Linkovi

Izdvojeno

Početak školske godine u RS: 188 zaraženih učenika i više od polovine nevakcinisanih prosvjetnih radnika

Početak školske godine u entitetu Republika Srpska, Banja Luka.

Školska godina u entitetu Republika Srpska (RS) je počela sa slučajevima korona virusa kod učenika, dok se više od polovine prosvjetnih radnika nije odlučilo za vakcinaciju.

Tokom prvih dana redovnog odvijanja nastavnog procesa u RS-u prisustvo korona virusa potvrđeno je kod ukupno 188 učenika osnovnih i srednjih škola, a do sada je vakcinisano 42 posto prosvjetnih radnika, podaci su Ministarsta provjete i kulture u Vladi RS-a.

Uporedo s početkom školske godine u ovom entitetu 2. septembra registrovani su i prvi slučajevi delta soja korona virusa.

Za razliku od prethodnih sojeva, nova varijanta, prema upozorenjima stručnjaka, širi se brže, uglavnom među mlađom populacijom, te izaziva težu kliničku sliku kod nevakcinisanih, što su na konferenciji za novinare potvrdili i iz Instituta za javno zdravstvo RS-a, ističući da su 90 posto hospitalizovanih nevakcinisani.

Prema podacima Instituta, od 1. septembra, odnosno početka nove školske godine, prisustvo korona virusa potvrđeno je kod 72 učenika osnovnih škola - starosne dobi od 6 do 14 godina, te kod 116 učenika srednjih škola koji pripadaju uzrastu od 15-19 godina.

Ministarstvo prosvjete i kulture RS-a zabilježilo je da je procenat vakcinisanih prosvjetnih radnika u ovom entitetu, u odnosu na ukupan broj zaposlenih u vaspitno-obrazovnim ustanovama, oko 42 posto.

Ovaj postotak smatraju zadovoljavajućim.

„Imunizacija prosvjetnih radnika teče zadovoljavajućom dinamikom. Svi prosvjetni radnici koji to nisu učinili ranije, imali su priliku da se tokom jula i avgusta vakcinišu i na taj način doprinesu sigurnijem odvijanju vaspitno-obrazovnog procesa u školama u novoj školskoj godini“, rekli su izjavi za Glas Amerike iz Ministarstva prosvjete i kulture RS-a.

Prosvjetni radnici, koji su se u maju prvi odazvali na poziv za vakcinaciju kažu da su očekivali veći odziv svojih kolega.

Desimir Blagojević, nastavnik matematike u Osnovnoj školi „Branko Ćopić“ u Banja Luci početak školske godine dočekao je sa primljene obe doze vakcine.

„Čim se pojavila vakcina protiv Covida želja mi je bila da se što pre vakcinišem. U školi sam se prvi prijavio za vakcinu iz više razloga - da zaštitim sebe, porodicu i druge oko sebe, a prvenstveno djecu u školi, van škole i kolege“, kaže Blagojević za Glas Amerike.

On smatra da je procenat do sada vakcinisanih prosvjetnih radnika trebao biti bar 70 posto, jer je riječ o ljudima koji rade s djecom i mladima.

Desimir Blagojević, nastavnik matematike u Osnovnoj školi Branko Ćopić, Banja Luka.
Desimir Blagojević, nastavnik matematike u Osnovnoj školi Branko Ćopić, Banja Luka.

„Apelujem na sve radnike u obrazovnim ustanovama, a pogotovo prosvetne radnike – učitelje, nastavnike i profesore - da se što pre vakcinišu kako bismo mogli očekivati što normalnije odvijanje nastavnog procesa“, poručio je Blagojević.

Više od polovine njegovih kolega, međutim, ne žuri s vakcinacijom. Među njima je i nastavnica jedne osnovne škole, koja nije željela javno da govori, a čiji identitet je poznat redakciji Glasa Amerike. Ona ističe da apsolutno razumije značaj vakcinacije i da svakako vjeruje nauci, ali da je zbunjena količinom informacija koje dobija.

„Prosto više ne znam u šta da vjerujem. Zato sam odlučila da ne žurim sa vakcinacijom. Nemamo ni dovoljno informacija o ponuđenim vakcinama, ne znam koju da odaberem. Povjerenje mi ne ulijavaju ni zvanične institucije. Svjedoci smo da su kršili mjere i organizovali skupove na kojima su okupljali hiljade ljudi, a od svih nas traže da te iste mjere poštujemo. Naglasila bih da se u obrazovnim ustanovama od početka poštuju sve propisane mjere“, kaže ova nastavnica.

Iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske kažu da koriste svaku priliku da ukažu na važnost vakcinisanja prosvjetnih radnika, te da i one koji to do sada nisu učinili pozovu da se vakcinišu.

„Preventivna mjera vakcinacije prosvjetnih radnika protiv virusa korona, kao i cjelokupnog stanovništva, veoma je važna kako radi sticanja opšte imunizacije, tako i zbog direktnog uticaja na odvijanje vaspitno-obrazovnog procesa u Republici Srpskoj, njegovu organizaciju u školskim učionicama, te sprečavanje širenja virusa korona među učenicima i zaposlenim u školama“, kažu za Glas Amerike iz ove institucije.

Nastavni proces odvija se uz preporuke Instituta za javno zdravstvo RS.
Nastavni proces odvija se uz preporuke Instituta za javno zdravstvo RS.

Vakcinacija djece

S obzirom da su djeca, posebno srednjoškolskog uzrasta, najviše pogođena širenjem delta soja korona virusa, prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, vakcinacija djece starije od 12 godine krajem avgusta započela je i u Republici Srpskoj.

Iz Instituta za javno zdravstvo pozvali su sve roditelje da, ukoliko to žele, dovedu djecu ovog uzrasta na vakcinaciju.

„Vakcina protiv Covida proizvođača Pfizer/BioNTech odobrena je za upotrebu kod djece starije od 12 godina“, poručili su iz Instituta.

Prije vakcinacije djeteta neophodno je da nadležni doktor utvrdi da ne postoje kontraindikacije, niti privremene niti trajne.

Zahtjev za vakcinaciju za maloljetnu djecu potpisuje roditelj, odnosno staratelj.

Zdravstveni stručnjaci širom svijeta ističu značaj vakcinacije djece starije od 12 godina, prvenstveno kako bi se zaštitilo njihovo zdravlje, ali i smanjilo širenje virusa na druge kategorije stanovništva, koje imaju mogućnost da razviju težu kliničku sliku.

Iako se prema dosadašnjim podacima kod djece razvijaju uglavnom blaže kliničke slike, nerijetko se dešava da i mlađi završe na bolničkom liječenju.

Prema ranijim analizama Univerzitetsko Kliničkog centra Republike Srpske, najmlađi pacijent imao je godinu dana, a najmlađi koji je priključen na respirator 10 godina.

Zvanična statistika do početka školske godine pokazuje da je korona virus u Republici Srpskoj potvrđen kod 1.410 djece starosti od šest do 14, te 1.800 u dobi od 15 do 19 godina.

Sa više od polovine nevakcinisanih prosvjetnih radnika, te djecom koja su uglavnom nezaštićena, neizvjesno je kako će novi talas pandemije uticati na nastavni proces u Republici Srpskoj.

Za sada, prema odluci Vlade Republike Srpske, učenici ostaju u klupama na časovima u trajanju od 45 minuta. Kako je ranije naglašeno, pratiće se epidemiološka situacija i preporuke Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, te će se određene odluke, ukoliko bude potrebno, donositi naknadno.

See all News Updates of the Day

Bubonjić: Vlasti RS nastavljaju razgradnju BiH

Bubonjić: Vlasti RS nastavljaju razgradnju BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:46 0:00

Nepriznavanjem odluka Ustavnog suda, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nastavlja da razgrađuje državu Bosnu i Hercegovinu .Ističe ovo u razgovoru sa dopisnikom Glasa Amerike, Draganom Stegićem, profesor Nezavisnog univerziteta u Banjaluci, Mladen Bubonjić.

Turska podržala članstvo Finske i Švedske u NATO, u srijedu formalna pozivnica

Lideri i šefovi diplomatija Turske, Finske i Švedske sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom poslije potpisivanja memoranduma u Madridu (Foto: REUTERS/Yves Herman)

Turska je pristala da, nakon prvobitnog protivljenja, podrži članstvo Švedske i Finske u NATO-u.

"Zadovoljstvo mi je da objavim da sada imamo sporazum kojim se otvara put za Finsku i Švedsku da se pridruže NATO-u", objavio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg poslije razgovora lidera tri zemlje na najvišem nivou, na marginama samita u Madridu i ocijenio da je riječ o historijskom dogovoru.

Stoltenberg je dodao da su tri zemlje potpisale memorandum kojim se rješavaju turske primjedbe, između ostalog u vezi sa izvozom oružja i borbom protiv terorizma.

Stoltenberg je rekao da će lideri NATO-a u srijedu uputiti formalni poziv Švedskoj i Finskoj da se pridruže alijansi. To moraju da ratifikuju sve članice, ali je generalni sekretar poručio da je "apsolutno uvjeren" da će dvije zemlje ući u NATO, što bi moglo da se dogodi za nekoliko mjeseci.

Poslije ruske invazije, Švedska i Finska su odustale od višedecenijskog neutralnog statusa i prijavile se za članstvo u NATO-u, što je do sada blokirao turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan zbog, kako je navodio, stava te dvije zemlje o kurdskim pobunjeničkim grupama koje Turska smatra teroristima.

Međutim, finski predsjednik Sauli Ninisto saopštio je u Madridu da je Turska pristala da podrži članstvo dvije zemlje u NATO nakon što su tri zemlje potpisale zajednički memorandum " o pružanju pune podrške protiv bezbjednosnih prijetnji".

Turska je saopštila da je "dobila šta je željela" uključujući "punu saradnju u borbi protiv" pobunjeničkih grupa.

Pozdravila je sporazum kao trijumf i dodala da su Švedska i Finska pristale da se obračunaju sa grupama koje Ankara smatra prijetnjom po nacionalnu bezbjednost, među kojima je i Kurdistanka radnička partija (PKK) i njen sirijski ogranak. Takođe je navela da je dogovoreno " da se ne uvode restrikcije u oblasti odbrambene industrije" i da se "preduzmu konkretni koraci na izručenju terorističkih kriminalaca".

Švedska šefica diplomatije An Lind rekla je novinarima da "su sve strane pokazale nevjerovatnu spremnost da dođu do dogovora i da su bile kontruktivne, a mi smo stavili do znanja da ozbiljno uzimamo u obzir strahovanja u pogledu terorističkih napada".

Sjedinjene Države pozdravile su "historijski" dogovor koji, kako je saopštio neimenovani visoki zvaničnik administracije, "predstavlja moćan podsticaj" za jedinstvo NATO-a.

Zvaničnik je rekao da predsjednik Joe Biden podržava sporazum i da je ranije u utorak razgovarao sa Erdoanom o NATO-u na zahtev Finske i Švedske. U svjetlu spekulacija o američkoj ulozi, zvaničnik je rekao da Washington nije ponudio nikakve ustupke Ankari da bi prihvatila dogovor.

Lideri SAD i Turske bi, kako se očekuje, trebalo da se sastanu na marginama samita u srijedu.

NATO jača snage poslije ruske invazije

Ruska invazija na Ukrajinu podstakla je "temeljnu izmenu" pristupa NATO-a odbrani, a članice će morati da povećaju vojne budžete u sve nestabilnijem svijetu, poručio je prethodno generalni sekretar alijanse.

Stoltenberg je rekao da će na samitu biti utvrđen plan za alijansu "u sve opasnijem i nepredvidljivijem svijetu".

"Da bi mogli da se odbranimo u opasnijem svijetu moramo da ulažemo više u našu odbranu", rekao je generalni sekretar. Samo devet od 30 NATO članica izdvaja dva odsto BDP-a za odbranu. Španija, koja je domaćin samita, izdvaja samo polovinu od tog zacrtanog cilja.

Na vrhu agende sastanaka lidera u srijedu i četvrtak je jačanje odbrane protiv Rusije i podrška Ukrajini. "Ukrajina je sada suočena sa brutalnošću koju nismo vidjeli u Evropi od Drugog svjetskog rata", upozorio je Stoltenberg.

Biden je na početku posjete Madridu obećao da će ojačati američko vojno prisustvo u Evropi, a ruskog predsjednika Vladimira Putina je osudio zato što pokušava da "izbriše" ukrajinsku kulturu u aktuelnom ratu.

Biden je tokom razgovora sa španskim premijerom Pedrom Sančezom iznio planove za povećanje broja razarača u Španiji sa četiri na šest i poručio da je to samo jedan od više poteza za jačanje alijanse u regionu koje će on i NATO saveznici najaviti na samitu.

Stoltenberg je u ponedeljak najavio da će NATO članice na samitu postići dogovor o povećanju broja pripadnika snaga za brzo reagovanje sa 40.000 na 300.000. Međutim, unutar NATO-a postoje tenzije u pogledu načina na koji će rat biti okončan i mogućih ustupaka Ukrajine da bi se okončale borbe, prenosi AP.

Različiti su i stavovi o pristupu Kini u novom Strateškom konceptu - setu prioriteta i ciljeva koji se utvrđuju jednom u deceniju. U posljednjem dokumentu, objavljenom 2010. godine, Kina se ne pominje.

U novom konceptu trebalo bi da bude utvrđen pristup NATO-a nizu pitanja od cyber bezbjednosti do klimatskih promjena - i sve većeg ekonomskog i vojnog uticaja Kine, te sve većeg značaja i moći indo-pacifičkog regiona. Samitu će, kao gosti, prvi put prisustvovati lideri Japana, Australije, Južne Koreje i Novog Zelanda.

U Strateškom konceptu, NATO će Rusiju proglasiti glavnom prijetnjom. Ruska svemirska agencija, Roskosmos, je otvaranje samita obilježila objavljivanjem satelitskih snimaka i koordinata sale u kojoj će skup biti održan u Madridu, kao i Bijele kuće, Pentagona, i sjedišta vlada u Londonu, Parizu i Berlinu.

Ruska agencija je saopštila da će NATO da proglasi Rusiju neprijateljem na samitu, i da objavljuje precizne koordinate "za svaki slučaj".

Vrhovni sud SAD ruši odvojenost crkve od države

Supreme Court Abortion

Vrhovni sud SAD-a s konzervativnom većinom srušio je zid koji razdvaja crkvu i državu u nizu novih presuda, nagrizajući američku pravnu tradiciju s namjerom da spriječi vladine dužnosnike da promiču bilo koju određenu vjeru.

U tri odluke u proteklih osam sedmica, sud je donio presudu protiv vladinih dužnosnika čije su politike i radnje poduzete kako bi se izbjeglo kršenje zabrane prvog amandmana američkog Ustava na odobravanje vjere - poznatu kao "klauzula o osnivanju".

Sud je u ponedjeljak podržao srednjoškolskog nogometnog trenera u državi Washington kojeg je lokalni školski okrug suspendirao jer je odbio prestati voditi kršćanske molitve s igračima na terenu nakon utakmica.

Dana 21. juna, odobrio je novac poreznih obveznika koji plaćaju učenicima da pohađaju vjerske škole u okviru programa pomoći pri školarini u Maineu u ruralnim područjima u kojima nedostaju obližnje javne srednje škole.

Dana 2. maja presudio je u korist kršćanske skupine koja je na gradskoj vijećnici Bostona nastojala istaknuti zastavu ukrašenu križem u sklopu programa usmjerenog na promicanje raznolikosti i tolerancije među različitim gradskim zajednicama.

Konzervativni suci suda, koji imaju većinu od 6-3, posebno su zauzeli širok pogled na vjerska prava. Također su u petak donijeli odluku koju su pozdravili vjerski konzervativci - poništivši presudu Roe protiv Wadea iz 1973. kojom je legaliziran pobačaj u cijeloj zemlji - iako taj slučaj nije uključivao klauzulu o osnivanju.

Profesor s Pravnog fakulteta Cornell Michael Dorf rekao je da većina suda izgleda skeptično prema donošenju odluka vlade temeljenih na sekularizmu.

"Oni smatraju sekularizam, koji je stoljećima bio shvaćanje liberalnog svijeta o tome što znači biti neutralan, sam po sebi oblikom diskriminacije vjere", rekao je Dorf o konzervativnim sudijama.

U presudi od ponedjeljka, konzervativni sudac Neil Gorsuch napisao je da je cilj suda spriječiti da javni dužnosnici budu neprijateljski raspoloženi prema vjeri dok se snalaze u "klauzuli o osnivanju". Gorsuch je rekao da "ni u kojem svijetu zabrinutost vladinog tijela o fantomskim kršenjima ne može opravdati stvarna kršenja prava pojedinaca iz Prvog amandmana."

Predsjednik Thomas Jefferson je bio taj koji je slavno rekao u pismu iz 1802. da bi "klauzula o osnivanju" trebala predstavljati "zid razdvajanja" između crkve i države. Ova odredba sprječava vladu da uspostavi državnu religiju i zabranjuje joj da daje prednost jednoj vjeri u odnosu na drugu.

U tri nedavne presude, sud je odlučio da su vladine radnje koje su imale za cilj održati odvojenost crkve i države umjesto toga povrijedile odvojena prava na slobodu govora ili slobodno ispovijedanje vjere također zaštićena Prvim amandmanom.

Ali, kako je liberalna sutkinja Sonia Sotomayor napisala u slučaju Mainea, takav pristup nas "vodi do mjesta gdje razdvajanje crkve i države postaje kršenje Ustava".

Mišljenja se razlikuju ovisno o tome koliko fleksibilnosti imaju državni dužnosnici u dopuštanju vjerskog izražavanja, bilo od strane javnih službenika, na javnom zemljištu ili od strane ljudi tokom službenog postupka. Oni koji se zalažu za strogo odvajanje crkve od države zabrinuti su da bi značajni presedani Vrhovnog suda, uključujući presudu iz 1962. godine koja zabranjuje molitvu u javnim školama, mogli biti ugroženi.

"To su potpuno nova vrata koja je (sud) otvorio onome što učitelji, treneri i državni zaposlenici mogu učiniti kada je riječ o prozelitizaciji djece", rekao je Nick Little, pravni direktor Centra za istraživanje, grupe koja promiče sekularizam i nauku .

Lori Windham, odvjetnica pravne grupe za vjerske slobode Becket, rekla je da će odluke suda omogućiti veći vjerski izraz od strane pojedinaca bez potkopavanja "klauzule o osnivanju".

"Razdvajanje crkve i države nastavlja se na način koji štiti crkvu i državu. To sprječava vladu da se miješa u crkve, ali također štiti različite vjerske izraze", dodao je Windham.

Većina presuda o vjerskim pravima posljednjih godina uključivala je kršćanske tužitelje. No, sud je također podržao sljedbenike drugih religija, uključujući muslimanku 2015. godine kojoj je odbijen posao u maloprodaji jer je nosila maramu iz vjerskih razloga i budističkog osuđenika na smrt 2019. koji je htio da duhovni savjetnik bude prisutan prilikom njegovog pogubljenja u Teksasu.

Sud je također stao na stranu i kršćanske i židovske kongregacije u izazovima utemeljenim na vjerskim pravima vladinim ograničenjima kao što su ograničenja javnih okupljanja koja su nametnuta kao mjere javne sigurnosti tokom pandemije COVID-19.

Nicole Stelle Garnett, profesorica Pravnog fakulteta Notre Dame koja se pridružila podnesku sudaca koji podržavaju nogometnog trenera, rekla je da sud samo jasno daje do znanja da vlade moraju tretirati religiozne ljude isto kao i sve ostale.

Nakon presude od ponedjeljka, mnoga pitanja koja se odnose na vjersko ponašanje u školama mogu se ponovno raspravljati pod obrazloženjem suda da ponašanje mora biti "prisilno" kako bi se izazvala zabrinutost za "klauzulu o osnivanju".

"Svaka učionica", rekla je Garnett, "je sudnica."

RS ne namjerava poštovati odluke Ustavnog suda BiH najavio Dodik

Milorad Dodik na posebnoj sjednici NSRS

Odluka Ustavnog suda BiH ne znači ništa a Republika Srpska (RS) "ima ustavno pravo na sve te nadležnosti", rekao je 28. juna Milorad Dodik, član tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH), te najavio da će RS nastaviti ka istom cilju.

"To što sudije Ustavnog suda BiH, jedan Njemac, jedan Albanac, i ne znam ko je treći jedan stranac, plus dva muslimana donose odluke protiv RS-a to treba smatrati pomalo i komično. A evo ja im javno kažem da im to donošenje oko deklaracije ništa ne znači", poručio je Dodik.

Dodik je ovo izjavio komentarišući Odluku Ustavnog suda BiH o ukidanju pojedinih zaključaka i deklaracije Narodne skupštine RS-a, kojim je ovaj entitet pokušao sebi vratiti nadležnosti za odbranu, indirektne poreze i pravosuđe sa državnog nivoa.

Ustavni sud BiH je o svojoj odluci 26. maja obavijestio juče 15 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, podnosiocima zahtjeva Ustavnom sudu da riješi spor između BiH i Republike Srpske, jednog od dva bosanskohercegovačka entiteta.

"Suština toga što Bosni ne daju kandidatski status jeste to – kad joj ga daju, onda više nema sudija Ustavnog suda i visokog predstavnika (Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH, op.aut.) koji pokušava da donese neke mjere. Ni jednu mu neće provoditi RS”, poručio je u današnjoj reakciji Milorad Dodik.

"Ukoliko nastavimo, a vjerujem da hoćemo, to će biti provedeno, pažljivo birajući vrijeme u kojem ćemo neke stvari dovesti", izjavio je Dodik navodeći da vlasti RS-taktiziraju sa tajmingom prenošenja nadležnosti i da od ideje nisu odustali.

Milorad Dodik je pod američkim i britanskim sankcijama zbog ugrožavanja mira i ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini.

G-7: Podrška Ukrajini, sankcije Rusiji, suprostavljanje Kini

G-7: Podrška Ukrajini, sankcije Rusiji, suprostavljanje Kini
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:32 0:00

Summit je u teško vrijeme, sa ratom u Ukrajini koji ne posustaje, i sa ambicijama Kine proširenim cijelom zemaljskom kuglom. Bijela kuća kaže da odgovara na te izazove sa paketom za infrastrukturu vrijednim 600 milijardi dolara, odgovorom na kinesku infrastrukturnu inicijativu Pojas i Put

Učitajte još

XS
SM
MD
LG