Linkovi

Izdvojeno

Početak školske godine u RS: 188 zaraženih učenika i više od polovine nevakcinisanih prosvjetnih radnika

Početak školske godine u entitetu Republika Srpska, Banja Luka.
Početak školske godine u entitetu Republika Srpska, Banja Luka.

Školska godina u entitetu Republika Srpska (RS) je počela sa slučajevima korona virusa kod učenika, dok se više od polovine prosvjetnih radnika nije odlučilo za vakcinaciju.

Tokom prvih dana redovnog odvijanja nastavnog procesa u RS-u prisustvo korona virusa potvrđeno je kod ukupno 188 učenika osnovnih i srednjih škola, a do sada je vakcinisano 42 posto prosvjetnih radnika, podaci su Ministarsta provjete i kulture u Vladi RS-a.

Uporedo s početkom školske godine u ovom entitetu 2. septembra registrovani su i prvi slučajevi delta soja korona virusa.

Za razliku od prethodnih sojeva, nova varijanta, prema upozorenjima stručnjaka, širi se brže, uglavnom među mlađom populacijom, te izaziva težu kliničku sliku kod nevakcinisanih, što su na konferenciji za novinare potvrdili i iz Instituta za javno zdravstvo RS-a, ističući da su 90 posto hospitalizovanih nevakcinisani.

Prema podacima Instituta, od 1. septembra, odnosno početka nove školske godine, prisustvo korona virusa potvrđeno je kod 72 učenika osnovnih škola - starosne dobi od 6 do 14 godina, te kod 116 učenika srednjih škola koji pripadaju uzrastu od 15-19 godina.

Ministarstvo prosvjete i kulture RS-a zabilježilo je da je procenat vakcinisanih prosvjetnih radnika u ovom entitetu, u odnosu na ukupan broj zaposlenih u vaspitno-obrazovnim ustanovama, oko 42 posto.

Ovaj postotak smatraju zadovoljavajućim.

„Imunizacija prosvjetnih radnika teče zadovoljavajućom dinamikom. Svi prosvjetni radnici koji to nisu učinili ranije, imali su priliku da se tokom jula i avgusta vakcinišu i na taj način doprinesu sigurnijem odvijanju vaspitno-obrazovnog procesa u školama u novoj školskoj godini“, rekli su izjavi za Glas Amerike iz Ministarstva prosvjete i kulture RS-a.

Prosvjetni radnici, koji su se u maju prvi odazvali na poziv za vakcinaciju kažu da su očekivali veći odziv svojih kolega.

Desimir Blagojević, nastavnik matematike u Osnovnoj školi „Branko Ćopić“ u Banja Luci početak školske godine dočekao je sa primljene obe doze vakcine.

„Čim se pojavila vakcina protiv Covida želja mi je bila da se što pre vakcinišem. U školi sam se prvi prijavio za vakcinu iz više razloga - da zaštitim sebe, porodicu i druge oko sebe, a prvenstveno djecu u školi, van škole i kolege“, kaže Blagojević za Glas Amerike.

On smatra da je procenat do sada vakcinisanih prosvjetnih radnika trebao biti bar 70 posto, jer je riječ o ljudima koji rade s djecom i mladima.

Desimir Blagojević, nastavnik matematike u Osnovnoj školi Branko Ćopić, Banja Luka.
Desimir Blagojević, nastavnik matematike u Osnovnoj školi Branko Ćopić, Banja Luka.

„Apelujem na sve radnike u obrazovnim ustanovama, a pogotovo prosvetne radnike – učitelje, nastavnike i profesore - da se što pre vakcinišu kako bismo mogli očekivati što normalnije odvijanje nastavnog procesa“, poručio je Blagojević.

Više od polovine njegovih kolega, međutim, ne žuri s vakcinacijom. Među njima je i nastavnica jedne osnovne škole, koja nije željela javno da govori, a čiji identitet je poznat redakciji Glasa Amerike. Ona ističe da apsolutno razumije značaj vakcinacije i da svakako vjeruje nauci, ali da je zbunjena količinom informacija koje dobija.

„Prosto više ne znam u šta da vjerujem. Zato sam odlučila da ne žurim sa vakcinacijom. Nemamo ni dovoljno informacija o ponuđenim vakcinama, ne znam koju da odaberem. Povjerenje mi ne ulijavaju ni zvanične institucije. Svjedoci smo da su kršili mjere i organizovali skupove na kojima su okupljali hiljade ljudi, a od svih nas traže da te iste mjere poštujemo. Naglasila bih da se u obrazovnim ustanovama od početka poštuju sve propisane mjere“, kaže ova nastavnica.

Iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske kažu da koriste svaku priliku da ukažu na važnost vakcinisanja prosvjetnih radnika, te da i one koji to do sada nisu učinili pozovu da se vakcinišu.

„Preventivna mjera vakcinacije prosvjetnih radnika protiv virusa korona, kao i cjelokupnog stanovništva, veoma je važna kako radi sticanja opšte imunizacije, tako i zbog direktnog uticaja na odvijanje vaspitno-obrazovnog procesa u Republici Srpskoj, njegovu organizaciju u školskim učionicama, te sprečavanje širenja virusa korona među učenicima i zaposlenim u školama“, kažu za Glas Amerike iz ove institucije.

Nastavni proces odvija se uz preporuke Instituta za javno zdravstvo RS.
Nastavni proces odvija se uz preporuke Instituta za javno zdravstvo RS.

Vakcinacija djece

S obzirom da su djeca, posebno srednjoškolskog uzrasta, najviše pogođena širenjem delta soja korona virusa, prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, vakcinacija djece starije od 12 godine krajem avgusta započela je i u Republici Srpskoj.

Iz Instituta za javno zdravstvo pozvali su sve roditelje da, ukoliko to žele, dovedu djecu ovog uzrasta na vakcinaciju.

„Vakcina protiv Covida proizvođača Pfizer/BioNTech odobrena je za upotrebu kod djece starije od 12 godina“, poručili su iz Instituta.

Prije vakcinacije djeteta neophodno je da nadležni doktor utvrdi da ne postoje kontraindikacije, niti privremene niti trajne.

Zahtjev za vakcinaciju za maloljetnu djecu potpisuje roditelj, odnosno staratelj.

Zdravstveni stručnjaci širom svijeta ističu značaj vakcinacije djece starije od 12 godina, prvenstveno kako bi se zaštitilo njihovo zdravlje, ali i smanjilo širenje virusa na druge kategorije stanovništva, koje imaju mogućnost da razviju težu kliničku sliku.

Iako se prema dosadašnjim podacima kod djece razvijaju uglavnom blaže kliničke slike, nerijetko se dešava da i mlađi završe na bolničkom liječenju.

Prema ranijim analizama Univerzitetsko Kliničkog centra Republike Srpske, najmlađi pacijent imao je godinu dana, a najmlađi koji je priključen na respirator 10 godina.

Zvanična statistika do početka školske godine pokazuje da je korona virus u Republici Srpskoj potvrđen kod 1.410 djece starosti od šest do 14, te 1.800 u dobi od 15 do 19 godina.

Sa više od polovine nevakcinisanih prosvjetnih radnika, te djecom koja su uglavnom nezaštićena, neizvjesno je kako će novi talas pandemije uticati na nastavni proces u Republici Srpskoj.

Za sada, prema odluci Vlade Republike Srpske, učenici ostaju u klupama na časovima u trajanju od 45 minuta. Kako je ranije naglašeno, pratiće se epidemiološka situacija i preporuke Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, te će se određene odluke, ukoliko bude potrebno, donositi naknadno.

See all News Updates of the Day

Biden pomilovao sina Huntera

Predsjednik Joe Biden i njegov sin Hunter Biden stižu u Fort McNair, u Washingtonu, 25. juna 2023.
Predsjednik Joe Biden i njegov sin Hunter Biden stižu u Fort McNair, u Washingtonu, 25. juna 2023.

Američki predsjednik Joe Biden objavio je u nedjelju da je pomilovao svog sina Huntera, koji se ovog mjeseca suočavao sa kaznom u dva savezna slučaja.

Biden je ranije obećao da neće poduzeti takvu akciju, ali je u nedjeljnoj izjavi rekao da je taj potez odgovor na, kako je nazvao, selektivno i nepošteno krivično gonjenje.

“Optužbe u njegovim slučajevima nastale su tek nakon što ih je nekoliko mojih političkih protivnika u Kongresu potaknulo da me napadnu i usprotive mom izboru”, rekao je Biden.

Hunter Biden je u junu osuđen za tri krivična djela zbog kupovine oružja 2018. Tužioci su rekli da je na federalnom obrascu lažno tvrdio da ne koristi drogu ili da nije zavisnik o njoj.

On je takođe priznao krivicu u slučaju u kojem je optužen da nije platio najmanje 1,4 miliona dolara poreza.

Predsjednikovom akcijom u nedjelju pomilovan je u oba slučaja, kao i svaki prekršaj koji je "počinio ili je možda počinio ili učestvovao" u periodu od 1. januara 2014. do 1. januara 2024. godine.

„Priznao sam i preuzeo odgovornost za svoje greške tokom najmračnijih dana moje zavisnosti – greške koje su iskorištene da javno ponize i osramote mene i moju porodicu zbog političkih razloga“, rekao je Hunter Biden u izjavi.

Predsjednik Biden je u svojoj izjavi rekao da se nada da će “Amerikanci razumjeti zašto bi otac i predsjednik došao do ove odluke”.

“Cijelu svoju karijeru slijedio sam jednostavan princip: samo reci američkom narodu istinu. Oni će biti pošteni. Evo istine: vjerujem u pravosudni sistem, ali kako sam se borio s ovim, također vjerujem da je sirova politika zarazila ovaj proces i da je dovela do neostvarenja pravde – i kada sam donio ovu odluku ovog vikenda, nije bilo smisla u daljem odlaganju”, rekao je Biden.

Novoizabrani predsjednik Donald Trump kritizirao je taj potez, nazvavši ga "zloupotrebom i pogreškom pravde".

Trump je, u kasnim fazama svog prvog mandata, pomilovao Charlesa Kushnera, oca njegovog zeta Jarreda Kushnera. Druga Trumpova pomilovanja uključuju njegovog bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna, bivšeg menadžera kampanje Paula Manaforta, bivšeg glavnog stratega Stevea Bannona i pomoćnika u kampanji Georgea Papadopoulosa.

Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press i Reuters.

Ukrajinci bježe iz vojske u ključnim momentima rata sa Rusijom, izvještava AP

Osuđeni zatvorenici koji se pridružuju ukrajinskoj vojsci treniraju na poligonu u Dnjepropetrovskoj oblasti, Ukrajina, 22. jun 2024 (Foto: AP Photo/Evgeniy Maloletka)
Osuđeni zatvorenici koji se pridružuju ukrajinskoj vojsci treniraju na poligonu u Dnjepropetrovskoj oblasti, Ukrajina, 22. jun 2024 (Foto: AP Photo/Evgeniy Maloletka)

Ukrajinsku vojska napuštaju vojnici dok joj očajnički treba ljudstvo, što onemogućava borbene planove u ključnim momentima rata sa Rusijom. Kijev bi mogao da ostane u očigledno nepovoljnom položaju u budućim pregovorima o prekidu vatre.

Desetine hiljada ukrajinskih vojnika, zbog umora i oskudice napušta borbene položaje i položaje na prvoj liniji fronta, tvrde vojnici, advokati i ukrajinski zvaničnici. Čitave jedinice su napustile položaje, što slabi odbrambene linije i ubrzava teritorijalne gubitke, prema vojnim komandantima i vojnicima, prenosi AP.

Neki uzimaju bolovanje i nikada se ne vrate, zbog ratnih trauma i demoralisani zbog slabih izgleda za pobjedu. Drugi se suprotstavljaju komandantima i odbijaju da izvrše naređenja, ponekad usred bitke.

„Ovo je ključni problem. Ovo je treća godina rata i ovaj problem će samo rasti”, rekao je Oleksandr Kovalenko, vojni analitičar iz Kijeva.

Iako je Moskva također imala posla sa dezerterima, Ukrajinci koji su napustili vojsku su otkrili duboke probleme u vezi sa njihovom vojskom i načinom na koji Kijev vodi rat, od slabe mobilizacije do preopterećenja i povlačenja na frontu. Također ovo se događa u momentu kada SAD pozivaju Ukrajinu da regrutuje više vojnika i dozvoli regrutaciju onih koji imaju 18 godina.

AP je razgovarao sa dvojicom dezertera, trojicom advokata i desetak ukrajinskih zvaničnika i vojnih komandanata. Zvaničnici i komandanti su govorili pod uslovom anonimnosti da bi otkrili povjerljive informacije, dok je jedan dezerter to učinio jer se plašio krivičnog gonjenja.

„Jasno je da smo sada, iskreno govoreći, već izvukli maksimum iz našeg naroda”, rekao je oficir 72. brigade, koji je naveo da je dezerterstvo jedan od glavnih razloga zašto je Ukrajina izgubila grad Vuhledar u oktobru.

Vojnici koji bježe

Više od 100.000 vojnika optuženo je po ukrajinskim zakonima o dezerterstvu od invazije Rusije u februaru 2022. godine, saopštilo je glavno tužilaštvo zemlje.

Skoro polovina je dezertirala u posljednjih godinu dana, nakon što je Kijev pokrenuo agresivnu i kontroverznu akciju mobilizacije za koju vladini zvaničnici i vojni komandanti priznaju da je propala. To je zapanjujuće visok broj, jer se procjenjuje da je oko 300.000 ukrajinskih vojnika učestvovalo u borbama prije nego što je mobilizacija počela. Stvarni broj dezertera može biti mnogo veći.

Jedan poslanik koji poznaje vojna pitanja procijenio je da bi moglo biti i do 200.000.

Mnogi dezerteri se ne vraćaju sa odobrenog bolovanja. Umorni od rata, psihički su i emocionalno ugroženi. Osjećaju krivicu zbog nemogućnosti da imaju volju za borbom, ljutnju zbog toga kako se vodi rat i frustraciju što djeluje kao da neće pobijediti.

„Šutnja o velikom problemu samo šteti našoj zemlji”, rekao je Serhij Hnezdilov, jedan od rijetkih vojnika koji je javno govorio o svom izboru da dezertira. On je optužen ubrzo nakon što ga je AP intervjuisao u septembru.

Drugi dezerter je rekao da je prvo napustio svoju pješadijsku jedinicu uz dozvolu jer mu je bila potrebna operacija. Kad mu je bolovanje isteklo, nije mogao da se natjera da se vrati. Još ima noćne more o drugovima koje je vidio da su ubijeni.

„Najbolji način da se to objasni je da zamislite da sjedite pod naletom vatre, i sa njihove strane 50 granata ide prema vama, dok sa naše strane samo jedna. Onda vidite kako se vaši prijatelji pretvaraju u komade mesa i shvatite da se to vama svakog trenutka može dogoditi”, rekao je on.

„U međuvremenu, naši momci udaljeni 10 kilometara vam preko radija naređuju: 'Hajde, pripremite se. Sve će biti u redu'”, rekao je on.

Hnezdilov je takođe otišao da traži ljekarsku pomoć. Prije nego što je bio podvrgnut operaciji, najavio je da napušta vojsku.

Rekao je da poslije pet godina služenja vojnog roka ne vidi nadu da će ikada biti demobilisan, uprkos ranijim obećanjima rukovodstva zemlje.

„Ako nema kraja, to se pretvara u zatvor – psihološki je teško naći razloge za odbranu ove zemlje”, rekao je Hnezdilov.

Sve veći problem za Kijev

Dezertiranje je pretvorilo borbene planove u prah. AP je čuo za slučajeve u kojima su odbrambene linije bile ozbiljno kompromitovane jer su se čitave jedinice suprotstavljale naređenjima i napuštale položaje.

„Zbog nedostatka političke volje i lošeg upravljanja trupama, posebno u pješadiji, sigurno se ne krećemo u pravcu da pravilno branimo teritorije koje sada kontrolišemo”, rekao je Hnezdilov.

Ukrajinska vojska je u septembru zabilježila manjak od 4.000 vojnika na frontu uglavnom zbog pogibija, povreda i dezerterstva, kako je rekao jedan poslanik.

Većina dezertera je bilo nedavno mobilisana. Šef pravne službe jedne brigade koji je zadužen za procesuiranje slučajeva dezerterstva i njihovo proslijeđivanje policiji rekao je da ih ima mnogo.

„Glavni razlog da napuštaju borbene položaje tokom neprijateljstava je što im drugovi ginu. Imali smo nekoliko situacija kada su jedinice bježale, male ili velike. Neprijatelj ih je našao i poubijao im saborce, a oni koji su stajali na položajima nisu znali da u blizini nema nikoga”, rekao je zvaničnik.

Tako je Vuhledar, grad na vrhu brda koji je Ukrajina branila dvije godine, izgubljen za nekoliko nedjelja u oktobru, rekao je oficir 72. brigade, koji se među posljednjima povukao.

Ta brigada je već bila preopterećena nedjeljama prije nego što je pao Vuhledar. Samo jedan linijski bataljon i dva streljačka bataljona čuvali su grad, a vojskovođe su čak počele da izvlače jedinice iz njih da podrže bokove, rekao je oficir. U svakoj od četa bataljona trebalo je da bude po 120 ljudi, ali neke čete su spale na samo 10, zbog pogibija, ranjavanja i bježanja, rekao je on.

Oko petina vojnika iz tih četa je pobjegla.

„Procenat je eksponencijalno rastao svakog mjeseca”, dodao je on.

Pojačanja su poslata kada je Rusija shvatila oslabljenu poziciju Ukrajine i napala. Ali onda je i pojačanje otišlo, rekao je oficir. Zbog toga, kada se jedan od bataljona 72. brigade povukao, njegovi pripadnici su strijeljani jer nisu znali da ih niko ne pokriva, rekao je on.

Ipak, ovaj oficir nema loše stav o dezerterima.

„U ovoj fazi ne osuđujem nijednog od vojnika iz mog bataljona i drugih zato što su svi zaista umorni”, rekao je on.

Optužbe protiv dezertera

Tužioci i vojska radije ne bi podizali optužnice protiv vojnika koji su pobjegli i nisu ih ubedili da se vrate, kažu trojica vojnih oficira i portparol ukrajinskog Državnog istražnog biroa. Neki dezerteri se vrate, ali ponovo odu.

Ukrajinski generalštab je rekao da vojnici imaju psihološku podršku, ali nije odgovorio na pitanja o tome sa čim se sve suočavaju na bojnom polju.

Kada pak vojnici budu optuženi, nezgodno je odbraniti ih, rekla su dva advokata koji se bave takvim slučajevima. Oni se fokusiraju na psihičko stanje svojih klijenata.

„Ljudi ne mogu psihički da se izbore sa situacijom u kojoj se nalaze, a ne pruža im se ni psihološka pomoć”, rekla je advokativa Tetjana Ivanova.

Vojnici koji budu oslobođeni od dezerterstva iz psiholoških razloga predstavljaju opasan presedan jer „onda onda svi mogu da imaju opravdanje da odu, jer zdravih gotovo da i nema”, rekla je ona.

Vojnici koji razmišljaju o dezertiranju tražili su njen savjet. Nekoliko je poslato u borbu kod Vuhledara.

„Oni ne bi sačuvali teritoriju, ne bi osvojili ništa, ali se nijedan ne bi vratio”, rekla je ona.

Očekuje se da će Lee Zeldin ublažiti regulativu o klimatskim promjenama

Novoizabrani predsjednik SAD Donald Trump i Lee Zeldin, njegov kandidat za direktora Agencije za zaštitu životne sredine, na skupu u državi New Hampshire, 19. januara 2024. (Foto: Reuters/Elizabeth Frantz)
Novoizabrani predsjednik SAD Donald Trump i Lee Zeldin, njegov kandidat za direktora Agencije za zaštitu životne sredine, na skupu u državi New Hampshire, 19. januara 2024. (Foto: Reuters/Elizabeth Frantz)

Lee Zeldin je proveo četiri mandata u Predstavničkom domu Kongresa, a dugogodišnji je pristalica Donalda Trumpa. Novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Država predložio je da taj republikanac iz New Yorka dođe na čelo Agencije za zaštitu životne sredine.

Zeldin (44) je diplomirao na pravnoj školi u Albanyju, proveo je četiri godine u američkoj vojsci, oženjen je i ima kćerke bliznakinje.

Trump je 11. novembra objavio Zeldinovu nominaciju, navodeći da će bivši kongresmen, kako je poručio, „osloboditi moć američkih biznisa, istovremeno održavajući najviše ekološke standarde”.

Zeldin je za Fox News rekao da je uzbuđen što će implementirati Trumpovu ekonomsku agendu.

„Postoji propisi za koje su se ljevičari ove zemlje zalagali kroz regulatornu moć, zbog čega su kompanije išle u pogrešnom smjeru”, rekao je Zeldin.

Pod administracijom demokratskog predsjednika Joea Bidena, Agencija za zaštitu životne sredine je za prioritet imala proizvodnju čiste i obnovljive energije, uz uvođenje restrikcija na proizvodnju nafte i gasa, da bi se obuzdale emisije štetnih gasova i borilo protiv klimatskih promjena. Donald Trump ima drugačiju formulu.

„Proći ćemo kroz svaku birokratsku prepreku kako bismo brzo odobrili nova bušenja nafte, nove gasovode, rafinerije, nove elektrane i reaktore svih vrsta”, rekao je Trump.

Zeldin je imao sličan stav kada se neuspješno kandidovao za guvernera New Yorka 2022. godine.

„Trebali bismo poništiti državnu zabranu bezbjedne ekstrakcije prirodnog gasa i odobriti nove aplikacije za gasovode”, izjavio je on 9. novembra 2022.

Zeldin je nominovan u trenutku kada su Ujedinjene nacije obnovile poziv zemljama da prestanu da koriste fosilnah goriva kako bi se borile protiv globalnog zagrijavanja.

„Zvuk koji čujete je sat koji otkucava. Ističe rok da se globalni porast temperature ograniči na manje od 1,5 stepena Celzijusa, a vrijeme nije na našoj strani”, riječi su Antonija Guterresa, generalnog sekretara UN-a.

Iako se očekuje da će propisi o klimatskim promjenama pod Zeldinovim vodstvom biti ublaženi na nivou Sjedinjenih Država, analitičari kažu da savezne države mogu odlučiti da donesu vlastite propise, a i potrošači se mogu pojedinačno odlučiti za zelena energetska rješenja.

S.Arabija odustaje od sporazuma o odbrani sa SAD-om u zamjenu za normalizaciju odnosa s Izraelom

Mohammed bin Salman
Mohammed bin Salman

Saudijska Arabija je odustala od ambicioznog sporazuma o odbrani s Washingtonom u zamjenu za normalizaciju odnosa s Izraelom i sada se zalaže za skromniji sporazum o vojnoj saradnji, reklasu Reutersu dva saudijska i četiri zapadna zvaničnika.

U nastojanju da dobije opsežan sporazum o uzajamnoj sigurnosti preko granice ranije ove godine, Rijad ublažio svoj stav o palestinskoj državnosti, rekavši Washingtonu da bi javna predanost Izraela rješenju o dvije države mogla biti dovoljna da se zaljevsko kraljevstvo normalizira odnosima.

Ali dok je javni bijes u Saudijskoj Arabiji i na širem Bliskom istoku u usijanju zbog izraelskih vojnih akcija u Gazi, princ prijestolonasljednik Mohammed bin Salman ponovo je uvjetovao priznanje Izraela poduzimanjem konkretnih koraka za stvaranje palestinske države, rekla su dva saudijska i tri zapadna izvora.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu i dalje je željan osigurati normalizaciju sa saudijskom silom kao historijsku prekretnicu i znak šireg prihvaćanja u arapskom svijetu, rekli su zapadni diplomati.

No on se kod kuće suočava s velikim protivljenjem bilo kakvim ustupcima Palestincima nakon napada Hamasa 7. oktobra i zna da bi bilo kakva gesta u smjeru državnosti razbila njegovu vladajuću koaliciju, rekli su.

Budući da su oba lidera za sada okovana svojim domaćim bazama moći, Rijad i Washington se nadaju da bi skromniji odbrambeni pakt mogao biti zapečaćen prije nego predsjednik Joe Biden napusti Bijelu kuću u januaru, rekli su izvori.

Pakt o kojem se sada raspravlja uključivao bi proširenje zajedničkih vojnih vježbi i vježbi za rješavanje regionalnih prijetnji, uglavnom iz Irana. Potaknula bi partnerstva između američkih i saudijskih obrambenih kompanija, uz mjere zaštite za sprječavanje suradnje s Kinom, rekli su izvori.

Sporazum bi promovirao saudijska ulaganja u napredne tehnologije, posebice odbranu od bespilotnih letjelica. SAD bi povećao svoju prisutnost u Rijadu kroz obuku, logistiku i podršku kibernetičkoj sigurnosti, a mogao bi rasporediti raketni bataljon Patriot kako bi poboljšao odbranu od projektila i integrirano odvraćanje.

Ali to ne bi bila vrsta obvezujućeg sporazuma o odbrani koja bi obavezivala američke snage da zaštite najvećeg svjetskog izvoznika nafte u slučaju stranog napada.

"Saudijska Arabija će dobiti sigurnosni sporazum koji će omogućiti veću vojnu saradnju i prodaju američkog oružja, ali ne i sporazum o odbrani sličan onom sa Japanom ili Južnom Korejom kako se prvobitno tražilo", rekao je Abdelaziz al-Sagher, čelnik Zaljevskog istraživačkog instituta think-tank u Saudijskoj Arabiji.

Dolazak Trumpa u Bijelu kuću

Slika je, međutim, dodatno komplikovana predstojećim dolaskom Donalda Trampa u Belu kuću.

Iako Trumpov plan za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba isključuje bilo kakve odredbe za palestinsku državnost ili suverenitet, on je blizak saveznik saudijskog prijestolonasljednika.

Donald Trump
Donald Trump

Palestinski i neki arapski zvaničnici zabrinuti su da bi ga Trump i njegov zet Jared Kushner - arhitekta "Dogovora stoljeća" i također bliski saveznik prijestolonasljednika - mogli na kraju uvjeriti da podrži plan.

Trenutna američka administracija nije odustala od nade u dogovor o sigurnosnim garancijama prije nego što Biden napusti funkciju u januaru, ali i dalje postoje brojne prepreke.

Američki zvaničnici imaju na umu da je kraljevstvo još uvijek zainteresirano za formalno učvršćivanje garancija koje je tražilo, posebno za pristup naprednijem oružju, ali nisu sigurni da li bi radije to uradili u mandatu Bidena ili čekali Trumpa, rekao je izvor.

"Nastavljamo da razgovaramo i imamo mnogo napora na stolu (sa Saudijcima)", rekao je američki zvaničnik.

Vijeće za nacionalnu sigurnost Bijele kuće odbilo je komentar na pitanje o naporima za postizanje sporazuma o američkim sigurnosnim garancijama za Saudijsku Arabiju.

Netanyahuov ured je odbio komentirati na pitanje o saudijskom stavu o palestinskoj državnosti.

Odbrambeni sporazum koji Saudijskoj Arabiji daje američku vojnu zaštitu u zamjenu za priznanje Izraela preoblikovao bi Bliski istok ujedinjavanjem dva dugogodišnja neprijatelja i vezanjem Rijada za Washington u vrijeme kada Kina prodire u regiju.

To bi omogućilo kraljevstvu da ojača svoju sigurnost i odbije prijetnje od Irana i njegovih saveznika Huti, kako bi se izbjeglo ponavljanje napada na naftna postrojenja iz 2019. godine, za koje su Rijad i Washington okrivili Teheran. Iran je negirao bilo kakvu ulogu.

Visoki saudijski zvaničnik rekao je da je sporazum 95% završen, ali je Rijad odlučio da razgovara o alternativnom sporazumu, s obzirom da to nije izvodljivo bez normalizacije odnosa sa Izraelom.

U zavisnosti od formata, smanjeni sporazum o saradnji mogao bi biti odobren bez Kongresa prije nego što Biden napusti funkciju, rekla su dva izvora.

Bilo je i drugih kamena spoticanja u pregovorima da se osigura sporazum o međusobnoj odbrani.

Na primjer, nije bilo napretka u razgovorima o civilnoj nuklearnoj saradnji jer je Saudijska Arabija odbila potpisati takozvani sporazum 123 sa SAD-om koji bi Rijadu uskratio pravo na nuklearno obogaćivanje, kazalo je šest izvora.

Saudijski prigovori dijelove koji se odnose na ljudska prava pokazali su se kao još jedna oblast neslaganja, rekao je za Reuters jedan saudijski izvor blizak razgovorima.

"Velika nagrada"

Iako saudijsko rukovodstvo snažno zagovara palestinsku državnost, ostaje neizvjesno, prema diplomatama, kako bi prestolonasljednik odgovorio da Trump oživi sporazum koji je sklopio 2020. za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba.

Plan označava dramatičnu promjenu u američkoj politici i međunarodnim sporazumima otvorenim usklađivanjem s Izraelom i oštrim odstupanjem od dugogodišnjeg okvira zemlja za mir koji je historijski vodio pregovore.

To bi omogućilo Izraelu da anektira ogromne dijelove zemlje na okupiranoj Zapadnoj obali, uključujući izraelska naselja i dolinu Jordana, i priznaje Jerusalim kao "nepodijeljenu prijestolnicu Izraela" - efektivno poričući palestinske pretenzije na istočni Jerusalem kao njihov glavni grad, centralnu aspiraciju u njihovim državnim ciljevima i u skladu sa rezolucijama UN.

Trumpov plan mnogi vide kao težak udarac rješenju o dvije države i palestinskim nadama državnosti.

Palestinka sjedi u blizini ruševina kuće uništene tokom izraelske vojne ofanzive, u Khan Younisu.
Palestinka sjedi u blizini ruševina kuće uništene tokom izraelske vojne ofanzive, u Khan Younisu.

Saudijski zvaničnici insistiraju na tome da stvaranje palestinske države u skladu s prethodnim međunarodnim sporazumima, uključujući istočni Jerusalem kao njen glavni grad, ostaje suštinski uslov za dugoročni regionalni mir i stabilnost.

Bez toga će ciklus nasilja nastaviti da ugrožava sve normalne odnose, kažu oni.

"Kako možemo zamisliti integriranu regiju ako zaobiđemo palestinsko pitanje?" rekao je visoki saudijski zvaničnik. "Ne možete spriječiti palestinsko pravo na samoopredjeljenje."

I u nekim od najoštrijih kritika Izraela od početka rata u Gazi, prestolonasljednik Mohamed nazvao je izraelske vojne akcije u Gazi "kolektivnim genocidom" u obraćanju na arapskom i islamskom samitu u Rijadu ovog mjeseca.

Potencijal za saudijsku normalizaciju s Izraelom, međutim, mogao bi se ponovo razmotriti u budućnosti, možda kada se prašina slegne nakon rata u Gazi - i možda pod drugom izraelskom vladom, kažu diplomate.

Fawaz Gerges, stručnjak za Bliski istok na Londonskoj školi ekonomije, rekao je da će Trump iskoristiti sve moguće puteve kako bi osigurao historijsku normalizaciju između Saudijske Arabije i Izraela.

"Za Trumpa je Saudijska Arabija velika nagrada", rekao je Gerges.

Predsjednica Meksika uvjerena da se rat tarifama sa SAD može izbjeći

Predsjednica Meksika Claudia Sheinbaum i novoizabrani američki predsjednik Donald Trump
Predsjednica Meksika Claudia Sheinbaum i novoizabrani američki predsjednik Donald Trump

Meksička predsjednica Claudia Sheinbaum izjavila je da je uvjerena da se tarifni rat sa Sjedinjenim Državama može izbjeći.

Ali u svojoj izjavi - datoj dan pošto je imala telefonski razgovor sa novoizabranim predsjednikom SAD Donaldom Trumpom - nije precizirala ko je šta ponudio.

"Neće biti potencijalnog rata tarifama", rekla je Sheinbaum na pitanje tim povodom na njenom dnevnom jutarnjem brifingu.

Trump je u srijedu napisao da je Sheinbaum pristala da zaustavi neovlaštenu migraciju preko granice u Sjedinjene Države. Ona je istog dana na svojim nalozima na društvenim mrežama napisala da su "migranti i karavani zbrinuti prije nego što stignu do granice".

Ali da li je to bilo obećanje, zavjet ili obična izjava o stvarnosti ostaje nejasno.

Posljednjih godina, migranti koji nisu mogli da dobiju dozvolu da pređu Meksiko udruživali su se u karavane kako bi pješačili ili stopirali na putu ka sjeveru prema američkoj granici, tražeći sigurnost u brojnosti.

U stvari, osim prvih karavana 2018. i 2019. - kojima su obezbjeđeni autobusi da se voze dijelom ka sjeveru - nijedan karavan nikada nije stigao do granice hodajući ili stopirajući na bilo koji kohezivan način.

Meksička policija i migracioni agenti su godinama blokirali, uznemiravali ili sprječavali migrantske karavane da se voze. Također su često hvatani ili vraćani u područja blizu granice sa Gvatemalom. Dakle, čini se da izjava Sheinbaum odražava stvarnost koja je postoji već neko vrijeme.

Američki predsjednik Joe Biden rekao je u četvrtak da se nada da će Trump ponovo razmisliti o svom planu za uvođenje tarifa Meksiku i Kanadi, rekavši da bi to moglo da "pokvari" odnose sa bliskim saveznicima.

"Nadam se da će ponovo razmisliti. Mislim da je to kontraproduktivna stvar", rekao je Biden.

Trump je ranije zaprijetio da će uvesti tarife od 25 odsto na uvoz iz Meksika i Kanade dok te zemlje na zadovoljavajući način ne zaustave ilegalnu imigraciju i protok ilegalnih droga kao što je fentanil u Sjedinjene Države.

On je također rekao da će se kineski uvoz suočiti sa dodatnim carinama od 10 odsto dok Peking ne obustavi proizvodnju materijala koji se koriste za pravljenje fentanila.

Uprkos samopouzdanju Sheinbaum - ona je telefonski razgovor sa Trumpom opisala kao "odličan" - mnogi Meksikanci brinu da bi američke tarife mogle da utiču na širok spektar kultnih meksičkih proizvoda i da ugroze čitave regionalne ekonomije.

U zapadnom Meksiku, nijedan usjev ne donosi prihod za toliko malih uzgajivača kao što je to avokado, a Meksiko je glavni snabdijevač američkog tržišta voćem. Ali uzgajivači avokada, berači i oni koji pakuju zabrinuti su da će potrošači u SAD, suočeni sa 25 odsto višim cijenama, možda jednostavno preskočiti pravljenje gvakamole (jela od avokada).

A ranije ove nedjelje, Sheinbaum je rekla da Meksiko priprema listu uzvratnih tarifa ako Trump nastavi sa svojim planovima za uvozne namete.

Ako bi se Meksiko, Kanada i Kina suočile sa dodatnim tarifama koje je Trump predložio na svu robu uvezenu u Sjedinjene Države, to bi moglo biti otprilike jednako naplati poreza od 266 milijardi dolara, što je broj koji ne pretpostavlja bilo kakve poremećaje u trgovini ili uzvratne poteze drugih zemalja.

Troškove tih poreza vjerovatno bi snosile američke porodice, uvoznici i domaće i strane kompanije u vidu viših cijena ili nižeg profita.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG