Najnovije
SAD predale kontrolu nad aerodromom u Bagramu afganistanskim snagama
Američke snage napustile su aerodrom Bagram, glavnu američku bazu u Afganistanu, i predale kontrolu afganistanskim Nacionalnim snagama bezbjednosti (ANDSF) potvrdio je američki odbrambeni zvaničnik za Glas Amerike.
Skoro dvije decenije je baza, 60 kilometara severno od Kabula, služila kao središte američke borbe za uklanjanje talibanskih snaga s vlasti i borbu protiv terorista Al-Kaide odgovornih za ubistvo hiljada Amerikanaca 11. septembra 2001.
Portparol afganistanskog ministarstva odbrane potvrdio je u petak povlačenje svih stranih trupa iz Bagrama.
"Sve koalicione i američke trupe napustile su sinoć vazduhoplovnu bazu Bagram. Baza je predata ANDSF-u", tveetovao je Fawad Aman. Rekao je da će afganistanske nacionalne odbrambene i sigurnosne snage zaštititi i koristiti bazu u borbi protiv terorizma.
General Austin "Scott" Miller, komandant američkih snaga u Afganistanu, još uvijek je u zemlji i nadgleda tamošnje američke snage, prema zvaničniku.
"General Milller i dalje zadržava sve mogućnosti i ovlaštenja da zaštiti snage“, rekao je zvaničnik Glasu Amerike, govoreći pod uslovom anonimnosti.
Dodatne američke objave o Afganistanu nisu bile očekivane tokom vikenda, prema zvaničniku. Drugi izvještaji medija sugerišu da bi povlačenje iz Afganistana moglo biti završeno do Dana nezavisnosti SAD u nedjelju, 4. jula.
Portparol talibana, Zabihullah Mujahid, pozdravio je najavu.
"Ovo povlačenje smatramo pozitivnim korakom. Afganistanci se mogu približiti stabilnosti i miru uz potpuno povlačenje stranih snaga", rekao je on za Glas Amerike dodajući da je povlačenje takođe bilo korisno i za SAD i za Afganistance.
Protalibanski nalozi na društvenim mrežama proglasili su pobjedu pobunjenika, čim su u petak počeli da pristižu izvještaji o tome da je američka vojska ispraznila Bagram.
Tamim Asey, izvršni predsjednik Instituta za ratne i mirovne studije sa sjedištem u Kabulu, rekao je da je aerodrom Bagram ulazna i izlazna tačka, i Sovjeta, i Amerikanaca.
"Kao strateška baza i aerodrom, simbolizuje sve što je pošlo po zlu u američkoj intervenciji u Afganistanu", rekao je Asei za Glas Amerike.
"Njegova veličina i zapovjedništvo na vrhuncu nekada su simbolizovali američku dominaciju u zemlji, a sada prazni kampovi sa opremom kojom Afganistanci ne mogu upravljati niti je održavati jer je preskupa, simbolizuje napuštanje i poraz", primjetio je.
Miller je rekao novinarima u Kabulu u utorak da bezbjednosna situacija "trenutno nije dobra" i upozorio talibane da ne pokušavaju da silom preuzmu kontrolu nad državom.
"Vojno preuzimanje nije u interesu nikoga, sigurno ne za narod Afganistana", rekao je Miller.
Od 1. maja, kada je povlačenje započelo, talibani su udvostručili broj okruga koje kontrolišu, navodi Long War Journal Fondacija za odbranu demokratija. Talibani su zauzeli više od 80 okruga u posljednja dva mjeseca, pa je sada ukupno 157 okruga pod kontrolom talibana.
Bradley Bowman, stručnjak za odbranu iz FDD-a i afganistanski veteran, rekao je da očekuje da će talibanski dobici zaista značajno ojačati kada se povlačenje završi.
"Bojim se i vjerujem da ćemo se vratiti u Afganistan za nekoliko godina, ako ne i mjeseci", rekao je za Glas Amerike. "Jasno je da je predsjednik Joe Biden donio političku odluku na koju ima pravo kao vrhovni komandant, koja je ignorisala uslove i ignorisala savjete svojih komandanata na terenu."
Bivši šef američke Centralne komande, penzionisani general Joseph Votel rekao je prošlog mjeseca za Glas Amerike da je narativ o "vječnom ratu" u SAD imao veliku ulogu u političkom dijalogu oko odluke o povlačenju, koji je nazvao razočaravajućim.
"Još uvijek imamo snage u Japanu. Još uvijek imamo snage u Koreji decenijama i decenijama nakon završetka sukoba. A razlog što ih imamo je zato što pokazuje našu riješenost, pokazuje našu želju da podržimo naše interese i pokazuje našu snažnu podršku našim partnerima na terenu", rekao je za Glas Amerike.
"Ne mislim da smo u situaciji kada je ovo scenario trenutnog kolapsa, ali afganistanskim snagama će trebati podrška", dodao je on.
Sjedinjene Države obećale su da će i dalje finansijski pomagati afganistansku vojsku, uz pružanje savjeta "izadleka" i podršku u održavanju aviona. NATO je saopštio da će nastaviti da obučava afganistanske snage na lokaciji van Afganistana.
Ali Sjedinjene Države ne planiraju da podržavaju afganistanske snage vazdušnim udarima nakon završetka povlačenja američkih trupa, rekao je general Frank McKenzie, šef američke Centralne komande, u intervjuu za Glas Amerike prije dve nedjelje. Dodao je da će napadi na terorizam u Afganistanu biti ograničeni na slučajeve kada budu otkriveni planovi za napad na teritoriju SAD ili na teritorije američkih saveznika.
"To bi bio razlog za bilo kakve udare u Afganistanu nakon što odemo, morali bismo da otkrijemo nekoga ko želi da napadne domovinu Sjedinjenih Država, jednog od naših saveznika i partnera", McKenzie je rekao za Glas Amerike.
Na pitanje u utorak da li Sjedinjene Države preispituju svoju strategiju nakon povlačenja kako bi obuhvatila odbrambene udare protiv talibana, portparol Pentagoa John Kirby je odbio da "pretpostavi", ali je naglasio da "nasilje ostaje previsoko".
"Ono što bismo željeli su talibani vraćeni u mirovni proces na vjerodostojan način. I dok vidimo kako se događaji na terenu odvijaju, to sigurno dovodi u pitanje iskrenost njihovih napora da budu legitimni i vjerodostojni učesnik u mirovnom procesu", rekao je on.
Associated Press je prošle nedjelje izvijestio da se očekuje da će oko 650 američkih vojnika ostati u Afganistanu kako bi pružali bezbjednost diplomatama nakon povlačenja, a nekoliko stotina dodatnih američkih snaga ostaće na aerodromu u Kabulu, potencijalno do septembra, kako bi pomagali turskim trupama koje obezbjeđuju aerodrom.
Zvaničnici nisu bili ovlašteni da govore o detaljima povlačenja i davali su izjave za AP pod uslovom anonimnosti.
"Sa Afganistanom se neće postupati kao sa bilo kojom drugom državom u kojoj imamo marince koji obezbjeđuju. Mislim, to je Afganistan i mi razumijemo dinamičnu prirodu tamošnje bezbjednosne pretnje", rekao je u utorak novinarima sekretar za štampu Pentagona John Kirby odbivši da potvrdi određene brojeve.
Ayaz Gul doprinio je pisanju ovog izvještaja.
See all News Updates of the Day
Sud BiH dužan otkloniti povredu prava na pravično suđenje Fikretu Hodžiću
Ustavni sud Bosne i Hercegovine uvažio je apelaciju Fikreta Hodžića, pravosnažno osuđenog na pet godina zatvora za zoupotrebu položaja prilikom nabavke respiratora tokom pandemije korona virusa i pravnog lica "F. H. Srebrena malina", te odlučio predmet vratiti Sudu BiH u dijelu koji će otkloniti povredu prava na pravično suđenje.
Kako je saopšteno iz Ustavnog suda, utvrđena je povreda prava na pravično suđenje Hodžića i “Srebrene maline” kojim je odlučeno o njihovu prigovoru da nisu znali za što se terete.
„Ustavni sud smatra da iz dostavljenih presuda nije otklonjena sumnja u to da su ti apelanti prvi put suočeni s pravnom kvalifikacijom djela za koje su osuđeni u prvostupanjskoj presudi, te da zbog toga nisu mogli pripremiti obranu. Stoga je Ustavni sud odlučio predmet u tom dijelu vratiti Sudu BiH koji će otkloniti utvrđenu povredu prava tih apelanata“, navodi se u saopštenju.
Sa druge strane, Ustavni sud je djelomično usvojio apelaciju bivšeg federalnog premijeta Fadila Novalića i nekadašnjeg direktora Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) Fahrudin Solaka koji su u istom predmetu osuđeni na četiri, odnosno šest godina zatvora te utvrdio povredu prava na pravično suđenje u svezi s presumpcijom nevinosti tih apelanata u postupku utvrđivanja „krivične optužbe“ u svezi s izjavama određenih javnih zvaničnika koje su davali tokom trajanja krivičnog postupka. U odnosu na ostale navode apelacija je odbijena.
„Ustavni sud je, između ostalog, zaključio da su ti apelanti osuđeni za djelo za koje su bili i optuženi, te da sud određenim izmjenama u presudi nije narušio subjektivni ni objektivni identitet optužnice, o čemu je Sud BiH dao detaljno i jasno obrazloženje“, navodi se u saopštenju.
U ovoj odluci Ustavni sud je naveo da je sud sveobuhvatnom analizom dokaza koje je prihvatio i ocijenio, kako pojedinačno tako i u međusobnoj svezi, došao do zaključka da su Solak i Novalić počinili krivično djelo koje im se stavlja na teret.
U odnosu na javno objavljivanje presude Ustavni sud je utvrdio da je presuda suda javno objavljena čitanjem izreke presude te da su bile pozvane stranke i javnost.
„To što sud tom prilikom nije pročitao cijelu izreku, odnosno što je ispustio određene dijelove izreke presude, ne može voditi zaključku o kršenju prava na objavu presude. Apelanti su upoznati s odlukom, a Sud BiH je utvrdio da je izvornik presude identičan pismenom otpravku“, navode u odluci.
U odnosu na pisanje medija, Ustavni sud je zaključio da ništa ne može dovesti do zaključka da je zbog pisanja medija o ovom postupku donesena osuđujuća odluka, odnosno da je to imalo utjecaja na sud pri odlučivanju.
Presudom Suda BiH su bivši federalni premijer Novalić, Solak i vlasnik firme “F.H. Srebrena malina” Hodžić osuđeni na ukupno 15 godina zatvora za zloupotrebe prilikom nabavke respiratora tokom pandemije koronavirusa, a bivša ministrica finansija Jelka Miličević oslobođena.
Firma “F.H. Srebrena malina” je proglašena odgovornom što je raspolagala protivpravno stečenom imovinom i novčano kažnjena sa 200.000 KM.
Rusija je otvorena za sve mirovne pregovore okončanja rata u Ukrajini ako ih Trump započne
Rusija je otvorena za pregovore o okončanju rata u Ukrajini ako ih pokrene novoizabrani američki predsjednik Donald Trump, ali svi razgovori moraju biti zasnovani na realnosti ruskog napredovanja, rekao je novinarima u četvrtak moskovski ambasador pri UN-u u Ženevi.
Trump je više puta kritikovao razmjere zapadne pomoći Kijevu i obećao da će brzo okončati sukob, ne objašnjavajući kako.
Njegova pobjeda na predsjedničkim izborima 5. novembra izazvala je zabrinutost u Kijevu i drugim evropskim prijestolnicama o stepenu buduće posvećenosti SAD-a pomoći Ukrajini.
"Trump je obećao da će riješiti ukrajinsku krizu preko noći. OK, budimo realni - naravno da razumijemo da se to nikada neće dogoditi", rekao je Genady Gatilov, ruski ambasador pri Ujedinjenim nacijama u Ženevi. "Ali ako on započne ili predloži nešto za početak političkog procesa, to je dobrodošlo."
Dodao je da svi takvi pregovori moraju biti zasnovani na, kako je rekao, "realnosti na terenu".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je više puta rekao da se mir ne može uspostaviti dok se sve ruske snage ne protjeraju i dok se sav teritorij koji je zauzela Moskva, uključujući Krim, ne vrati.
"Plan pobjede" koji je iznio prošlog mjeseca održava takve zahtjeve, kao i poziv Ukrajini da se pridruži NATO-u, koji je Rusija dugo osuđivala.
Zelenski je rekao evropskim liderima u Budimpešti prošle sedmice da bi ustupci Rusiji bili "neprihvatljivi za Ukrajinu i samoubilački za cijelu Evropu".
Gatilov je ukazao da Trumpov izbor predstavlja novu mogućnost za dijalog sa SAD-om, ali da je šire resetovanje odnosa malo vjerovatno.
"Bez obzira na domaće političke pomake, (Washington) dosljedno teži osjećaju obuzdavanja Moskve... promjena administracije je malo mijenja", rekao je on.
"Jedini pomak (koji) bi mogao biti moguć je dijalog između naših zemalja, nešto što je nedostajalo u posljednjih nekoliko godina", dodao je.
Human Rights Watch optužuje Izrael za ratne zločine zbog raseljavanja Palestinaca
Izraelske vlasti izazvale su prisilno raseljavanje palestinskog naroda u Gazi u mjeri koja predstavlja ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, navodi Human Rights Watch u izvještaju u četvrtak.
Izvještaj je posljednji u nizu humanitarnih grupa i međunarodnih tijela koji upozoravaju na tešku humanitarnu situaciju u opkoljenoj enklavi.
"Human Rights Watch je utvrdio da je prisilno raseljavanje bilo široko rasprostranjeno, a dokazi pokazuju da je bilo sistematično i dio državne politike. Takva djela također predstavljaju zločine protiv čovječnosti", navodi se u izveštaju.
Izraelska vojska ili Ministarstvo vanjskih poslova nisu odmah komentirali izvještaj, ali su izraelske vlasti ranije odbacile takve optužbe i kažu da njihove snage djeluju u skladu s međunarodnim pravom.
Zakon o oružanom sukobu zabranjuje prisilno raseljavanje civilnog stanovništva sa okupirane teritorije, osim ako je to neophodno radi sigurnosti civila ili imperativnih vojnih razloga.
Izrael je izvršio invaziju na pojas Gaze prošle godine nakon što su naoružani napadači predvođeni Hamasom napali zajednice na jugu Izraela, ubivši oko 1.200 ljudi, prema izraelskim vlastima, i otevši više od 250 osoba.
Od tada, u izraelskoj kampanji je ubijeno više od 43.500 Palestinaca, prema zdravstvenim vlastima Gaze, i uništen je veći dio infrastrukture enklave, što je primoralo većinu od 2,3 miliona stanovnika da se preseli nekoliko puta.
Proteklog mjeseca, izraelske trupe su premjestile desetine hiljada ljudi iz područja na sjeveru enklave dok su pokušavale uništiti Hamasove snage za koje vojska kaže da se reformišu oko gradova Jabalia, Beit Lahiya i Beit Hanoun.
Human Rights Watch navodi da je raseljavanje Palestinaca "vjerovatno planirano da bude trajno u tampon zonama i sigurnosnim koridorima", akcija za koju navodi da bi predstavljala "etničko čišćenje".
Izraelska vojska je negirala da traži stvaranje trajnih tampon zona, a ministar vanjskih poslova Gideon Saar rekao je u ponedjeljak da će Palestincima koji su raseljeni iz svojih domova u sjevernoj Gazi biti dozvoljen povratak na kraju rata.
SAD: Inflacija blago porasla, nakon dvije godine postepenog smanjivanja
Inflacija u SAD je porasla u oktobru, podstaknuta poskupljenjem iznajmljivanja stanova, polovnih automobila i avio karata, što je prvi porast godišnje inflacije u proteklih sedam mjeseci.
Potrošačke cijene porasle su za 2,6% u odnosu na godinu ranije, u poređenju sa porastom od 2,4% zabilježenim u septembru, saopštio je u srijedu Sekretarijat rada. Na mjesečnom nivou, od septembra do oktobra, cijene su porasle za 0,2%, kao i prethodnog mjeseca.
Isključujući nestabilne troškove hrane i energije, „osnovne“ cijene su porasle za 3,3% u odnosu na godinu ranije, kao i u septembru. Od septembra do oktobra, „osnovne“ cijene su porasle za 0,3%, treći mjesec zaredom. Dugoročno gledano, inflacija ovakvim tempom bi premašila cilj Federalnih rezervi (Američke centralne banke) od 2%.
Veći dio mjesečnog povećanja potrošačkih cijena odražava povećanje stanarina i troškova stanovanja, trend za koji zvaničnici Federalnih rezervi očekuju da će izblijediti u narednim mjesecima. Danas objavljene brojke mogle bi održati Federalne rezerve na putu da i u decembru snize svoju ključnu kamatnu stopu, što su zvaničnici ranije nagovijestili.
Federalne rezerve (američka centralna banka) su u novembru smanjile ključnu kamatnu stopu za četvrtinu procenta, a u septembru za pola procenta.
Većina ekonomista smatra da će inflacija nastaviti sa usporavanjem. Inflacija potrošačkih cijena, koja je dostigla vrhunac od 9,1% 2022. godine, od tada je u stalnom padu, iako su ukupne cijene i dalje za oko 20% više nego prije tri godine.
Toliki rast cijena doveo je kod Amerikanaca do negativnih stavova prema ekonomiji i prema ekonomskom upravljanju administracije Biden-Harris, te doprinio porazu potpredsjednice Kamale Harris na predsjedničkim izborima.
Istovremeno, pobjeda Donalda Trumpa na izborima povećala je neizvjesnost oko toga kako bi se inflacija mogla kretati i kako bi Federalne rezerve reagovale ako bi ponovo nastavila da raste.
Trump je obećao da će smanjiti inflaciju, uglavnom povećanjem bušenja nafte i gasa. Međutim, dio ekonomista upozorava da bi neki od njegovih prijedloga, posebno planovi za značajno povećanje uvoznih tarifa i masovne deportacije migranata pogoršali inflaciju, ako se u potpunosti sprovedu.
Nakon Trumpove izborne pobjede porasle su cijene dionica na berzi, uglavnom zbog optimizma da će njegovo predloženo smanjenje poreza i deregulacija dati podstrek ekonomiji i korporativnim profitima. Dodatno, ekonomski rast je ove godine veći nego su mnogi ekonomisti očekivali.
Prema danas objavljenim podacima, cijene goriva su u oktobru bile niže nego u septembru za 0,9%, što je usporilo rast inflacije, a dostupni podaci pokazuju da je smanjenje cijena na benzinskim pumpama nastavljeno i novembru.
U odnosu na septembar, cijene namirnica porasle su u oktobru za 0,1%, a u poređenju sa prošlom godinom su više za 1,1%. To je značajno usporavanje rasta cijena namirnica, imajući u vidu da su u protekle tri godine povećane za 23%.
Cijene rabljenih automobila bile su više za 2.7% u oktobru u odnosu na septembar, nakon višemjesečnog perioda opadanja cijena. Poredeći sa prethodnom godinom, polovni automobili koštaju 3,4% manje.
Trumpov tim sastavlja listu Pentagonovih oficira za otpuštanje, kažu izvori Reutersa
Članovi tranzicionog tima novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa sastavljaju spisak vojnih oficira koji će biti otpušteni, a na listi imena mogli bi da se nađu i načelnici Združenog generalštaba, što bi predstavljalo preokret bez presedana u Pentagonu, objavila je agencija Reuters pozivajući se na dva izvora.
Članovi tranzicionog tima novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa sastavljaju spisak vojnih oficira koji će biti otpušteni, a na listi imena mogli bi da se nađu i načelnici Združenog generalštaba, što bi predstavljalo preokret bez presedana u Pentagonu, objavila je agencija Reuters pozivajući se na dva izvora.
Pretpostavlja se da će se nova administracija vjerovatno fokusirati na oficire za koje se smatra da su povezani sa Trumpovim bivšim predsjednikom Združenog generalštaba Markom Milleyjem koji je u posljednjoj knjizi Boba Woodwoarda "Rat" objavljenoj prošlog mjeseca Trumpa nazvao "fašistom do srži" zbog čega su ga saveznici novoizabranog predsjednika etiketirali kao nelojalnog.
"Svaka pojedinačna osoba koju je Milley imenovao i uzdigao će nestati, a postoji veoma detaljna lista svih koji su bili povezani sa njim", rekao je izvor.
Združeni generalštab okuplja oficire najvišeg ranga u američkoj vojsci i čine ga šefovi vojske, mornarice, marinaca, vazduhoplovstva, nacionalne garde i svemirskih snaga.
Planiranje otpuštanja je u ranoj fazi nakon Trumpove pobjede na izborima 5. novembra, no takvi planovi mogli bi i da se promijene kako njegova administracija bude dobijala oblik.
Objavljivanje planova dolazi dan nakon što je Trump izabrao komentatora i veterana Fox Newsa Petea Hegsetha za sekretara odbrane.
"Sljedeći predsjednik Sjedinjenih Država treba da radikalno revidira više rukovodstvo Pentagona kako bismo bili spremni da branimo svoju naciju i pobijedimo naše neprijatelje. Mnogo ljudi treba da bude otpušteno", napisao je Hegseth u svojoj posljednjoj knjizi "Rat protiv ratnika: iza izdaje ljudi koji nas drže slobodnima" iz 2024. godine.
Hegseth je "nanišanio" i Milleyjevog nasljednika, generala vazduhoplovstva CQ Browna, a Reutersov izvor potvrdio je takve pretpostavke navodeći da će Brown biti jedan od mnogih oficira koji će otići.
Jedan od sagovornika ipak je doveo u pitanje da li je takva "masovna paljba" na Pentagon uopšte izvodljiva i u kolikoj mjeri.
Nejasno je i da li bi Hegsethov nedostatak upravljačkog iskustva mogao da zakomplikuje njegovu potvrdu u Senatu i da li bi tradicionalnija alternativa za tu poziciju sprovela tako široka otpuštanja u Pentagonu.
Dodatno, neki sadašnji i bivši američki zvaničnici umanjuju mogućnost za tako velike promjene, ocjenjujući da bi takav potez bio nepotreban i ometajući faktor u vreme globalnih previranja sa ratovima koji bijesne u Ukrajini i na Bliskom istoku.
