske ubice uradile u ovom ratu i zarad Putinove doživotne moći", rekao je Zelenski u svom noćnom obraćanju.

Ukrajina je lansirala 35 dronova širom Rusije koji su izazvali kratak požar u rafineriji nafte, gađali Moskvu i uticali na snabdijevanje električnom energijom u pograničnim oblastima, saopštila je Rusija u nedjelju.

Od dronova koje je lansirala Ukrajina, 17 je uništeno iznad južnog regiona Krasnodara, četiri iznad moskovske oblasti, a ostatak u šest drugih regiona, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane preko Telegrama u nedjelju.

"Dronovi su neutralisani, ali je izbio požar kao posljedica pada jednog od njih", saopštio je operativni štab Krasnodarskog kraja na jugu Rusije na Telegramu.

Požar je ugašen nakon nekoliko sati, a iako nije direktno doveo do smrti, prvi izvještaji su ukazivali da je najmanje jedna osoba umrla od srčanog udara, navodi se u postu.

Glas Amerike nije mogao nezavisno da provjeri te izvještaje.

Od početka rata u februaru 2022. godine, ukrajinski dronovi koje je pokrenula ukrajinska domaća bezbjednosna služba SBU pogodili su 12 ruskih rafinerija nafte, preneo je Reuters na ukrajinski obavještajni izvor.

Regionalni guverner Belgoroda rekao je da je u ukrajinskom granatiranju u regionu ubijen jedan čovjek, a 11 ranjeno. Vjačeslav Gladkov, regionalni guverner, rekao je ranije u nedjelju da je 16-godišnja djevojčica ubijena u pograničnom regionu kada se njena kuća zapalila od ukrajinske granate.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP, AFP i Reuters.

Južnokorejski šef odbrane: Sjeverna Koreja isporučila Rusiji 7.000 kontejnera municije

Arhiv - Susret Kima i Putina u Rusiji u septembru 2023.
Arhiv - Susret Kima i Putina u Rusiji u septembru 2023.

Sjeverna Koreja je od prošle godine u Rusiju poslala oko 7.000 kontejnera napunjenih municijom i drugom vojnom opremom kako bi pomogla njenom ratu u Ukrajini, rekao je u ponedjeljak ministar odbrane Južne Koreje.

Od početka 2022. godine, Sjeverna Koreja je koristila rusku invaziju na Ukrajinu da pojača svoje testove oružja, a također se udružila s Moskvom oko sukoba, dok lider Kim Jong Un pokušava da se izvuče iz diplomatske izolacije i pridruži se ujedinjenom frontu protiv Sjedinjenih Država.

Američki i južnokorejski zvaničnici optužili su Sjevernu Koreju da je posljednjih mjeseci snabdijevala Rusiju artiljerijskim granatama, projektilima i drugom opremom kako bi potpomogla njen rat protiv Ukrajine, rekavši da se takvi transferi oružja ubrzali nakon rijetkog samita između Kima i ruskog predsjednika Vladimira Putina u septembru.

Sjeverna Koreja je u zamjenu možda dobila prijeko potrebnu hranu i ekonomsku pomoć te vojnu pomoć usmjerenu na unapređenje Kimovih snaga, prema južnokorejskim zvaničnicima i privatnim stručnjacima.

I Moskva i Pjongjang negirali su postojanje sporazuma o oružju između ovih zemalja.

Tokom konferencije za novinare u Seulu, Shin je rekao da južnokorejska vojska vjeruje da Sjever, nakon što se u početku oslanjao na brodove, sve više koristi svoje željezničke mreže za slanje zaliha oružja Rusiji preko njihove kopnene granice.

U zamjenu za slanje možda nekoliko miliona artiljerijskih granata i drugih vojnih potrepština, Sjeverna Koreja je dobila više od 9.000 ruskih kontejnera vjerovatno napunjenih pomoći, rekao je Shin.

On je iznio sumnje da bi Rusija mogla Sjevernoj Koreji snabdijevati gorivom, vjerojatno protivno sankcijama Vijeća sigurnosti UN-a koje strogo ograničavaju uvoz nafte i naftnih derivata u zemlju.

Dok je nestašica goriva vjerovatno prisilila Sjevernu Koreju da smanji zimske obuke za svoje vojnike posljednjih godina, vojska Južne Koreje procjenjuje da je Sjever proširio takve vježbe u januaru i februaru, rekao je Shin.

Sjevernokorejski državni mediji objavili su u ponedjeljak da je Kim poslao poruku čestitke Putinu zbog njegovog ponovnog izbora za predsjednika Rusije.

U subotu je Kimova sestra objavila saopštenje preko državnih medija u kojem se navodi da je njen brat koristio rusku luksuznu limuzinu koju je nedavno poklonio Putin i pohvalila "posebnu funkciju" automobila, u još jednom nastojanju da poveća vidljivost bilateralnih veza zemalja.

Kushner o detaljima investicije na mjestu Generalštaba i ulozi Trumpa i Grenella u sklapanju posla

Nacrt kompleksa na lokaciji Generalštaba u centru Beograda koji je objavio Jared Kushner. (screenshot/Instagam)
Nacrt kompleksa na lokaciji Generalštaba u centru Beograda koji je objavio Jared Kushner. (screenshot/Instagam)

Plan Jareda Kushnera, zeta Donalda Trumpa, da gradi luksuzni kompleks na lokaciji Generalštaba u Beogradu, odraz je Trumpovih interesa od prije 10 godina da investira na toj lokaciji, piše New York Times.

Plan Jareda Kushnera, zeta Donalda Trumpa, da gradi luksuzni kompleks na lokaciji Generalštaba u Beogradu, odraz je Trumpovih interesa od prije 10 godina da investira na toj lokaciji, piše New York Times.

List je objavio neke od detalja investicije, kao i navode o vezama nekadašnjeg izaslanika Bijele kuće za dijalog Srbije i Kosova, Richarda Grenella sa projektom u Beogradu.

New York Times potvrđuje ono što su ranije iznijeli članovi opozicionog Ekološkog ustanka - da Kushnerova firma dobija zemljište na 99 godina bez naknade kako bi na lokaciji Generalštaba, uništenog u NATO bombardovanju 1999, gradila luksuzni hotel i stanove. Također je predviđena opcija da Kushnerova firma postane vlasnik zemljišta pošto kompleks bude izgrađen.

Kushner u intervjuu Timesu nije osporio instinitost dokumenta. On je rekao da će, prema dogovoru, Vlada Srbije dobiti 22 odsto profita od projekta koji je vredan pola milijarde dolara. Kushner kaže da ugovor još nije potpisan, ali da se daleko odmaklo u pregovorima i da se nada da će posao biti zaključen. Negirao je da njegova firma dobija specijalan tretman zbog toga što je Trumpov zet.

New York Times s nije dobio komentar iz Vlade Srbije. Ministar građevinarstva, infrastrukture i saobraćaja Goran Vesić je ranije potvrdio da ga je Vlada Srbije u decembru 2022. ovlastila da potpiše ugovor o revitalizaciji lokacije Generalštaba, ali da ugovor još nije potpisan.

U dokumentu koji je objavio Ekološki ustanak pominju se dvije firme koje će raditi na revitalizaciji Generalštaba: Atlantic Incubation Partners LLC, osnovana aprila 2023. i registrovana u Delawarey poznatom po off-shore firmama, i Kushner Realty LLC, osnovana marta 2022. i registrovana u Marylandu. Nijedna kompanija, formalno, nije povezana sa firmom Affinity u vlasništvu Kushnera, koja će investirati u projekte u Srbiji i Albaniji.

Bloomberg je ranije objavio da je Affinity kompanija vrijedna 3,1 milijardu dolara, i da su je održali investitori sa Bliskog istoka uključujući i Fond za javna ulaganja Saudijske Arabije koji je uložio 2 milijarde dolara.

Kakva je uloga Richarda Grenella u projektu?

Dvije godine prije nego što se kandidovao za predsednika SAD, Donald Trump je srpskim zvaničnicima prenio da je zainteresovan da gradi luksuzni hotel na mjestu Generalštaba, a njegovi saradnici su čak išli u obilazak lokacije, piše Times. Projekat, međutim, nije zaključen od 2016. godine kada je Trump postao predsjednik i nije mogao da zaključuje poslove oko stranih investicija.

Ali, krug njegovih saradnika je i dalje ostao uključen u taj posao.

Grenell, koga je Trump postavio za specijalnog izaslanika za dijalog Srbije i Kosova, je tokom 2020. godine dok je još bio na funkciji zagovarao da američki investitori ulože u transformaciju lokacije Generalštaba, pokazuju transkripti sa nekoliko konferencija za novinare.

Kushner je u intervjuu Timesu rekao da o poslu u Beogradu nikada nije razgovarao sa Trumpom i da nije svjestan da je njegov tast bio zainteresovan za ulaganje.

"Nisam znao da je moj tast zainteresovan za ulaganje u tom regionu i sumnjam da je znao za dogovore na kojima radimo", kazao je Kushner. Trumpovi saradnici nisu odgovorili na Timesov upit za komentar.

Grenell je kazao da ni on nije znao da je Trump bio zainteresovan za ulaganje u centru Beograda prije nego što je posatao predsjednik. Ali, sada radi sa Trumpovim zetom.

Kushner je rekao da ga je Grenell ohrabrio da investira u projekat.

Grenellova uloga u ovom poslu dok je bio na zvaničnoj funkciji u Bijeloj kući ukazuje na mogući sukob interesa, piše New York Times i podsjeća na poslove bivšeg sekretara za finansije SAD Stevena Mnuchina i Kushnera, koji su bili aktivni na Bliskom istoku, i onda nedugo pošto su napustili administraciju osnovali firme koje su dobile milijarde dolara od Saudijske Arabije i drugih bliskoistočnih zemalja.

Kushner je jedno vrijeme obavljao funkciju Trumpovog savjetnika u Bijeloj kući, ali sada kaže da neće biti dio administracije ako Trump pobijedi na izborima u novembru.

Grenell, koji se bavio pitanjem normalizacije odnosa Srbije i Kosova i često je viđen kao neko favorizuje Srbiju, potvrdio je za New York Times da su tokom Trumpove administracije ojačane ekonomske veze Srbije i SAD.

Tokom mandata, Grenell je razvio prijateljstvo sa srpskim zvaničnicima, među kojima su i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i ministar finansija Siniša Mali - za kojeg Times piše da je navodno igrao ulogu u dogovoru oko Kushnerovog hotela.

Grenell je često na društvenim mrežama objavljivao fotografije iz Beograda sa srpskim zvaničnicima, među kojima je i Mali.

New York Times citira profesoricu prava sa univerziteta Washington u Saint Louisu koja ukazuje na mogući sukob interesa u slučaju investicije u Beogradu, ako Trump bude reizabran.

"Postoji zabrinutost da bi Vlada Srbije željela da utiče na predsednika Trumpa time što omogućava bogaćenje njegovoj porodici. Spoljna politika prema Srbiji treba da bude vođena interesima SAD, a ne finansijskim uslugama koje srpske vlasti čine adminitraciji", piše u tekstu.

Iz Vlade Srbije nije stigao nikakav zvaničan odgovor.

Vučić "oduševljen"

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da je "djelimično upoznat sa idejom koja ga oduševljava" - da se na mjestu Generalštaba izgradi kompleks sa hotelom i stanovima, i da će to promovisati sa radošću, piše N1.

Vučić je rekao da je "umro od smijeha" zbog komentara nekih medija da on prihvatanjem Kushnerove ideje "dobija politički uticaj" na Trumpa.

Dodao je da je "vrlo sretan što će se riješiti problem u centru grada".

"Beogradu je potrebno da se razvija i potrebne su velike investicije o kojoj je razgovarao ministar finansija Siniša Mali", navodi predsjednik Srbije.

Vučić je rekao da ga ta ideja "oduševljava" ako se pogleda šta je sada na mjestu bombardovanih zgrada. Po njegovim riječima, tu će biti i "neka vrsta muzeja žrtava" jer "nećemo da krijemo šta se sve dešavalo".

Najavio je da će "sve biti transparentno" i da se nada da će biti vremena da se presele Generalštab i Ministarstvo odbrane.

Bernie Sanders želi da SAD usvoje radnu sedmicu od 32 sata. Mogu li radnici i kompanije imati koristi?

Bernie Sanders
Bernie Sanders

Radna sedmica od 40 sati je standardna u SAD-u više od osam decenija. Sada neki članovi Kongresa žele da radnicima daju dodatni slobodan dan.

Senator Bernie Sanders, krajnji ljevičarski nezavisni zastupnik iz Vermonta, ove je sedmice predstavio zakon koji bi skratio na 32 sata radnu sedmicu.

S obzirom na napredak u automatizaciji, robotici i umjetnoj inteligenciji, Sanders kaže da američke kompanije mogu priuštiti da zaposlenima daju više slobodnog vremena bez smanjenja plaća i beneficija.

Kritičari kažu da bi propisana kraća sedmica primorala mnoge kompanije da zaposle dodatne radnike ili bi izgubila produktivnost.

Evo šta trebate znati o problemu:

Šta sadrži Sandersov prijedlog?

Nacrt zakona koji je Sanders predstavio u srijedu u Senatu smanjio bi standardnu radnu sedmicu sa 40 na 32 sata. Poslodavcima bi bilo zabranjeno da svojim radnicima smanje plate i beneficije.

To znači da bi ljudi koji trenutno rade od ponedjeljka do petka, osam sati dnevno, dobili dodatni dan. Radnici koji imaju pravo na prekovremeni rad bi bili dodatno plaćeni za više od 32 sata u sedmici.
Sanders kaže da će se smanjenje radnog vremena postepeno odvijati kroz četiri godine.

Kako bi kraća radna sedmica utjecala na zaposlene i produktivnost?

Jedna nedavna studija britanskih kompanija koje su pristale da uvedu 32-satnu radnu sedmicu zaključila je da zaposleni dolaze na posao manje stresni i više fokusirani, dok su prihodi ostali stabilni ili povećani.

Godine 2022. tim univerzitetskih istraživača i neprofitna organizacija 4 Day Week Global angažovali su 61 kompaniju da skrate radno vrijeme na šest mjeseci bez smanjenja plata. Nakon toga, 71 posto od 2.900 radnika reklo je da su manje „pregorili”, a skoro polovina je izjavila da je zadovoljnija svojim poslom.

U međuvremenu, 24 kompanije koje su učestvovale prijavile su rast prihoda od više od 34 posto u prethodnih šest meseci. Skoro dvadesetak drugih zabilježilo je manji porast.

„Većina zaposlenih bilježi povećanje produktivnosti. Oni su energičniji, fokusiraniji i sposobniji”, rekla je Juliet Shor, profesorica sociologije na Bostonskom koledžu i vodeći istraživač britanske studije, Sandersovom odboru u Senatu.

Kritičari kažu da bi 32-satna radna sedmica mogla biti od koristi za kompanije u kojima zaposleni provode većinu svog vremena za kompjuterima ili na sastancima, ali bi mogla biti katastrofalna za proizvodnju u proizvodnim pogonima kojima su potrebni praktički radnici da održavaju montažne trake.

„Ovo su koncepti koji imaju posljedice”, rekao je senatskom odboru Roger King iz Udruženja za politiku ljudskih resursa, koje predstavlja korporativne službenike za ljudske resurse. „To jednostavno ne funkcionira u mnogim industrijama.”

Kakav je odgovor u Washingtonu?

Uz značajno protivljenje republikanaca, a potencijalno i nekih demokrata, ne očekujte da će Sandersov prijedlog daleko stići u Senatu. Prateći zakon demokratskog poslanika Marka Takana iz Kalifornije vjerovatno je osuđen na propast u Domu pod kontrolom republikanaca.

Republikanski Senator GOP-a Bill Cassidy iz Louisiane rekao je da bi isplaćivanje istih plata radnicima za manje sati primoralo poslodavce da troškove zapošljavanja većeg broja radnika prebace na potrošače.

„To bi ugrozilo milione malih preduzeća jer ne mogu da nađu dovoljno radnika”, rekao je Cassidy, republikanac u komitetu. „Sada imaju iste radnike, ali samo u tri četvrtine vremena. I moraju zaposliti više.”

Sanders je koristio svoju platformu kao predsjedavajući odbora da predstavi zakone koji imaju za cilj da velike korporacije budu odgovornije prema radnicima. On je okrivio pohlepne rukovodioce za skupljanje ekstra profita jer je tehnologija povećala produktivnost radnika.

„Da li nastavljamo trend da tehnologija koristi samo ljudima na vrhu ili zahtijevamo da ove transformacijske promjene budu u korist zaposlenim ljudima?” Sanders je rekao. „A jedna od prednosti mora biti niža radna sedmica, 32-satna radna sedmica.”

Kako smo se odlučili da je 40-satnu radnu sedmicu kao standard?

Zakon o pravednim radnim standardima, koji je 1938. godine potpisao predsjednik Franklin D. Roosevelt, ograničio je dječji rad i nametnuo druge mjere zaštite na radnom mjestu koje uključuju ograničavanje radne sedmice na 44 sata. Dvije godine kasnije zakon je izmijenjen kako bi radno vrijeme sedmično trajalo 40 sati.

Značajni zakon uslijedio je nakon stoljeća sindikalnih napora u traženju zaštite za mnoge preopterećene ljude u SAD-u, rekao je Tejasvi Nagaraja, historičar rada na Fakultetu za industriju i radne odnose Univerziteta Cornell.

„Pitanje vremena uvijek je bilo jednako važno, ili važnije, od novca za radničke sindikate i zagovornike rada”, rekao je Nagaraja.

Nakon građanskog rata, ukidanje ropstva natjeralo je one u SAD-u da ponovno pogledaju radnička prava. Sindikati su se okupili oko slogana: „Osam sati za rad, osam sati za odmor, osam sati za što hoćete”.
Savezna vlada poduzela je probne korake prema ograničavanju radnog vremena. Godine 1869. predsjednik Ulysses S. Grant naredio je osmosatno radno vrijeme za vladine službenike. Godine 1916. Kongres je odredio isto za željezničke radnike.

Druge reforme došle su iz privatne industrije. Godine 1926. Henry Ford usvojio je 40-satni radnu sedmicu za svoje radnike na montaži automobila više od decenije prije nego što je to odredio Kongres.

Ford je napisao: „Krajnje je vrijeme da se riješimo mišljenja da je slobodno vrijeme za radnike ili izgubljeno vrijeme ili klasna privilegija.”

Učitajte još

XS
SM
MD
LG