Najnovije
SAD predale kontrolu nad aerodromom u Bagramu afganistanskim snagama
Američke snage napustile su aerodrom Bagram, glavnu američku bazu u Afganistanu, i predale kontrolu afganistanskim Nacionalnim snagama bezbjednosti (ANDSF) potvrdio je američki odbrambeni zvaničnik za Glas Amerike.
Skoro dvije decenije je baza, 60 kilometara severno od Kabula, služila kao središte američke borbe za uklanjanje talibanskih snaga s vlasti i borbu protiv terorista Al-Kaide odgovornih za ubistvo hiljada Amerikanaca 11. septembra 2001.
Portparol afganistanskog ministarstva odbrane potvrdio je u petak povlačenje svih stranih trupa iz Bagrama.
"Sve koalicione i američke trupe napustile su sinoć vazduhoplovnu bazu Bagram. Baza je predata ANDSF-u", tveetovao je Fawad Aman. Rekao je da će afganistanske nacionalne odbrambene i sigurnosne snage zaštititi i koristiti bazu u borbi protiv terorizma.
General Austin "Scott" Miller, komandant američkih snaga u Afganistanu, još uvijek je u zemlji i nadgleda tamošnje američke snage, prema zvaničniku.
"General Milller i dalje zadržava sve mogućnosti i ovlaštenja da zaštiti snage“, rekao je zvaničnik Glasu Amerike, govoreći pod uslovom anonimnosti.
Dodatne američke objave o Afganistanu nisu bile očekivane tokom vikenda, prema zvaničniku. Drugi izvještaji medija sugerišu da bi povlačenje iz Afganistana moglo biti završeno do Dana nezavisnosti SAD u nedjelju, 4. jula.
Portparol talibana, Zabihullah Mujahid, pozdravio je najavu.
"Ovo povlačenje smatramo pozitivnim korakom. Afganistanci se mogu približiti stabilnosti i miru uz potpuno povlačenje stranih snaga", rekao je on za Glas Amerike dodajući da je povlačenje takođe bilo korisno i za SAD i za Afganistance.
Protalibanski nalozi na društvenim mrežama proglasili su pobjedu pobunjenika, čim su u petak počeli da pristižu izvještaji o tome da je američka vojska ispraznila Bagram.
Tamim Asey, izvršni predsjednik Instituta za ratne i mirovne studije sa sjedištem u Kabulu, rekao je da je aerodrom Bagram ulazna i izlazna tačka, i Sovjeta, i Amerikanaca.
"Kao strateška baza i aerodrom, simbolizuje sve što je pošlo po zlu u američkoj intervenciji u Afganistanu", rekao je Asei za Glas Amerike.
"Njegova veličina i zapovjedništvo na vrhuncu nekada su simbolizovali američku dominaciju u zemlji, a sada prazni kampovi sa opremom kojom Afganistanci ne mogu upravljati niti je održavati jer je preskupa, simbolizuje napuštanje i poraz", primjetio je.
Miller je rekao novinarima u Kabulu u utorak da bezbjednosna situacija "trenutno nije dobra" i upozorio talibane da ne pokušavaju da silom preuzmu kontrolu nad državom.
"Vojno preuzimanje nije u interesu nikoga, sigurno ne za narod Afganistana", rekao je Miller.
Od 1. maja, kada je povlačenje započelo, talibani su udvostručili broj okruga koje kontrolišu, navodi Long War Journal Fondacija za odbranu demokratija. Talibani su zauzeli više od 80 okruga u posljednja dva mjeseca, pa je sada ukupno 157 okruga pod kontrolom talibana.
Bradley Bowman, stručnjak za odbranu iz FDD-a i afganistanski veteran, rekao je da očekuje da će talibanski dobici zaista značajno ojačati kada se povlačenje završi.
"Bojim se i vjerujem da ćemo se vratiti u Afganistan za nekoliko godina, ako ne i mjeseci", rekao je za Glas Amerike. "Jasno je da je predsjednik Joe Biden donio političku odluku na koju ima pravo kao vrhovni komandant, koja je ignorisala uslove i ignorisala savjete svojih komandanata na terenu."
Bivši šef američke Centralne komande, penzionisani general Joseph Votel rekao je prošlog mjeseca za Glas Amerike da je narativ o "vječnom ratu" u SAD imao veliku ulogu u političkom dijalogu oko odluke o povlačenju, koji je nazvao razočaravajućim.
"Još uvijek imamo snage u Japanu. Još uvijek imamo snage u Koreji decenijama i decenijama nakon završetka sukoba. A razlog što ih imamo je zato što pokazuje našu riješenost, pokazuje našu želju da podržimo naše interese i pokazuje našu snažnu podršku našim partnerima na terenu", rekao je za Glas Amerike.
"Ne mislim da smo u situaciji kada je ovo scenario trenutnog kolapsa, ali afganistanskim snagama će trebati podrška", dodao je on.
Sjedinjene Države obećale su da će i dalje finansijski pomagati afganistansku vojsku, uz pružanje savjeta "izadleka" i podršku u održavanju aviona. NATO je saopštio da će nastaviti da obučava afganistanske snage na lokaciji van Afganistana.
Ali Sjedinjene Države ne planiraju da podržavaju afganistanske snage vazdušnim udarima nakon završetka povlačenja američkih trupa, rekao je general Frank McKenzie, šef američke Centralne komande, u intervjuu za Glas Amerike prije dve nedjelje. Dodao je da će napadi na terorizam u Afganistanu biti ograničeni na slučajeve kada budu otkriveni planovi za napad na teritoriju SAD ili na teritorije američkih saveznika.
"To bi bio razlog za bilo kakve udare u Afganistanu nakon što odemo, morali bismo da otkrijemo nekoga ko želi da napadne domovinu Sjedinjenih Država, jednog od naših saveznika i partnera", McKenzie je rekao za Glas Amerike.
Na pitanje u utorak da li Sjedinjene Države preispituju svoju strategiju nakon povlačenja kako bi obuhvatila odbrambene udare protiv talibana, portparol Pentagoa John Kirby je odbio da "pretpostavi", ali je naglasio da "nasilje ostaje previsoko".
"Ono što bismo željeli su talibani vraćeni u mirovni proces na vjerodostojan način. I dok vidimo kako se događaji na terenu odvijaju, to sigurno dovodi u pitanje iskrenost njihovih napora da budu legitimni i vjerodostojni učesnik u mirovnom procesu", rekao je on.
Associated Press je prošle nedjelje izvijestio da se očekuje da će oko 650 američkih vojnika ostati u Afganistanu kako bi pružali bezbjednost diplomatama nakon povlačenja, a nekoliko stotina dodatnih američkih snaga ostaće na aerodromu u Kabulu, potencijalno do septembra, kako bi pomagali turskim trupama koje obezbjeđuju aerodrom.
Zvaničnici nisu bili ovlašteni da govore o detaljima povlačenja i davali su izjave za AP pod uslovom anonimnosti.
"Sa Afganistanom se neće postupati kao sa bilo kojom drugom državom u kojoj imamo marince koji obezbjeđuju. Mislim, to je Afganistan i mi razumijemo dinamičnu prirodu tamošnje bezbjednosne pretnje", rekao je u utorak novinarima sekretar za štampu Pentagona John Kirby odbivši da potvrdi određene brojeve.
Ayaz Gul doprinio je pisanju ovog izvještaja.
See all News Updates of the Day
Stotine ljudi povrijeđeno širom Libana nakon što su eksplodirali njihovi ručni pejdžeri
Zvaničnik Hezbolaha kaže za AP da je „nekoliko stotina” ljudi, uključujući članove grupe, povrijeđeno u različitim dijelovima Libana kada su eksplodirali njihovi ručni pejdžeri.
Rekao je da je nekoliko boraca Hezbolaha također ranjeno u Siriji kada su pejdžeri koje su nosili eksplodirali.
Povrijeđen je iranski ambasador u Libanu, javlja AP, pozivajući se na iranske medije.
Visoki vojni obavještajni službenik i zvaničnik libanonske grupe koji poznaje situaciju, a obojica su govorili pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti situacije, rekli su da su pejdžeri koje su nosili pripadnici Hezbolaha detonirani. Drugi zvaničnik je rekao da se vjeruje da se radi o izraelskom napadu.
Državna Nacionalna novinska agencija izvijestila je da je u južnim predgrađima Bejruta i drugim područjima „sistem ručnih pejdžera detoniran korištenjem napredne tehnologije”. Nije odmah bilo jasno da li su ljudi poginuli.
Zvaničnik, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, jer nije bio ovlašten da razgovara s medijima, rekao je da su eksplozije rezultat „operacije koja je ciljala te uređaje”.
„Neprijatelj (Izrael) stoji iza ovog sigurnosnog incidenta”, rekao je zvaničnik, ne objašnjavajući detalje.
Dodao je da su novi pejdžeri koje su nosili pripadnici Hezbolaha imali litijumske baterije koje su očigledno eksplodirale. Litijumske baterije, kada se pregriju, mogu se dimiti, topiti, pa čak i zapaliti.
AP je kontaktirao izraelsku vojsku i oni su odbili da komentarišu.
Incident dolazi u vrijeme pojačanih tenzija između Libana i Izraela. Libanska militantna grupa Hezbolah i izraelske snage sukobljavaju se gotovo svakodnevno više od 11 mjeseci u pozadini rata između Izraela i saveznika Hezbolaha Hamasa u Gazi.
U sukobima su poginule stotine u Libanu i desetine u Izraelu, a desetine hiljada raseljenih sa obe strane granice.
Fotografije i video snimci iz južnih predgrađa Bejruta koji su kružili društvenim mrežama i lokalnim medijima prikazuju ljude kako leže na pločniku s ranama na rukama ili blizu džepova pantalona.
Novi pokušaj atentata na Trumpa naglašava opterećenje agenata
Dva mjeseca nakon što je Donald Trump za dlaku preživio pokušaj atentata, naoružani muškarac se skrivao neotkriven skoro 12 sati na rubu golf terena na kojem je Trump igrao u nedjelju pod zaštitom Tajne službe.
Kako predsjednički izbori 2024. ulaze u posljednji dio kampanje, američka Tajna služba radi s oko 400 zaposlenih manje nego što je Kongres odobrio, pokazuju vladini zapisi.
Problem vjerovatno neće biti riješen prije izbora 5. novembra, jer je Agenciji obično potrebno više od 200 dana da popuni otvorena radna mjesta.
Otkako je predsjednik Joe Biden okončao svoju kandidaturu za reizbor u julu, a potpredsjednica Kamala Harris preuzela je mjesto demokratskog predsjedničkog kandidata u teškoj utrci protiv republikanca Trumpa, Tajna služba je morala proširiti svoje zaštitno pokrivanje na širu grupu zvaničnika.
To je Agenciji nanijelo neviđeno opterećenje, prema intervjuima s tri bivša agenta Tajne službe i bivšim šefom odjela koji je nadzire.
"Tempo, očekivanja, pritisak nikada nisu bili gori nego što je sada", rekao je Kenneth Valentine, bivši agent u telefonskom intervjuu.
Trumpova želja da igra golf, privatno, u jednom od svojih klubova na Floridi u nedjelju, također je značila da agenti nisu izvršili rutinsko istraživanje mjesta koje bi ih moglo navesti da pronađu naoružanog napadača prije nego što se Trump približio na nekoliko stotina metara od mjesta gdje se nalazio čovjek se satima skrivao, s hranom, u blizini pete rupe Trump International golf terena.
Vršilac dužnosti direktora tajne službe Ronald Rowe - koji je stupio u svoju ulogu u julu kada je bivši čelnica Agencije dala ostavku nakon što je Trump za dlaku preživio prvi pokušaj atentata - kaže da njegovi agenti već rade pod visokim nivoom stresa.
Demokrate i republikanci u Kongresu kažu da bi mogli potpisati dodatna sredstva u narednim sedmicama. Ali to će kratkoročno učiniti malo da popravi nedostatak osoblja koji prisiljava agente da rade dugo u situacijama pod pritiskom.
Rizik od neuspjeha je postao jasan 13. jula, kada je naoružani napadač ispalio šest hitaca sa vrha zgrade na Trumpovom skupu u Pensilvaniji, ubivši učesnika skupa i okrznuvši Trumpovo uho.
Agenti Tajne službe brzo su odvezli Trumpa na sigurno i ubili napadača, ali čelnici Agencije priznaju da on uopće nije trebao pucati.
Rowe je rekao zakonodavcima 30. jula da se "stidi" zbog sigurnosnih propusta u incidentu.
U nedjelju je agent Tajne službe uočio osumnjičenog naoružanog napadača na golf terenu u Floridi, ugledavši cijev puške u stilu AK-47. Agent je otvorio vatru, otjeravši ga prije nego što je imao direktan pogled na Trumpa ili je mogao ispaliti hitac.
Osumnjičeni, Ryan Routh, uhapšen je ubrzo nakon toga.
Ipak, sigurnosni stručnjaci postavljaju pitanje zašto ga agencija nije ranije pronašla.
"Kako napredni tim nije primijetio Routha? Da li je (Tajna služba) koristila dron iznad golf terena? Psi? Ako nije, zašto ne?" rekla je Lora Ries, koja je nadgledala Tajnu službu kao visoka zvaničnica američkog Ministarstva za unutrašnju sigurnost za vrijeme Trumpove administracije.
Rowe je rekao novinarima da Trumpov nedjeljni izlazak na golf nije bio najavljen za javnost. To je značilo da Agencija nije prethodno izvršila intenzivnu sigurnosnu provjeru.
Trumpova sklonost igranju golfa na vlastitim terenima, koji su otvoreni za članove, stvara veće sigurnosne izazove od bivših predsjednika poput Baracka Obame i Billa Clintona, koji su obično igrali na vojnim terenima koji bi mogli biti zatvoreni za javnost, kažu bivši agenti.
Trump je u ponedjeljak rekao da želi više agenata da ga štite. Kao kandidat i bivši predsjednik, ima manje agenata od postojećeg predsjednika.
Tajna služba je u februaru zapošljavala 7.879 ljudi, najnoviji dostupni podaci.
To prati plan koji je prethodni direktor agencije, James Murray, iznio Kongresu 2022. godine, kada je rekao da namjerava imati 8.305 zaposlenih u roku od godinu dana i 10.000 do 2027. godine.
Iako je Kongres ove godine povećao budžet Tajne službe za devet posto, Agencija ne može brzo popuniti osoblje.
Agencija se također borila posljednjih godina da zadrži agente dok im se nude unosniji poslovi u privatnom sektoru, rekao je on.
"Tajna služba nema resurse, nema ljudstva", rekao je bivši agent Bill Gage u intervjuu.
BiH: Vojska će prevoziti glasačke listiće u oktobru
Ministar obrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez donio je 17. septembra odluku prema kojoj će se izborni materijal za lokalne izbore prevoziti vozilima Oružanih snaga BiH.
Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine nema osiguran transport glasačkih listića i ostale dokumentacije. Nakon dva tendera za usluge transporta izbornog materijala u 142 izborne jedinice, vrijednosti oko 100.000 eura, nije izabran ponuđač. Nijedna od dvije pristigle ponude nisu ispunjavale uvjete.
CIK BiH se potom za pomoć obratio Ministarstvu obrane BiH.
"Aktivnosti distribucije izbornog materijala su već započete. Oružane snage naše zemlje imaju kapacitet, sredstva i personal da profesionalno urade svoj posao, čime pokazuju da su spremne služiti građanima naše zemlje i državi Bosni i Hercegovini, napisao je Helez na Facebooku.
Transport glasačkih listića za lokalne izbore treba početi 29. septembra. Izborni materijal trebao se transportirati iz skladišta CIK-a u Istočnom Sarajevu, u izborne komisije po općinama u BiH i nazad.
Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini su zakazani za 6. oktobar. Na lokalnim izborima će se ukupno birati 142 gradonačelnika, odnosno načelnika općina, te će biti izabran isti broj skupština općina / gradova. Građani će birati i novi saziv Skupštine Brčko distrikta BiH, kao posebne administrativne jedinice u BiH.
Na izborima će moći da glasa ukupno nešto više od 3,4 miliona ljudi, koliko je upisano u Centralni birački spisak. Procjene CIK-a govore da će izbori koštati oko 9,7 miliona eura.
Trodnevne poplave centralnoj Evropi odnijele 21 život
Broj žrtava u trodnevnim poplavama širom centralne Evrope povećan je na 21.
Rijeke su plavile područja u Češkoj, Mađarskoj, poplavljeni su i dijelovi Mađarske i Rumunije.
Pogranična područja između Češke i Poljske najteže su pogođena poplavama tokom vikenda, a nabulaje rijeke ugrožavale su gradove bogate historije, mostove i kuće.
U Rumuniji je od posljedica poplava poginulo sedam osoba, šestoro ih je stradalo u Poljskoj, petero u Austriji i troje u Češkoj.
U poljskom gradu Vroclavu pripremljeni su autobusi za evakuaciju, a lokalni Zoološki vrt apelovao je na volontere da pomognu u zaštiti životinja od mogućih poplava.
„Obezbijedili smo autobuse, ukoliko bude potrebe za evakuacijom. Ojačaćemo nasipe u slivu rijeke Odre”, izjavio je gradonačelnik Vroclava Jacek Sutrik.
Poljske vlasti akumulirale su vodu u veliki rezerovar u blizini granice sa Češkom, u nastojanju da umanje vrh poplavnog talasa na rijekama Odri i Nisi.
Volonteri su preko noći pomogli spasiocima da postave nasip oko Nise, grada sa više od 40.000 ljudi na jugozapadu Poljske.
Neki od mještana obišli su svoje domove kako bi provjerili da li je bilo provala nakon evakuacije u ponedjeljak.
Premijer Donald Tusk ističe da će vlasti biti nemilosrdne prema pljačkašima.
„Uvjeravaju nas da će se nadležni pobrinuti za našu imovinu. Ali se ipak plašimo, jer do nas dolaze informacije da su pljačkaši aktivni”, rekla je agenciji Reuters stanovnica Nise Sabina Jakubovska.
U susjednoj Češkoj, guverner Josef Belica prenio je da je 15.000 ljudi evakuisano u sjeveroistočnoj Moravsko-Šleskoj oblasti, jedne od dvije najteže pogođene poplavama.
Helikopterima je pomoć dostavljana područjuma kojima nije moguće prići.
Mađarske vlasti su u gradovima u okolini Budimpešte postavile brane pripremajući se za izlivanje rijeke Dunav.
U prijestolnici se očekuju rekordni nivoi poplavog talasa. Zatvoreno je Margaretino ostrvo, područje za rekreaciju u kojem se nalaze hoteli i restorani. Zvaničnici razmatraju otvaranje rezervoara za hitne slučajeve u nastojanju da zaštite sjeverozapadni grad Mošonmađarovar na granici sa Austrijom.
Slovački ministar životne sredine Tomaš Taraba prenio je da je poplavni vrh rijeke Dunav u toj zemlji dostigao visinu od deset metara – i da će smanjiti.
Ukazao je da je šteta prouzrokovana poplavama širom zemlje procijenjena na 20 miliona eura.
Američka ambasadorica u UN-u kritikovala izraelsku vojsku na sastanku Vijeća sigurnosti
Američka ambasadorica pri Ujedinjenim narodima u ponedjeljak je optužila izraelsku vojsku za napade na škole, humanitarne radnike i civile u Gazi u znak rastuće američke frustracije svojim bliskim saveznikom kako se rat približava prvoj godišnjici rata.
Izrael je više puta govorio da gađa militante Hamasa, koji se često kriju sa civilima i koriste ih kao živi štit, u znak odmazde za napade 7. oktobra na jugu Izraela u kojima je ubijeno oko 1.200 ljudi i pokrenuo rat u Gazi.
Američka ambasadorica Linda Thomas-Greenfield bila je neobično otvorena protiv izraelske vojske na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a, rekavši da su se mnogi udari posljednjih sedmica u kojima je povrijeđeno ili ubijeno osoblje UN-a i humanitarni radnici "mogli spriječiti".
Mnogi članovi Vijeća naveli su prošlosedmični izraelski napad na nekadašnju školu pretvorenu u civilno sklonište koje vodi agencija UN-a za pomoć palestinskim izbjeglicama, poznata kao UNRWA, u kojem je šest djelatnika UNRWA bilo među najmanje 18 ubijenih ljudi, uključujući žene i djecu.
Izrael je rekao da je gađao Hamasov komandno-kontrolni centar u bazi, a izraelski ambasador u UN-u Danny Danon izjavio je u ponedjeljak da su Hamasovi militanti ubijeni u napadu. On je imenovao četiri, tvrdeći vijeću da su radili za UNRWA danju i Hamas noću.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres pozvao je na nezavisnu istragu.
Thomas-Greenfield je rekla članovima vijeća da će SAD nastaviti naglašavati potrebu Izraela da olakša humanitarne operacije na palestinskoj teritoriji i zaštiti humanitarne radnike i objekte poput skloništa UNRWA.
Ona je također ponovila "bijes" SAD zbog smrti tursko-američke aktivistice Aysenure Eygije, koja je ubijena tokom protesta na Zapadnoj obali prošle sedmice. Izraelske odbrambene snage saopćile su da su je vjerovatno ubile greškom, a vlada je započela krivičnu istragu.
"IDF je profesionalna vojska i dobro zna kako da osigura da se incidenti poput ovih ne dogode", rekla je američka izaslanica,.
Thomas-Greenfield je rekla da Sjedinjene Države očekuju od izraelskih vojnih čelnika da provedu "fundamentalne promjene" u svojim operacijama kako bi se osiguralo da vojne operacije nisu u sukobu s humanitarnim aktivnostima i da ne ciljaju škole i druge civilne objekte.
"Takođe smo bili nedvosmisleni kada smo saopćili Izraelu da nema osnova - apsolutno nikakvog - da njegove snage otvaraju vatru na jasno označena vozila UN-a", rekla je Thomas-Greenfield.
Istovremeno, rekla je da se Hamas također krije u civilnim lokacijama, što predstavlja "stalnu prijetnju".
Ona je rekla da to naglašava hitnost postizanja sporazuma o prekidu vatre i oslobađanju talaca u Gazi.
