Linkovi

Izdvojeno

Početak školske godine u RS: 188 zaraženih učenika i više od polovine nevakcinisanih prosvjetnih radnika

Početak školske godine u entitetu Republika Srpska, Banja Luka.

Školska godina u entitetu Republika Srpska (RS) je počela sa slučajevima korona virusa kod učenika, dok se više od polovine prosvjetnih radnika nije odlučilo za vakcinaciju.

Tokom prvih dana redovnog odvijanja nastavnog procesa u RS-u prisustvo korona virusa potvrđeno je kod ukupno 188 učenika osnovnih i srednjih škola, a do sada je vakcinisano 42 posto prosvjetnih radnika, podaci su Ministarsta provjete i kulture u Vladi RS-a.

Uporedo s početkom školske godine u ovom entitetu 2. septembra registrovani su i prvi slučajevi delta soja korona virusa.

Za razliku od prethodnih sojeva, nova varijanta, prema upozorenjima stručnjaka, širi se brže, uglavnom među mlađom populacijom, te izaziva težu kliničku sliku kod nevakcinisanih, što su na konferenciji za novinare potvrdili i iz Instituta za javno zdravstvo RS-a, ističući da su 90 posto hospitalizovanih nevakcinisani.

Prema podacima Instituta, od 1. septembra, odnosno početka nove školske godine, prisustvo korona virusa potvrđeno je kod 72 učenika osnovnih škola - starosne dobi od 6 do 14 godina, te kod 116 učenika srednjih škola koji pripadaju uzrastu od 15-19 godina.

Ministarstvo prosvjete i kulture RS-a zabilježilo je da je procenat vakcinisanih prosvjetnih radnika u ovom entitetu, u odnosu na ukupan broj zaposlenih u vaspitno-obrazovnim ustanovama, oko 42 posto.

Ovaj postotak smatraju zadovoljavajućim.

„Imunizacija prosvjetnih radnika teče zadovoljavajućom dinamikom. Svi prosvjetni radnici koji to nisu učinili ranije, imali su priliku da se tokom jula i avgusta vakcinišu i na taj način doprinesu sigurnijem odvijanju vaspitno-obrazovnog procesa u školama u novoj školskoj godini“, rekli su izjavi za Glas Amerike iz Ministarstva prosvjete i kulture RS-a.

Prosvjetni radnici, koji su se u maju prvi odazvali na poziv za vakcinaciju kažu da su očekivali veći odziv svojih kolega.

Desimir Blagojević, nastavnik matematike u Osnovnoj školi „Branko Ćopić“ u Banja Luci početak školske godine dočekao je sa primljene obe doze vakcine.

„Čim se pojavila vakcina protiv Covida želja mi je bila da se što pre vakcinišem. U školi sam se prvi prijavio za vakcinu iz više razloga - da zaštitim sebe, porodicu i druge oko sebe, a prvenstveno djecu u školi, van škole i kolege“, kaže Blagojević za Glas Amerike.

On smatra da je procenat do sada vakcinisanih prosvjetnih radnika trebao biti bar 70 posto, jer je riječ o ljudima koji rade s djecom i mladima.

Desimir Blagojević, nastavnik matematike u Osnovnoj školi Branko Ćopić, Banja Luka.
Desimir Blagojević, nastavnik matematike u Osnovnoj školi Branko Ćopić, Banja Luka.

„Apelujem na sve radnike u obrazovnim ustanovama, a pogotovo prosvetne radnike – učitelje, nastavnike i profesore - da se što pre vakcinišu kako bismo mogli očekivati što normalnije odvijanje nastavnog procesa“, poručio je Blagojević.

Više od polovine njegovih kolega, međutim, ne žuri s vakcinacijom. Među njima je i nastavnica jedne osnovne škole, koja nije željela javno da govori, a čiji identitet je poznat redakciji Glasa Amerike. Ona ističe da apsolutno razumije značaj vakcinacije i da svakako vjeruje nauci, ali da je zbunjena količinom informacija koje dobija.

„Prosto više ne znam u šta da vjerujem. Zato sam odlučila da ne žurim sa vakcinacijom. Nemamo ni dovoljno informacija o ponuđenim vakcinama, ne znam koju da odaberem. Povjerenje mi ne ulijavaju ni zvanične institucije. Svjedoci smo da su kršili mjere i organizovali skupove na kojima su okupljali hiljade ljudi, a od svih nas traže da te iste mjere poštujemo. Naglasila bih da se u obrazovnim ustanovama od početka poštuju sve propisane mjere“, kaže ova nastavnica.

Iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske kažu da koriste svaku priliku da ukažu na važnost vakcinisanja prosvjetnih radnika, te da i one koji to do sada nisu učinili pozovu da se vakcinišu.

„Preventivna mjera vakcinacije prosvjetnih radnika protiv virusa korona, kao i cjelokupnog stanovništva, veoma je važna kako radi sticanja opšte imunizacije, tako i zbog direktnog uticaja na odvijanje vaspitno-obrazovnog procesa u Republici Srpskoj, njegovu organizaciju u školskim učionicama, te sprečavanje širenja virusa korona među učenicima i zaposlenim u školama“, kažu za Glas Amerike iz ove institucije.

Nastavni proces odvija se uz preporuke Instituta za javno zdravstvo RS.
Nastavni proces odvija se uz preporuke Instituta za javno zdravstvo RS.

Vakcinacija djece

S obzirom da su djeca, posebno srednjoškolskog uzrasta, najviše pogođena širenjem delta soja korona virusa, prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, vakcinacija djece starije od 12 godine krajem avgusta započela je i u Republici Srpskoj.

Iz Instituta za javno zdravstvo pozvali su sve roditelje da, ukoliko to žele, dovedu djecu ovog uzrasta na vakcinaciju.

„Vakcina protiv Covida proizvođača Pfizer/BioNTech odobrena je za upotrebu kod djece starije od 12 godina“, poručili su iz Instituta.

Prije vakcinacije djeteta neophodno je da nadležni doktor utvrdi da ne postoje kontraindikacije, niti privremene niti trajne.

Zahtjev za vakcinaciju za maloljetnu djecu potpisuje roditelj, odnosno staratelj.

Zdravstveni stručnjaci širom svijeta ističu značaj vakcinacije djece starije od 12 godina, prvenstveno kako bi se zaštitilo njihovo zdravlje, ali i smanjilo širenje virusa na druge kategorije stanovništva, koje imaju mogućnost da razviju težu kliničku sliku.

Iako se prema dosadašnjim podacima kod djece razvijaju uglavnom blaže kliničke slike, nerijetko se dešava da i mlađi završe na bolničkom liječenju.

Prema ranijim analizama Univerzitetsko Kliničkog centra Republike Srpske, najmlađi pacijent imao je godinu dana, a najmlađi koji je priključen na respirator 10 godina.

Zvanična statistika do početka školske godine pokazuje da je korona virus u Republici Srpskoj potvrđen kod 1.410 djece starosti od šest do 14, te 1.800 u dobi od 15 do 19 godina.

Sa više od polovine nevakcinisanih prosvjetnih radnika, te djecom koja su uglavnom nezaštićena, neizvjesno je kako će novi talas pandemije uticati na nastavni proces u Republici Srpskoj.

Za sada, prema odluci Vlade Republike Srpske, učenici ostaju u klupama na časovima u trajanju od 45 minuta. Kako je ranije naglašeno, pratiće se epidemiološka situacija i preporuke Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, te će se određene odluke, ukoliko bude potrebno, donositi naknadno.

See all News Updates of the Day

Studija Pentagona: Vojni piloti i posade na zemlji češće oboljevaju od raka

Na fotografiji koju je obezbijedila Betty Seaman, vidi se pilot borbenog mornaričkog aviona A-6 Intrude, mornarički kapetan Jim Seamann, koji je preminuo od raka u 61. godini života.

Studija Pentagona je otkrila visoku stopu razboljevanja od raka među vojnim pilotima i po prvi put pokazala da obolijevaju i članovi posada na zemlji, koje dosipaju gorivo, održavaju i lansiraju te letjelice.

Podatke su dugo tražili penzionisani vojni avijatičari koji su godinama upozoravali o velikom broju članova vazdušnih i zemaljskih posada za koje su znali da imaju rak. Govoreno im je da su ranije vojne studije otkrile da nisu izloženi većem riziku od opšte populacije u SAD.

