Linkovi

Top priča

Sjeverna Koreja nagoviještava da je spremna za razgovore, ali ne sa SAD

Ljudi gledaju tv emisiju kada je prikazana fotografija sjevernokorejskog lidera Kim Jong Una, Seul, Južna Koreja, 30. septembar 2021.

Nakon skoro dvije godine međunarodne izolacije pogoršane pojačanim zatvaranjem zbog pandemije, Sjeverna Koreja nagoviještava da je konačno spremna za dijalog - samo ne sa Sjedinjenim Državama.

Sjeverna Koreja je ove nedelje preduzela prve korake ka poboljšanju veza sa Južnom Korejom, obnovivši dežurne linije namijenjene komunikaciji o međukorejskim tenzijama. Zvaničnici Sjeverne Koreje također su nagovijestili da se očekuju veći potezi, uključujući još jedan samit među najvišim liderima zemalja i razgovore o okončanju njihovog formalnog ratnog stanja. Dvije Koreje su i dalje tehnički u ratnom stanju, budući da se njihov sukob 1950-ih završio mirovnim sporazumom.

Južnokorejska lijevo orijentisana vlada, koja je dvije godine pokušavala da vrati Sjevernu Koreju na razgovore, oprezno je optimistična. Ministarstvo ujedinjenja u Seulu, koje se bavi vezama sa Sjeverom, saopštilo je da vjeruje da će odluka Pjongjanga da ponovo otvori telefonske linije postaviti temelje za duži period prijateljskih prekograničnih odnosa.

Ali čak i dok se obraća Južnoj Koreji, Sjever nije dao naznake da želi da ponovo započne razgovore sa Sjedinjenim Državama. Sjeverna Koreja je odbacila ili ignorisala skoro svakodnevne ponude SAD da vode razgovore bez preduslova.

U prošlonedjeljnom govoru, sjevernokorejski lider Kim Jong Un odbacio je američke pozive kao "lukavo" odvraćanje pažnje koje ima za cilj prikrivanje američkog neprijateljstva.

Čini se da je sjevernokorejska strategija osmišljena da izvrši pritisak na Južnu Koreju da raskine odnose sa Sjedinjenim Državama, njenim saveznikom po ugovoru, smatraju mnogi analitičari. Sjever je dugo želio da Južna Koreja pruži ekonomsku pomoć obnavljanjem međukorejskih projekata, kao što je zajednički vođen industrijski kompleks Kaesong. Objekat sa sjedištem na sjeveru pružio je južnokorejskim kompanijama jeftinu radnu snagu iz Sjeverne Koreje. Ali s takvim projektima koje je pandemija koronavirusa otežala, Sjever je nedavno zahtijevao druge ustupke, poput trajnog okončanja vojnih vježbi SAD i Južne Koreje.

Iz perspektive Sjeverne Koreje, sada je možda savršeno vrijeme za maksimalan pritisak na južnokorejskog predsjednika Moona Jae-ina, koji je u posljednjim mjesecima svog jedinog mandata.

"Pjongjang koristi Moonov očaj da ostavi korejsko mirovno naslijeđe prije marta", rekao je Duyeon Kim​, stručnjak za Koreju iz Centra za novu američku bezbjednost iz Seula.

Moon je održao tri samita sa Kim Jong Unom 2018. Sastanci su pomogli da se utvori put za Kimove samite sa tadašnjim predsjednikom SAD Donaldom Trumpom. Kada su pregovori između SAD-a i Sjeverne Koreje prekinuti 2019. godine, Sjever se također naljutio na Seul, čime je u suštini zamrznuo Moonove mirovne ambicije.

Samit Trumpa i Kima 2019. godine
Samit Trumpa i Kima 2019. godine

Iako je Moon od tada rekao da je otvoren za oživljavanje prekograničnih ekonomskih projekata, njegova vlada je u tome sputana američkim i međunarodnim sankcijama, koje su uvedene zbog nezakonitog programa nuklearnog naoružanja Sjeverne Koreje.

Opteretivši mogućnost obnove međukorejskih pregovora, Sjeverna Koreja se "nada da će učiniti da Seul radi napornije na zadovoljavanju (sjevernokorejskog) režima i odmaku od Washingtona", rekao je Duyeon Kim.

Sjeverna Koreja također možda pokušava da utiče na politiku Južne Koreje. Istraživanja javnog mnijenja ukazuju na to da su Moonovi mirovni napori, iako u zastoju, široko popularni među Južnokorejcima - što bi moglo da pomogne pomoći njegovoj vladajućoj Demokratskoj stranci na biralištima.

Poslednji samit Moon-Kim mogao bi također da da opravdanje za Moonovu vladajuću stranku da ratifikuje sporazum Sjever-Jug iz 2018. godine u Narodnoj skupštini zemlje u pokušaju da sljedeću administraciju zaključa u nastavljanju politike angažovanja, rekao je Leif-Eric Easley, profesor na Univerzitetu Iva u Seulu.

Naravno, nema garancija da će Sjeverna Koreja dozvoliti da razgovori napreduju tako daleko. Sjever je također ponovo otvorio međukorejske dežurne telefonske linije u julu, prije nego što ih je prekinuo dvije nedjelje kasnije, kada su Južna Koreja i Sjedinjene Države započele godišnje zajedničke vojne vježbe koje Pjongjang vidi kao provokaciju.

Takvo ponašanje dovelo je neke američke analitičare do zaključka da Sjeverna Koreja možda uopšte ne želi bolje odnose s Jugom. Umjesto toga, čini se da Sjever koristi periodične diplomatske angažmane kako bi kupio vrijeme za unaprijeđenje svog nuklearnog programa, kaže Sydney Seiler​, najviši američki obavještajni oficir za Sjevernu Koreju.

"Nije bilo perioda angažovanja koji je doveo do stalnog smanjenja tenzija", rekao je on na prošlogodišnjem online forumu čiji je domaćin bio Centar za strateške i međunarodne studije, istraživačka organizacija sa sjedištem u Washingtonu. "Uvijek sam zainteresovan da vidim uvođenje novih obavještajnih podataka ili informacija koji bi poništile moju procjenu, ali morate strateški da zaključite da Sjeverna Koreja ne traži održive i poboljšane odnose sa Južnom Korejom."

Iz perspektive sadašnje južnokorejske vlade, ni nepreduzimanje nikakvih poteza nije opcija. U prošlonedjeljnom intervjuu listu Washington Post, južnokorejski ministar inostranih poslova Chung Eui-yong javno je pozvao Sjedinjene Države da detaljnije objasne konkretne podsticaje koje bi Sjevernoj Koreji mogli da budu ponuđeni tokom pregovora. "Ako dozvolimo da se status kvo nastavi, to će dovesti do jačanja sjevernokorejskih raketnih sposobnosti. Vrlo smo zabrinuti zbog toga", rekao je on.

Južna Koreja nije jedina koja traži da administracija predsjednika Joea Bidena učini više kako bi privukla Sjevernu Koreju. Jessica Lee​, viša naučna saradnica na Quincy institutu za odgovornu državnost sa sjedištem u Washingtonu, rekla je da izgleda da Bidenova administracija ne želi da se pozabavi problemima koji izazivaju napetost na Korejskom poluostrvu.

"Pjongjang je odlučio da je jedini način da se promijeni način razmišljanja Sjedinjenih Država prolazak kroz Seul. Ali Seul ne bi trebao više da želi napredak od Washingtona ili Pjongjanga", kaže ona.

"Umjesto da se usredsredi na dugoročni cilj denuklearizacije, Washington bi trebalo da pronađe kratkoročne pobjede koje će izgraditi povjerenje i stvoriti atmosferu za pregovore. Što se Pjongjanga tiče, potrebno je da prestane da se trudi da bi postao jasniji i da bude eksplicitniji o tome šta želi i šta je spreman da uradi da bi to dobio", dodaje ona.

Sve veći broj analitičara u Washingtonu i Seulu uviđa sličnosti između Bidenove politike po pitanju Sjeverne Koreje i pristupa "strateškog strpljenja" bivšeg predsjednika Baracka Obame. Tokom Obaminog predsjedavanja, Sjeverna Koreja je izvela četiri nuklearna testa i više od 50 lansiranja raketa i raketa.

Američki zvaničnici odbacuju te kritike. Na online događaju koji je prošlog mjeseca organizovao Institut za korejsko-američke studije, Mark Lambert, zamjenik pomoćnika američkog sekretara za Japan i Koreju, rekao je da krajnja krivica za ćorsokak leži na Sjevernoj Koreji.

"Ako bismo mogli da sjednemo sa Sjeverom i da shvatimo šta oni žele i da prestanemo da nagađamo, mislim da bismo mogli da napravimo određeni napredak. Ali opet, lično govoreći, greška je kad pregovarate samim sa sobom", rekao je Lambert.

Na pitanje da li je Bidenova administracija pokazala dovoljno hitnosti po pitanju Sjeverne Koreje, Lambert je odgovorio: "Ozbiljni smo po ovom pitanju. Samo, šta biste htjeli da uradimo? Da katapultiramo (izaslanika SAD Sung Kima) u Sjevernu Koreju i da on kaže: 'Ovdje sam da pregovaram.' Ne možete to da učinite. Morate imati drugu stranu voljnu da se sastanete sa vama."

See all News Updates of the Day

SAD upozoravaju Putina na "katastrofalne posljedice" ako upotrijebi nuklearno oružje

Biden će odlučno reagovati ako Rusija pokrene nuklearni napad

SAD su upozorile Rusiju na "katastrofalne posljedice" ukoliko upotrijebi nuklearno oružje u napadu na Ukrajinu.

Jake Sullivan, savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu bezbjednost, rekao je da su američki zvaničnici u privatnim razgovorima prenijeli ruskim kolegama da će predsjednik Joe Biden "odlučno reagovati" ako ruski predsjednik Vladimir Putin naredi nuklearni napad.

Sullivan je u intervjuu za NBC rekao da Rusija "dobro zna šta će SAD uraditi ako upotrijebi nuklearno oružje, jer su im to bukvalno i rekli".

Američki zvaničnici reagovali su pošto je Putin nagovijestio mogućnost nuklearnog napada, kada je istovremeno najavio i mobilizaciju 300.000 ljudi za rat u Ukrajini.

Ruska vojska se povukla iz određenih oblasti u Ukrajini, i smatra se da je zbog gubitaka na frontu najavljena dodatna mobilizacija.

Zbog najavljene mobilizacije izbili su i protesti širom Rusije na kojima su uhapšene stotine ljudi.

"Putin zna da gubi"

Moskva takođe potpomaže organizovanje referenduma u četiri separatističke oblasti u Ukrajini o pripajanju Rusiji. Smatra se da će stanovnici Hersonske, Zaporoške oblasti, kao i Donjecka i Luganska, izglasati pripajanje Rusiji - što će onda Moskvi dati opravdanje da brani svoje nove teritorije.

Neke informacije sa terena ukazuju na to da ruski vojnici idu od vrata do vrata i da vode ljude na glasanje.

Ukrajina, zajedno sa zapadnim zemljama, ne priznaje referendum i najavljuje da rusko anektiranje njene teritorije neće biti međunarodno priznato.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao za američki CBS da Ukrajinci koji odbiju da glasaju na referendumu mogu da trpe posljedice ruskih snaga.

"Rusi mogu da im isključe struju ili na drugi način onemoguće normalan život. Prisiljavaju ih na glasanje, ili ih vode u zatvor", kaže Zelenski i dodaje da su referendumi "opasan znak da Putin ne planira da prekine rat".

"Zna da gubi. Na terenu je Ukrajina preuzela inicijativu. On ne može da objasni svom narodu kako se to desilo i sad pokušava na drugi način da riješi to pitanje"

Zelenski također smatra da je moguće da se ostvari Putinova prijetnja nuklearnog napada na Ukrajinu.

"On želi da uplaši cijeli svijet, i ovo su prvi koraci u toj nuklearnoj ucjeni. Mislim da ne blefira", rekao je on.

Ukrajinski predsjednik ipak smatra da svijet treba da nastavi pritiskati Putina da odustane od nuklearnog oružja.

"Mislim da se vojna strategija Rusije nije promijenila i da je cilj i dalje okupacija naše zemlje. I, naravno, žele da je destabilizuju iznutra", rekao je Zelenski.

Zelenski tvrdi da su Ukrajinci ujedinjeni protiv Putina, više nego ikada u historiji.

Iranski predsjednik poziva na čvrste mjere protiv protesta širom zemlje

Protesti u Teheranu, 21. septembar 2022

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi insistirao je u subotu da vlada odlučno reaguje na rasprostranjene proteste širom zemlje zbog smrti mlade Kurdkinje Mahse Amini nakon što ju je uhapsila režimska moralna policija.

U sedmici nakon njene smrti, demonstracije su se proširile na najmanje 133 grada, dok je smrtno stradao 41 demonstrant, navela je državna televizija u subotu.

Video na društvenim mrežama prikazuje demonstrante kako pale statuu vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija u njegovom rodnom gradu Mashhadu u petak. Drugi video snimci prikazuju demonstrante u više gradova, uključujući glavni grad Teheran, kako pale Khmeneijev portret.

Iranski mediji navode da je Raisi, koji se prije nekoliko dana vratio sa zasjedanja Ujedinjenih nacija u New Yorku, rekao porodici pristalice režima koji je ubijen tokom protesta da "vlada mora odlučno reagovati protiv protesta".

Raisi je "naglasio potrebu da se napravi razlika između protesta i remećenja javnog reda i sigurnosti, te je događaje nazvao neredima", prenijeli su državni mediji.

Protesti su najveći od 2019. godine, kada su Iranci izašli na ulice zbog cijena goriva. Najmanje 1.500 ljudi ubijeno je u obračunu koji je uslijedio.

General Azizollah Maleki, šef policije u provinciji Gilan, žarištu trenutnih protesta, rekao je vladinim medijima da su snage sigurnosti u njegovoj pokrajini "na rubu kolapsa". Više od 700 ljudi je navodno uhapšeno zbog protesta u Gilanu.

Demonstranti su navodno preuzeli kontrolu nad velikim dijelovima većinom kurdskog grada Aznaveh na sjeverozapadu zemlje.

Video na društvenim mrežama također prikazuje nasilne sukobe između demonstranata i vladinih sigurnosnih snaga i dobrovoljačke provladine grupe Basij milicija u okrugu Sattar Khan u Teheranu.

Iranski analitičar Ali Nourizadeh rekao je za Glas Amerike da su se "žene pridružile svojim muževima, sinovima i braći kako bi protestirali na ulicama", dok su se studenti također u velikom broju pridružili protestima "uprkos žestokom režimskom gušenju studentskih demonstranata tokom demonstracija prošle godine i u 2018."

Nourizadeh je rekao da, za razliku od protesta 2009, 2018. i prošle godine, "ne postoji nijedan zahtjev od strane demonstranata", osim pada Khameneija i njegovog režima.

Nourizadeh je rekao da sumnja da su nedavni izvještaji o tome da je Khamenei lošeg zdravlja "možda doprinijeli ljutnji ljudi", koji ne žele da ga naslijedi Khameneijev sin Mojtaba.

Antivladini mediji tvrde da je nekoliko hiljada demonstranata uhapšeno otkako je smrt Mahse Amini prošle sedmice izazvala proteste, u početku u pretežno kurdskim regijama zemlje.

SAD osuđuju brutalnost iranske vlasti

SAD osuđuju brutalnost iranske vlasti
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:24 0:00

U Iranu se pojačavaju sukobi između snaga sigurnosti i prosvjednika zbog smrti 22-godišnje djevojke dok je bila u policijskom pritvoru. Nekoliko američkih senatora kažu Glasu Amerike da se dive iranskim prosvjednicima koji hrabro i odlučno stoje za prava žena, suočeni sa brutalnošću.

Glasanje orkestrirano iz Rusije počinje na okupiranim teritorijama u Ukrajini

Rusko vojno vozilo prolazi ulicom pored bilborda na kom piše "Sa Rusijom zauvijek, 27. septembar", pred referendum u Lugansku, teritoriji pod kontrolom proruskih separatista, u ističnoj Ukrajini, 22. septembra 2022.

U okupiranim regionima Ukrajine počelo je glasanje pod ruskim diktatom na referendumima na kojima se glasači pitaju da li žele da njihovi regioni postanu dio Rusije.

Glasanje je počelo u petak u Lugansku, Hersonu i regionima Zaporožja i Donjecka koji su djelimično pod kontrolom Rusije.

Glasanje, koje mnogi vide kao način da Rusija opravda aneksiju tih oblasti, naišlo je na široku osudu Zapada.

Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju saopštila je da su referendumi nezakoniti.

"Bilo koje izbore ili referendume na teritoriji Ukrajine mogu da raspišu i sprovedu samo legitimni organi vlasti u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim standardima", navodi se u saopštenju Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE). "Zbog toga će planirani referendumi biti nezakoniti."

Glasanje u petak uslijedilo je nakon najave ruskog predsjednika Vladimira Putina da namjerava da pozove još 300.000 vojnika za svoju "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini.

Putin je u televizijskom obraćanju ove nedjelje rekao da je mobilizacija rezervista, koja je uslijedila nakon ukrajinskih dobitaka u kontraofanzivi na sjeveroistoku Ukrajine, neophodna za zaštitu otadžbine i suvereniteta Rusije.

Putin je rekao da Zapad pokušava da oslabi i uništi Rusiju i da će njegova zemlja "koristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju da zaštiti Rusiju i naš narod".

U Moskvi i drugim ruskim gradovima izbili su ulični protesti protiv mobilizacije, a policija je uhapsila 1.300 demonstranata.

Britansko ministarstvo odbrane navelo je u petak u svom obavještajnom izveštaju: "U posljednja tri dana ukrajinske snage su obezbjedile mostobrane na istočnoj obali reke Oskil u oblasti Harkov."

"Na jugu, u Donjeckoj oblasti, borbe su u toku dok ukrajinske snage napadaju grad Liman, istočno od reke Siverski Donjec, koji je Rusija zauzela u maju. Situacija na bojnom polju ostaje složena, ali Ukrajina sada vrši pritisak na teritoriju koju Rusija smatra suštinskom za svoje ratne ciljeve."

Putinova objava o mobilizaciji poništila obećanje narodu da će biti pošteđeni učešća u ratu

Putinova objava o mobilizaciji poništila obećanje narodu da će biti pošteđeni učešća u ratu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:25 0:00

Visoki američki zvaničnici nazivaju Putinovu mobilizaciju znakom slabosti, dodajući kako je očigledno da Rusija ima velikih teškoća što se tiče rata u Ukrajini. Analitičari i stručnjaci govore da će proglas o mobilizaciji povećati opoziciju rat unutar Rusije.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG