Takvo iznenađenje dogodilo se ove nedjelje, kada je Federalni odbor za otvoreno tržište (FOMC) centralne banke nagovijestio da bi vjerovatno u roku od dvije godine mogao da poveća kamatne stope za naizgled neznatnih 0,5 odsto.
Akcije su se sunovratile na berzama u Tokiju i Londonu u satima poslije objave Feda, ne zbog izgleda za mali porast kamatnih stopa dvije godine u budućnosti, već zbog onoga što se smatralo pokretačem: povećane zabrinutosti zbog porasta inflacije i brige da Fed ne čini dovoljno da spriječi inflaciju da se ubrza do tačke u kojoj bi drastične mere mogle da postanu neophodne.
Kako američka ekonomija oživljava poslije pandemijske recesije, cijene u određenim sektorima ekonomije rastu mnogo brže nego što su mnogi očekivali. Cijene automobila, benzina, hrane i stanovanja su sve skočile.
Ovo je postalo jasno u srijedu kada je odbor objavio da je njegovi članovi u prosjeku očekuju da će godišnja inflacija na kraju 2021. biti 3,4 odsto, što je za cijeli procenat više nego što su predvideli u aprilu.
Šta sve znači, svodi se na pitanje ko je u pravu - kreatori politike Feda ili "jastrebovi" koji nadziru inflaciju kao što je Lawrence Summers, bivši sekretar za finansije u administraciji Billa Clintona, koji strahuje da će podsticajne politike Bidenove administracije izazvati ozbiljan rast inflacije.
Fedovo samopouzdanje se koleba
Mjesecima su različiti zvaničnici Feda strpljivo objašnjavali da očekuju da će inflacija još malo rasti. Pandemija koronavirusa mnogim porodicama i korporacijama ostavila je višak ušteđevine koju žele da potroše. Ali pošto je preduzećima - od restorana do drvoprerađivača - potrebno vrijeme da svoje kapacitete prikažu na mreži, postoji nedostatak ponude.
To je osnovna ekonomska jednačina: Previše novca + premalo robe = rast cijena.
Razlika između Feda i jastrebovih koji ga kritikuju je u povjerenju sa kojim su centralni bankari uvjeravali tržišta da su povećanja cijena zaista privremena. Najava od srijede potresla je tržišta jer je sugerisala da Fed nije baš toliko samouvjeren kao nekada.
Upravljanje rizikom
"Postoji li rizik da inflacija bude veća nego što mislimo", pitao je predsjedavajući Federalnih rezervi Jerome Powell tokom konferencije za novinare u srijedu. Odgovarajući na svoje pitanje, dodao je: "Da."
Ali iako je očigledno bilo priznanje da su najbolje pretpostavke članova FOMC-a o tempu inflacije znatno prešle granice, njihova opšta očekivanja su da će inflacija uskoro ponovo pasti, kako se preduzeća i proizvođači budu vraćali na svoj tempo rada.
"Rekao bih da je to zaista vežba upravljanja rizikom", rekao je Jonathan Wright, bivši ekonomista Feda, a sada profesor ekonomije na Univerzitetu Johns Hopkins. "Prethodno su smatrali da je rizik bio mali, a sada iako je osnovni scenario da je inflacija privremeno visoka... prepoznaju da se rizik povećava".
Zbog čega smo zabrinuti?
Da budemo jasni, uprkos nekoliko zalutalih naslova kojima se oglašava uzbuna, niko ne govori o tome da su SAD u ozbiljnoj opasnosti od hiperinflacije - gdje cijene rastu dovoljno naglo da unište vrijednost uštede.
Najgori scenario zbog kojeg se većina ekonomista brine jeste skok inflacije dovoljno visok da se Federalne rezerve osjećaju da su primorane da je vrate pritiskom na dovoljno visoke kamatne stope kako bi pokrenule kratku recesiju.
Iako su recesije bolje od hiperinflacije, recesija je i dalje loša za poslovanje, što uveliko objašnjava kretanja na tržištima nakon objave Feda. Čak i mali preokret u mogućnosti nastanka recesije dovodi do toga da neki investitori ponovo procenjuju svoj profil rizika.
Globalni uticaj
Budući da potražnja u SAD pokreće ekonomski rast u zemljama daleko izvan njenih granica, briga o inflaciji u Washingtonu može da utiče na tržišta širom svijeta. Ako bi Fed morao da smanji potražnju da bi ugušio rast cijena, taj potez bi odjeknuo širom globalne ekonomije.
Ali ekonomisti su pozvali na oprez u procjeni podataka koji dolaze iz Feda, ističući da tokom posljednje dvije godne, očekivanja kreatora politike nisu zapravo toliko različita.
"Srednja prognoza stope nezaposlenosti na kraju 2023. godine nije revidirana iz martovske projekcije, na 3,5 odsto je, a srednja prognoza inflacije u 2022. i 2023. godini je samo 0,1 procenat viša", rekao je David Wilcox, viši saradnik u Peterson institutu za međunarodnu ekonomiju.
Čemu onda najava povećanja kamatne stope?
"Kada imate prognozu koja je uglavnom nerevidirana, iznenadna pojava mogućnosti da se povećaju kamatne stope dovela je do toga da neki komentatori kažu 'O čemu se radi?'", rekao je Wilcox.
Najbolji odgovor, kako kaže on, vjerovatno je onaj najjednostavniji. Fed je rekao da će se potruditi da nivo inflacije u prosjeku održi na oko dva odsto godišnje. I dok centralna banka nema određenu formulu za dostizanje tog prosjeka, Wilcox ističe da u situaciji u kojoj se predviđa da će procenat inflacije biti veći u 2021. prije nego što počne ponovo da pada, projekcije nagovještavaju da će za oko dvije godine prosječna stopa inflacije u periodu od prethodnih pet godina biti gotovo tačno dva odsto.
"Ako se ažurirane projekcije pokažu tačnim, bilo bi sasvim razumno u drugoj polovini 2023. godine početi sa popuštanjem pedale za monetarni gas", rekao je Wilcox.
