Najnovije
Sjeverna Koreja nagoviještava da je spremna za razgovore, ali ne sa SAD
Nakon skoro dvije godine međunarodne izolacije pogoršane pojačanim zatvaranjem zbog pandemije, Sjeverna Koreja nagoviještava da je konačno spremna za dijalog - samo ne sa Sjedinjenim Državama.
Sjeverna Koreja je ove nedelje preduzela prve korake ka poboljšanju veza sa Južnom Korejom, obnovivši dežurne linije namijenjene komunikaciji o međukorejskim tenzijama. Zvaničnici Sjeverne Koreje također su nagovijestili da se očekuju veći potezi, uključujući još jedan samit među najvišim liderima zemalja i razgovore o okončanju njihovog formalnog ratnog stanja. Dvije Koreje su i dalje tehnički u ratnom stanju, budući da se njihov sukob 1950-ih završio mirovnim sporazumom.
Južnokorejska lijevo orijentisana vlada, koja je dvije godine pokušavala da vrati Sjevernu Koreju na razgovore, oprezno je optimistična. Ministarstvo ujedinjenja u Seulu, koje se bavi vezama sa Sjeverom, saopštilo je da vjeruje da će odluka Pjongjanga da ponovo otvori telefonske linije postaviti temelje za duži period prijateljskih prekograničnih odnosa.
Ali čak i dok se obraća Južnoj Koreji, Sjever nije dao naznake da želi da ponovo započne razgovore sa Sjedinjenim Državama. Sjeverna Koreja je odbacila ili ignorisala skoro svakodnevne ponude SAD da vode razgovore bez preduslova.
U prošlonedjeljnom govoru, sjevernokorejski lider Kim Jong Un odbacio je američke pozive kao "lukavo" odvraćanje pažnje koje ima za cilj prikrivanje američkog neprijateljstva.
Čini se da je sjevernokorejska strategija osmišljena da izvrši pritisak na Južnu Koreju da raskine odnose sa Sjedinjenim Državama, njenim saveznikom po ugovoru, smatraju mnogi analitičari. Sjever je dugo želio da Južna Koreja pruži ekonomsku pomoć obnavljanjem međukorejskih projekata, kao što je zajednički vođen industrijski kompleks Kaesong. Objekat sa sjedištem na sjeveru pružio je južnokorejskim kompanijama jeftinu radnu snagu iz Sjeverne Koreje. Ali s takvim projektima koje je pandemija koronavirusa otežala, Sjever je nedavno zahtijevao druge ustupke, poput trajnog okončanja vojnih vježbi SAD i Južne Koreje.
Iz perspektive Sjeverne Koreje, sada je možda savršeno vrijeme za maksimalan pritisak na južnokorejskog predsjednika Moona Jae-ina, koji je u posljednjim mjesecima svog jedinog mandata.
"Pjongjang koristi Moonov očaj da ostavi korejsko mirovno naslijeđe prije marta", rekao je Duyeon Kim, stručnjak za Koreju iz Centra za novu američku bezbjednost iz Seula.
Moon je održao tri samita sa Kim Jong Unom 2018. Sastanci su pomogli da se utvori put za Kimove samite sa tadašnjim predsjednikom SAD Donaldom Trumpom. Kada su pregovori između SAD-a i Sjeverne Koreje prekinuti 2019. godine, Sjever se također naljutio na Seul, čime je u suštini zamrznuo Moonove mirovne ambicije.
Iako je Moon od tada rekao da je otvoren za oživljavanje prekograničnih ekonomskih projekata, njegova vlada je u tome sputana američkim i međunarodnim sankcijama, koje su uvedene zbog nezakonitog programa nuklearnog naoružanja Sjeverne Koreje.
Opteretivši mogućnost obnove međukorejskih pregovora, Sjeverna Koreja se "nada da će učiniti da Seul radi napornije na zadovoljavanju (sjevernokorejskog) režima i odmaku od Washingtona", rekao je Duyeon Kim.
Sjeverna Koreja također možda pokušava da utiče na politiku Južne Koreje. Istraživanja javnog mnijenja ukazuju na to da su Moonovi mirovni napori, iako u zastoju, široko popularni među Južnokorejcima - što bi moglo da pomogne pomoći njegovoj vladajućoj Demokratskoj stranci na biralištima.
Poslednji samit Moon-Kim mogao bi također da da opravdanje za Moonovu vladajuću stranku da ratifikuje sporazum Sjever-Jug iz 2018. godine u Narodnoj skupštini zemlje u pokušaju da sljedeću administraciju zaključa u nastavljanju politike angažovanja, rekao je Leif-Eric Easley, profesor na Univerzitetu Iva u Seulu.
Naravno, nema garancija da će Sjeverna Koreja dozvoliti da razgovori napreduju tako daleko. Sjever je također ponovo otvorio međukorejske dežurne telefonske linije u julu, prije nego što ih je prekinuo dvije nedjelje kasnije, kada su Južna Koreja i Sjedinjene Države započele godišnje zajedničke vojne vježbe koje Pjongjang vidi kao provokaciju.
Takvo ponašanje dovelo je neke američke analitičare do zaključka da Sjeverna Koreja možda uopšte ne želi bolje odnose s Jugom. Umjesto toga, čini se da Sjever koristi periodične diplomatske angažmane kako bi kupio vrijeme za unaprijeđenje svog nuklearnog programa, kaže Sydney Seiler, najviši američki obavještajni oficir za Sjevernu Koreju.
"Nije bilo perioda angažovanja koji je doveo do stalnog smanjenja tenzija", rekao je on na prošlogodišnjem online forumu čiji je domaćin bio Centar za strateške i međunarodne studije, istraživačka organizacija sa sjedištem u Washingtonu. "Uvijek sam zainteresovan da vidim uvođenje novih obavještajnih podataka ili informacija koji bi poništile moju procjenu, ali morate strateški da zaključite da Sjeverna Koreja ne traži održive i poboljšane odnose sa Južnom Korejom."
Iz perspektive sadašnje južnokorejske vlade, ni nepreduzimanje nikakvih poteza nije opcija. U prošlonedjeljnom intervjuu listu Washington Post, južnokorejski ministar inostranih poslova Chung Eui-yong javno je pozvao Sjedinjene Države da detaljnije objasne konkretne podsticaje koje bi Sjevernoj Koreji mogli da budu ponuđeni tokom pregovora. "Ako dozvolimo da se status kvo nastavi, to će dovesti do jačanja sjevernokorejskih raketnih sposobnosti. Vrlo smo zabrinuti zbog toga", rekao je on.
Južna Koreja nije jedina koja traži da administracija predsjednika Joea Bidena učini više kako bi privukla Sjevernu Koreju. Jessica Lee, viša naučna saradnica na Quincy institutu za odgovornu državnost sa sjedištem u Washingtonu, rekla je da izgleda da Bidenova administracija ne želi da se pozabavi problemima koji izazivaju napetost na Korejskom poluostrvu.
"Pjongjang je odlučio da je jedini način da se promijeni način razmišljanja Sjedinjenih Država prolazak kroz Seul. Ali Seul ne bi trebao više da želi napredak od Washingtona ili Pjongjanga", kaže ona.
"Umjesto da se usredsredi na dugoročni cilj denuklearizacije, Washington bi trebalo da pronađe kratkoročne pobjede koje će izgraditi povjerenje i stvoriti atmosferu za pregovore. Što se Pjongjanga tiče, potrebno je da prestane da se trudi da bi postao jasniji i da bude eksplicitniji o tome šta želi i šta je spreman da uradi da bi to dobio", dodaje ona.
Sve veći broj analitičara u Washingtonu i Seulu uviđa sličnosti između Bidenove politike po pitanju Sjeverne Koreje i pristupa "strateškog strpljenja" bivšeg predsjednika Baracka Obame. Tokom Obaminog predsjedavanja, Sjeverna Koreja je izvela četiri nuklearna testa i više od 50 lansiranja raketa i raketa.
Američki zvaničnici odbacuju te kritike. Na online događaju koji je prošlog mjeseca organizovao Institut za korejsko-američke studije, Mark Lambert, zamjenik pomoćnika američkog sekretara za Japan i Koreju, rekao je da krajnja krivica za ćorsokak leži na Sjevernoj Koreji.
"Ako bismo mogli da sjednemo sa Sjeverom i da shvatimo šta oni žele i da prestanemo da nagađamo, mislim da bismo mogli da napravimo određeni napredak. Ali opet, lično govoreći, greška je kad pregovarate samim sa sobom", rekao je Lambert.
Na pitanje da li je Bidenova administracija pokazala dovoljno hitnosti po pitanju Sjeverne Koreje, Lambert je odgovorio: "Ozbiljni smo po ovom pitanju. Samo, šta biste htjeli da uradimo? Da katapultiramo (izaslanika SAD Sung Kima) u Sjevernu Koreju i da on kaže: 'Ovdje sam da pregovaram.' Ne možete to da učinite. Morate imati drugu stranu voljnu da se sastanete sa vama."
See all News Updates of the Day
Biden poželio dobrodošlicu Trumpu. Novoizabrani predsjednik cijeni miran prenos vlasti
Donald Trump i Joe Biden, novoizabrani i odlazeći američki predsjednici, sastali su se u Bijeloj kući nedjelju dana pošto je republikanski kandidat i bivši šef države osvojio potreban broj elektorskih glasova za drugi predsjednički mandat.
Kratko su razgovarali prije sastanka koji održavaju iza zatvorenih vrata Ovalne sobe. Biden, koji je započeo konverzaciju, založio se za nesmentani prenos političke vlasti.
„Izabrani predsjedniče i bivši predsjedniče, dobrodošli i čestitam”, rekao je Biden Trumpu pred reporterima koji su pratili događaj, na čemu mu se izabrani predsjednik zahvalio.
„Nadam se, kao što smo rekli, nesmetanom prenosu. Pobrinućemo se da obezbijedimo sve što vam je potrebno. Imaćemo priliku da, o nekim od detalja, porazgovaramo danas... Dobrodošli”, bile su Bidenove riječi.
Trump je pomenuo da su okolnosti u politici teške, zahvališi Bidenu za iskazanu spremnost da se izvrši transfer vlasti.
„Često se u njoj ne dešavaju najljepše stvari. Ali, danas to nije slučaj i veoma sam zahvalan na tome. Tranzicija će proteći najlakše moguće i to veoma cijenim”, prenio je Trump Bidenu u kratkotrajnom razgovoru prije njihovog susreta iza zatvorenih vrata Ovalne sobe.
„Nema na čemu”, uzvratio mu je Biden.
Bidenova pozivnica važila i za Trumpovu suprugu, buduću prvu damu Melaniju Trump, koja međutim nije došla u Bijelu kuću.
Bidenov i Trumpov susret tumači se kao jedan od neformalnih koraka u tranziciji političke vlasti, koju će Trump formalno preuzeti 20. januara 2025. nakon inauguracione ceremonije.
Tako je Trump, prije nego što formalno preuzme vlast, boravio u predsjedničkoj rezidenciji i to na Bidenov poziv.
„On vjeruje u norme, institucije i miran transfer vlasti”, izjavila je u utorak predstavnica za medije Bijele kuće Karine Jean-Pierre o odluci odlazećeg predsjednika.
Biden je ranije naglasio značaj saradnje sa Trumpom, njegovog prethodnika i nasljednika na predsjedničkoj funkciji. Svrha je, kako je ukazao, da zemlja ostane ujedinjena u vremenima izazova.
Tokom prethodnih godina Biden i Trump su razmjenjivali oštre kritike. Zastupaju različite stavove o ključnim političkim pitanjima koja obuhvataju ekonomiju, bezbjednost, migracije, kao i spoljnu politiku.
Biden je u javnosti Trumpa predstavljao kao prijetnju demokratiji, a Trump Bidena nesposobnim da obavlja predsjedničku funkciju.
Prenos vlasti treba da bude okončan do formalnog preuzimanja dužnosti izabranog predsjednika – kada nova administracija stupa na dužnost.
Konkretan slučaj posebno zanimljivim čini to što sličan susret Trumpa i Bidena poslije izbora 2020. nije upriličen. Trump je poslije poraza prije četiri godine iznosio neutemeljene tvrdnje da su izbori pokradeni u korist Bidena i demokrata.
Tada je napustio Washington i nije prisustvovao Bidenovoj inauguraciji. Time je postao prvi predsednik koji je to učinio poslije Andrewa Jacksona koji je 1869. izbjegao inauguraciju Ulyssesa Granta.
Njemačka održava izbore u februaru. Strahuje se da politička previranja ugrožavaju pomoć Ukrajini
Glavne političke stranke Njemačke složile su se da održe opće izbore u februaru nakon kolapsa vlade vladajuće koalicije ranije ovog mjeseca.
Glasanje bi moglo imati velike implikacije na ukrajinsku vojnu pomoć – u trenucima dok se Evropa priprema za drugi mandat novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa.
Nijemci će izaći na birališta 23. februara nakon raspada trostranačke koalicione vlade prošle sedmice. Kancelar Olaf Scholz rekao je da će se ponovo kandidovati kao kandidat socijaldemokrata.
Ali glavni opozicioni demokršćani imaju veliku prednost u anketama. Njihov vođa, Friedrich Merz, zalagao se za brže izbore.
„Dozvolite mi da podsjetim sve da nemamo savezni budžet za 2025. godinu”, rekao je Merz.
Trostranačka vladajuća koalicija raspala se nakon neslaganja oko podizanja novog duga za finansiranje budžeta za 2025. godinu, uključujući pružanje vojne pomoći Ukrajini.
Berlin je drugi najveći donator vojne pomoći Kijevu nakon Sjedinjenih Država, izdvojivši oko 11 milijardi dolara od invazije Rusije u februaru 2022. Odlazeća vlada planirala je smanjiti tu pomoć na nešto više od četiri milijarde dolara sljedeće godine.
„Loš je trenutak za Ukrajinu, loš je za Evropu. To znači da će Njemačka biti zaokupljena sobom nekoliko mjeseci prije nego što budemo imali novu vladu”, kaže Mattia Nelles iz Njemačko-ukrajinskog biroa.
Izbori će se održati samo nekoliko sedmica nakon inauguracije Donalda Trumpa za sljedećeg američkog predsjednika.
„Najgori slučaj kojeg se mnogi plaše u Berlinu i Kijevu, nova Trumpova administracija koja preuzima vlast u januaru, a zatim smanjuje ili ukida pomoć Ukrajini, prisilit će njemačku vladu, Scholzovu vladu sa sadašnjim parlamentom, da poveća finansiranje Ukrajine”, rekao je Nelles.
Također nije jasno šta bi predstojeći Trumpov mandat moao značiti za širu evropsku sigurnost – uključujući raspoređivanje američkih snaga i opreme, poput raketnih sistema dugog dometa Tomahawk, kaže analitičarka Marina Miron.
„Ono što bi se još moglo preokrenuti je postavljanje [američkih] Tomahawksa u Njemačku. Dakle, imamo prilično situaciju u kojoj bi, recimo, Trump mogao slijediti antiglobalističku agendu i natjerati zemlje NATO-a da ulože više svog BDP-a u odbranu”, kaže Miron iz King's koledža u Londonu.
Evropa je zamrznula oko 200 milijardi dolara ruske imovine nakon invazije Moskve na Ukrajinu. Kamata se koristi za finansiranje oružja za Kijev. Neki tvrde da je vrijeme da se u potpunosti zaplijeni imovina.
„Evropa sjedi na ratnoj blagajni od 200 milijardi američkih dolara zamrznute ruske imovine. I mislim da će dolazeća Trumpova administracija potaknuti Evropljane da idu dalje. I to je dobrodošla vijest sa ukrajinske strane – da ne daju samo zajmove i kredite na osnovu zamrznute ruske imovine, već da krenu u konfiskuciju imovine. I to je svakako nešto što mnogi u Njemačkoj također podržavaju”, kaže Nelles.
Kancelar Scholz je nadgledao nemačke napore da okonča oslanjanje na jeftinu rusku energiju. Ali analitičari kažu da je to dovelo do inflacije i potkopalo povjerenje u najveću evropsku ekonomiju.
U isto vrijeme, analitičari kažu da se Njemačka bori da prevaziđe decenije nedovoljnog ulaganja u svoje oružane snage – nešto što će sljedeća vlada morati riješiti.
Blinken obećao jaču podršku Ukrajini do Trumpovog ulaska u Bijelu kuću
Američki državni sekretar Antony Blinken uvjeravao je NATO u srijedu da će Bidenova administracija pojačati svoju podršku Ukrajini u periodu prije povratka Donalda Trumpa na mjesto predsjednika i da će u to vrijeme pokušati ojačati savez.
Na sastanku sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom u Briselu, Blinken je također rekao da raspoređivanje sjevernokorejskih trupa da pomognu Rusiji u ratu u Ukrajini „zahtijeva čvrst odgovor”.
Novoizabrani predsjednik Trump, koji je doveo u pitanje američku vojnu podršku Ukrajini, kaže da će brzo okončati ruski rat, ali ne govori kako, izazivajući zabrinutost među saveznicima SAD-a da bi mogao pokušati natjerati Kijev da prihvati mir pod uslovima Moskve.
Biden napušta funkciju 20. januara.
Blinken je nakon sastanka s Rutteom u sjedištu Alijanse rekao da su razgovarali o tekućoj podršci Ukrajini, dok ruske snage ostvaruju dobitke na istočnim linijama fronta, te o poslu koji NATO mora obaviti na jačanju svoje odbrambene industrijske baze.
Odlazeća američka administracija bi „nastavila da podupire sve što radimo za Ukrajinu” kako bi osigurala da se može efikasno boriti sljedeće godine ili pregovarati o miru s Rusijom sa pozicije snage, rekao je on.
Biden će „iskoristiti svaki dan da nastavi da radi ono što smo radili u protekle četiri godine, a to je jačanje ovog saveza”, rekao je Blinken.
Govoreći o raspoređivanju sjevernokorejskih trupa za podršku Rusiji, Blinken je rekao novinarima da su odnosi Moskve i Pjongjanga „dvosmjerna ulica” i da postoji „duboka zabrinutost oko toga šta Rusija radi ili može da radi na jačanju kapaciteta Sjeverne Koreje”, uključujući njen nuklearni kapacitet.
Rutte je rekao da „Rusija nije pobijedila” u Ukrajini, koju je napala u februaru 2022.
„Očigledno je da moramo učiniti više kako bismo bili sigurni da Ukrajina može ostati u borbi i biti u stanju da što više odbije ruske napade i spriječi (predsjednika Vladimira) Putina da bude uspješan u Ukrajini”, rekao je.
Demokrate u Senatu žure da potvrde imenovanja sudija prije nego što Trump preuzme dužnost
Demokratska većina u američkom Senatu započela je „pohod” kako bi potvrdila što je moguće više novih federalnih sudija koje je imenovao predsjednik Joe Biden.
Demokrate to rade kako ne bi propustili priliku da popune upražnjena mjesta koja bi republikanac i novoizabrani predsjednik Donald Trump mogao da uptopuni nakon što preuzme dužnost 20. januara sljedeće godine.
Pošto se republikanci spremaju da preuzmu kontrolu nad tim domom 3. januara, Senat je održao glasanje o jednoj od Bidenovih kandidatkinji za pravosuđe - bivšoj tužiteljici April Perry - prvi put od pobjede Trumpa na predsjedničkim izborima 5. novembra. Senat je glasao 51-44 za to da ona postane sutkinja Okružnog suda u Illinoisu.
Biden je objavio imena ukupno još 30 kandidata za sudije koji čekaju na potvrdu Senata. Šesnaest ih je već razmotrio Odbor za pravosuđe i oni čekaju konačnu potvrdu pred punim sastavom Senata. Još 14 kandidata čeka na reviziju Odbora.
Ustav SAD-a daje Senatu ovlaštenje da potvrdi predsjednikove kandidate za doživotna mjesta u federalnom pravosuđu.
„Uradićemo onoliko koliko možemo”, rekao je lider demokratske većine u Senatu Chuck Schumer u saopštenju.
Trump je izvršio 234 imenovanja sudija tokom svoje prve četiri godine na funkciji, što je drugi najveći učinak nekog predsjednika u jednom mandatu, i uspio je da imenujući tri nova lica pomjeri pravosuđe udesno – uključujući stvaranje konzervativne većine od 6:3 u Vrhovnom sudu SAD.
Biden je imenovao mnoštvo liberalnih sudija. Od početka njegovog predsjedničkog mandata 2021. godine, Senat je potvrdio 214 Bidenovih kandidata, uključujući liberalnog sutkinju Vrhovnog suda Ketanji Brown Jackson. Oko dvije trećine su bile žene, a isti udio imali su i pripadnici rasnih manjina.
Demokrate u Senatu su pod pritiskom da brzo potvrde preostale nominovane, kao i sva nova Bidenova imenovanja koja bi mogao da sprovede u završnim nedjeljama svog predsjedničkog mandata.
Koliko će kandidata demokrate u Senatu moći da potvrde, ostaje da se vidi. Trump je u objavi na društvenim mrežama pozvao Senat da prestane da odobrava Bidenove kandidate, rekavši: „Demokrate žele da proture svoje sudije.”
Milijarder Elon Musk, koji je podržao Trumpa, napisao je u utorak na društvenim mrežama da su „aktivistički” kandidati za sudije "loši za zemlju".
Mike Davis, Trumpov saveznik u konzervativnoj pravosudnoj grupi Član III Project, u drugom postu je pozvao republikance u Senatu da odbiju sva imenovanja sudija do januara.
„Američki narod je glasao za monumentalnu promjenu”, napisao je Davis na društvenim mrežama prošle nedjelje. „Zaustavite Senat.”
Kancelarija aktuelnog republikanskog lidera u Senatu Mitcha McConnella odbila je da da komentar. On se dosljedno suprotstavljao Bidenovim kandidatima i, kao tadašnji lider većine, bio je ključan u potvrđivanju Trumpovih prethodnih kandidata.
Trumpovi izabranici u pravosuđu bili su uključeni u velike odluke koje su konzervativci pozdravili, uključujući presude Vrhovnog suda kojima se poništava zaštita prava na abortus, proširuju prava na oružje, odbacuju odluke zasnovane na zaštiti rasne raznolikosti i ograničavaju moći federalnih regulatornih agencija.
Za potvrdu kandidata za sudije potrebna je prosta većina. Demokrate trenutno imaju tanku većinu od 51 prema 49, što znači da ne mogu sebi da priušte bilo kakav prebijeg ili izostanak sa glasanja ako se republikanci pojave u punoj snazi da se suprotstave Bidenovim kandidatima tokom postizborne sednice.
Senator iz Zapadne Virginije Joe Manchih, nezavisni član poslaničkog kluba demokrata, rekao je da neće glasati ni za jednog kandidata koji ne dobije barem jedan glas republikanaca. Zakoni koji se moraju usvojiti, kao što je zakon o potrošnji, da bi se spriječilo zatvaranje vlade, takođe mogu oduzeti dragoceno vreme tokom sednice.
Bidenovi saveznici su rekli da bi mu napor da potvrdi svoje preostale kandidate omogućio da se nadogradi sopstveno naslijeđe koje se ogleda u pomaganju u diversifikaciji u federalnim sudovima gdje dugo dominiraju sudije bijelci.
Radislav Krstić traži puštanje na slobodu prihvatajući presude Tribunala u Hagu
Bivši komandant Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Radislav Krstić, koji je osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja genocida u Srebrenici, ponovo je zatražio od Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) prijevremeno puštanje na slobodu.
Krstićeva Odbrana podnijela je u junu zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu, a Sud je krajem oktobra donio odluku da zahtjev Odbrane, kao i Krstićevo pismo u kojem priznaje krivicu, bude javno objavljen.
U zahtjevu koji je uložio advokat Vladimir Petrović navodi se da je Krstić, ukoliko njegov zahtjev bude odobren, spreman prihvatiti sve uvjete za rano puštanje koje Sud postavi.
U pismu Krstić pohvaljuje usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici kojom je 11. juli određen kao dan sjećanja na žrtve genocida i navodi da podržava Rezoluciju.
“Prihvatam presude Tribunala iz 2001. i 2004. godine, gdje se utvrđuje da su snage vojske kojoj sam pripadao počinile genocid protiv Bošnjaka u Srebrenici u julu 1995., da sam pomogao i podržao genocid tako što sam znao da neki članovi Glavnog štaba imaju namjeru da počine genocid”, rekao je Krstić u pismu.
Krstić piše da je pomagao i podržao zločin protiv čovječnosti kroz učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu da se prisilno uklone bošnjački civili iz Potočara, da je učestvovao u stvaranju humanitarne krize koja je prethodila prisilnom transferu žena, djece i starijih iz Srebrenice, kako navodi, znajući da su civili izloženi ubistvima, silovanjima, premlaćivanjima i zlostavljanjima.
Navodi da je znao da Glavni štab VRS-a nema dovoljno svojih snaga da izvrši pogubljenja bez upotrebe snaga Drinskog korpusa i “da sam znao da će upotreba snaga pod mojom komandom značajno doprinijeti da se izvrši egzekucija bošnjačkih zarobljenika”.
“Želio bih da se još jednom u životu nađem u Potočarima, da se poklonim žrtvama i zamolim za oproštaj”, navodi Krstić objašnjavajući da će to uraditi ako dopuste porodice žrtava.
Krstić je u Haškom tribunalu 2004. osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici. Krajem te godine je upućen na izdržavanje kazne u Englesku, ali je tamo bio napadnut u zatvoru, nakon čega je vraćen u Haag, a potom upućen u Poljsku da odsluži ostatak kazne.
Do sada je Krstić u više navrata tražio prijevremeno puštanje na slobodu, što je Mehanizam odbio, a među zadnjima je takav zahtjev upućen početkom godine.