U jednogodišnjoj studiji o skoro 900.000 pripadnika službe koji su letjeli ili radili na vojnim avionima između 1992. i 2017. godine, Pentagon je otkrio da članovi posade imaju 87 odsto veću stopu melanoma i 39 odsto veću stopu raka štitne žlijezde. Muškarci su imali 16 odsto veću stopu obolijevanja od raka prostate, a žene 16 odsto veću stopu obolijevanja od raka dojke. Ukupno, avionske posade su imale 24 odsto veću stopu dobijanja raka svih vrsta.

Studija je pokazala da su zemaljske posade imale 19 odsto veću stopu obolijevanja od raka mozga i nervnog sistema, 15 odsto veću stopu raka štitne žlijezde i devet odsto veću stopu raka bubrega, dok su žene imale sedam odsto veću stopu raka dojke. Ukupna stopa karcinoma svih vrsta bila je tri odsto veća.

Izvještaj sadrži i dobre vijesti. Zemaljske i vazdušne posade imale su daleko niže stope raka pluća, a vazdušne posade su takođe imale niže stope raka bešike i debelog cijreva.

Podaci su upoređivali pripadnike vojske sa opštom populacijom SAD, nakon prilagođavanja starosti, pola i rase.

Pentagon je saopštio da je nova studija jedna od najvećih i najsveobuhvatnijih do sada. Ranija studija je posmatrala samo vojne pilote i otkrila neke veće stope raka, dok je ova proučavala sve službe i posade u vazduhu i na kopnu. Čak i sa širim pristupom, Pentagon je upozorio da će stvarni broj slučajeva raka vjerovatno biti još veći zbog nedostataka u podacima, za koje su naveli da će ih otkloniti.

Studija "dokazuje da je odavno prošlo vrijeme da lideri i kreatori politika pređu sa skepticizma na vjerovanje i aktivnu pomoć", rekao je penzionisani pukovnik vazduhoplovnih snaga Vince Alcazar, član Udruženja pilota-lovaca Red River Valley, koje je lobiralo kod Pentagona i u Kongresu za pomoć. Alcazar je član odbora za medicinska pitanja ovog udruženja.

Studiju je zahtijevao Kongres u zakonu o odbrani iz 2021. Sada, pošto su utvrđene veće stope, Pentagon mora da sprovede još veće istraživanje kako bi pokušao da shvati zašto se posade razboljevaju.

Izolovanje potencijalnih uzroka je teško, a Pentagon je naveo da ova studija "ne podrazumijeva da vojna služba u vazduhoplovnoj ili zemaljskoj posadi izaziva rak, jer postoji više potencijalnih zbunjujućih faktora koji se ne mogu kontrolisati u ovoj analizi", kao što su porodične istorije, pušenje ili upotreba alkohola.

Posade su dugo tražile od Pentagona da pažljivo pogleda neke od faktora okruženja čijim su uticajima izloženi, kao što su mlazno gorivo i rastvarači koji se koriste za čišćenje i održavanje dijelova aviona, senzori i njihovi izvora energije u prednjim dijelovima aviona, kao i radarski sistemi na palubama brodova na koje avioni sleću.

Kada bi se mornarički kapetan Jim Seamann vratio kući sa smjene na nosaču aviona, njegova oprema bi zaudarala na avionsko gorivo, kaže njegova udovica Betty Seamann. Pilot A-6 Intrudera umro je 2018. u 61. godini od raka pluća. Beety još uvijek ima njegovu opremu koja i dalje miriše na gorivo, "što volim", rekla je.

Ona i drugi se pitaju da li postoji veza. Rekla je da su članovi posade razgovarati o tome kako čak i sistemi za vodu na brodu mirišu na gorivo.

Također je navela da ona i drugi imaju pomiješana osjećanja o tome da konačno u podacima vide ono što su godinama sumnjali u vezi sa rakom u vazduhoplovstvu, ali što"ima potencijal da učini mnogo dobrog što se tiče rane komunikacije, ranog otkrivanja".

Studija je otkrila da kada članovima posade bude dijagnostikovan rak, veća je vjerovatnoća da će preživjeti nego pripadnici opšte populacije. Prema studiji, razlog je to što im se bolest dijagnostikuje ranije zbog redovnih obaveznih medicinskih pregleda, zbog čega je veća vjerovatnoća da će biti boljeg zdravlja, a zbog zahtijevane vojne fizičke spremnosti.

Pentagon je priznao da studija ima praznine koje su vjerovatno dovele do prikazivanja umanjenog broja slučajeva obolevanja od raka.

Baza podataka vojnog zdravstvenog sistema korištena u studiji nema pouzdane podatke o raku sve do 1990. godine, tako da možda nije uključila pilote koji su u prethodnim decenijama letjeli mlaznjacima rane generacije.

Studija također nije uključila podatke o raku iz Odjeljenja za boračka pitanja ili državnih registara raka, što znači da nije obuhvatila slučajeve bivših članova posade koji su se razboljeli nakon što su napustili vojni medicinski sistem.

"Važno je napomenuti da bi se rezultati studije možda razlikovali da su bili uključeni dodatni stariji bivši pripadnici vojske", navodi se u studiji. Da bi to popravio, Pentagon će sada uzeti podatke iz tih registara kako bi ih dodao ukupnom broju.

Druga faza studije će pokušati da utvrdi uzroke. Prijedlog zakona iz 2021. zahtijeva od Sekretarijata za odbranu ne samo da identifikuje "kancerogene otrovne materije ili opasne materijale povezane sa vojnim letovima", već i da odredi tip aviona i lokacije na kojima su služile posade kod kojih je bolest dijagnostikovana.

Nakon što se njen muž razbolio, Betty Seamann ga je pitala da li bi izabrao drugačije, znajući da je njegovo službovanje možda povezano sa rakom.

"Ja sam otvoreno pitala Jima. A on je, bez oklijevanja, rekao: 'Ipak bih uradio to isto'."

Ko su ukrajinska djeca navedena u nalogu za Putinovo hapšenje?

Prazne igrališta se vide u dvorištu regionalnog dečjeg doma u Hersonu, južna Ukrajina, 25. novembra 2022.

Međunarodni krivični sud je u svom nalogu za hapšenje Vladimira Putina optužio ruskog predsjednika za ratni zločin protivpravne deportacije ljudi, posebno djece, i njihovo nezakonito prebacivanje iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju.

MKS je izdao poseban nalog po istoj optužbi za Marijom Aleksejevnom Lvovom-Belovom, ruskom komesarkom za prava djeteta.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nazvao je optužbe "nečuvenim". Rusija poriče da su njene snage počinile zločine i odbacila je ranije optužbe o ilegalnom preseljenju Ukrajinaca.

Slijede neke ključne činjenice i brojke koje su dale ukrajinske vlasti o tom pitanju.

Daria Herasymchuk, savjetnica-komesarka predsjednika Ukrajine za prava djece i rehabilitaciju, opisala je u intervjuu za Reuters u petak pet glavnih načina koje je Rusija koristila za nezakonito prebacivanje ukrajinske djece.

To uključuje:

- ponudu porodicama koje žive u okupiranim područjima da vode djecu na odmor u ruske dječje kampove i ne vraćaju ih u dogovorenom roku;

- odvođenje ukrajinske djece iz ustanova za skrb u okupiranim područjima.

- odvajanje dece od roditelja na kontrolnim punktovima za filtriranje - mjestima gdje se provjeravaju i obrađuju ukrajinski državljani iz regiona pod ruskom okupacijom prije nego što im se dozvoli ulazak u Rusiju;

- oduzimanje roditeljskog prava kroz zakone koji se primjenjuju na okupiranim teritorijama;

- odvođenje djece u slučajevima kada su boravili sa drugim odraslim osobama nakon što su im roditelji poginuli u ratu.

Ukrajinski glavni tužilac Andrij Kostin rekao je 17. marta da tužioci istražuju slučajeve deportacije više od 16.000 djece iz oblasti Donjecka, Luganska, Harkova i Hersona pod ruskom okupacijom.

"Ali stvarna cifra može biti mnogo veća", rekao je Kostin na svojoj Facebook stranici.

Ukrajina je do sada uspjela vratiti 308 djece, rekli su zvaničnici.

Iryna Vereshchuk, ministrica za reintegraciju privremeno okupiranih teritorija, uputila je u subotu javni apel ruskim zvaničnicima tražeći spiskove sve ukrajinske siročadi i sve ukrajinske djece čiji su roditelji lišeni roditeljskog prava koja se trenutno nalaze na okupiranim ukrajinskim područjima ili su ilegalno premještena u Rusija.

U izvještaju koji je u februaru objavila Laboratorija za humanitarna istraživanja na Yale School of Public Health u sklopu Opservatorije za sukobe, navodi se da je Rusija držala najmanje 6.000 ukrajinske djece - vjerovatno mnogo više - na lokacijama na Krimu i u Rusiji čija je primarna svrha izgleda kao političko prevaspitavanje.

U izvještaju se navodi da su istraživači sa Univerziteta Yale identificirali najmanje 43 kampa i druge ustanove u kojima su držana ukrajinska djeca, a koji su bili dio "velike sistematske mreže" kojom upravlja Moskva.

Zvaničnici: Američki partneri kupuju oružje od Kine zbog brzine prodaje i isporuke

General Michael E. Kurilla svjedoči u Senatskom odboru za oružane snage, Washington, 16. mart 2023. (Foto: AP/Mariam Zuhaib)

Sposobnost Kine da brzo prodaje vojnu opremu ima velike posljedice za Sjedinjene Države u dva ključna regiona, koje bi mogle da budu još veće narednih godina, upozorili su članove Kongresa visoki američki vojni zvaničnici.

Procjene komandanata američke Centralne komande (CENTCOM), koja nadgleda američke snage na Bliskom istoku i južnoj Aziji i Afričke komande (AFRICOM) iznesene su u trenutku kada sve veći broj zvaničnika izražava zabrinutost zbog brze vojne modernizacije koja je već učinila Kinu izazovom za Pentagon.

"To je trka za integraciju prije prodora Kine", izjavio je u četvrtak pred članovima Senatskog odbora za oružane snage general Michael Kurilla, ukazujući na povećanje kineske vojne prodaje u regionu za 80 odsto posljednjih deset godina.

"Naši bezbjednosni partneri imaju stvarne bezbjednosne potrebe, a mi gubimo sposobnost da obezbijedimo našu opremu", rekao je on, navodeći duga čekanja za odobrenje i isporuku američke vojne opreme.

"Ono što Kina radi je da dođe i otvori cijeli svoj katalog. Daju im brzu isporuku. Daju im trajni ugovor i omoguće im finansiranje ", rekao je Kurilla. "Mnogo su brži."

Komandant Afričke komande, general Michael Langley iznio je slične ocjene o američkim partnerima na afričkom kontinentu.

"Čak i sa našom značajnom inicijativom za bezbjednosnu saradnju, taj proces nije ništa brži", rekao je Langley.

"Osjećaj hitnosti, posebno u zapadnoj Africi, od Sahela, preko Gane, Obale Slonovače, Benina i Togoa, potrebna im je oprema. Potrebno im je oružje, sada", rekao je on članovima Kongresa. "Dakle, oni donose odluke i donose pogrešne odluke kada riješe da sarađuju sa Kinom ili Rusijom za pomoć, posebno, u oružju."

Zabrinutost oko prodaje oružja u Kini nije novost i nastavlja se uprkos ukupnoj dominaciji Washington u izvozu oružja.

Prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stokholmu (SIPRI), Sjedinjene Države su bile najveći svjetski izvoznik oružja od 2018. do 2022, što je predstavljalo 40 odsto ukupnog izvoza. Kina se našla na četvrtom mjestu, predstavljajući nešto više od 5 odsto prodaje.

Podaci State Departmenta objavljeni ranije ove godine pokazuju da je prodaja oružja od strane američke vlade povećana još više, za skoro 50 odsto u fiskalnoj 2022. godini na 51,9 milijardi dolara, što je dijelom pojačano ratom u Ukrajini. Komercijalna prodaja oružja također se povećala, dostižući 153,7 milijardi dolara.

Ipak, američki zvaničnici za odbranu i obavještajne poslove su godinama upozoravali na uticaj trgovine oružjem između Pekinga i afričkih zemalja. U jednom izvještaju, objavljenom u februaru 2020. godine, navodi se da je Kina čak i tada dopunjavala prodaju afričkim zemljama, nudeći vojnu i tehničku obuku.

A podaci SIPRI-a, analizirani u izvještaju koji je ovog mjeseca objavio Atlantski savjet sa sjedištem u Washingtonu, pokazuju da Kina stiče značajnu prednost u podsaharskoj Africi, gdje je Peking zabeležio više od 2 milijarde dolara prodaje oružja između 2010. i 2021. godine, prateći samo Rusiju.

Između 2017. i 2020, izvoz kineskog oružja u podsaharsku Afriku premašio je Sjedinjene Države za skoro 3 prema 1, navodi se u izvještaju.

Komandanti CENTCOM-a i AFRICOM-a izjavili su u četvrtak pred zakonodavcima da, što više Kina bude u stanju da se bavi prodajom oružja, to će se više SAD boriti da sarađuju sa zemljama koje bi inače izabrale da budu partneri Washingtona.

"Ako tamo ima kineske opreme, ne možemo je integrisati sa američkom opremom", rekao je Kurilla.

"Bez obzira da li je to radar ili je to stvarni sistem vazdušne odbrane, ne možemo dozvoliti da to dotakne našu mrežu, na osnovu onoga što znamo o kineskoj opremi", rekao je on, opisujući kinesku komunikaciju na Bliskom istoku kao agresivnu.

Međutim, neki istraživači su zabrinuti da podaci, koji daju mnoge razloge za uzbunu, ne pružaju potpunu sliku.

Pieter Wezeman, viši istraživač u programu SIPRI-a za transfer oružja, izjavio je da je, uprkos ukupnom rastu izvoza kineskog oružja u protekle dvije decenije, prodaja u proteklih pet godina opala za 23 odsto.

"Očekivanja u pogledu izvoza oružja iz Kine zasnovana na brzo rastućem kvalitetu i napretku proizvoda koje oni nude, još uvek se nisu ostvarila", rekao je on u srijedu na vebinaru čiji je domaćin bio Stimson centar u Washingtonu.

"Također vidimo da Kina nije bila u stanju da postane glavni snabdijevač najmanje jednog regiona u kojem bi se očekivalo da će imati značajne šanse da se razvije, a to je Bliski istok", rekao je Wezeman. "Nismo vidjeli veliku prodaju stvari kao što su podmornice ili borbeni avioni Saudijskoj Arabiji ili Kataru ili bilo kojem drugom većem kupcu na Bliskom istoku. Čak smo vidjeli da je kineski izvoz u Egipat opao."

Putin mora biti uhapšen ako se pojavi u 123 zemlje

Međunarodni krvični sud

Netom nakon objave naloga ICC-a za hapšenje Vladimira Putina, novinar Glasa Amerike Misha Komodovsky je upitao predsjedavajućeg Suda, Piotra Hofmanskog, šta ovo znači za Putina. 

"Prema statutu ICC-a, čije su članice 123 zemlje, Sud ima jurisdikciju nad zločinima počinjenim na tlu bilo koje članice. S obzirom da je Ukrajina 2014. i ponovno 2015 prihvatila jurisdikciju ICC-a, ta se jurisdikcija odnosi na sve zločine koje je bilo tko počinio na teritoriju Ukrajine, bez obzira na državnu pripadnost navodnih počinitelja. 43 države su referirale ovu situaciju u Ukrajini Sudu, što također potvrdjuje da je jurisdikcija i formalno otpočela."

Na pitanje znači li to i mogućnost hapšenja optuženika u nekoj trećoj zemlji, predsjedavajući Hofmanski kaže da je to u stvari zakonska obaveza zemlje koja priznaje sud.

"Sve države članice moraju u potpunosti suradjivati sa Sudom uključujući i hapšenja, a u praktičnom smislu to znači da ukoliko bi osumnjičenik putovao na teritorij zemlje – članice, ta zemlja ima pravnu obavezu da osobu uhapsi i preda Sudu", rekao je Hofmamnski.

123 zemlje su države potpisnice Rimskog statuta Međunarodnog krivičnog suda. Od njih 33 su afričke države, 19 su azijsko-pacifičke države, 18 je iz istočne Evrope, 28 je iz latinoameričkih i karipskih država, a 25 je iz zapadnoevropskih i drugih država.

Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i Marije Aleksejevne Lvove-Belove komesarke za prava djeteta u Kancelariji predsjednika Ruske Federacije, zbog otimanja djece sa okupirane ukrajinske teritorije.

Dodik najavio prekid kontakata sa američkim i britanskim diplomatama u BiH

Milorad Dodik

Milorad Dodik, predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska saopštio je da će se donijeti odluka o "prekidu kontakata sa američkim i britanskim diplomatama i ambasadama u Bosni i Hercegovini".

Dodik je već od ranije na listi sankcionisanih osoba Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije za djela korupcije i narušavanje legitimiteta i funkcionalnosti države BiH.

"Već se formira tim koji će sačiniti sveobuhvatne informacije o antidejtonskom djelovanju američkih i britanskih diplomata i ambasada i njihovom miješanju u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine", navodi se u saopštenju iz Dodikovog kabineta 17. marta i dodaje kako će Vlada RS tu odluku donijeti tokom sljedeće sedmice.

Sjedinjene Američke Države su odbacile 10. marta komentare Milorada Dodika od 9. marta u kojima je pokušao da potkopa Ustavni sud Bosne i Hercegovine i ponovio prijetnje odcjepljenjem entiteta od Bosne i Hercegovine (BiH). To je navedeno u saopštenju za javnost State Departmenta.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je 9. marta da će novim zakonom o nepokretnoj imovini (planiranim za dnevni red Narodne skupštine Republike Srpske) ovaj bh. entitet vratiti u svoju nadležnost svu imovinu, pa i onu koja je ranije prenesena na BiH.

Dodik je rekao da je to pitanje riješeno jer, prema Daytonskom sporazumu, imovina pripada entitetima.

Član III Daytonskog ustava jasno kaže da Republika Srpska mora u potpunosti poštovati odluke institucija Bosne i Hercegovine, uključujući konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH, podsjeća se u saopštenju State Departmenta.

"Separatistička retorika i prijetnje Daytonskom mirovnom sporazumu su neodgovorne i opasne. Sjedinjene Američke Države će nastaviti da podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietničnost Bosne i Hercegovine", napisao je Ned Price, glasnogovornik State Departmenta.

Dodik je i u saopštenju za javnost 17.marta doveo u pitanje suverenitet Bosne i Hercegovine.

"Bilo kakvo preduzimanje mjera navedenih neprijatelja srpskih interesa koje se tiču imovine Republike Srpske dovešće do odluka koje će zaštiti njen suverenitet i dodatno izgraditi njen državni kapacitet", saopštio je Dodik.

Državna imovina je vlasništvo države Bosne i Hercegovine, a ne njenih entiteta.

Ustavni sud BiH je 22. septembra 2022. godine zaključio da je Zakon o imovini RS-a, kao i njegovi prethodnici, u suprotnosti s Ustavom BiH, koji je u cijelosti priložen kao Aneks IV Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Zakon je prvobitno usvojen na sjednici Skupštine RS 10. februara 2022.godine.

Republika Srpska je do sada četiri puta zakonski pokušala da reguliše pitanje državne imovine u entitetskom parlamentu. Prvi put je to uradila 2012. godine, nakon čega je zakon proglašen neustavnim na Ustavnom sudu BiH.

Neustavnim su proglašeni i pojedini članovi Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Zakona o unutrašnjoj plovidbi tokom 2020.godine, a isto se desilo i sa dijelovima Zakona o šumama 2021. godine.

Sud je svaki put naveo da se radi o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine.

SAD: I dalje ćemo biti uz sve ljude BiH

U reakciji Ambasade SAD u BiH navedeno je:

"Današnje saopštenje Kabineta predsjednika RS bilo je nekonstruktivno i činjenično netačno. SAD će i dalje biti uz sve ljude u BiH dok rade na jačanju ove zemlje i osiguravanju mjesta koje im pripada u euroatlantskoj zajednici naroda."

Velika Britanija: Odvraćanje pažnje sa stvarnih problema

Iz ambasade Velike Britanije u Bosni i Hercegovini za Radio Slobodna Evropa (RSE) navode kako je Dodikova izjava "zbunjujuća i ne doprinosi bilo čemu".

"U potpunosti odbacujemo iznesene optužbe koje djeluju kao bizaran pokušaj odvraćanja pažnje sa stvarnih problema. Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje prijatelj svih građana Bosne i Hercegovine i nastaviće raditi diljem zemlje za dobrobit svih", ističe se u odgovoru za RSE.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG