Linkovi

Izdvojeno

Sloboda okupljanja u BiH: Stanje u RS zabrinjavajuće

Darko Pandurević iz Sarajevskog otvorenog centra i Uglješa Vuković iz Transparency Internationala BiH (Foto: BIRN BiH)
Darko Pandurević iz Sarajevskog otvorenog centra i Uglješa Vuković iz Transparency Internationala BiH (Foto: BIRN BiH)

Situacija u BiH nije jednaka kada je riječ o slobodi okupljanja i potrebno je veoma malo političke volje kako bi se zakonski okviri u BiH uskladili sa međunarodnim standardima za ravnopravnost LGBTI osoba.

Ovo je rečeno na konferenciji koju je organizovao Sarajevski otvoreni centar (SOC).

Prema riječima Darka Pandurevića, rukovoditelja programa SOC-a, postoje određeni pomaci i napredak kada je u pitanju sloboda okupljanja u BiH.

“Tu ću konkretno istaći sve bolju i kontinuiranu saradnju sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo kao jednoj od ključnih institucija kada govorimo o ovom pitanju”, navodi Pandurević.

Kako je kazao Uglješa Vuković iz Transparency Internationala na konferenciji “Sloboda okupljanja u BiH: Postojeće stanje i kako bi trebalo biti”, odnos s policijom u Sarajevu jeste bolji.

“Manjinske zajednice, aktivističke zajednice primjećuju da je saradnja sa policijom mnogo bolja. Tako da na koji način ćemo uživati pravo na slobodu okupljanja u velikoj mjeri zavisi od toga koliko su policijske agencije slobodne i nezavisne u svom radu i prije svega oslobođene od političkih utjecaja i koliko su profesionalne”, kazao je Vuković.

Vuković se osvrnuo na stanje u Republici Srpskoj, gdje, prema njegovim riječima, policijske vlasti godinama zabranjuju mirna okupljanja građana, posebno onih građana koji su prepoznati “kao prijetnja po samu elitu”. Stoga je, smatra on, neophodna važnost edukacije policijskih službenika i demokratskog pritiska na policijske agencije, kako bi one omogućile i pomogle građanima da nesmetano uživaju pravo na slobodu okupljanja.

Kako je Pandurević naveo u obraćanju medijima, postoji čitav niz izazova s kojima se suočavaju organizatori Povorke ponosa, koji bi se mogli prevazići izmjenama zakona u vezi sa okupljanjima i izražavanjem političkog stava i mišljenja na ulici, a koji bi trebali da osiguraju s druge strane i javni red i mir.

“Pretjerani sigurnosni zahtjevi koji padaju na organizatore i finansijski zahtjevi koji moraju da se ispoštuju da bi te mjere bile održane. Tu mogu i da pozdravim odluku lokalnih i kantonalnih institucija koje su obavezu finansiranja tog događaja po prvi put zapravo prepoznale, da ne trebaju da budu organizatori ti koji snose”, kaže on.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pisala je kako Bh. povorka ponosa koja će se održati 14. augusta ove godine neće morati plaćati dodatne mjere osiguranjakako je to bio slučaj prije dvije godine.

U svom saopćenju ranije su iz Bh. povorke ponosa istakli da Zakon o javnom okupljanju u Kantonu Sarajevo hitno treba usvojiti izmjene i dopune, u skladu sa evropskim standardima, “kako ova podrška ne bi bila izuzetak”, već bi zakon omogućavao uživanje slobode okupljanja bez stavljanja bilo kojeg tereta građanima i građankama.

Konferencija je održana u Sarajevu u okviru projekta “Unapređenje pristupa slobodi okupljanja u BiH”, kako bi se vlasti u BiH podsjetile na obaveze koje je potrebno regulisati kako bi se postigla ravnopravnost LGBTI osoba u bh. društvu.

See all News Updates of the Day

Trump kaže da je razgovarao s Putinom o okončanju rata u Ukrajini, piše New York Post

Američki predsjednik Donald Trump
Američki predsjednik Donald Trump

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da je telefonom razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata u Ukrajini, objavio je New York Post kasno u subotu.

Upitan koliko puta su dvojica lidera razgovarala, Trump je rekao da mu je "bolje da ne govori".

"On (Putin) želi da ljudi prestanu umirati", rekao je Trump za New York Post.

Ni Kremlj ni Bijela kuća nisu odmah odgovorili na Reutersov zahtjev za komentar van radnog vremena.

Krajem januara, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Putin spreman da obavi telefonski razgovor sa Trumpom i da je Moskva spremna.

Trump je u petak rekao da će se sljedeće sedmice vjerovatno sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim kako bi razgovarali o završetku rata.

Rat, koji je počeo punom invazijom Rusije na Ukrajinu, obilježiće svoju treću godišnjicu 24. februara. Hiljade ljudi, velika većina Ukrajinci, ubijeno je tokom sukoba.

Trump je za New York Post rekao da je "uvijek imao dobar odnos s Putinom" i da ima konkretan plan za okončanje rata. No, više detalja nije otkrio.

"Nadam se da će biti brzo”, rekao je Trump. "Ljudi umiru svaki dan. Ovaj rat je tako loš u Ukrajini. Želim okončati ovu prokletu stvar."

Trump i Ishiba proglasili „novo zlatno doba” za američko-japanske odnose

Američki predsjednik Donald Trump i japanski premijer Shigeru Ishiba tokom susreta u Bijeloj kući, 7. februar 2025.
Američki predsjednik Donald Trump i japanski premijer Shigeru Ishiba tokom susreta u Bijeloj kući, 7. februar 2025.

Američki predsjednik Donald Trump i japanski premijer Shigeru Ishiba sastali su se u petak u Bijeloj kući, proglasivši „novo zlatno doba” u odnosima između SAD-a i Japana. Posjeta je uslijedila usred Trumpovih ranih vanjskopolitičkih poteza koji su podjednako uznemirili saveznike i protivnike.

Mnogi u Japanu bili su zabrinuti zbog Ishibine posjete Bijeloj kući u petak, kako bi se sastao s predsjednikom Donaldom Trumpom. Ali izgleda da je premijer uspio da izgradi odnos.

Ishiba je rekao da je inspiriran Trumpovim nepokolebljivim duhom da pobijedi na izborima i ispuni svoju misiju, čak i nakon pokušaja atentata.

„Nastavit ćete svoju prepoznatljivu inicijativu 'Učinimo Ameriko ponovo velikom'. Također ćete udvostručiti svoje napore da donesete mir u svijet. I zato vas je Bog spasio u tom iskustvu”, rekao je Ishiba.

Proglasili su „novo zlatno doba” za SAD i Japan. Ishibina posjeta dolazi usred Trumpovih ranih vanjskopolitičkih poteza koji su eskalirali pritisak ne samo na američke protivnike već i na saveznike i partnere.

Američki predsjednik je uveo nove carine od 10% za Kinu i 25% za Kanadu i Meksiko - iako su posljednje dvije odgođene, barem privremeno. Upozorio je na moguće carine protiv drugih zemalja, posebno onih sa kojima SAD imaju trgovinski deficit, poput Japana.

Trump je u petak rekao da će uvesti recipročne carine za trgovinske partnere.

Ishiba je odbio da kaže da li će uzvratiti.

Još jedan bilateralni problem je ponuda japanske kompanije Nippon Steel za kupovinu kompanije US Steel sa sjedištem u Pittsburghu od 15 milijardi dolara.

Bivši predsjednik Joe Biden blokirao je sporazum u posljednjim sedmicama svog mandata, navodeći zabrinutost za nacionalnu sigurnost. U petak se činilo da je Trump otvoren za pregovore.

„Oni će više gledati na investiciju nego na kupovinu. Ideja nam se nije svidjela. US Steel je za nas veoma važna kompanija”, rekao je Trump.

Japan se složio da poveća ulaganja u ključne američke sektore, kao i da kupuje više američkog tečnog prirodnog gasa – važne tačke dnevnog reda za Trumpa.

„Oni su u stanju da iskoriste svoju polugu na vrlo strateški način, istovremeno pokušavajući s Trumpom promovirati stvari koje ih zanimaju, osiguravajući da američke snage ostanu u Japanu, osiguravajući da SAD ostanu privržene Indo Pacifiku”, kaže Jeffrey Hornung iz američke think tank organizacije RAND Corporation.

Na sigurnosnom planu, čini se da su SAD i Japan na pravom putu da nastave saradnju u odvraćanju nuklearnih prijetnji Sjeverne Koreje i kineske agresije u Tajvanskom moreuzu, Južnom kineskom moru i Istočnom kineskom moru.

Očekuje se da će se nastaviti odbrambeni aranžmani između Washingtona i Tokija, uključujući trilateralne napore s drugim saveznicima kao što su Južna Koreja i Filipini.

SAD planiraju sankcijama natjerati Rusiju da prekine rat u Ukrajini

Specijalni izaslanik za Ukrjinu Keith Kellogg
Specijalni izaslanik za Ukrjinu Keith Kellogg

Specijalni izaslanik SAD-a za Rusiju i Ukrajinu rekao je u četvrtak da SAD planira značajno pojačati pritisak na Rusiju kroz sankcije kako bi se okončao rat u Ukrajini.

U ekskluzivnom intervjuu za New York Post, specijalni izaslanik Keith Kellogg rekao je da postoji mnogo prostora za povećanje sankcija Rusiji, posebno u ruskom energetskom sektoru. On je okarakterisao sprovođenje sankcija Rusiji na "samo oko 3" na skali od 1 do 10 o tome "koliko bolan može biti ekonomski pritisak".

Kellogg je za Post rekao da razumije da će i Moskva i Kijev morati da naprave ustupke.

U intervjuu, Kellogg je također bio kritičan prema pristupu administracije bivšeg predsjednika Joea Bidena da "podržava Ukrajinu koliko god je potrebno".

Kelogg je rekao da je Trumpova administracija fokusirana na "holistički pristup" okončanju rata, kombinujući podršku Ukrajini sa povećanim pritiskom na Rusiju.

Kelloggov šef osoblja Ludovic Hood ponovio je te osjećaje kada je u četvrtak za GLOBSEC Transatlantic Forum u Washingtonu rekao: "U ovoj fazi ništa nije van stola" što se tiče pregovora o mirovnom sporazumu.

U međuvremenu, ukrajinska predsjednička stranica objavila je da je specijalni izaslanik SAD razgovarao u četvrtak i sa šefom ureda ukrajinskog predsjednika Andrijem Jermakom. U saopćenju, Ured ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kaže da su njih dvoje razgovarali o Kelloggovoj predstojećoj posjeti Ukrajini, kao i o situaciji na linijama fronta i sigurnosnim pitanjima za ukrajinske civile.

U saopštenju se navodi da su njih dvojica posvetili "posebnu pažnju" u svom razgovoru predstojećoj Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, koja bi trebala početi za nedelju dana.

U odvojenom intervjuu za Associated Press u četvrtak, Jermak je naglasio važnost "aktivnog angažmana" između Ukrajine i Trumpove administracije, posebno u svim mirovnim pregovorima.

Yermak je naglasio važnost ažuriranja Trumpove Bijele kuće i pružanja tačnih informacija o situaciji na bojnom polju. On je rekao da je direktna komunikacija sa američkim partnerima ključna za uspostavljanje zajedničkog stava, jer je nemoguće formirati bilo kakve mirovne planove bez Ukrajine.

Desetine država se protive Trumpovom sankcionisanju Međunarodnog krivičnog suda

Predsjednik Donald Trumpa (Foto: REUTERS/Kevin Lamarque)
Predsjednik Donald Trumpa (Foto: REUTERS/Kevin Lamarque)

Međunarodni krivični sud (MKS) u petak je osudio odluku predsjednika Donalda Trumpa da uvede sankcije sudu zbog istraga o Americi i Izraelu, i poručio da će nastaviti borbu za "pravdu i nadu" širom svijeta.

Trump je u četvrtak potpisao uredbu o sankcijama i optužio sud u Hagu da je "zloupotrijebio ovlaštenja" kada je izdao nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

MKS je saopštio da je cilj sankcija da se nanese šteta "nezavisnom i nepristrasnom radu" suda.

"Sud čvrsto stoji uz svoje zaposlene i obećava da će nastaviti da obezbjeđuje pravdu i pruža nadu milionima nevinih žrtava zvjerstava širom svijeta", navodi se u saopštenju, prenosi AFP.

Ujedinjene nacije i Evropska unija u petak su zatražili od Trumpa da ukine odluku koja predviđa zamrzavanje imovine i zabranu ulaska u SAD zvaničnika suda, zaposlenih i članova njihovih porodica, kao i svih za koje se smatra da su pomagali u sudskim istragama protiv američkih državljana ili saveznika SAD kao što je Izrael.

Desetine zemalja u petak su upozorile da bi sankcije mogle da "povećaju rizik da najteži zločini prođu nekažnjeno i da prijete da podriju međunarodnu vladavinu prava".

"Sankcije bi ozbiljno podrile sve slučajeve koji se trenutno istražuju s obzirom na to da će sud možda morati da zatvori svoje ogranke", navodi se u saopštenju koje potpisuje 79 zemalja, odnosno oko dvije trećine od 125 članica MKS-a. Također se ističe da će nastaviti da čvrsto podržavaju "nezavisnost, nepristrasnost i integritet" MKS-a.

"Sud je jedan od ključnih stubova međunarodnog pravosudnog sistema tako što osigurava odgovornost za najteže međunarodne zločine, i pravdu za žrtve", navodi se u saopštenju koje između ostalog potpisuju Francuska, Njemačka i Britanija. Među potpisnicama nema Australije, Češke, Italije i Mađarske.

Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da podržava Trumpov potez i da je vrijeme za Budimpeštu da "preispita šta radi u međunarodnim organizacijama koje su pod američkim sankcijama".

Sankcije bi mogle da pogode sudske tehničke i IT operacije, uključujući i prikupljanje dokaza. Strahuje se i da bi žrtve navodnih zvjerstava mogle da oklijevaju da svjedoče.

Trumpov potez poklopio se sa posjetom Washingtonu izraelskog premijera kojeg - zajedno sa njegovim bivšim ministrom odbrane i vođom palestinske militantne grupe Hamas - MKS potražuje zbog rata u Pojasu Gaze. Netanyahu je sud optužio za antisemitizam.

U uredbi, koju je Trump potpisao, sud se optužuje za "nelegitimne i neosnovane poteze protiv Amerike i bliskog saveznika Izraela", aludirajući na istrage o navodnim ratnim zločinima američkih vojnika u Afganistanu i izraelskih trupa u Gazi.

Nejasno je koliko brzo će brzo SAD objaviti imena ljudi koji su sankcionisani. Tokom prve Trumpove administracije 2020. godine, Washington je uveo sankcije tadašnjoj tužiteljici Fatou Bensoudi i jednom od njenih glavnih pomoćnika zbog istrage MKS-a o navodnim zločinima američkih trupa u Afganistanu.

MKS je stalni sud koji može krivično goniti pojedince za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, genocid i zločine agresije na teritoriji država članica ili na njihove državljane. Sjedinjene Države, Kina, Rusija i Izrael nisu članice.

Trump je potpisao uredbu nakon što su demokrate iz američkog Senata prošle nedjelje blokirale nastojanje republikanaca da se usvoji zakon kojim se uspostavlja režim sankcija protiv suda.

Sud je preduzeo mjere da zaštiti osoblje od mogućih američkih sankcija, isplaćujući plate tri mjeseca unaprijed, u okviru priprema za finansijska ograničenja koja bi mogla da osakate Tribunal za ratne zločine, rekli su izvori Reutersu prošlog mjeseca.

U decembru je predsjednica suda, sutkinja Tomoko Akane, upozorila da će sankcije "brzo potkopati rad suda u svim situacijama i slučajevima i ugroziti samo njegovo postojanje".

Rusija je također ciljala na sud. MKS je 2023. godine izdao nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina, optužujući ga za ratni zločin nezakonitog deportovanja stotine djece iz Ukrajine.

Rusija je zabranila ulazak glavnom tužiocu MKS-a Karimu Khanu i stavila njega i dvojicu sudija na svoju potjernicu.

Neke informacije u ovom izvještaju dolaze od Reutersa i AFP-a.

Američki sudija optužuje Trumpa da ignoriše vladavinu zakona kako bi ograničio državljanstvo po rođenju

Američki predsjednik Donald Trump
Američki predsjednik Donald Trump

Savezni sudija u Seattleu rekao je u četvrtak da Donald Trumpa ignoriše vladavinu zakona radi političke i lične koristi dok proglašavao neustavnom izvršnu naredbu koju je republikanski predsjednik potpisao u cilju smanjenja dobijanja državljanstva po rođenju.

U sudnici se začuo aplauz nakon što je američki okružni sudija John Coughenour produžio naredbu koju je izdao prije dvije sedmice kojom se privremeno blokira provedba Trumpove naredbe u nacionalnu zabranu koja traje na neodređeno vrijeme.

"Postalo je sve očitije da je našem predsjedniku vladavina prava samo prepreka njegovim političkim ciljevima", rekao je Coughenour, izabranik republikanskog bivšeg predsjednika Ronalda Reagana. "Vladavina prava je, prema njemu, nešto oko čega se treba kretati ili jednostavno ignorirati, bilo da se radi o političkoj ili osobnoj dobiti."

Trumpova administracija kasno u četvrtak podnijela je obavijest da se žali na odluku suca. Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.

Presuda suca uslijedila je nakon tužbe demokratskih država Washingtona, Arizone, Illinoisa i Oregona i nekoliko trudnica koje su tvrdile da Trumpova naredba krši pravo sadržano u 14. amandmanu američkog ustava koji propisuje da je svatko tko je rođen u Sjedinjenim Državama građanin.

"Postalo je sve očitije da je našem predsjedniku vladavina prava samo prepreka njegovim političkim ciljevima", rekao je Coughenour, kojeg je imenovao bivši republikanski predsjednik Ronald Reagan.

Trumpova administracija kasno u četvrtak podnijela je obavijest da će žaliti na odluku sudije. Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.

Presuda sudije uslijedila je nakon tužbe demokratskih država Washingtona, Arizone, Illinoisa i Oregona i nekoliko trudnica koje su tvrdile da Trumpova naredba krši pravo sadržano u 14. amandmanu američkog ustava koji propisuje da je svako ko je rođen u Sjedinjenim Državama je i državljanin.

Trumpov nalog naložio je američkim agencijama da odbiju da priznaju državljanstvo djece rođene u Sjedinjenim Državama nakon 19. februara ako ni njihova majka ni otac nisu američki državljani ili imaju zakoniti stalni boravak. Trump je potpisao ovu naredbu, kao dio njegove čvrste imigracione politike, prvog dana povratka na funkciju 20. januara.

Coughenourova preliminarna zabrana u cijeloj zemlji jedna je od dvije koje su do sada izdale savezne sudije koje blokiraju Trumpovu administraciju da provede naredbu.

Savezni sudija u Marylandu izdao je sličnu zabranu u srijedu, a sudije u Bostonu i New Hampshireu u petak i ponedjeljak trebaju razmotriti da li da učine isto na zahtjev država koje predvode demokrate i zagovornika prava imigranata.

Drew Ensign, zastupnik Ministarstva pravde, rekao je da su tužitelji pogrešno protumačili ključnu presudu Vrhovnog suda SAD iz 1898. u slučaju Sjedinjene Države protiv Wong Kim Arka, koja se dugo tumači kao garancija prava na državljanstvo po rođenju. Njihovo čitanje zaštite 14. amandmana bilo je "nedvosmisleno netačno", rekao je Ensign.

Ali Coughenour je tokom kratkog saslušanja rekao da su tužitelji u pravu i da "nikakva politička debata to ne može promijeniti".

Sudija je rekao da je Trumpova administracija nastojala da djeci rođenoj na tlu SAD-a oduzme njihovo osnovno pravo na državljanstvo tako što je prikrila ono što je zapravo bio ustavni amandman u izvršnoj naredbi koju je potpisao Trump.

"Postoje trenuci u svjetskoj historiji u kojima se ljudi osvrću i pitaju: 'Gdje su bili advokati, gdje su bile sudije?" rekao je Coughenour. "U ovim trenucima vladavina prava postaje posebno ranjiva. Odbijam da pustim da se taj svjetionik danas ugasi."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG