Linkovi

Najnovije

SAD predale kontrolu nad aerodromom u Bagramu afganistanskim snagama

Pripadnik Afganistanske nacionalne vojske (ANA) sjedi na kontrolnom punktu na putu nedaleko od američke vojne baze u Bagramu, nekih 50 kolometara sjeverno od Kabula, 1. jula 2021.(Foto: AFP)
Pripadnik Afganistanske nacionalne vojske (ANA) sjedi na kontrolnom punktu na putu nedaleko od američke vojne baze u Bagramu, nekih 50 kolometara sjeverno od Kabula, 1. jula 2021.(Foto: AFP)

Američke snage napustile su aerodrom Bagram, glavnu američku bazu u Afganistanu, i predale kontrolu afganistanskim Nacionalnim snagama bezbjednosti (ANDSF) potvrdio je američki odbrambeni zvaničnik za Glas Amerike.

Skoro dvije decenije je baza, 60 kilometara severno od Kabula, služila kao središte američke borbe za uklanjanje talibanskih snaga s vlasti i borbu protiv terorista Al-Kaide odgovornih za ubistvo hiljada Amerikanaca 11. septembra 2001.

Portparol afganistanskog ministarstva odbrane potvrdio je u petak povlačenje svih stranih trupa iz Bagrama.

"Sve koalicione i američke trupe napustile su sinoć vazduhoplovnu bazu Bagram. Baza je predata ANDSF-u", tveetovao je Fawad Aman​. Rekao je da će afganistanske nacionalne odbrambene i sigurnosne snage zaštititi i koristiti bazu u borbi protiv terorizma.

General Austin "Scott" Miller​, komandant američkih snaga u Afganistanu, još uvijek je u zemlji i nadgleda tamošnje američke snage, prema zvaničniku.

"General Milller i dalje zadržava sve mogućnosti i ovlaštenja da zaštiti snage“, rekao je zvaničnik Glasu Amerike, govoreći pod uslovom anonimnosti.

Dodatne američke objave o Afganistanu nisu bile očekivane tokom vikenda, prema zvaničniku. Drugi izvještaji medija sugerišu da bi povlačenje iz Afganistana moglo biti završeno do Dana nezavisnosti SAD u nedjelju, 4. jula.

Portparol talibana, Zabihullah Mujahid, pozdravio je najavu.

"Ovo povlačenje smatramo pozitivnim korakom. Afganistanci se mogu približiti stabilnosti i miru uz potpuno povlačenje stranih snaga", rekao je on za Glas Amerike dodajući da je povlačenje takođe bilo korisno i za SAD i za Afganistance.

Protalibanski nalozi na društvenim mrežama proglasili su pobjedu pobunjenika, čim su u petak počeli da pristižu izvještaji o tome da je američka vojska ispraznila Bagram.

Tamim Asey​, izvršni predsjednik Instituta za ratne i mirovne studije sa sjedištem u Kabulu, rekao je da je aerodrom Bagram ulazna i izlazna tačka, i Sovjeta, i Amerikanaca.

"Kao strateška baza i aerodrom, simbolizuje sve što je pošlo po zlu u američkoj intervenciji u Afganistanu", rekao je Asei za Glas Amerike.

"Njegova veličina i zapovjedništvo na vrhuncu nekada su simbolizovali američku dominaciju u zemlji, a sada prazni kampovi sa opremom kojom Afganistanci ne mogu upravljati niti je održavati jer je preskupa, simbolizuje napuštanje i poraz", primjetio je.

Miller je rekao novinarima u Kabulu u utorak da bezbjednosna situacija "trenutno nije dobra" i upozorio talibane da ne pokušavaju da silom preuzmu kontrolu nad državom.

"Vojno preuzimanje nije u interesu nikoga, sigurno ne za narod Afganistana", rekao je Miller.

Od 1. maja, kada je povlačenje započelo, talibani su udvostručili broj okruga koje kontrolišu, navodi Long War Journal Fondacija za odbranu demokratija. Talibani su zauzeli više od 80 okruga u posljednja dva mjeseca, pa je sada ukupno 157 okruga pod kontrolom talibana.

Bradley Bowman​, stručnjak za odbranu iz FDD-a i afganistanski veteran, rekao je da očekuje da će talibanski dobici zaista značajno ojačati kada se povlačenje završi.

"Bojim se i vjerujem da ćemo se vratiti u Afganistan za nekoliko godina, ako ne i mjeseci", rekao je za Glas Amerike. "Jasno je da je predsjednik Joe Biden donio političku odluku na koju ima pravo kao vrhovni komandant, koja je ignorisala uslove i ignorisala savjete svojih komandanata na terenu."

Bivši šef američke Centralne komande, penzionisani general Joseph Votel rekao je prošlog mjeseca za Glas Amerike da je narativ o "vječnom ratu" u SAD imao veliku ulogu u političkom dijalogu oko odluke o povlačenju, koji je nazvao razočaravajućim.

"Još uvijek imamo snage u Japanu. Još uvijek imamo snage u Koreji decenijama i decenijama nakon završetka sukoba. A razlog što ih imamo je zato što pokazuje našu riješenost, pokazuje našu želju da podržimo naše interese i pokazuje našu snažnu podršku našim partnerima na terenu", rekao je za Glas Amerike.

"Ne mislim da smo u situaciji kada je ovo scenario trenutnog kolapsa, ali afganistanskim snagama će trebati podrška", dodao je on.

Sjedinjene Države obećale su da će i dalje finansijski pomagati afganistansku vojsku, uz pružanje savjeta "izadleka" i podršku u održavanju aviona. NATO je saopštio da će nastaviti da obučava afganistanske snage na lokaciji van Afganistana.

Ali Sjedinjene Države ne planiraju da podržavaju afganistanske snage vazdušnim udarima nakon završetka povlačenja američkih trupa, rekao je general Frank McKenzie​, šef američke Centralne komande, u intervjuu za Glas Amerike prije dve nedjelje. Dodao je da će napadi na terorizam u Afganistanu biti ograničeni na slučajeve kada budu otkriveni planovi za napad na teritoriju SAD ili na teritorije američkih saveznika.

"To bi bio razlog za bilo kakve udare u Afganistanu nakon što odemo, morali bismo da otkrijemo nekoga ko želi da napadne domovinu Sjedinjenih Država, jednog od naših saveznika i partnera", McKenzie je rekao za Glas Amerike.

Na pitanje u utorak da li Sjedinjene Države preispituju svoju strategiju nakon povlačenja kako bi obuhvatila odbrambene udare protiv talibana, portparol Pentagoa John Kirby je odbio da "pretpostavi", ali je naglasio da "nasilje ostaje previsoko".

"Ono što bismo željeli su talibani vraćeni u mirovni proces na vjerodostojan način. I dok vidimo kako se događaji na terenu odvijaju, to sigurno dovodi u pitanje iskrenost njihovih napora da budu legitimni i vjerodostojni učesnik u mirovnom procesu", rekao je on.

Associated Press je prošle nedjelje izvijestio da se očekuje da će oko 650 američkih vojnika ostati u Afganistanu kako bi pružali bezbjednost diplomatama nakon povlačenja, a nekoliko stotina dodatnih američkih snaga ostaće na aerodromu u Kabulu, potencijalno do septembra, kako bi pomagali turskim trupama koje obezbjeđuju aerodrom.

Zvaničnici nisu bili ovlašteni da govore o detaljima povlačenja i davali su izjave za AP pod uslovom anonimnosti.

"Sa Afganistanom se neće postupati kao sa bilo kojom drugom državom u kojoj imamo marince koji obezbjeđuju. Mislim, to je Afganistan i mi razumijemo dinamičnu prirodu tamošnje bezbjednosne pretnje", rekao je u utorak novinarima sekretar za štampu Pentagona John Kirby odbivši da potvrdi određene brojeve.

Ayaz Gul doprinio je pisanju ovog izvještaja.

See all News Updates of the Day

Šta je sindrom hroničnog umora od kojeg boluje više od 3 miliona Amerikanaca?

Nensi Rouz, koja pati od sindroma hroničnog umora, u svojoj kući u Njujorku (foto: AP/John Minchillo)
Nensi Rouz, koja pati od sindroma hroničnog umora, u svojoj kući u Njujorku (foto: AP/John Minchillo)

Zvaničnici u Americi u petak su objavili prve nalaze o tome koliko ljudi u SAD pati od sindroma hroničnog umora. Procjenjuje se da ih je oko 3,3 miliona.

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti saopštavaju da je taj broj uvećan u odnosu na prethodne studije, a da je jedan od razloga za to i produženi kovid. Jedna od autora izvještaja, doktorka Elizabet Anger, kaže da ovaj sindrom očigledno nije rijedak.

Hronični umor karakteriše najmanje šest meseci ozbiljne iscrpljenosti, kada ni ležanje u krevetu ne pomaže. Pacijenti su takođe prijavili bolove, konfuziju i gubitak sjećanja koji se posebno pogoršavaju poslije vježbanja ili obavljanja posla. Nema lijeka, a ni analiza krvi ili drugih testova koji mogu da uspostave dijagnozu.

Doktori i dalje ne znaju šta je uzrok tome, iako istraživanja ukazuju da je mogući uzrok produžena reakcija tijela na neku infekciju ili drugi problem sa imunitetom.

O ovom stanju se govorilo još pre 40 godina, kada je dijagnostikovano u Nevadi i Njujorku, ali su ga neki odbacili kao psihsomatsko i nazivali ga "japi grip".

Pojedini ljekari se i dalje drže tog stava, kažu eksperti i pacijenti.
"Doktori su mi rekli da sam hipohondar i da je to samo anksioznost i depresija", rekla je Hana Pauel, 26-godišnja devojka iz Jute koja pet godina nije uspijevala da dobije dijagnozu.
Izvještaj Centara za kontrolu i prevenciju bolesti baziran je na iskustvima 57.000 ljudi u SAD u 2021. i 2022. Između ostalog, otkriveno je da od sindroma više pate žene nego muškarci, kao i bijelci - u poređenju sa nekim drugim etničkim grupama. Ti nalazi su u skladu sa ranijim manjim studijama.

Novi nalazi međutim protivriječe ranijim uvjerenjima da je sindrom hroničnog umora bolest "bogatih bjelkinja". Sve je manja razlika između broja bijelaca i crnaca koji imaju ovaj sindrom, a studija je pokazala da je obuhvaćeno više siromašnih nego bogatih.

"Te pogrešne percepcije vjerovatno proizilaze iz činjenice da su pacijenti kojima je dijagnostikovan ovaj sindrom tradicionalno imali bolje zdravstveno osiguranje, i malo im se više vjerovalo kada su govorili da su umorni i da ne mogu da idu na posao",kaže doktor Brejden Jelman, specijalista iz Solt Lejk Sitija u Juti.

Eksperti vjeruju da je samo dio onih koji boluju od ovog sindroma uračunat u statistiku.

"Nikada u SAD ovaj sindrom nije postao klinički popularna dijagnoza jer za to ne postoje lijekovi. I ne postoje smjernice kako ga liječiti", kaže Danijel Klou, direktor Centra za istraživanje umora i hroničnog bola u Mičigenu.

U ovoj statistici su neki pacijenti sa produženim kovidom, koji podrazumijeva višemesečne ili čak višegodišnje zdravstvene tegobe poslije kovida.

"Vjerujemo da je u pitanju ista bolest", kaže Jelman. Ali, produženi kovid je više prihvaćen među ljekarima, i češće i brže se dijagnostikuje,

Hana Pauel, jedna od Jelmanovih pacijenata, bila je sportistkinja kada su joj se javili simptomi tokom boravka u Belizeu. Doktori su prvo mislili da je malarija, i djelovalo je da se oporavlja. Ali, kod nje se javljala konstantna iscrpljenost, imala je problem sa spavanjem i često je povraćala. Vremenom je prestala da se bavi sportom, a imala je problema i da završi školu.

Pet godina kasnije, dijagnostikovan joj je sindrom hroničnog umora pa je počela da se oporavlja uz redovne infuzije i lijekove. Ali, kaže da je i dalje teško dobiti pravu negu za ovakvu bolest.

Tinejdžer iz Mičigena osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog masovnog ubistva u školi

Okružna tužiteljica Karen Mekdonald pored Baka Majra, oca ubijenog Tejta Majra, prije njegove izjave na sudu, 8. decembra 2023. godine. (Foto: AP/Carlos Osorio)
Okružna tužiteljica Karen Mekdonald pored Baka Majra, oca ubijenog Tejta Majra, prije njegove izjave na sudu, 8. decembra 2023. godine. (Foto: AP/Carlos Osorio)

Tinejdžer koji je prije dvije godine ubio četvoro učenika u svojoj srednjoj školi, blizu Detroita u Mičigenu, osuđen je na doživotnu kaznu zatvora bez prava na pomilovanje.

Itan Krambli, koji je imao 15 godina kada je 30. novembra 2021. godine otvorio vatru iz poluatomatskog pištolja koji mu je otac kupio za Božić, ranio je šest učenika i jednog nastavnika.

"Moja djela su ono što sam izabrao da uradim. Nisamo mogao da se zaustavim. Ja sam veoma loša osoba, radio sam užasne stvari", rekao je Krambli, koji sada ima 17 godina, pred izricanje presude. On se izvinio i djelovalo je da je saglasan sa porodicama žrtava da je za njega najoštrija kazna adekvatna.

"Tražim da budem kažnjen onako kako su oni tražili. Želim da budu srećni, da se osećaju bezbjedno. Ne želim da brinu ni dan više. Jako mi je žao zbog svega što sam uradio i daću sve od sebe da ubuduće pomognem drugima", rekao je Krambli.

Itan Krambli u obraćanju sudu pred izricanje kazne, 8. decembar 2023. (foto: AP/Carlos Osorio)
Itan Krambli u obraćanju sudu pred izricanje kazne, 8. decembar 2023. (foto: AP/Carlos Osorio)

Prije izricanja kazne, roditelji učenika ubijenih u srednjoj školi Oksford opisali su u bol zbog gubitka djece. Žrtve zločina u Mičigenu imaju pravo da govore na sudu, a sudija Kvame Rou je više puta dopustio napetost, emocije i očaj tokom posljednje rasprave u predgrađu Detroita.

Nesretni smo. Nedostaje nam Tejt”, rekao je Bak Majr, otac Tejta Majra. “Naša porodica ima trajnu prazninu koja se nikada neće moći ispuniti.”

Nikol Beusoleil se prisjetila da je vidjela tijelo svoje ćerke, Madisin Boldvin, u mrtvačnici, a njena ruka sa plavo ofarbanim noktima virila je ispod pokrivača.

Pogledala sam kroz staklo. Moj vrisak ga je mogao razbiti”, kazala je ona.

Ubica se izjasnio krivim po sve 24 optužbe za pucnjavu u srednjoj školi u Oksfordu 2021. godine, uključujući za ubistvo prvog stepena i terorizam.

Džil Soav, majka Džastina Šilinga, rekla je ubici da je pogubio dječaka koji mu je mogao pomoći da prebrodi neugodne tinejdžerske godine.

Da si tako usamljen, tako jadan i izgubljen i da ti je zaista trebao prijatelj, Džastin bi bio tvoj prijatelj - samo da si pitao“, rekla je Soav.

Krambl je spustio pogled dok su Saov i drugi govorili na sudu. Kajli Osedž je detaljno opisala kako je "hiljadu puta" molila Hanu Sent Džulijanu da nastavi disati dok su čekali pomoć na krvlju natopljenom tepihu. Njena drugarica iz razreda nije uspjela da preživi.

Osedž, sada studentkinja, takođe je tokom napada pretrpjela povrede iz vatrenog oružja i nastavlja da se bori sa svakodnevnim bolovima od povreda kičme.

Mogućnost prebacivanja noge preko konja je moja terapija. To je čista radost”, rekla je ona. “Nisam bila u mogućnosti da to učinim dvije godine.”

Advokatica odbrane Pauleta Mičel Loftin tvrdila je da Krambli zaslužuje priliku za uslovni otpust nakon što njegov "bolesni mozak" bude popravljen kroz savjetovanje i rehabilitaciju.

No, nakon što je saslušao svjedočenja stručnjaka, sudija Rou je u septembru rekao da je uočio tek "malu" šansu da Krambli bude rehabilitovan iza rešetaka.

Ubica je u dnevniku pisao o svojoj želji da gleda učenike kako pate i o vjerovatnoći da će život provesti u zatvoru. Uoči pucnjave snimio je video u kojem je izjavio šta će raditi narednog dana.

Krambli i njegovi roditelji sastali su se sa školskim zvaničnicima na dan pucnjave, nakon što je učitelj primijetio njegove nasilne crteže. Ali niko nije provjerio njegov ranac i da li u njemu ima oružja, te mu je dozvoljeno da ostane na nastavi.

Kao i njihov sin, Dženifer i Džejms Krambli su zatvoreni u okružnom zatvoru. Čekaju suđenje zbog optužbi za ubistvo iz nehata, optuženi da su oružje učinili dostupnim kod kuće i zanemarili mentalno zdravlje svog sina.

Ubica je ubio Majra, Boldvina, Šilinga i Sent Džulijanu u školi udaljenoj oko 60 kilometara sjeverno od Detroita.

Oksfordski školski okrug unajmio je spoljnu grupu da sprovede nezavisnu istragu. U izvještaju objavljenom u oktobru navodi se da su "pogrešni koraci na svakom nivou" - školski odbor, administratori, osoblje - doprinijeli tragediji.

Kramblijevo ponašanje na času, uključujući gledanje snimka pucnjave i municiju na njegovom telefonu, trebali su da ga identifikuju kao "potencijalnu prijetnju nasiljem", navodi se u izvještaju.

Različite ovisnosti prijetnja modernom životu

Različite ovisnosti prijetnja modernom životu
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:00 0:00

Savremeni stil života dovodi do povećanja bolesti - osim ovisnosti o opijatima, sve više ljudi pati od zavisnosti od Interneta, tj. društvenih mreža, video igrica i mobitela. U BiH u obilježavanju mjeseca borbe protiv bolesti ovisnosti učestvuju zavodi za javno zdravstvo, škole i pojedinci.

BiH: Strani radnici popunjavaju domaće poslove

BiH: Strani radnici popunjavaju domaće poslove
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:49 0:00

Zbog odlaska radno sposobnog stanovništva,uglavnom, u zemlje Evropske Unije poslodavci u Bosni i Hercegovini su, sve češće, primorani za uvoz radne snage iz inostranstva.Jedna firma iz Laktaša, koju je posjetio Dragan Stegić, već godinu dana zapošljava radnike iz daleke Indije.

Nove optužbe protiv Huntera Bidena: "Umjesto poreza, plaćao luksuzne hotele, kola i poslovnu pratnju"

Hunter Biden (Foto: SAUL LOEB / AFP)
Hunter Biden (Foto: SAUL LOEB / AFP)

Sekretarijat za pravosuđe podneo je nove optužnice protiv sina predsjednika SAD Joe Bidena, Huntera, optužujući ga da nije platio porez od 1,4 miliona dolara dok je trošio milione dolara na raskošan način života.

Hunter Biden (53) se tereti za tri krivična djela i šest poreskih prekršaja, navodi se u optužnici podnijetoj u američkom Okružnom sudu u Centralnom okrugu Kalifornije.

Prijeti mu kazna do 17 godina zatvora ako bude proglašen krivim.

„Optuženi je učestvovao u četvorogodišnjem planu da ne plati najmanje 1,4 miliona dolara samoprocijenjenih federalnih poreza koje je dugovao za poreske godine od 2016. do 2019“, navodi se u optužnici.

Dodaje se da je umjesto toga potrošio ogromne sume "na drogu, pratnju i djevojke, luksuzne hotele i nekretnine za iznajmljivanje, egzotične automobile, odjeću i druge predmete lične prirode", uključujući preko 70.000 dolara na rehabilitaciju od narkotika.

Advokat Huntera Bidena, Ejb Louel, rekao je da je njegov klijent u potpunosti otplatio poreze, optužujući američkog specijalnog tužioca Dejvida Vajsa, koji vodi istragu, da se odriče prethodnog sporazuma i da je politički pristrasan.

„Da Hanter nosi bilo koje drugo prezime, optužbe u Delaveru, a sada u Kaliforniji, ne bi bile podignute“, rekao je Louel.

Vajs je "popustio pod pritiskom republikanaca" i prilikom podizanja ranije optužnice protiv Bidena za davanje lažnih informacija tokom kupovine oružja, napisao je Louel i dodao da su nove optužbe podnijete nakon što su porezi isplaćeni.

Bijela kuća je odbila da komentariše slučaj. Nije bilo jasno kada će se Hunter Biden pojaviti na sudu.

U optužnici se kaže da je Biden „dobro zarađivao“ dok je bio u odborima Burisme, ukrajinskog industrijskog konglomerata, i kineskog privatnog fonda.

Tužioci su rekli da je između 2016. i oktobra 2020. primio više od sedam miliona dolara ukupnog bruto prihoda.

To uključuje skoro 2,3 miliona dolara sa njegove pozicije u upravnom odboru Burisme između 2016. i 2019. godine, kaže se u podnesku.

Povezanost Huntera Bidena sa Burismom bila je u središtu višegodišnjih napada republikanaca koji su ga optuživali da koristi prezime kako bi zaradio novac u inostranstvu.

„Optuženi je imao zakonsku obavezu da plati porez na sve svoje prihode, uključujući one ostvarene u Ukrajini od njegove službe u Burisminom odboru, naknade ostvarene sklapanjem poslova sa kineskim privatnim kapitalom, kao i prihode ostvarene njegovim radom kao advokata i drugih izvora“, navodi se u optužnici.

Dodatak prihodu Huntera Bidena bio je rad za CEFC China Energy Co Ltd, kineski energetski konglomerat. Kako su Bidenovi prihodi rasli, tako je rasla i njegova potrošnja, navodi se u podnesku.

Samo tokom 2018, navodi se u optužnici, Hunter Biden je „potrošio više od 1,8 miliona dolara, uključujući oko 772.000 dolara za podizanje gotovine, oko 383.000 dolara za plaćanja ženama, oko 151.000 dolara za odjeću i modne dodatke.

U optužnici se dodaje: „Optuženi nije koristio nijedno od ovih sredstava za plaćanje poreza u 2018”.

Hunter Biden se u oktobru izjasnio da nije kriv po optužbama u Delaveru da je lagao o korištenju droge dok je kupovao pištolj, u prvom slučaju krivičnog gonjenja djeteta aktuelnog predsjednika SAD u istoriji.

Vajsa je bivši predsjednik Donald Trump imenovao za američkog tužioca Delavera. U avgustu ga je za specijalnog tužioca u istrazi o Hunteru Bidenu postavio državni tužilac Merik Garland.

On je u Delaveru podigao tužbu protiv Huntera Bidena nakon što je odbačen ranije predloženi sporazuma o priznanju krivice.

Taj sporazum je zahtijevao od njega da se izjasni krivim po dvije prekršajne prijave zbog neplaćanja poreza 2017. i 2018, kako bi vjerovatno izbjegao zatvor.

Američka okružna sutkinja Merilin Norejka odbacila je predloženi sporazum o izjašnjavanju o krivici u julu, izražavajući zabrinutost zbog njegove zakonitosti i obima imuniteta koji nudi.

Trump, koji vodi u trci za predsjedničku nominaciju kod republikanaca za izbore sljedeće godine, rekao je da sporazum o priznanju krivice predstavlja povoljan tretman za predsjednikovog sina.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG