U sjevernoj Virginiji, demografija se mijenja, popušta bijes zbog ilegalnih imigranata

Sve veća moć i utjecaj manjinskih glasača, posebno onih hispaničkog porijekla, mijenja politički krajolik Sjedinjenih Država. Na nacionalnoj razini sada postoji dvostranačka podrška u Kongresu za imigracijsku reformu. U jednom malom mjestu na sjeveru savezne države Virginia, kako saznajemo iz priloga Briana Paddena, gdje je prije nekoliko godina ilegalna imigracija bila razdiruće političko pitanje, bijes javnosti jenjava...

Nedokumentirani radnici iz Centralne Amerike još uvijek se okupljaju u mini marketu u Herndonu, u Virginiji, u nadi da će naći posla. Ali od 2006. godine, njihov broj opada.

Javnost Herndona bila je tada oštro podijeljena zbog odluke gradskih vlasti da otvori i javnim financiranjem vodi centar za ilegalne radnike i na taj način ih povuče s ulica. Lokalna antiimigrantska grupa zvana The Minutemen protestirala je, fotografirajući i prijavljujući saveznim vlastima one za koje se sumnjalo da su ilegalni radnici. Godine 2007., gradsko je vijeće zatvorilo vrata centra.

Ali tijekom vremena porastao je broj manjinskih glasača, naročito Latinosa. Cesar del Aguila je predsjednik demokratske stranke u okrugu Fairfax, koji pokriva i područje Herndona. Antiimigrantski fanatizam, kaže on, oslabio je od tada.

“Za razliku od prije pet godina, sada u gradskom vijeću imamo ljude koji razumiju da je raznolikost dobra stvar, a ne nešto čega se treba bojati.”

Na nacionalnim izborima Herndon sada smatraju demokratskim uporištem. No, Latino glasačima sada udvara i republikanski delegat Herndona u Kongresu Virginije Tom Rust; nedavno, on je predložio nacrt zakona prema kojemu bi nedokumentiranim radnicima, koji su došli još kao djeca, bio dopušten studij na sveučilištima i koledžima.

“Imamo brojno imigrantsko stanovništvo u Virginiji, u našim gradskim središtima. Dobri su građani, dobri ljudi, dobri radnici. U zemlju su došli kao djeca, to nije bila njihova odluka ili krivica.”

Prijedlog zakona nije usvojen, zbog pomanjkanja republikanske podrške i zabrinutosti da bi takav korak – legaliziranje nedokumentiranih radnika – samo potaknuo na još veću ilegalnu imigraciju.

Godine 2011., u susjednom je Centervilleu otvoren centar za radnike, ali bez javnog financiranja. Muškarci su većinom došli u SAD sami. Cesar Kolindres, iz El Salvadora, kaže da ukoliko imigracijska reforma bude usvojena, namjera tih muškaraca je dovesti u Sjedinjene Države svoje supruge i djecu.

“Jednog dana, postane li radna dozvola ili državljanstvo ili nešto jednako dobro stvarnost, moći ćemo dovesti naše obitelji i živjeti u ovoj zemlji.”

Tom Rust i gradonačelnik Herndona odbili su govoriti za Glas Amerike o ilegalnim radnicima. Del Aguila kaže da je ilegalna imigracija nacionalni, a ne lokalni problem.

“Pogledate li povelju gradskog vijeća, radi se zapravo o korištenju zemljišta, podjeli zemljišta u zone građevnih namjena, i proračunu, a ne o protjerivanju ljudi ili njihovom privođenju ili nekakvim hapšenjima.”

I dok dvostranačka podrška prijedlogu reforme u Kongresu raste, u Herndonu postoji zabrinutost da bi ključna komponenta takvog zakona – davanje legalnog statusa milijunima nedokumentiranih radnika – mogla opet zapaliti iskru razdora.