Izdvojeno
Početak školske godine u RS: 188 zaraženih učenika i više od polovine nevakcinisanih prosvjetnih radnika
Školska godina u entitetu Republika Srpska (RS) je počela sa slučajevima korona virusa kod učenika, dok se više od polovine prosvjetnih radnika nije odlučilo za vakcinaciju.
Tokom prvih dana redovnog odvijanja nastavnog procesa u RS-u prisustvo korona virusa potvrđeno je kod ukupno 188 učenika osnovnih i srednjih škola, a do sada je vakcinisano 42 posto prosvjetnih radnika, podaci su Ministarsta provjete i kulture u Vladi RS-a.
Uporedo s početkom školske godine u ovom entitetu 2. septembra registrovani su i prvi slučajevi delta soja korona virusa.
Za razliku od prethodnih sojeva, nova varijanta, prema upozorenjima stručnjaka, širi se brže, uglavnom među mlađom populacijom, te izaziva težu kliničku sliku kod nevakcinisanih, što su na konferenciji za novinare potvrdili i iz Instituta za javno zdravstvo RS-a, ističući da su 90 posto hospitalizovanih nevakcinisani.
Prema podacima Instituta, od 1. septembra, odnosno početka nove školske godine, prisustvo korona virusa potvrđeno je kod 72 učenika osnovnih škola - starosne dobi od 6 do 14 godina, te kod 116 učenika srednjih škola koji pripadaju uzrastu od 15-19 godina.
Ministarstvo prosvjete i kulture RS-a zabilježilo je da je procenat vakcinisanih prosvjetnih radnika u ovom entitetu, u odnosu na ukupan broj zaposlenih u vaspitno-obrazovnim ustanovama, oko 42 posto.
Ovaj postotak smatraju zadovoljavajućim.
„Imunizacija prosvjetnih radnika teče zadovoljavajućom dinamikom. Svi prosvjetni radnici koji to nisu učinili ranije, imali su priliku da se tokom jula i avgusta vakcinišu i na taj način doprinesu sigurnijem odvijanju vaspitno-obrazovnog procesa u školama u novoj školskoj godini“, rekli su izjavi za Glas Amerike iz Ministarstva prosvjete i kulture RS-a.
Prosvjetni radnici, koji su se u maju prvi odazvali na poziv za vakcinaciju kažu da su očekivali veći odziv svojih kolega.
Desimir Blagojević, nastavnik matematike u Osnovnoj školi „Branko Ćopić“ u Banja Luci početak školske godine dočekao je sa primljene obe doze vakcine.
„Čim se pojavila vakcina protiv Covida želja mi je bila da se što pre vakcinišem. U školi sam se prvi prijavio za vakcinu iz više razloga - da zaštitim sebe, porodicu i druge oko sebe, a prvenstveno djecu u školi, van škole i kolege“, kaže Blagojević za Glas Amerike.
On smatra da je procenat do sada vakcinisanih prosvjetnih radnika trebao biti bar 70 posto, jer je riječ o ljudima koji rade s djecom i mladima.
„Apelujem na sve radnike u obrazovnim ustanovama, a pogotovo prosvetne radnike – učitelje, nastavnike i profesore - da se što pre vakcinišu kako bismo mogli očekivati što normalnije odvijanje nastavnog procesa“, poručio je Blagojević.
Više od polovine njegovih kolega, međutim, ne žuri s vakcinacijom. Među njima je i nastavnica jedne osnovne škole, koja nije željela javno da govori, a čiji identitet je poznat redakciji Glasa Amerike. Ona ističe da apsolutno razumije značaj vakcinacije i da svakako vjeruje nauci, ali da je zbunjena količinom informacija koje dobija.
„Prosto više ne znam u šta da vjerujem. Zato sam odlučila da ne žurim sa vakcinacijom. Nemamo ni dovoljno informacija o ponuđenim vakcinama, ne znam koju da odaberem. Povjerenje mi ne ulijavaju ni zvanične institucije. Svjedoci smo da su kršili mjere i organizovali skupove na kojima su okupljali hiljade ljudi, a od svih nas traže da te iste mjere poštujemo. Naglasila bih da se u obrazovnim ustanovama od početka poštuju sve propisane mjere“, kaže ova nastavnica.
Iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske kažu da koriste svaku priliku da ukažu na važnost vakcinisanja prosvjetnih radnika, te da i one koji to do sada nisu učinili pozovu da se vakcinišu.
„Preventivna mjera vakcinacije prosvjetnih radnika protiv virusa korona, kao i cjelokupnog stanovništva, veoma je važna kako radi sticanja opšte imunizacije, tako i zbog direktnog uticaja na odvijanje vaspitno-obrazovnog procesa u Republici Srpskoj, njegovu organizaciju u školskim učionicama, te sprečavanje širenja virusa korona među učenicima i zaposlenim u školama“, kažu za Glas Amerike iz ove institucije.
Vakcinacija djece
S obzirom da su djeca, posebno srednjoškolskog uzrasta, najviše pogođena širenjem delta soja korona virusa, prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, vakcinacija djece starije od 12 godine krajem avgusta započela je i u Republici Srpskoj.
Iz Instituta za javno zdravstvo pozvali su sve roditelje da, ukoliko to žele, dovedu djecu ovog uzrasta na vakcinaciju.
„Vakcina protiv Covida proizvođača Pfizer/BioNTech odobrena je za upotrebu kod djece starije od 12 godina“, poručili su iz Instituta.
Prije vakcinacije djeteta neophodno je da nadležni doktor utvrdi da ne postoje kontraindikacije, niti privremene niti trajne.
Zahtjev za vakcinaciju za maloljetnu djecu potpisuje roditelj, odnosno staratelj.
Zdravstveni stručnjaci širom svijeta ističu značaj vakcinacije djece starije od 12 godina, prvenstveno kako bi se zaštitilo njihovo zdravlje, ali i smanjilo širenje virusa na druge kategorije stanovništva, koje imaju mogućnost da razviju težu kliničku sliku.
Iako se prema dosadašnjim podacima kod djece razvijaju uglavnom blaže kliničke slike, nerijetko se dešava da i mlađi završe na bolničkom liječenju.
Prema ranijim analizama Univerzitetsko Kliničkog centra Republike Srpske, najmlađi pacijent imao je godinu dana, a najmlađi koji je priključen na respirator 10 godina.
Zvanična statistika do početka školske godine pokazuje da je korona virus u Republici Srpskoj potvrđen kod 1.410 djece starosti od šest do 14, te 1.800 u dobi od 15 do 19 godina.
Sa više od polovine nevakcinisanih prosvjetnih radnika, te djecom koja su uglavnom nezaštićena, neizvjesno je kako će novi talas pandemije uticati na nastavni proces u Republici Srpskoj.
Za sada, prema odluci Vlade Republike Srpske, učenici ostaju u klupama na časovima u trajanju od 45 minuta. Kako je ranije naglašeno, pratiće se epidemiološka situacija i preporuke Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, te će se određene odluke, ukoliko bude potrebno, donositi naknadno.
See all News Updates of the Day
Trump odabrao bivšeg guvernera Arkansasa Mikea Huckabeeja za ambasadora u Izraelu
Novoizabrani predsjednik Donald Trump predložit će bivšeg guvernera Arkansasa Mikea Huckabeeja za ambasadora u Izraelu, objavio je Trump u utorak.
Huckabee je nepokolebljivi branilac Izraela i njegova nominacija dolazi nakon što je Trump obećao da će više uskladiti američku vanjsku politiku s interesima Izraela dok vodi ratove protiv Hamasa u Gazi i Hezbollaha u Libanu.
„Mike je bio veliki javni službenik, guverner i vjerski vođa dugi niz godina”, rekao je Trump u izjavi. „On voli Izrael i narod Izraela, a isto tako ga voli i narod Izraela. Mike će neumorno raditi na uspostavljanju mira na Bliskom istoku!”
Huckabee je godinama vodio plaćene grupne posjete Izraelu, često reklamirajući putovanja na konzervativnim medijima.
David Friedman, koji je bio Trumpov ambasador u Izraelu u svom prvom mandatu, rekao je da je „oduševljen” Trumpovim odabirom Huckabeeja.
Gaza i Ukrajina kao prvi ciljevi Trumpove vanjske politike
Osim što je obećao povratak doktrini America na prvom mjestu, novoizabrani predsjednik Donald Trump nije iznio detalje o tome kako će izgledati američka vanjska politika pod njegovom novom administracijom.
Ali njegovi rani razgovori s liderima nakon izborne pobjede ukazuju na to da on ima za cilj ispuniti svoja obećanja o brzom okončanju sukoba na Bliskom istoku i u Ukrajini.
Rat između Izraela i Hamasa u Gazi i ruska invazija na Ukrajinu, biće globalna pozadina dok se Tramp i njegova vanjska politika „Amerika na prvom mjestu” vraćaju se u Bijelu kuću.
„Ništa me neće spriječiti da održim riječ vama, narodu. Učinit ćemo Ameriku sigurnom, snažnom, prosperitetnom, moćnom i ponovo slobodnom”, obećava Trump.
Trumpov mandat počinje 20. januara, ali je već razgovarao sa svjetskim liderima, uključujući izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Moskva demantuje izvještaje da je Trump razgovarao i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Tramp je vodio kampanju za brzo okončanje ratova. Analitičari kažu da je voljan da to ispuni.
„Kada je u pitanju Bliski istok, mislim da će na neki način poruka biti 'požurite i završite ovaj rat'. Za Ukrajinu, to će biti 'stop'”, kaže Charles Kupchan iz Vijeća za spoljne poslove.
Trump nikada nije objasnio kako će zaustaviti ratove, ali često kritizira milijarde dolara pomoći SAD-a koja ide Ukrajini. Brz završetak rata mogao bi značiti velike ustupke Kijeva, što Zelenski kaže da se vjerovatno neće dogoditi.
„Želimo pravedan kraj ovog rata. Siguran sam da brzi završetak rata donosi gubitke”, rekao je Zelenski.
S obzirom da Sjeverna Koreja šalje vojnike u pomoć Moskvi, rat u Ukrajini mogao bi imati šire geopolitičke implikacije, u vrijeme eskalacije tenzija na Korejskom poluostrvu.
Trump se također mora pozabaviti Izraelom, koji izgleda fokusiran na maksimalističke ciljeve, a ne na prekid vatre, ne samo s Hamasom u Gazi, već i sa Hezbollahom u Libanu, zastupnicima Irana u regionu.
„Vidimo iransku prijetnju u svim njenim komponentama i opasnosti koju ona predstavlja. Vidimo i velike mogućnosti pred Izraelom na polju mira i njegove ekspanzije”, rekao je Netanyahu.
Trump je obećao da će biti strog u trgovini, posebno prema Kini. U svojoj čestitki Trumpu, kineski predsjednik Xi Jinping pozvao je na „stabilne, zdrave i održive” veze.
Trump je također obećao da će suzbiti imigraciju, obećavajući da će masovno deportovati imigrante bez dokumenata.
Izrael ne uspijeva ispuniti zahtjeve SAD-a kako bi ublažio katastrofu u Gazi, kažu humanitarne grupe
Međunarodne humanitarne grupe saopćile su da Izrael nije ispunio niz zahtjeva SAD-a s ciljem poboljšanja humanitarne krize u Gazi do roka u utorak.
Sjedinjene Države su poručile svom savezniku Izraelu u pismu od 13. oktobra da mora poduzeti korake za poboljšanje situacije pomoći u ratom razorenoj Gazi u roku od 30 dana. Ako to ne učini, mogao bi se suočiti s potencijalnim ograničenjima američke vojne pomoći.
„Izrael ne samo da nije ispunio kriterije SAD-a koji ukazuju na podršku humanitarnom odgovoru, već je istovremeno preduzimalo radnje koje su dramatično pogoršale situaciju na terenu, posebno u sjevernoj Gazi”, navodi osam grupa za pomoć, uključujući Oxfam, Save the Children i Norveško vijeće za izbjeglice u izvještaju na 19 stranica.
Više od mjesec dana, izraelske snage prodiru dublje u sjevernu Gazu, okružuju bolnice i skloništa i stvaraju nove talase raseljavanja u operaciji za koju kažu da je osmišljena da spriječi Hamasove borce da se tamo pregrupiraju.
Prošlog petka su globalni stručnjaci za sigurnost hrane objavili rijetko upozorenje na neminovnu glad u dijelovima sjeverne Gaze ako se ne preduzmu hitni koraci za ublažavanje situacije.
Louise Wateridge, viša službenica za hitne slučajeve za UNRWA u Gazi, rekla je na brifingu za novinare u Ženevi: „Ljudima ovdje treba sve. Treba im više. Nije dovoljno.”
Izrael je u ponedjeljak saopštio da je ispunio većinu zahtjeva SAD-a. Neke stvari ostaju u diskusiji i dotiču se sigurnosnih pitanja, rekao je izraelski zvaničnik novinarima.
Ostale mjere, uključujući otvaranje novog prelaza u Gazi, provedene su, navodi se. Izraelska vojska je u utorak saopćila da je stotine paketa hrane i vode poslano u dijelove sjeverne Gaze tokom koordinisane operacije.
Wasington još nije komentarisao da li su ispunjeni njegovi uslovi. Prošle sedmice, State Department je rekao da je Izrael poduzeo neke mjere kako bi povećao pristup pomoći Gazi, ali do sada nije uspio značajno da preokrene humanitarnu situaciju.
Blinken odlazi u Brisel kako bi zatražio pomoć za Ukrajinu
Američki državni sekretar Antony Blinken u utorak odlazi u Brisel, Belgija, dok Washington traži načine da „pojača” vojnu pomoć Ukrajini u posljednjim danima mandata predsjednika Joea Bidena.
Nakon Brisela, Blinken će se zaputiti u Limu, Peru, na sastanke Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), nakon čega će se zaustaviti Manausu i Rio de Janeiru, Brazil, na samitu 20 najvećih ekonomija, G-20. On će se pridružiti Bidenu u Peruu i Brazilu.
Očekuje se da će predsjednik Biden i kineski predsjednik Xi Jinping razgovarati u subotu na marginama samita APEC-a, sastanka koji će trajati oko sat i po, prema izvorima upoznatim s planovima koji su razgovarali sa Glasom Amerike pod uslovom anonimnosti.
Blinken će se u srijedu uključiti u razgovore sa svojim kolegama iz NATO-a i Evropske unije kako bi koordinirao stalnu podršku Ukrajini, dok će se predsjednik Biden sastati s novoizabranim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući. Zvaničnici su rekli da će Biden zamoliti Trumpa da „ne napušta” Ukrajinu.
Očekuje se da će direktna podrška Sjeverne Koreje ruskom ratu u Ukrajini biti u fokusu Blinkenovih razgovora s evropskim kolegama i vjerovatno će biti na dnevnom redu u razgovorima između američkih zvaničnika i njihovih kolega na samitu APEC-a.
Ukrajina je izvijestila da su sjevernokorejske trupe aktivno uključene u borbene operacije u ruskoj regiji Kursk, što je izazvalo osudu nekoliko evropskih zemalja zbog sve veće vojne saradnje između Rusije i Sjeverne Koreje.
Charles Kupchan, viši saradnik u Vijeću za spoljne odnose, rekao je za Glas Amerike da bi Trump mogao da pokuša da „posreduje u prekidu vatre u Ukrajini”, što je istaknuto spoljnopolitičko obećanje koje je dao tokom svoje kampanje.
Kupchan je, međutim, primijetio: „Neće biti tako lako kao što je obećao... Biće potrebno mnogo vremena da [ukrajinskog predsjednika Volodimira] Zelenskog i [ruskog predsjednika Vladimira] Putina dovede do zajedničkog jezika.”
Trumpovi politički saveznici naznačili su da će nova administracija dati prioritet postizanju mira u Ukrajini u odnosu na omogućavanje zemlji da povrati Krim i druge teritorije koje je okupirala Rusija.
Nakon predsjedničkih izbora u SAD-u, State Department je saopštio da je Blinken razgovarao sa svojim evropskim kolegama. Među njima su bili francuski ministar za Evropu i vanjske poslove Jean-Noel Barrot, njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock i ministar vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva David Lammy.
Zvaničnici kažu da su razgovori pokrili situaciju u Ukrajini i implikacije i prijetnje koje predstavlja odluka Rusije da uvede sjevernokorejske trupe u rat protiv Ukrajine.
Blinkenovi predstojeći sastanci u Briselu također prate skup evropskih lidera u četvrtak u Budimpešti, na kojem su govorili o transatlantskim odnosima, podršci Ukrajini i drugim hitnim pitanjima u svjetlu Trumpove pobjede na prošlosedmičnim predsjedničkim izborima u SAD.
Koga je Trump do sada izabrao na ključne pozicije
Novoizabrani predsjednik Donald Trump popunjava ključna mjesta u svojoj novoj administraciji, stavljajući do sada naglasak na pomoćnike i saveznike koji su ga najviše podržavali tokom kampanje.
Evo koga je do sada odabrao.
Susie Wiles, šefica osoblja
Wiles, 67, bila je viša savjetnica u Trumpovoj predsjedničkoj kampanji 2024. i njen „de facto” menadžer.
Wiles ima iskustvo u politici Floride. Ona je pomogla Ronu DeSantisu da pobijedi u svojoj prvoj utrci za guvernera Floride. Šest godina kasnije, bila je ključna za Trumpovu pobjedu protiv DeSantisa na republikanskim predizborima 2024.
Zapošljavanje Wilesove bila je Trumpova prva velika odluka i ona koja bi mogla biti odlučujući test za njegovu buduću administraciju s obzirom na njen blizak odnos s novoizabranim predsjednikom. Za Wiles se kaže da je zaslužila Trumpovo povjerenje vodeći najdisciplinovaniju od tri Trumpove predsjedničke kampanje.
Mike Waltz, savjetnik za nacionalnu sigurnost
Trump je zamolio Waltza, umirovljenog časnika Nacionalne garde i ratnog veterana, da mu bude savjetnik za nacionalnu sigurnost, rekla je u ponedjeljak osoba upoznata s tim pitanjem.
Osoba je razgovarala pod uslovom anonimnosti kako bi razgovarala o tome prije nego što je Trump dao službenu izjavu.
Taj bi potez stavio Waltza na čelo niza kriza nacionalne sigurnosti, u rasponu od tekućih napora da se Ukrajina opskrbi oružjem i zabrinutosti oko rastućeg savezništva između Rusije i Sjeverne Koreje do stalnih napada na Bliskom istoku od strane iranskih opunomoćenika i poticaja prekida vatre između Izraela i Hamasa i Hezbollaha.
Waltz je tri mandata republikanski kongresmen iz istočne i središnje Floride. Bio je na više puta u Afganistanu, a također je radio u Pentagonu kao politički savjetnik dok su Donald Rumsfeld i Robert Gates bili šefovi odbrane.
Pozvao je SAD na bojkot Zimskih olimpijskih igara 2022. u Pekingu zbog umiješanosti u nastanak COVID-19 i kontinuiranog zlostavljanja manjinske muslimanske populacije Ujgura.
Tom Homan, „pogranični car”
Homan, 62, dobio je Trumpov glavni prioritet da provede najveću operaciju deportacije u povijesti nacije.
Za Homana, koji je služio pod Trumpom u njegovoj prvoj administraciji, vodeći američku imigracijsku i carinsku službu, očekivalo se da će mu biti ponuđena pozicija povezana s granicom, pitanjem koje je Trump stavio u središte svoje kampanje.
Iako je Homan insistirao na tome da bi takav golemi poduhvat bio human, on je dugo bio odani pristalica Trumpovih političkih prijedloga, sugerirajući na konferenciji u julu u Washingtonu da bi bio spreman „voditi najveću operaciju deportacije koju je ova zemlja ikada vidjela”.
Demokrate su kritizirali Homana zbog odbrane Trumpove politike „nulte tolerancije” na graničnim prelazima tokom njegove prve administracije, što je dovelo do razdvajanja hiljada roditelja i djece koji su tražili azil na granici.
Elise Stefanik, ambasadorica u UN-u
Stefanik (40) dugo je bila jedan od Trumpovih najlojalnijih saveznika u Predstavničkom domu Kongresa, i bila je među onima o kojima se raspravljalo kao potencijalnoj kandidatkinji za potpredsjednicu.
Rođena i odrasla u sjevernom dijelu New Yorka, Stefanik je diplomirala na Harvardu i radila u Bijeloj kući za vrijeme administracije bivšeg predsjednika Georgea W. Busha u Vijeću za unutrašnju politiku i u Uredu šefa kabineta.
2014. godine, sa 30 godina, postala je najmlađa žena ikada izabrana u Kongres, predstavljajući sjeverni dio države New York. Kasnije je postala i najmlađa članica republikanskog vodstva u Predstavničkom domu.
Stefanik je rano u svom mandatu bila poznata kao umjereniji konzervativni glas. Ali ubrzo se vezala za bivšeg predsjednika, tiho prepravljajući svoj imidž u čvrstog saveznika MAGA - i vidjevši kako joj moć raste.
Stefanik je provela godine pozicionirajući se kao jedan od Trumpovih najpouzdanijih saveznika. Podržala ga je u utrci 2024. prije nego što se uopće kandidovao, i agresivno je vodila kampanju u njegovo ime tokom unutarstranačkih izbora Republikanske stranke.
Ona je također energično branila Trumpa u oba njegova suđenja za opoziv i kritikovala njegove četiri krivične optužnice, uključujući podnošenje etičke tužbe u New Yorku protiv sudije koji je vodio njegov slučaj građanske prevare.
Stephen Miller, zamjenik šefa kabineta za politiku
Miller, imigrantski tvrdolinijaš, bio je glasan glasnogovornik tokom predsjedničke kampanje za Trumpov prioritet masovnih deportacija. Ovaj 39-godišnjak je bio viši savjetnik za vrijeme prve Trumpove administracije.
Miller je bio centralna figura u nekim Trumpovim političkim odlukama, posebno u njegovom prelasku da razdvoji hiljade imigrantskih porodica.
Trump je tokom kampanje tvrdio da bi se ekonomski, socijalni, te prioriteti nacionalne sigurnosti mogli ispuniti deportacijom ljudi koji se ilegalno nalaze u Sjedinjenim Državama.
Otkako je Trump napustio funkciju 2021. godine, Miller je bio predsjednik America First Legal, organizacije koju čine bivši Trumpovi savjetnici s ciljem da izazove Bidenovu administraciju, medijske kompanije, univerzitete i druge oko pitanja kao što su sloboda govora i nacionalna sigurnost.
Lee Zeldin, Agencija za zaštitu životne sredine
Trump je izabrao bivšeg njujorškog zastupnika Leeja Zeldina da bude njegov izbor za vođenje Agencije za zaštitu okoliša.
Čini se da Zeldin nema nikakvog iskustva u pitanjima životne sredine, ali je dugogodišnji pristalica bivšeg predsjednika. 44-godišnji bivši član Predstavničkog doma SAD-a iz New Yorka napisao je na X-u: „Vratit ćemo energetsku dominaciju SAD-a, revitalizirati našu automobilsku industriju kako bi vratili američka radna mjesta i učiniti SAD globalnim liderom AI.”
„Učinit ćemo to uz zaštitu pristupa čistom zraku i vodi", dodao je.
Trump je u izjavi rekao da će Zeldin „osigurati poštene i brze odluke o deregulaciji koje će biti donesene na način da se oslobodi moć američkih kompanija, uz istovremeno održavanje najviših ekoloških standarda, uključujući najčistiji zrak i vodu na planeti .”
