Najnovije
SAD predale kontrolu nad aerodromom u Bagramu afganistanskim snagama
Američke snage napustile su aerodrom Bagram, glavnu američku bazu u Afganistanu, i predale kontrolu afganistanskim Nacionalnim snagama bezbjednosti (ANDSF) potvrdio je američki odbrambeni zvaničnik za Glas Amerike.
Skoro dvije decenije je baza, 60 kilometara severno od Kabula, služila kao središte američke borbe za uklanjanje talibanskih snaga s vlasti i borbu protiv terorista Al-Kaide odgovornih za ubistvo hiljada Amerikanaca 11. septembra 2001.
Portparol afganistanskog ministarstva odbrane potvrdio je u petak povlačenje svih stranih trupa iz Bagrama.
"Sve koalicione i američke trupe napustile su sinoć vazduhoplovnu bazu Bagram. Baza je predata ANDSF-u", tveetovao je Fawad Aman. Rekao je da će afganistanske nacionalne odbrambene i sigurnosne snage zaštititi i koristiti bazu u borbi protiv terorizma.
General Austin "Scott" Miller, komandant američkih snaga u Afganistanu, još uvijek je u zemlji i nadgleda tamošnje američke snage, prema zvaničniku.
"General Milller i dalje zadržava sve mogućnosti i ovlaštenja da zaštiti snage“, rekao je zvaničnik Glasu Amerike, govoreći pod uslovom anonimnosti.
Dodatne američke objave o Afganistanu nisu bile očekivane tokom vikenda, prema zvaničniku. Drugi izvještaji medija sugerišu da bi povlačenje iz Afganistana moglo biti završeno do Dana nezavisnosti SAD u nedjelju, 4. jula.
Portparol talibana, Zabihullah Mujahid, pozdravio je najavu.
"Ovo povlačenje smatramo pozitivnim korakom. Afganistanci se mogu približiti stabilnosti i miru uz potpuno povlačenje stranih snaga", rekao je on za Glas Amerike dodajući da je povlačenje takođe bilo korisno i za SAD i za Afganistance.
Protalibanski nalozi na društvenim mrežama proglasili su pobjedu pobunjenika, čim su u petak počeli da pristižu izvještaji o tome da je američka vojska ispraznila Bagram.
Tamim Asey, izvršni predsjednik Instituta za ratne i mirovne studije sa sjedištem u Kabulu, rekao je da je aerodrom Bagram ulazna i izlazna tačka, i Sovjeta, i Amerikanaca.
"Kao strateška baza i aerodrom, simbolizuje sve što je pošlo po zlu u američkoj intervenciji u Afganistanu", rekao je Asei za Glas Amerike.
"Njegova veličina i zapovjedništvo na vrhuncu nekada su simbolizovali američku dominaciju u zemlji, a sada prazni kampovi sa opremom kojom Afganistanci ne mogu upravljati niti je održavati jer je preskupa, simbolizuje napuštanje i poraz", primjetio je.
Miller je rekao novinarima u Kabulu u utorak da bezbjednosna situacija "trenutno nije dobra" i upozorio talibane da ne pokušavaju da silom preuzmu kontrolu nad državom.
"Vojno preuzimanje nije u interesu nikoga, sigurno ne za narod Afganistana", rekao je Miller.
Od 1. maja, kada je povlačenje započelo, talibani su udvostručili broj okruga koje kontrolišu, navodi Long War Journal Fondacija za odbranu demokratija. Talibani su zauzeli više od 80 okruga u posljednja dva mjeseca, pa je sada ukupno 157 okruga pod kontrolom talibana.
Bradley Bowman, stručnjak za odbranu iz FDD-a i afganistanski veteran, rekao je da očekuje da će talibanski dobici zaista značajno ojačati kada se povlačenje završi.
"Bojim se i vjerujem da ćemo se vratiti u Afganistan za nekoliko godina, ako ne i mjeseci", rekao je za Glas Amerike. "Jasno je da je predsjednik Joe Biden donio političku odluku na koju ima pravo kao vrhovni komandant, koja je ignorisala uslove i ignorisala savjete svojih komandanata na terenu."
Bivši šef američke Centralne komande, penzionisani general Joseph Votel rekao je prošlog mjeseca za Glas Amerike da je narativ o "vječnom ratu" u SAD imao veliku ulogu u političkom dijalogu oko odluke o povlačenju, koji je nazvao razočaravajućim.
"Još uvijek imamo snage u Japanu. Još uvijek imamo snage u Koreji decenijama i decenijama nakon završetka sukoba. A razlog što ih imamo je zato što pokazuje našu riješenost, pokazuje našu želju da podržimo naše interese i pokazuje našu snažnu podršku našim partnerima na terenu", rekao je za Glas Amerike.
"Ne mislim da smo u situaciji kada je ovo scenario trenutnog kolapsa, ali afganistanskim snagama će trebati podrška", dodao je on.
Sjedinjene Države obećale su da će i dalje finansijski pomagati afganistansku vojsku, uz pružanje savjeta "izadleka" i podršku u održavanju aviona. NATO je saopštio da će nastaviti da obučava afganistanske snage na lokaciji van Afganistana.
Ali Sjedinjene Države ne planiraju da podržavaju afganistanske snage vazdušnim udarima nakon završetka povlačenja američkih trupa, rekao je general Frank McKenzie, šef američke Centralne komande, u intervjuu za Glas Amerike prije dve nedjelje. Dodao je da će napadi na terorizam u Afganistanu biti ograničeni na slučajeve kada budu otkriveni planovi za napad na teritoriju SAD ili na teritorije američkih saveznika.
"To bi bio razlog za bilo kakve udare u Afganistanu nakon što odemo, morali bismo da otkrijemo nekoga ko želi da napadne domovinu Sjedinjenih Država, jednog od naših saveznika i partnera", McKenzie je rekao za Glas Amerike.
Na pitanje u utorak da li Sjedinjene Države preispituju svoju strategiju nakon povlačenja kako bi obuhvatila odbrambene udare protiv talibana, portparol Pentagoa John Kirby je odbio da "pretpostavi", ali je naglasio da "nasilje ostaje previsoko".
"Ono što bismo željeli su talibani vraćeni u mirovni proces na vjerodostojan način. I dok vidimo kako se događaji na terenu odvijaju, to sigurno dovodi u pitanje iskrenost njihovih napora da budu legitimni i vjerodostojni učesnik u mirovnom procesu", rekao je on.
Associated Press je prošle nedjelje izvijestio da se očekuje da će oko 650 američkih vojnika ostati u Afganistanu kako bi pružali bezbjednost diplomatama nakon povlačenja, a nekoliko stotina dodatnih američkih snaga ostaće na aerodromu u Kabulu, potencijalno do septembra, kako bi pomagali turskim trupama koje obezbjeđuju aerodrom.
Zvaničnici nisu bili ovlašteni da govore o detaljima povlačenja i davali su izjave za AP pod uslovom anonimnosti.
"Sa Afganistanom se neće postupati kao sa bilo kojom drugom državom u kojoj imamo marince koji obezbjeđuju. Mislim, to je Afganistan i mi razumijemo dinamičnu prirodu tamošnje bezbjednosne pretnje", rekao je u utorak novinarima sekretar za štampu Pentagona John Kirby odbivši da potvrdi određene brojeve.
Ayaz Gul doprinio je pisanju ovog izvještaja.
See all News Updates of the Day
Trump nominovao novog čelnika USAGM, agencije pod čijim je okriljem i Glas Amerike
Predsjednik Donald Trump imenovao je konzervativnog aktivistu i pisca L. Brenta Bozella III za šefa Američke agencije za globalne medije (USAGM), koja nadgleda pet međunarodnih medijskih subjekata koje finansira Vlada SAD, uključujući Glas Amerike.
"Kao osnivač i predsjednik Centra za istraživanje medija već 38 godina, malo ko razumije globalni medijski pejzaž u štampi, televiziji i online prostoru bolje od Brenta", objavio je Trump na svojoj platformi Truth Social Media u srijedu uveče.
Pored Glasa Amerike, USAGM nadgleda Bliskoistočne radiodifuzne mreže, Radio Slobodnu Evropu/Radio Slobodu, Radio Slobodnu Aziju i Kancelariju za radiodifuziju na Kubi.
Još jedan požar u Los Angelesu, naređena evakuacija
U području sjeverno od Los Angelesa izbio je šumski požar koji se veoma brzo širi, pa je naređena hitna evakuacija stanovništva. Snažni vjetrovi ponovo prijete jugu Kalifornije, a kiša je moguća tek za vikend.
Požar Hughes izbio je u srijedu ujutro u okolini jezera Castaic, oko 40 kilometara sjeverno od Pacific Palisadesa i Altadene, gdje već treću nedjelju gori vatra.
Vatrogasci na tlu, kao i avioni iz vazduha, pokušavaju da ugase vatru koju raspiruje vjetar.
"Biće još jedna runda rizičnih uslova za požar na jugu Kalifornije", rekao je Todd Hall iz Nacionalne meterolorške službe. "A već djeluje da je oboren rekord."
Za vikend postoji 60 do 80 odsto šanse da na jugu Kalifornije padne malo kiše, na većini područja se procenjuje da neće pasti više od 0,8 centimetara, kaže Ryan Kittell iz Meteorološke službe Los Angelesa.
Više padavina očekuje se ako bude prognoziranih oluja sa grmljavinom.
Vatrogasne ekipe spremaju vreće sa pijeskom, a lokalni radnici instaliraju barijere i čiste odvodne cijevi i kanale.
Ovakve mjere su potrebne jer je u Montecitu, oko 130 kilometara od Los Angelesa, oluja uzokovala klizište, jer je vegetacija na brdu iznad grada bila sagorjela od požara. U klizištu 2018. godine stradale su 23 osobe, a stotinama su oštećene kuće.
Upozorenja na opasnost od požara produžena su do četvrtka uveče na okruge Los Angeles i Ventura. Zvaničnike i dalje brinu požari u Pacific Palisades i Altadeni.
Nadležni su apelovali na građane da se spakuju za hitne situacije i da budu spremni da se brzo evakuišu ako bude potrebe.
Upozorenja su izdata i na loš kvalitet vazduha zbog pepela, dok pušu vjetrovi Santa Ana.
U požarima u Los Angelesu do sada je stradalo najmanje 28 ljudi, a izgorjelo je više od 14.000 objekata. Za sada, vatrogasci drže 68 odsto požara u Pacific Palisadesu pod kontrolom, a požar kod Altadene je pod kontrolom 91 odsto.
Šef okruga Los Angelesa Robert Luna kazao je da se aktivno traga za 22 nestalih.
Uzroci smrtonosnih požara i dalje se istražuju. Za sada je podnijeto nekoliko privatnih tužbi protiv kompnaije za snabdijevanje strujom Edison, gdje se navodi da je njihova oprema uzrokovala požare.
Predsjednik Donald Trump, koji je kritikovao odgovor kalifornijskih demokratskih vlasti na požare, rekao je da će otputovati u Los Angeles u petak.
Zašto Izrael interveniše na Zapadnoj obali za vrijeme primirja u Gazi?
U danima nakon što je na snagu stupio dogovor o prekidu vatre u Gazi, Izrael je lansirao veliku vojnu operaciju na okupiranoj Zapadnoj obali, a pojedini jevrejski doseljenici su upali u palestinska naselja.
Ovo se dešava u trenutku kada se izraelski premijer Benjamin Netanyahu suočava sa rastućim pritiskom svojih ekstremno desničarskih partnera, pošto se saglasio sa primirjem sa Hamasom, i oslobađanjem talaca u zamenu za palestinske zatvorenike.
Američki predsjednik Donald Trump je istovremeno ukinuo sankcije koje je Bidenova administracija uvela protiv jevrejskih doseljenika na Zapadnoj obali koji su optuženi za nasilje nad Palestincima.
Ove okolnosti bi mogle da ugroze prekid vatre između Izraela i Hamasa koji bi trebalo da traje šest nedjelja, tokom kojih bi trebalo da budu oslobođene desetine talaca i stotine palestinskih zatvorenika - koji će se uglavnom vraćati na Zapadnu obalu.
Izrael je okupirao Zapadnu obalu, Gazu i Jerusalim 1967. godine tokom Bliskoistočnog rata. Palestinci žele sve tri teritorije za svoju buduću državu. Eskalacija na jednoj se lako prelije na drugu teritoriju, a sada podgrijava i strahove da se druga faza pregovora o primirju u Gazi, koja tek treba da uslijedi, nikada i neće desiti.
Vojna racija
Desetine maskiranih muškaraca prošlo je kroz dva palestinska sela na sjeveru Zapadne obale, gdje su kamenovali i palili kuće, kažu lokalni zvaničnici. Crveni polumjesec je prijavio da je 12 osoba prebijeno ili ranjeno.
Izraelske snage su izvele raciju na drugim dijelovima Zapadne obale, gdje se, kažu, nalaze osumnjičeni da su bacali bombe na izraelska vozila. Rečeno je da je nekoliko uhapšenih odvedeno na ispitivanje, a video snimci pokazuju da su desetine sprovođene niz ulice.
Izraelska vojska je u utorak otpočela veliku vojnu operaciju u gradu Jenin, gdje su se proteklih godina redovno sukobljavali sa palestinskim militantima.
Najmanje devetero Palestinaca je ubijeno, uključujući i 16-godišnjaka, a 40 ih je ranjeno, saopštilo je palestinsko Ministarstvo zdravlja. Vojska je saopštila da je izvela vazdušne napade i uklanjala bombe na putu, te da je "pogođeno" 10 militanata, iako nije jasno šta to tačno znači.
Palestinci koji tamo žive prijavljuju snažnije prisustvo izraelskih snaga na kontrolnim punktovima širom Zapadne obale.
Izrael saopštava da su u porastu prijetnje njegovim građanima koje dolaze sa Zapadne obale. Palestinski napadači su nedavno otvorili vatru na vozače koji su tuda prolazili, i usmrtili troje Izraelaca.
Izraelski ministar odbrane Israel Katz rekao je da je operacija u Jeninu dio šire borbe protiv Irana i njegovih savezničkih milicija u regionu. Palestinci operaciju vide kao širenje jevrejskih naselja i način da Izrael preuzme kontrolu nad tom teritorijom, gdje 3 miliona Palestinaca živi pod izraelskom vojnom upravom, dok palestinske vlasti upravljaju gradovima.
Organizacije za ljudska prava to nazivaju oblikom aparthejda, jer više od pola miliona jevrejskih doseljenika ima prava jednaka izraelskim državljanima. Izrael to negira.
Nezadovoljstvo Netanyahuovih partnera
Otkako je pristao na prekid vatre, Netanyahu se bori sa nezadovoljstvom ultranacionalista unutar svoje koalicije. Dogovor sa Hamasom podrazumijeva i povlačenje izraelskih snaga iz Gaze i oslobađanje stotina palestinskih zatvorenika, uključujući i ekstremiste osuđene za ubistva.
Jedan koalicioni partner podnio je ostavku na dan stupanja prekida vatre na snagu. Ministar finansija prijetio je da će otići ako Izrael ne počne ponovo rat poslije prve faze koja bi trebalo da se završi u martu.
Oni žele da Izrael anektira Zapadnu obalu i da ponovo izgradi naselja u Gazi, i da ohrabri, kako kažu, dobrovoljnu migraciju velikog broja Palestinaca.
Povratak Trumpa
Trumpov dolazak u Bijelu kuću može politički da spasi Netanyahua.
Predsjednik SAD, koji je bezrezervno podržavao Izrael u prethodnom mandatu, okružio se ljudima koji podržavaju jevrejska naselja na Zapadnoj obali. Neki podržavaju i tvrdnje doseljenika da imaju pravo po Bibliji da žive tu, zbog jevrejskog kraljevstva koje je nekada tu postojalo.
Međunarodna zajednica naselja uglavnom smatra nelegalnim.
Trump je prvog dana na dužnosti potpisao i uredbu kojom se ukidaju sankcije koje je Bidenova administracija uvela za jevrejske doseljenike i ekstremiste optužene za nasilje nad Palestincima.
Sankcije, iako su imale malo efekta, bile su jedan od konkretnijih koraka Bidenove administracije protiv bliskog američkog saveznika. SAD su Izraelu dale vojnu pomoć vrijednu više milijardi dolara.
Trump je preuzeo zasluge za primirje u Gazi kada je dogovor postignut, ali je ove nedjelje rekao da "nije siguran da će se održati" i signalizirao da će podržati izraelske akcije u Gazi.
SAD i Kina pomažu Sejšelima u borbi protiv problema sa drogom
Smješteni u Indijskom okeanu, uz istočnu obalu Afrike, Sejšeli su ključna ruta za krijumčarenje heroina. Osim toga, i jedna su od nacija koja ima najveću upotrebu heroina po glavi stanovnika u svijetu. Ovaj strateški lociran arhipelag je, također, mjesto gdje se SAD i Kina bore za utjecaj. Priču sa glavnog ostrva Mahe i detaljima kako se nosi s ovim problemom, te šta SAD i Kina čine da pomognu, donosi Kate Bartlett.
Napadač od 17 godina ubio učenicu i sebe u školi u Nashvilleu
Sedamnaestogodišnji napadač se ubio nakon što je ubio učenicu u pucnjavi u srednjoj školi u Nashvilleu, saopštila je policija. Dvoje ranjenih u pucnjavi u srednjoj školi u Antiochiji su u bolnici, rekao je Don Aaron, portparol policijske uprave u Nashvilleu.
Aaron je rekao da su u zgradi bila dva pripadnika školskog obezbjeđenja kada se dogodila pucnjava. Nisu bili u neposrednoj blizini kafeterije u kojoj se dogodio napad, a kada su sišli, pucnjava je prestala, a napadač se ubio, rekao je Aaron.
Škola ima oko 2.000 učenika i nalazi se oko 16 kilometara jugoistočno od centra grada.
Školski zvaničnici mole roditelje da ne idu u srednju školu po svoju djecu. Od njih je zatraženo da odu u obližnju bolnicu.
Školske pucnjave su se dešavale već u Nashvilleu. U martu 2023. napadač je ubio tri devetogodišnjaka i tri odrasle osobe u privatnoj hrišćanskoj osnovnoj školi u gradu.