Šefovi država i vlada Evropske Unije(EU) ponovo nisu uspjeli da se usaglase oko otvaranja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Rasprava koja je trajala skoro 7 sati je završena potpunim krahom, u nedostatku jednoglasnog stava.
Zemlje članice se nisu usaglasile ni sa tekstom koji bi umjesto odluke poslao pozitivne poruke zemljama koje čekaju zeleno svjetlo.
Naime, u jednom trenutku u toku rasprave, pojavila se ideja da se umjesto odluke, izađe sa tekstom koji bi služio kao podsticaj za dalje angažovanje oko ovog pitanja.
Nacrt teksta je cirkulisao među delegecijama zemalja članica EU ali na kraju nije naišao na podršku svih lidera.
Prema nacrtu teksta, u koji Radio Slobodna Evropa(RSE) ima uvid, predviđalo se da se lideri slože da je neophodan novi pristup u procesu proširenja (u skladu sa francuskim zahtjevom) te da bi se pozvala Evropska komisija da izradi novu strategiju do januara 2020.
"Na toj osnovi, Savjet će donijeti odluku prije Zagrebačkog samita za Zapadni Balkan, u maju 2020 godine", stoji u nacrtu koji nije dobio podršku. Oko ovog nacrta su lideri, bezuspješno raspravljali skoro četiri sata.
Raspored snage za i protiv nacrta teksta je bio 25 prema 3, saznaje se iz diplomatskih izvora. Francuska je, prema našim saznanjima, bila protiv bilo kakve formulacije koja bi imala indikaciju moguće odluke oko proširenja, a Holandija i Danska su se protivile mogućosti da se pošalje pozitivan signal i za Albaniju.
Finski premijer Antti Rinne, je na izlasku izjavio da će se najvjerovatnije ponovo pokušati sa ovom raspravom u petak, drugog dana samita gdje su načelno bile predviđene druge goruće teme, poput finacijskog okvira i klimatskih promjena.
Ovo je prvi put da se o ovom pitanju raspravlja na najvišem političkom nivou u EU.
Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk je odlučio da ovo uvrsti na dnevni red samita, nakon što ministri EU nisu početkom ove nedjelje uspjeli da se dogovore o zelenom svjetlu za Skoplje i Tiranu.
"Ovo je je pitanje od strateškog značaja za kredibilitet EU ne samo na Zapadnom Bakanu, već i izvan EU", upozorio je visoki evropski zvaničnik.
Buduća predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen smatra da nema signala da bi mogla da se postigne odluka o otvaranju pristupnih pregovora sa Skopljem i Tiranom.
”Duboko žalim zbog toga jer vjerujem da su ove zemlje napravile značajne napore da bi se približile EU i zato je veoma važno dati im pravi sigal”, izjavila je ona.
Naime, dogovor za koji je neophodno jednoglasje u EU je nemoguć zbog tvrdog stava Francuske koja odbija bilo kakvu odluku o proširenju prije revizije metodologije cjelokupnog procesa.
Hrvatski premijer Andrej Plenković izrazio je sumnju da bi večeras moglo biti pozitivnog ishoda. Šef hrvatske vlade smatra da francuski zahtjev o novoj metodogoji nije pravedan u ovom trenutku.
“Ne mogu se pravila mijenjati dok se utakmica igra. Ne mijenjaju se. Dakle nova metodologija, odnosno revidirana metodologija proširenja koju sugerira prvenstveno Francuska, dovest će u različiti položaj i trenutne pregovore koje vode Srbija i Crna Gora sa onim što bi evenutalno sutra po nekoj novoj metodologiji pregovora radile Sjeverna Makedonija i Albanija”, istakao je uoči samita Plenković podvukavši da je zvanični Zagreb za raspravu ali ne za promjenu pravila igre u pregovaračkom procesu.
Zvaničnik EU uključen u pripreme samita je priznao da "nisu sve zemlje članice bile zadovoljne odlukom da se o ovom pitanju raspravlja na samitu".
Naime, sve diplomate u evropskoj prestonici podvlače da je francuski predsjednik Emmanuel Macron "izolovan" jer dominantna većina zemalja članica smatra da odluka treba da bude donijeta kako bi se očuvao kredibilitet EU budući da su zemlje ispunile sve kriterijume.
Saznaje se takođe da je Donald Tusk nedavno razgovarao sa Emmanuel Macronom koji, kako tvrde upućeni izvori, "nije promijenio stajalište".
Macron se u srijedu sastao i sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Ponovio je već poznati stav da su potrebne promjene u pregovaračkom procesu prije novih koraka u procesu proširenja.
Evropski zvaničnici su spremni za sve opcije uključujući i moguće razdvajanje dosijea, jer su se do sada Albanija i Severna Makedonija tretirale u istom paketu.
Na taj način, zvanično Skoplje bi moglo imati malo veće šanse da dobije zeleno svjetlo, jer se radi o zemlji koja je ispunila sve neophodne uslove, te je jedina država u regionu koja nema bilateralnih sporova sa susjedima.
U slučaju da se nastavi pristup u paketu, onda bi Sjeverna Makedonija gubila šanse upravo zbog Albanije.
Naime, Albanija, koja ima preporuku za otvaranje pristupnih pregovora od 2018. godine, ima manju podršku među zemljama članicama EU jer neke od njih smatraju da nisu stečeni svi uslovi za početak procesa.
Sjeverna Makedonija ima preporuku o otvaranju pristupnih pregovora sa EU od 2009. godine, međutim, Grčka ju je godinama blokirala uslovljavanjem rješavanja spora o imenu. Sporazum o imenu između Skoplja i Atine je postignut u junu 2018. godine kada je bivša jugoslovenska država promijenila njeno ustavno ime u Sjeverna Makedonija.
