Linkovi

Skupština RS o Srebrenici, opozicija tvrdi predizborni marketing


Memorijalni centar Potočari, 11. juli 2018.

Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) danas u Banjaluci na posebnoj sjednici da razmatra informaciju o izvještaju Komisije o događajima u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine.

Sjednica je počela uvodnim obraćanjem entitetskog predsjednika Milorada Dodika koji će se poslanicima obratiti izlaganjem u trajanju od 60 minuta.

Na početku obraćanja Dodik je rekao da komisija nije utvrdila i stradanje Srba u Srebrenici i da je komisija radila pod pritiskom visokog predstavnika međunarodne zajednice, da svi podaci nisu tačni zbog čega Izvještaj komisije o događajima u i oko Srebrenice ne može biti relevantan.

Dodik je zatražio da Narodna skupština povuče izvještaj i formira novu komisiju koja bi utvrdila sva dešavanja u Srebrenici.

Posebnu sjednicu NSRS zatražio je predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik, a kao neposredan povod za razmatranje Izvještaja, Dodik u zahtjevu navodi to što je predsjednica Udruženja "Majke Srebrenice" Munira Subašić predala njemačkim vlastima spisak sa imenima više od 22.000 Srba koji su, prema njihovim navodima, učestvovali u genocidu u Srebrenici.

Dodik je u ponedjeljak nakon konsultacija u Palati Republike kojima se nisu odazvali poslanici opozicionih partija u RS-u, rekao da je njegova namjera da pristup dešavanjima u Srebrenici bude objektivan i da budu obuhvaćena stradanja svih na tom prostoru, budući da je, kako je rekao, izvještaj Komisije za Srebrenicu iz 2004. godine isključio stradanje Srba te da je bio tendenciozno napravljen.

"U njemu je bilo zloupotrebe podataka i netačnih podataka i taj izvještaj je poslužio mnogima za stvaranje atmosfere netačnosti. Stoga je potrebno u Narodnoj skupštini osporiti ovaj izvještaj da bi on izgubio na svojoj validnosti. Mi nemamo namjeru da isključimo bilo čije stradanje. Pokretanjem inicijative kod NSRS nemamo namjeru da krijemo bilo kakav podatak o stradanju Bošnjaka", poručio je Dodik.

Predsjednica Vlade RS-a Željka Cvijanović smatra da je važno usvojiti politički stav koji će biti i određeni orijentir za sve one ljude koji će poslije toga nastupati u NSRS i baviti se pitanjem zločina u Srebrenici, uz konstataciju da je Izvještaj Komisije o događajima u i oko Srebrenice u periodu od 10. do 19. jula 1995. godine, bio iznuđen i rađen pod pritiskom.

"Očito da je došlo do različitih manipulacija i sad u zadnje vrijeme mogli smo vidjeti koliko je podignuto galame, ali isto tako i namjerno su isprovocirani određeni strahovi od onih ljudi koji djeluju u formatu političkog Sarajeva, koji su našli još jedan način da se obračunavaju sa RS-om preko tog izvještaja", kaže Cvijanović.

Arhiv - Narodna skupština RS
Arhiv - Narodna skupština RS

Na 29. posebnoj sjednici poslanicima bi se trebao obratiti Dragan Mikerević, bivši premijer RS-a, koji je obavljalo funkciju predsjednika Vlade u vrijeme usvajanja izvještaja 2004. godine te Dragan Čavić, lider Narodnog demokratskog pokreta (NDP), koji je u to vrijeme obavljao funkciju predsjednika RS-a.

Čavić je rekao da postoji interes da se razgovara na temu Srebrenice, ali samo na bazi argumenata a nikako da se od toga pravi tema u svrhu predizborne kampanje.

"Kada je u pitanju izvještaj Komisije o Srebrenici iz 2004, niko ne spori da je on nastao pod snažnim pritiskom stranaca, neosporno je da se nakon 14 godina mogu trezveno razmotriti svi aspekti rada te komisije. Sada ima smisla da se prihvati inicijativa Vlade RS-a da se formira nova komisija međunarodnog karaktera sa ljudima od ugleda bez obzira iz koje zemlje dolaze, ali da to treba da budu velika imena koja mogu garantovati objektivnost. Ako je to namjera Vlade RS-a, mi ćemo to prihvatiti. Zalagaćemo se za jedinstven stav partija iz RS-a, ali se protivimo pokušajima zloupotreba ove osjetljive teme za izbore", rekao je Čavić.

Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Vukota Govedarica poručio je da njegova partija nema namjeru da bježi od rasprave iako smatra da je to sve predizborni marketing.

"Smatram da SDS nema potrebe da bježi od rasprave. Razgovaraćemo o tom pitanju, koje ima specifičnu težinu. Žao nam je što o tome razgovaramo mjesec dana pred izbore. Jasno nam je da to inicirano isključivo u izborne svrhe. No, dobro, šta je - tu je. Navikli smo na takve političke igrarije naših političkih protivnika", smatra Govedarica.

Vukota Govedarica
Vukota Govedarica

Član Predsjedništva Partije demokratskog progresa (PDP) Milan Đukić rekao je da će poslanici ove partije aktivno učestvovati u raspravi na posebnoj sjednici NSRS i, vjerovatno, u skladu sa tim ponuditi određene zaključke.

Šef Kluba poslanika Koalicije Domovina Admir Čavka ističe da se protivi održavanju sjednice te da će se pred zasjedanje znati hoće li raspravi prisustvovati poslanici Domovine.

"Smatramo da je pitanje tog Izvještaja riješeno. Nakon toga je bilo i mnogo pravosnažnih presuda koje su dale karakter svega ovog što se dešavalo. Istovremeno, u Srebrenici jedva danas živi 800 ljudi, Bošnjaka i Srba, i to mjesto je prepušteno samo sebi. I time se trebamo baviti", istakao je Čavka.

Skupštini neće prisustvovati bivši članovi Komisije Vlade RS-a za istraživanje događaja u i oko Srebrenice u periodu od 10. do 19. jula 1995. godine, iako je tako bilo najavljeno.

U zajedničkom saopštenju koje su potpisali nekadašnji članovi Komisije za Srebrenicu, koja je djelovala 2004. godine, ističu da se tekst Informacije o Izvještaju Komisije o događajima u i oko Srebrenice u periodu od 10. do 19. jula 1995, koji je u NSRS uputio predsjednik RS-a Milorad Dodik, odnosi na Izvještaj Radne grupe Vlade RS-a za provođenje zaključaka iz Konačnog izvještaja Komisije za Srebrenicu, a ne na Izvještaj Komisije.

Članovi Komisije za Srebrenicu su, između ostalog, dodali da Izvještaj Komisije za Srebrenicu nema pravnu težinu, a da interpretacije izvještaja i dokumentacije van njihovog sadržaja predstavljaju zloupotrebu, bez obzira na to od koga dolazile.

U Izvještaju Komisije Vlade RS-a o dešavanjima u i oko Srebrenice od 10 do 19. jula 1995, između ostalog, se navodi kako je u tom periodu likvidirano više hiljada Bošnjaka, na način koji predstavlja teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava, te da je izvršilac, pored ostalog, preduzeo mjere prikrivanja zločina premještanjem tijela.

XS
SM
MD
LG