Linkovi

Top priča

SAD predale kontrolu nad aerodromom u Bagramu afganistanskim snagama

Pripadnik Afganistanske nacionalne vojske (ANA) sjedi na kontrolnom punktu na putu nedaleko od američke vojne baze u Bagramu, nekih 50 kolometara sjeverno od Kabula, 1. jula 2021.(Foto: AFP)

Američke snage napustile su aerodrom Bagram, glavnu američku bazu u Afganistanu, i predale kontrolu afganistanskim Nacionalnim snagama bezbjednosti (ANDSF) potvrdio je američki odbrambeni zvaničnik za Glas Amerike.

Skoro dvije decenije je baza, 60 kilometara severno od Kabula, služila kao središte američke borbe za uklanjanje talibanskih snaga s vlasti i borbu protiv terorista Al-Kaide odgovornih za ubistvo hiljada Amerikanaca 11. septembra 2001.

Portparol afganistanskog ministarstva odbrane potvrdio je u petak povlačenje svih stranih trupa iz Bagrama.

"Sve koalicione i američke trupe napustile su sinoć vazduhoplovnu bazu Bagram. Baza je predata ANDSF-u", tveetovao je Fawad Aman​. Rekao je da će afganistanske nacionalne odbrambene i sigurnosne snage zaštititi i koristiti bazu u borbi protiv terorizma.

General Austin "Scott" Miller​, komandant američkih snaga u Afganistanu, još uvijek je u zemlji i nadgleda tamošnje američke snage, prema zvaničniku.

"General Milller i dalje zadržava sve mogućnosti i ovlaštenja da zaštiti snage“, rekao je zvaničnik Glasu Amerike, govoreći pod uslovom anonimnosti.

Dodatne američke objave o Afganistanu nisu bile očekivane tokom vikenda, prema zvaničniku. Drugi izvještaji medija sugerišu da bi povlačenje iz Afganistana moglo biti završeno do Dana nezavisnosti SAD u nedjelju, 4. jula.

Portparol talibana, Zabihullah Mujahid, pozdravio je najavu.

"Ovo povlačenje smatramo pozitivnim korakom. Afganistanci se mogu približiti stabilnosti i miru uz potpuno povlačenje stranih snaga", rekao je on za Glas Amerike dodajući da je povlačenje takođe bilo korisno i za SAD i za Afganistance.

Protalibanski nalozi na društvenim mrežama proglasili su pobjedu pobunjenika, čim su u petak počeli da pristižu izvještaji o tome da je američka vojska ispraznila Bagram.

Tamim Asey​, izvršni predsjednik Instituta za ratne i mirovne studije sa sjedištem u Kabulu, rekao je da je aerodrom Bagram ulazna i izlazna tačka, i Sovjeta, i Amerikanaca.

"Kao strateška baza i aerodrom, simbolizuje sve što je pošlo po zlu u američkoj intervenciji u Afganistanu", rekao je Asei za Glas Amerike.

"Njegova veličina i zapovjedništvo na vrhuncu nekada su simbolizovali američku dominaciju u zemlji, a sada prazni kampovi sa opremom kojom Afganistanci ne mogu upravljati niti je održavati jer je preskupa, simbolizuje napuštanje i poraz", primjetio je.

Miller je rekao novinarima u Kabulu u utorak da bezbjednosna situacija "trenutno nije dobra" i upozorio talibane da ne pokušavaju da silom preuzmu kontrolu nad državom.

"Vojno preuzimanje nije u interesu nikoga, sigurno ne za narod Afganistana", rekao je Miller.

Od 1. maja, kada je povlačenje započelo, talibani su udvostručili broj okruga koje kontrolišu, navodi Long War Journal Fondacija za odbranu demokratija. Talibani su zauzeli više od 80 okruga u posljednja dva mjeseca, pa je sada ukupno 157 okruga pod kontrolom talibana.

Bradley Bowman​, stručnjak za odbranu iz FDD-a i afganistanski veteran, rekao je da očekuje da će talibanski dobici zaista značajno ojačati kada se povlačenje završi.

"Bojim se i vjerujem da ćemo se vratiti u Afganistan za nekoliko godina, ako ne i mjeseci", rekao je za Glas Amerike. "Jasno je da je predsjednik Joe Biden donio političku odluku na koju ima pravo kao vrhovni komandant, koja je ignorisala uslove i ignorisala savjete svojih komandanata na terenu."

Bivši šef američke Centralne komande, penzionisani general Joseph Votel rekao je prošlog mjeseca za Glas Amerike da je narativ o "vječnom ratu" u SAD imao veliku ulogu u političkom dijalogu oko odluke o povlačenju, koji je nazvao razočaravajućim.

"Još uvijek imamo snage u Japanu. Još uvijek imamo snage u Koreji decenijama i decenijama nakon završetka sukoba. A razlog što ih imamo je zato što pokazuje našu riješenost, pokazuje našu želju da podržimo naše interese i pokazuje našu snažnu podršku našim partnerima na terenu", rekao je za Glas Amerike.

"Ne mislim da smo u situaciji kada je ovo scenario trenutnog kolapsa, ali afganistanskim snagama će trebati podrška", dodao je on.

Sjedinjene Države obećale su da će i dalje finansijski pomagati afganistansku vojsku, uz pružanje savjeta "izadleka" i podršku u održavanju aviona. NATO je saopštio da će nastaviti da obučava afganistanske snage na lokaciji van Afganistana.

Ali Sjedinjene Države ne planiraju da podržavaju afganistanske snage vazdušnim udarima nakon završetka povlačenja američkih trupa, rekao je general Frank McKenzie​, šef američke Centralne komande, u intervjuu za Glas Amerike prije dve nedjelje. Dodao je da će napadi na terorizam u Afganistanu biti ograničeni na slučajeve kada budu otkriveni planovi za napad na teritoriju SAD ili na teritorije američkih saveznika.

"To bi bio razlog za bilo kakve udare u Afganistanu nakon što odemo, morali bismo da otkrijemo nekoga ko želi da napadne domovinu Sjedinjenih Država, jednog od naših saveznika i partnera", McKenzie je rekao za Glas Amerike.

Na pitanje u utorak da li Sjedinjene Države preispituju svoju strategiju nakon povlačenja kako bi obuhvatila odbrambene udare protiv talibana, portparol Pentagoa John Kirby je odbio da "pretpostavi", ali je naglasio da "nasilje ostaje previsoko".

"Ono što bismo željeli su talibani vraćeni u mirovni proces na vjerodostojan način. I dok vidimo kako se događaji na terenu odvijaju, to sigurno dovodi u pitanje iskrenost njihovih napora da budu legitimni i vjerodostojni učesnik u mirovnom procesu", rekao je on.

Associated Press je prošle nedjelje izvijestio da se očekuje da će oko 650 američkih vojnika ostati u Afganistanu kako bi pružali bezbjednost diplomatama nakon povlačenja, a nekoliko stotina dodatnih američkih snaga ostaće na aerodromu u Kabulu, potencijalno do septembra, kako bi pomagali turskim trupama koje obezbjeđuju aerodrom.

Zvaničnici nisu bili ovlašteni da govore o detaljima povlačenja i davali su izjave za AP pod uslovom anonimnosti.

"Sa Afganistanom se neće postupati kao sa bilo kojom drugom državom u kojoj imamo marince koji obezbjeđuju. Mislim, to je Afganistan i mi razumijemo dinamičnu prirodu tamošnje bezbjednosne pretnje", rekao je u utorak novinarima sekretar za štampu Pentagona John Kirby odbivši da potvrdi određene brojeve.

Ayaz Gul doprinio je pisanju ovog izvještaja.

See all News Updates of the Day

SAD upozoravaju Putina na "katastrofalne posljedice" ako upotrijebi nuklearno oružje

Ruska raketa Iskander-K tokom vojne vježbe u februaru 2022. Fotografiju objavilo rusko Ministarstvo odbrane.

SAD su upozorile Rusiju na "katastrofalne posljedice" ukoliko upotrijebi nuklearno oružje u napadu na Ukrajinu.

Jake Sullivan, savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu bezbjednost, rekao je da su američki zvaničnici u privatnim razgovorima prenijeli ruskim kolegama da će predsjednik Joe Biden "odlučno reagovati" ako ruski predsjednik Vladimir Putin naredi nuklearni napad.

Sullivan je u intervjuu za NBC rekao da Rusija "dobro zna šta će SAD uraditi ako upotrijebi nuklearno oružje, jer su im to bukvalno i rekli".

Američki zvaničnici reagovali su pošto je Putin nagovijestio mogućnost nuklearnog napada, kada je istovremeno najavio i mobilizaciju 300.000 ljudi za rat u Ukrajini.

Ruska vojska se povukla iz određenih oblasti u Ukrajini, i smatra se da je zbog gubitaka na frontu najavljena dodatna mobilizacija.

Zbog najavljene mobilizacije izbili su i protesti širom Rusije na kojima su uhapšene stotine ljudi.

"Putin zna da gubi"

Moskva takođe potpomaže organizovanje referenduma u četiri separatističke oblasti u Ukrajini o pripajanju Rusiji. Smatra se da će stanovnici Hersonske, Zaporoške oblasti, kao i Donjecka i Luganska, izglasati pripajanje Rusiji - što će onda Moskvi dati opravdanje da brani svoje nove teritorije.

Neke informacije sa terena ukazuju na to da ruski vojnici idu od vrata do vrata i da vode ljude na glasanje.

Ukrajina, zajedno sa zapadnim zemljama, ne priznaje referendum i najavljuje da rusko anektiranje njene teritorije neće biti međunarodno priznato.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao za američki CBS da Ukrajinci koji odbiju da glasaju na referendumu mogu da trpe posljedice ruskih snaga.

"Rusi mogu da im isključe struju ili na drugi način onemoguće normalan život. Prisiljavaju ih na glasanje, ili ih vode u zatvor", kaže Zelenski i dodaje da su referendumi "opasan znak da Putin ne planira da prekine rat".

"Zna da gubi. Na terenu je Ukrajina preuzela inicijativu. On ne može da objasni svom narodu kako se to desilo i sad pokušava na drugi način da riješi to pitanje"

Zelenski također smatra da je moguće da se ostvari Putinova prijetnja nuklearnog napada na Ukrajinu.

"On želi da uplaši cijeli svijet, i ovo su prvi koraci u toj nuklearnoj ucjeni. Mislim da ne blefira", rekao je on.

Ukrajinski predsjednik ipak smatra da svijet treba da nastavi pritiskati Putina da odustane od nuklearnog oružja.

"Mislim da se vojna strategija Rusije nije promijenila i da je cilj i dalje okupacija naše zemlje. I, naravno, žele da je destabilizuju iznutra", rekao je Zelenski.

Zelenski tvrdi da su Ukrajinci ujedinjeni protiv Putina, više nego ikada u historiji.

Iranski predsjednik poziva na čvrste mjere protiv protesta širom zemlje

Protesti u Teheranu, 21. septembar 2022

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi insistirao je u subotu da vlada odlučno reaguje na rasprostranjene proteste širom zemlje zbog smrti mlade Kurdkinje Mahse Amini nakon što ju je uhapsila režimska moralna policija.

U sedmici nakon njene smrti, demonstracije su se proširile na najmanje 133 grada, dok je smrtno stradao 41 demonstrant, navela je državna televizija u subotu.

Video na društvenim mrežama prikazuje demonstrante kako pale statuu vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija u njegovom rodnom gradu Mashhadu u petak. Drugi video snimci prikazuju demonstrante u više gradova, uključujući glavni grad Teheran, kako pale Khmeneijev portret.

Iranski mediji navode da je Raisi, koji se prije nekoliko dana vratio sa zasjedanja Ujedinjenih nacija u New Yorku, rekao porodici pristalice režima koji je ubijen tokom protesta da "vlada mora odlučno reagovati protiv protesta".

Raisi je "naglasio potrebu da se napravi razlika između protesta i remećenja javnog reda i sigurnosti, te je događaje nazvao neredima", prenijeli su državni mediji.

Protesti su najveći od 2019. godine, kada su Iranci izašli na ulice zbog cijena goriva. Najmanje 1.500 ljudi ubijeno je u obračunu koji je uslijedio.

General Azizollah Maleki, šef policije u provinciji Gilan, žarištu trenutnih protesta, rekao je vladinim medijima da su snage sigurnosti u njegovoj pokrajini "na rubu kolapsa". Više od 700 ljudi je navodno uhapšeno zbog protesta u Gilanu.

Demonstranti su navodno preuzeli kontrolu nad velikim dijelovima većinom kurdskog grada Aznaveh na sjeverozapadu zemlje.

Video na društvenim mrežama također prikazuje nasilne sukobe između demonstranata i vladinih sigurnosnih snaga i dobrovoljačke provladine grupe Basij milicija u okrugu Sattar Khan u Teheranu.

Iranski analitičar Ali Nourizadeh rekao je za Glas Amerike da su se "žene pridružile svojim muževima, sinovima i braći kako bi protestirali na ulicama", dok su se studenti također u velikom broju pridružili protestima "uprkos žestokom režimskom gušenju studentskih demonstranata tokom demonstracija prošle godine i u 2018."

Nourizadeh je rekao da, za razliku od protesta 2009, 2018. i prošle godine, "ne postoji nijedan zahtjev od strane demonstranata", osim pada Khameneija i njegovog režima.

Nourizadeh je rekao da sumnja da su nedavni izvještaji o tome da je Khamenei lošeg zdravlja "možda doprinijeli ljutnji ljudi", koji ne žele da ga naslijedi Khameneijev sin Mojtaba.

Antivladini mediji tvrde da je nekoliko hiljada demonstranata uhapšeno otkako je smrt Mahse Amini prošle sedmice izazvala proteste, u početku u pretežno kurdskim regijama zemlje.

SAD osuđuju brutalnost iranske vlasti

SAD osuđuju brutalnost iranske vlasti
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:24 0:00

U Iranu se pojačavaju sukobi između snaga sigurnosti i prosvjednika zbog smrti 22-godišnje djevojke dok je bila u policijskom pritvoru. Nekoliko američkih senatora kažu Glasu Amerike da se dive iranskim prosvjednicima koji hrabro i odlučno stoje za prava žena, suočeni sa brutalnošću.

Glasanje orkestrirano iz Rusije počinje na okupiranim teritorijama u Ukrajini

Rusko vojno vozilo prolazi ulicom pored bilborda na kom piše "Sa Rusijom zauvijek, 27. septembar", pred referendum u Lugansku, teritoriji pod kontrolom proruskih separatista, u ističnoj Ukrajini, 22. septembra 2022.

U okupiranim regionima Ukrajine počelo je glasanje pod ruskim diktatom na referendumima na kojima se glasači pitaju da li žele da njihovi regioni postanu dio Rusije.

Glasanje je počelo u petak u Lugansku, Hersonu i regionima Zaporožja i Donjecka koji su djelimično pod kontrolom Rusije.

Glasanje, koje mnogi vide kao način da Rusija opravda aneksiju tih oblasti, naišlo je na široku osudu Zapada.

Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju saopštila je da su referendumi nezakoniti.

"Bilo koje izbore ili referendume na teritoriji Ukrajine mogu da raspišu i sprovedu samo legitimni organi vlasti u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim standardima", navodi se u saopštenju Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE). "Zbog toga će planirani referendumi biti nezakoniti."

Glasanje u petak uslijedilo je nakon najave ruskog predsjednika Vladimira Putina da namjerava da pozove još 300.000 vojnika za svoju "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini.

Putin je u televizijskom obraćanju ove nedjelje rekao da je mobilizacija rezervista, koja je uslijedila nakon ukrajinskih dobitaka u kontraofanzivi na sjeveroistoku Ukrajine, neophodna za zaštitu otadžbine i suvereniteta Rusije.

Putin je rekao da Zapad pokušava da oslabi i uništi Rusiju i da će njegova zemlja "koristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju da zaštiti Rusiju i naš narod".

U Moskvi i drugim ruskim gradovima izbili su ulični protesti protiv mobilizacije, a policija je uhapsila 1.300 demonstranata.

Britansko ministarstvo odbrane navelo je u petak u svom obavještajnom izveštaju: "U posljednja tri dana ukrajinske snage su obezbjedile mostobrane na istočnoj obali reke Oskil u oblasti Harkov."

"Na jugu, u Donjeckoj oblasti, borbe su u toku dok ukrajinske snage napadaju grad Liman, istočno od reke Siverski Donjec, koji je Rusija zauzela u maju. Situacija na bojnom polju ostaje složena, ali Ukrajina sada vrši pritisak na teritoriju koju Rusija smatra suštinskom za svoje ratne ciljeve."

Putinova objava o mobilizaciji poništila obećanje narodu da će biti pošteđeni učešća u ratu

Putinova objava o mobilizaciji poništila obećanje narodu da će biti pošteđeni učešća u ratu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:25 0:00

Visoki američki zvaničnici nazivaju Putinovu mobilizaciju znakom slabosti, dodajući kako je očigledno da Rusija ima velikih teškoća što se tiče rata u Ukrajini. Analitičari i stručnjaci govore da će proglas o mobilizaciji povećati opoziciju rat unutar Rusije.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG