Linkovi

Top priča

SAD predale kontrolu nad aerodromom u Bagramu afganistanskim snagama

Pripadnik Afganistanske nacionalne vojske (ANA) sjedi na kontrolnom punktu na putu nedaleko od američke vojne baze u Bagramu, nekih 50 kolometara sjeverno od Kabula, 1. jula 2021.(Foto: AFP)

Američke snage napustile su aerodrom Bagram, glavnu američku bazu u Afganistanu, i predale kontrolu afganistanskim Nacionalnim snagama bezbjednosti (ANDSF) potvrdio je američki odbrambeni zvaničnik za Glas Amerike.

Skoro dvije decenije je baza, 60 kilometara severno od Kabula, služila kao središte američke borbe za uklanjanje talibanskih snaga s vlasti i borbu protiv terorista Al-Kaide odgovornih za ubistvo hiljada Amerikanaca 11. septembra 2001.

Portparol afganistanskog ministarstva odbrane potvrdio je u petak povlačenje svih stranih trupa iz Bagrama.

"Sve koalicione i američke trupe napustile su sinoć vazduhoplovnu bazu Bagram. Baza je predata ANDSF-u", tveetovao je Fawad Aman​. Rekao je da će afganistanske nacionalne odbrambene i sigurnosne snage zaštititi i koristiti bazu u borbi protiv terorizma.

General Austin "Scott" Miller​, komandant američkih snaga u Afganistanu, još uvijek je u zemlji i nadgleda tamošnje američke snage, prema zvaničniku.

"General Milller i dalje zadržava sve mogućnosti i ovlaštenja da zaštiti snage“, rekao je zvaničnik Glasu Amerike, govoreći pod uslovom anonimnosti.

Dodatne američke objave o Afganistanu nisu bile očekivane tokom vikenda, prema zvaničniku. Drugi izvještaji medija sugerišu da bi povlačenje iz Afganistana moglo biti završeno do Dana nezavisnosti SAD u nedjelju, 4. jula.

Portparol talibana, Zabihullah Mujahid, pozdravio je najavu.

"Ovo povlačenje smatramo pozitivnim korakom. Afganistanci se mogu približiti stabilnosti i miru uz potpuno povlačenje stranih snaga", rekao je on za Glas Amerike dodajući da je povlačenje takođe bilo korisno i za SAD i za Afganistance.

Protalibanski nalozi na društvenim mrežama proglasili su pobjedu pobunjenika, čim su u petak počeli da pristižu izvještaji o tome da je američka vojska ispraznila Bagram.

Tamim Asey​, izvršni predsjednik Instituta za ratne i mirovne studije sa sjedištem u Kabulu, rekao je da je aerodrom Bagram ulazna i izlazna tačka, i Sovjeta, i Amerikanaca.

"Kao strateška baza i aerodrom, simbolizuje sve što je pošlo po zlu u američkoj intervenciji u Afganistanu", rekao je Asei za Glas Amerike.

"Njegova veličina i zapovjedništvo na vrhuncu nekada su simbolizovali američku dominaciju u zemlji, a sada prazni kampovi sa opremom kojom Afganistanci ne mogu upravljati niti je održavati jer je preskupa, simbolizuje napuštanje i poraz", primjetio je.

Miller je rekao novinarima u Kabulu u utorak da bezbjednosna situacija "trenutno nije dobra" i upozorio talibane da ne pokušavaju da silom preuzmu kontrolu nad državom.

"Vojno preuzimanje nije u interesu nikoga, sigurno ne za narod Afganistana", rekao je Miller.

Od 1. maja, kada je povlačenje započelo, talibani su udvostručili broj okruga koje kontrolišu, navodi Long War Journal Fondacija za odbranu demokratija. Talibani su zauzeli više od 80 okruga u posljednja dva mjeseca, pa je sada ukupno 157 okruga pod kontrolom talibana.

Bradley Bowman​, stručnjak za odbranu iz FDD-a i afganistanski veteran, rekao je da očekuje da će talibanski dobici zaista značajno ojačati kada se povlačenje završi.

"Bojim se i vjerujem da ćemo se vratiti u Afganistan za nekoliko godina, ako ne i mjeseci", rekao je za Glas Amerike. "Jasno je da je predsjednik Joe Biden donio političku odluku na koju ima pravo kao vrhovni komandant, koja je ignorisala uslove i ignorisala savjete svojih komandanata na terenu."

Bivši šef američke Centralne komande, penzionisani general Joseph Votel rekao je prošlog mjeseca za Glas Amerike da je narativ o "vječnom ratu" u SAD imao veliku ulogu u političkom dijalogu oko odluke o povlačenju, koji je nazvao razočaravajućim.

"Još uvijek imamo snage u Japanu. Još uvijek imamo snage u Koreji decenijama i decenijama nakon završetka sukoba. A razlog što ih imamo je zato što pokazuje našu riješenost, pokazuje našu želju da podržimo naše interese i pokazuje našu snažnu podršku našim partnerima na terenu", rekao je za Glas Amerike.

"Ne mislim da smo u situaciji kada je ovo scenario trenutnog kolapsa, ali afganistanskim snagama će trebati podrška", dodao je on.

Sjedinjene Države obećale su da će i dalje finansijski pomagati afganistansku vojsku, uz pružanje savjeta "izadleka" i podršku u održavanju aviona. NATO je saopštio da će nastaviti da obučava afganistanske snage na lokaciji van Afganistana.

Ali Sjedinjene Države ne planiraju da podržavaju afganistanske snage vazdušnim udarima nakon završetka povlačenja američkih trupa, rekao je general Frank McKenzie​, šef američke Centralne komande, u intervjuu za Glas Amerike prije dve nedjelje. Dodao je da će napadi na terorizam u Afganistanu biti ograničeni na slučajeve kada budu otkriveni planovi za napad na teritoriju SAD ili na teritorije američkih saveznika.

"To bi bio razlog za bilo kakve udare u Afganistanu nakon što odemo, morali bismo da otkrijemo nekoga ko želi da napadne domovinu Sjedinjenih Država, jednog od naših saveznika i partnera", McKenzie je rekao za Glas Amerike.

Na pitanje u utorak da li Sjedinjene Države preispituju svoju strategiju nakon povlačenja kako bi obuhvatila odbrambene udare protiv talibana, portparol Pentagoa John Kirby je odbio da "pretpostavi", ali je naglasio da "nasilje ostaje previsoko".

"Ono što bismo željeli su talibani vraćeni u mirovni proces na vjerodostojan način. I dok vidimo kako se događaji na terenu odvijaju, to sigurno dovodi u pitanje iskrenost njihovih napora da budu legitimni i vjerodostojni učesnik u mirovnom procesu", rekao je on.

Associated Press je prošle nedjelje izvijestio da se očekuje da će oko 650 američkih vojnika ostati u Afganistanu kako bi pružali bezbjednost diplomatama nakon povlačenja, a nekoliko stotina dodatnih američkih snaga ostaće na aerodromu u Kabulu, potencijalno do septembra, kako bi pomagali turskim trupama koje obezbjeđuju aerodrom.

Zvaničnici nisu bili ovlašteni da govore o detaljima povlačenja i davali su izjave za AP pod uslovom anonimnosti.

"Sa Afganistanom se neće postupati kao sa bilo kojom drugom državom u kojoj imamo marince koji obezbjeđuju. Mislim, to je Afganistan i mi razumijemo dinamičnu prirodu tamošnje bezbjednosne pretnje", rekao je u utorak novinarima sekretar za štampu Pentagona John Kirby odbivši da potvrdi određene brojeve.

Ayaz Gul doprinio je pisanju ovog izvještaja.

See all News Updates of the Day

Biden: Amerika će stati u odbranu Tajvana

Arhiv - Tajvanski borbeni avioni Mirage 2000 lete u bliskoj formaciji tokom proslave Nacionalnog dana, u Tajpeju, 10. oktobar 2021.

Sjedinjene Države će stati u odbranu Tajvana i imaju obavezu da brane ostrvo koje Kina smatra za svoju teritoriju, izjavio je predsjednik SAD Joe Biden u četvrtak, što su komentari koji izgledaju kao raskid sa zvaničnom politikom.

"Da, imamo obavezu da to učinimo", rekao je Biden gostujući na CNN-u na pitanje da li će Sjedinjene Države stati u odbranu Tajvana, koji se žali na sve veći vojni i politički pritisak Pekinga da prihvati kineski suverenitet.

Iako je po zakonu Washington obavezan da Tajvanu obezbjedi sredstva za odbranu, on već dugo slijedi politiku "strateške dvosmislenosti" o tome da li će vojno intervenisati da zaštiti Tajvan u slučaju kineskog napada.

U augustu je zvaničnik Bidenove administracije rekao da se politika SAD prema Tajvanu nije promijenila nakon što je predsjednik ukazao da će Sjedinjene Države braniti ostrvo ako bude napadnuto.

Joe Biden
Joe Biden

Biden je rekao da ljudi ne treba da brinu o vojnoj snazi Washingtona jer "Kina, Rusija i ostatak svijeta znaju da smo najmoćnija vojska u historiji svijeta".

"Ono o čemu morate da brinete jeste da li će se oni upustiti u aktivnosti koje bi ih dovele u poziciju u kojoj bi mogli da naprave ozbiljnu grešku", rekao je Biden. "Ne želim hladni rat sa Kinom. Samo želim da Kina shvati da se nećemo povući, da nećemo promijeniti nijedan naš stav."

Vojne tenzije između Tajvana i Kine su najgore u posljednjih više od 40 godina, rekao je ovog mjeseca tajvanski ministar odbrane Chiu Kuo-cheng, dodajući da će Kina biti sposobna da izvede invaziju "punih razmjera" do 2025. godine.

Tajvan poručuje da je nezavisna država i da će braniti svoje slobode i demokratiju.

Kina, pak, smatra da je Tajvan najosjetljivije i najvažnije pitanje u njenim vezama sa Sjedinjenim Državama i osuđuje je ono što naziva "dosluhom" između Washingtona i Tajpeja.

Obraćajući se novinarima ranije u četvrtak, kineski ambasador Ujedinjenih nacija Zhang Jun​ rekao je da njegova zemlja teži "mirnom ponovnom ujedinjenju" sa Tajvanom i da odgovara na "separatističke pokušaje" na ostrvu vladajuće Demokratske napredne stranke.

"Mi nismo izazivač nevolja. Naprotiv, neke zemlje, posebno SAD, preduzimaju opasne akcije, vodeći situaciju u Tajvanskom moreuzu u opasnom pravcu", rekao je on. "Mislim da u ovom trenutku treba da pozovemo Sjedinjene Države da prestanu sa takvom praksom. Uvlačenje Tajvana u rat definitivno nije nikome u interesu. Ne vidim da će Sjedinjene Države time nešto dobiti."

Anketa: Američka globalna pozicija se oporavlja za vrijeme Bidenove administracije

Anketa: Američka globalna pozicija se oporavlja za vrijeme Bidenove administracije
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:22 0:00

Zajedničko saopštenje nakon sastanka Blinken-Borrell: SAD i EU pojačavaju zajednički angažman na Balkanu

Zastave Sjedinjenih Država i Evropske unije.

Nakon nedavnog sastanka između državnog sekretara SAD Antonyja Blinkena i visokog predstavnika Evropske unije (EU) Josepa Borrella, Sjedinjene Države i Evropska unija složile su se da dodatno ojačaju svoj zajednički angažman na Zapadnom Balkanu u podršci napretku regiona na njegovom evropskom putu, navodi se u zajedničkom saopštenju State Departmenta i EU.

"Naglašavamo našu punu podršku procesu proširenja EU. Pristupanje EU, koje je prioritet za čitav Zapadni Balkan, pomaže u konsolidaciji demokratskih institucija, zaštiti osnovnih prava i unapređenju vladavine prava. Ovaj region pripada Evropskoj uniji. Bliža integracija će poboljšati stabilnost i doprinijeti prosperitetu ljudi u regionu. U ovom kontekstu, naglašavamo da bi pristupni pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom trebali da počnu bez odlaganja", navodi se u saopštenju.

State Department dalje navodi da su Sjedinjene Države i EU ujedinjene u "čvrstoj podršci teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine kao i u zajedničkom radu na promociji izborne i ustavne reforme i održavanju funkcionalnosti njenih državnih institucija".

"Ozbiljno smo zabrinuti zbog sve veće retorike podjela u Bosni i Hercegovini. Pozivamo sve strane da poštuju i štite državne institucije, nastave konstruktivan dijalog i preduzmu korake za napredak na putu integracije u EU - uključujući i relevantne reforme. EU i Sjedinjene Države spremne su da olakšaju ove korake", navedeno je u zajedničkoj objavi.

Dalje se naglašava važnost dijaloga uz posredovanje EU, koji je "ključni mehanizam za rešavanje sveobuhvatne normalizacije odnosa između Srbije i Kosova".

"Nakon posljednjih nedjelja napetosti na sjeveru Kosova, ohrabrujemo obe strane da se uključe u kontinuiranu i održivu deeskalaciju i izbjegnu akcije koje ugrožavaju stabilnost. Pozdravljamo i podržavamo angažovanje Kosova u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i ponavljamo da je nasilje nad civilima, novinarima, policijom ili drugim vlastima neprihvatljivo", saopštava State Department.

Pozivaju se i sve političke snage u Crnoj Gori da rade zajedno na očuvanju strateške orijentacije koja odražava želju građana Crne Gore da postignu reforme neophodne kako bi njihove nade u budućnost EU postale stvarnost.

Komisija Predstavničkog doma glasa o preporuci da Stevea Bannona proglasi krivim za nepoštovanje Kongresa

Steve Bannon

Komisija Predstavničkog doma, koja istražuje upad u Capitol 6. januara, u utorak glasa da savjetnika Bijele kuće Stevea Bannona proglasi krivim za nepoštovanje Kongresa, dok bivši predsjednik Donald Trump pokušava da blokira istragu novom tužbom.

Trump je u ponedjeljak tužio kongresnu komisiju tvrdeći da su njeni članovi nelegalno tražili podatke iz Bijele kuće. U tužbi koja je podnijeta okružnom sudu u prijestolnici Washingtonu, navodi se da je materijal koji je tražila komisija pokriven pravnom doktrinom poznatom kao izvršna privilegija, koja štiti povjerljivost određenih komunikacija Bijele kuće.

Međutim, članovi komisije kažu da neće ustuknuti, i da će nastaviti svoj zadatak prikupljanja činjenica i svjedočanstava o upadu Trumpovih pristalica u Kongres, u kome su povrijeđene desetine policajaca.

Članovi komisije, republikanka Liz Cheney​ i demokrata Beni Thompson, naveli su u pisanom saopštenju u odgovor na Trumpovu tužbu da bivši predsjednik pokušava da "odloži i opstruiše" njihovu istragu.

"Teško je zamisliti ubjedljiviji javni interes od pokušaja da se dođe do odgovora o napadu na našu demokratiju i pokušaj da se preokrenu rezultati izbora", saopštili su oni.

Trump je podnio tužbu nakon što je predsjednik Biden odlučio da se odrekne prava da blokira dostavu dokumenata Kongresu - prava koja mu daje izvršna privilegija. Bidenova administracija je navela da je nasilna opsada Capitola prije više od devet mjeseci bila tako izuzetan događaj da zavređuje odricanje od privilegije koja obično štiti komunikacije Bijele kuće.

Trumpova tužba ne odnosi se samo na prvih 125 stranica dokumenata čije je dostavljanje kongresnoj komisiji nedavno dozvolio Biden. Tužba, koja se odnosi na komisiju Predstavničkog doma ali i Nacionalni arhiv, traži poništavanje kompletnog zahtjeva komisije o dostavi dokumenata, navodeći da je suviše širok i suprotan principu podjele vlasti u SAD.

Stotine Trumpovih pristalica upale su u sjedište Kongresa 6. januara u pokušaju da spriječe članove Kongresa da potvrde pobjedu demokratskog predsjednika Bidena. Optužnice su podignute protiv više od 600 osoba.

Predstavnički dom, u kojem su većinu imale demokrate, glasao je za opoziv Trumpa na osnovu optužbe da je podstakao napad vatrenim govorom na skupu svojih pristalica tog dana. Senat je predsjednika oslobodio optužbi.

Za to vrijeme, komisija glasa o preporuci da se Bannon proglasi krivim za nepoštovanje Kongresa zbog odbijanja zahtjeva komisije da svjedoči i dostavi dokumenta. U rezoluciji koja je objavljena u ponedjeljak, komisija ističe da bivši Trumpov savjetnik nema pravne osnove da odbija zahtjeve komisije, iako Trumpov advokat tvrdi da Bannon ne treba da otkriva informacije jer je zaštićen privilegijom položaja u administraciji bivšeg predsjednika.

Bannon je bio privatni građanin kada je razgovarao sa Trumpom prije napada, navodi komisija.

"Gospodin Bannon je, po svemu sudeći, igrao složenu ulogu u događajima 6. januara i građani Amerike imaju pravo da čuju njegove svjedočenje iz prve ruke", napisala je komisija u rezoluciji.

Također je navedeno na koje je sve načine Bannon učestvovao u događajima uoči pobune, uključujući izvještaje da je podsticao Trumpa da se fokusira na 6. januar, dan potvrde elektorskih glasova, i komentare 5. januara da će sljedećeg dana "nastati potpuni haos."

Kada odbor bude glasao o Bannonu, o tom pitanju će glasati cijeli Predstavnički dom, a zatim se proslijeđuje Sekretarijatu za pravosuđe, koji će odlučiti da li da podigne optužnicu.

Preminuo bivši državni sekretar Colin Powell

Arhiv - Colin Powell

General Colin Powell, prvi crnac koji je postao američki državni sekretar, i bivši načelnik združenog generalštaba američkih oružanih snaga, preminuo je u ponedjeljak od komplikacija povezanih sa Covidom-19. Imao je 84 godine.

Njegova porodica objavila je vijest o smrti na Facebooku. "Izgubili smo izuzetnog, nežnog supruga, oca, djecu i velikog Amerikanca", napisali su.

Porodica je navela da je bio potpuno vakcinisan protiv virusa, i zahvalila se osoblju Nacionalnog medicinskog centra Walter Reed, nadomak Washingtona "na brižnom njegovanju" Powella u njegovim posljednjim danima. Powell je imao druge zdravstvene probleme, uključujući i Parkinsonovu bolest, prenose američki mediji.

Colin Powell je bio sin imigranata sa Jamajke i veteran Vijetnamskog rata. Bio je državni sekretar od 2001. do 2005. za vrijeme prvog mandata republikanskog predsjednika Georgea Busha.

Prije toga, kao general sa četiri zvjezdice i veteran sa 35 godina službe, bio je vojni lider Pentagona, načelnik Združenih generalštaba od 1989. do 1993. za vrijeme Bushovog oca, predsjednika Georgea H.W. Busha. U toj ulozi je nadzirao američku invaziju na Panamu, a kasnije i invaziju na Kuvajt protiv iračke armije, 1991.

Arhiv - 11. februara 1991. predsednik George H. W. Bush i general Colin Powell, načelnik združenog generalštaba oružanih snaga ispred Bijele kuće.
Arhiv - 11. februara 1991. predsednik George H. W. Bush i general Colin Powell, načelnik združenog generalštaba oružanih snaga ispred Bijele kuće.

Međutim, njegovo naslijeđe je zauvijek narušeno kada je 2003. izašao pred Savjet bezbjednosti UN kao državni sekretar i obrazložio američke razloge za rat protiv Iraka. Pozvao se na netačne informacije da je Saddam Hussein nagomilao oružje za masovno uništenje. Iračke tvrdnje da nemaju takvo oružje su "mreža laži", rekao je tada Powell svjetskoj organizaciji.

Državni sekretar je privatno upozoravao Busha o ogromnim teškoćama invazije i okupacije Iraka. Međutim, kao najuvaženiji član Bushovog kabineta na globalnom nivou, pristao je da javno iznese argumente za rat, kako bi pridobio međunarodnu podršku.

U intervjuu za AP napisao je da su SAD, ako se sve uzme u obzir, postigle uspjeh u Iraku. "Mislim da smo imali puno uspjeha", rekao je. "Užasni irački diktator je smijenjen."

Colin Powell, umjereni republikanac i pragmatista, razmatrao je predsjedničku kandidaturu kako bi postao prvi afroamerički predsjednik 1996. godine, ali je odustao zbog strahova svoje supruge Alme za njegovu bezbjednost. 2008. godine, raskinuo je sa svojom partijom da bi podržao kandidaturu demokrate Baracka Obame.

Powell je odrastao u siromašnoj četvrti u New Yorku. "Moja priča je priča o jednom crnom dječaku bez velike perspektive, dječaku iz imigrantske porodice bez većih sredstava, koji je odrastao u Južnom Bronxu", napisao je u svojoj autobiografiji "Moje američko putovanje" 1995.

"Jedan od najvećih lidera"

Predsjednik George Bush u ponedjeljak je saopštio da su on i bivša prva dama Laura Bush "duboko ožalošćeni" zbog smrti Powella.

"Bio je sjajan javni službenik i poštovan u zemlji i inostranstvu", napisao je Bush. "Što je još važnije, bio je porodični čovjek i prijatelj."

Američki sekretar za odbranu Lloyd Austin je poručio: "Svijet je izgubio jednog od najvećih lidera koje smo ikada vidjeli. Alma je izgubila divnog muža, porodica izuzetnog oca a ja sam izgubio izuzetnog ličnog prijatelja i mentora. Bio je moj mentor više godina i uvijek sam mogao da mu se obratim kada sam imao dileme. Uvijek bi mi dao dobar savjet."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG