Linkovi

Top priča

Američki nadzornik o angažmanu SAD u Afganistanu: "Oholost" i "lažljivost"

Arhiv - Snage SAD mimoilaze se sa patrolom afganistanskih komandosa u okolini Džalabada, istočno od Kabula, Afganistan, aprila 2014.

Sadašnji i budući pokušaji Sjedinjenih Država da iskoriste svoju vojnu moć u inostranstvu mogli bi da imaju istu sudbinu kao skoro dvije decenije dug rat u Afganistanu, upozorio je nadzorni organ američke vlade, navodeći kao razlog ponavljanje neuspjeha najviših zvaničnika da uče iz svojih grešaka.

Specijalni generalni inspektor SAD za obnovu Afganistana John Sopko iznio je u četvrtak tu ocjenu tokom razgovora sa novinarima, optužujući redom najviše zvaničnike odbrane i diplomate da obmanjuju sami sebe, ali i američku javnost.

"Preuveličali smo, pretjerivali", rekao je Sopko u odgovoru na pitanje Glasa Amerike. "Naši generali jesu. Naši ambasadori jesu. Svi naši zvaničnici jesu, otišli bi u Kongres i pred američki narod sa 'Upravo smo zaokrenuli iza ćoška'."

"Toliko smo zaokrenuli iza ugla, da smo napravili okret od 360 stepeni (pun krug)", rekao je on. "Mi smo kao vrh."

Sopko je u obraćanju grupi novinara koji pišu o pitanjima odbrane rekao da, iako postoji "više razloga", SAD nisu uspjele da stvore efikasniju i kohezivnu afganistansku vojsku, te da je jedan od razloga "ta oholost da možemo nekako uzeti zemlju koja je bila pusta 2001. i pretvorimo je u malu Norvešku".

Ali drugi ključni faktor, rekao je, bila je "laž".

Najviši američki vojni lideri "znali su koliko je loša afganistanska vojska", rekao je Sopko, dodajući da su pokušavali da takve probleme skrivaju.

"Promijenili bismo stative"

"Svaki put kada smo imali problem sa afganistanskom vojskom, mijenjali smo stative", rekao je on. "Američka vojska je promijenila stative na golovima i olakšala prikazivanje uspjeha. I onda su, konačno, kada čak ni to nisu mogli više da čine, proglasili su tajnim alat za procjenjivanje".

Arhiv - Specijalni generalni inspektor za rekonstrukciju Afganistana John Sopko
Arhiv - Specijalni generalni inspektor za rekonstrukciju Afganistana John Sopko

Sopko je upozorio da je dio problema sa pripremanjem Afganistana za uspjeh takođe zavisio od odbijanja Washingtona tokom skoro 20 godina da planira dugoročni uspjeh.

"Uvijek smo isticali da smo imali nerealne rokove za sav naš rad", rekao je on, ukazujući na niz izvještaja njegove kancelarije u proteklih 12 godina.

"Generali sa četiri zvjezdice, vojni ambasadori sa četiri zvjezdice, ambasadori sa četiri zvjezdice natjerali su USAID (Američku agenciju za međunarodni razvoj) da pokuša da prikaže uspjeh u kratkim rokovima, za koje su i sami znali da nikada neće uspjeti", rekao je Sopko. "Ovi kratki rokovi, koji nemaju nikakvu osnovu u stvarnosti osim političke realnosti ciklusa izdvajanja ili čega već drugog, šta god da je trenutno popularno, osuđuju nas na propast."

"I to nažalost nije problem samo u Afganistanu", dodao je on. "Mislim da ćete ga pronaći u drugim zemljama u koje smo ušli."

Sopkova kritika u četvrtak uslijedila je neposredno nakon objavljivanja posljednjeg izvještaja njegove kancelarije, koji opisuje situaciju na terenu u Afganistanu kao "mračnu" i upozorava da bi se afganistanska vlada mogla suočiti sa "egzistencijalnom krizom".

Zvaničnici Pentagona i State Departmenta nisu odmah odgovorili na Sopkovu kritiku, ali su više puta branili napore SAD u Afganistanu i drugdje.

Prošle nedjelje najviši američki vojni oficir, predsjedavajući Združenim generalštabom general Mark Milley​, rekao je da su afganistanske snage dobro obučene i dobro opremljene, iako su talibani imali "strateški zamah".

On je također branio američki model poznat kao "obučavanje, savjetovanje i pomoć", nazivajući ga "najboljim pristupom" u borbi protiv terorizma.

See all News Updates of the Day

Biden očekuje da Kongres usvoji zakone o infrastrukturi i državnoj potrošnji

Predsjednik Joe Biden govori o ekonomiji u Istočnoj sobi Bijele kuće, 16. septembra 2021.

Predsjednik Joe Biden izrazio je uvjerenje da će Kongres usvojiti zakon o infrastrukturi i dopunski zakon o budžetu, dok demokrate pokušavaju da "upumpaju" hiljade milijardi dolara u američku ekonomiju.

Demokrate u Kongresu pripremaju zakon o potrošnji od 3.500 milijardi dolara kojim bi se finansiralo staranje o djeci, državni koledži i drugi socijalni programi, podizanjem poreza za najbogatije Amerikance.

"U proteklih 40 godina, bogati su se još obogatili", rekao je Biden. "Direktori firmi su zarađivali oko 20 plata prosječnog radnika svoje kompanije. Danas zarađuju oko 350 puta više. To jednostavno nije pošteno."

Demokratska stranka pokušava da usvoji veliki zakonski paket koji ide u paru sa prijedlogom zakona o infrastrukturi, vrijednim hiljadu milijardi dolara, koji ima dvostranačku podršku.

"Znam da je pred nama dug put ali sam uvjeren da će iz Kongresa na moj sto stići i dvostranački plan o infrastrukturi i plan 'Izgradimo ponovo bolje' (Build Back Better)", rekao je Biden, govoreći o prijedlogu zakona o državnoj potrošnji.

Dok plan o infrastrukturi ima podršku obje stranke, demokrate u Senatu, gdje imaju tijesnu kontrolu, imaju težak put da dovrše plan kojim bi se proširila izdvajanja za socijalnu zaštitu i druge programe.

Budući da republikanci odbijaju da podrže plan o 3.500 milijardi dolara pa čak i pregovaraju o njemu, senatske demokrate razmatraju opciju poznatu kao "pomirenje budžeta" da bi usvojili zakon prostom većinom.

Stranka mora da ubijedi svoje sopstvene, umerene članove, kao što su senatori Joe Manchin​ iz Zapadne Virginije i Kyrsten Sinema iz Arizone da podrže prijedlog. Oboje su postavljali pitanja o cijeni i sadržaju prijedloga.

"Republikanski guverneri podrivaju borbu protiv Covida"

Biden je u četvrtak također oštro kritikovao guvernere Floride i Texasa, optužujući republikanske lidere da rade "sve što je u njihovoj moći da potkopaju zahtjeve koji spašavaju život" - zahtjeve koje je predložio da zaustavi širenje Covida-19.

Neki republikanski guverneri među kojima su Greg Abbott iz Texasa i Ron DeSantis iz Floride, obećali su da će se boriti protiv obaveze vakcinisanja u velikim kompanijama - mjera koje je Biden najavio prošle nedjelje zbog rasta broja hospitalizacija i smrtnih slučajeva od Covida-19 u zemlji, pretežno među nevakcinisanima.

Demonstranti protiv obavezne vakcinacije u tuči sa učesnicima suprotnog skupa ispred gradske skupštine u Los Angelesu 14. avgusta 2021.
Demonstranti protiv obavezne vakcinacije u tuči sa učesnicima suprotnog skupa ispred gradske skupštine u Los Angelesu 14. avgusta 2021.

Guverner Mississippi​ja Tate Reeves je ranije ove nedjelje Bidenovu odluku o obaveznoj vakcinaciji uporedio sa tiranijom.

"Predložim da se od ljudi traži da se vakcinišu protiv Covida a guverner te države to nazove 'tiranskim potezom?'", izjavio je Biden dodajući da je pandemija ubila više od 660.000 ljudi u SAD.

"Ovo je najgora vrsta politike i odbijam da učestvujem u tome", rekao je Biden dodajući da je politika koju je iznijela Bijela kuća "ono što nam nauka kaže da uradimo".

Neke države koje predvode republikanci i značajna manjina Amerikanaca prkose preporukama zdravstvenih zvaničnika o vakcinaciji, navodeći da se time krše njihove lične slobode.

Samo 63 posto Amerikanaca koji mogu da se vakcinišu primilo je bar jednu dozu vakcine, zbog čega SAD po stopi vakcinacije zaostaju za mnogim razvijenim ekonomijama.

Očekuje se da će republikanci na sudovima osporavati Bidenovu politiku vakcinacije a među njima je državni tužilac Arizone, Mark Brnovich, koji je prvi podnio tužbu protiv administracije u utorak.

DeSantis je zaprijetio da će novčano biti kažnjeni gradovi i okruzi koji zahtijevaju od svojih zaposlenih da se vakcinišu protiv Covida-19, navodeći da se time krši državni zakon Floride.

Biden planira izdvojiti 3,5 hiljade milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena

Biden planira izdvojiti 3,5 hiljade milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:22 0:00

Blinken svjedoči o povlačenju iz Afganistana: Biden samostalno donosi strateške odluke

Blinken tokom jučerašnjeg svjedočenja pred Kongresom, 13. septembar

Američki državni sekretar Antony Blinken pred Odborom za međunarodne odnose Senata američkog Kongresa svjedoči o povlačenju vojnih trupa iz Afganistana.

Blinken je tokom debate sa Jamesom Rischom, republikanskim senatorom, istakao da američki predsjednik Joe Biden javno iznosi isključivo sopstvene stavove, da samostalno donosi strateške odluke na osnovu informacija koje dobija od nadležnih agencija.

Risch je tokom debate sa Blinkenom insistirao na postojanju strane u Bijeloj kući koja je, navodno, u mogućnosti da prekine govor predsjednika Bidena i da utiče na odluke koje donosi - tvrdeći da je to očigledno u izvještajima pojedinih medija.

"Predsjednik samostalno donosi odluke u slučajevima koji su u njegovoj nadležnosti. Postoje stotine hiljada odluka koje se donose i riječ je o značajnim strateškim odlukama. Taktičke odluke donose se u saradnji sa agencijama koje su za to nadležne", pojasnio je Blinken.

"Predsjednik govori veoma jasno. Dugo ga poznajem i znam da svako ko pokuša neovlašteno da ga prekine - neće dugo zadržati svoj posao", ukazao je Blinken.

U uvodnim obraćanjima dvojica najviše rangiranih članova komiteta demokrata Bob Menendez i republikanac James Risch povlačenje američkih snaga i evakuaciju označili su debaklom.

Kritički orijentisana bila je i Jeanne Shaheen, demokratska senatorica i dugodišnja zastupnica prava i napretka afganistanskih žena i djevojaka, rekavši da su predsjednici i članovi Kongresa u vrijeme obje administracije odgovorni za trenutnu situaciju.

"Prestanimo sa licemjerjem o tome ko je kriv", istakla je senatorica - osvrćući se na učinak bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i državnog sekretara Mikea Pompea za koje je rekla da su sa talibanima pregovarali o mirovnom sporazumu, mimo afganistanskih vlasti, bez ikakve garancije o poštovanju manjinskih prava.

"Želim da znam gdje su bijes i zgražavanje bili kada su prepuštali prava žena i jdevojaka", rekla je Shaheen.

U uvodnim riječima Blinken je ponovio dio navoda koje je iznio u ponedjeljak na sjednici Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa - održane istim povodom.

Precizirao je da je aktuelni predsjednik Joe Biden, preuzimanjem mandata naslijedio sporazum koji je njegov prethodnik Donald Trump postigao sa talibanima.

U odgovoru, Blinken je precizirao da će uskoro biti imenovan visoki zvaničnik koji će nadgledati američku politiku prema afganistanskim ženama i djevojkama.

"Kao dio tog sporazuma, prethodna administracija insistirala je da afganistanske vlasti oslobode 5.000 talibanskih zarobljenika - uključujući i neke vrhovne ratne zapovjednike. Smanjila je naše vojno prisustvo u Afganistanu na 2.500 vojnika. Zauzvrat, talibani su pristali da prekinu napade na američke i partnerske snage i da se uzdrže od prijetnji većim gradovima Afganistana", ukazao je Blinken u uvodnom obraćanju.

Blinken je rekao da su nakon postizanja sporazuma talibani nastavili svoj, kako se izrazio, marš ka udaljenim kontrolnim punktovima, selima i okruzima, kao i putevima koji povezuju gradove.

"Do januara 2021. talibani su ostvarili svoj najjači vojni položaj od 11. septembra 2001. Da Biden nije ispunio obavezu svog prethodnika, napadi na naše snage i na naše saveznike bi se nastavili i započeli bi talibanski napadi širom zemlje na velike gradove Afganistana", rekao je Blinken u uvodnim riječima tokom pretresa koji se održava pred Odborom za međunarodne odnose Senata američkog Kongresa.

Američki državni sekretar istakao je i da administracija predsjednika Bidena nastavlja nastojanja kako bi pomogla američkim građanima koji žele da napuste Afganistan.

"Sa njima smo u stalnom kontaktu - svakom je dodijeljen tim koji nudi konkretne smjernice i instrukcije. Pojedini sa kojima smo bili u kontaktu odbili su da budu na prvim letovima zbog zdravstvenih problema koji su ih onemogućili u putovanju. Nastavićemo da pomažemo svakom Amerikancu koji želi da napusti zemlju, kao i Afganistancima prema kojima imamo posebnu obavezu. Kao što smo učinili i u slučaju sa drugim zemljama u koje smo evakusali ambasadu i stotine i hiljade američkih građana", ukazao je Blinken tokom pretresa.

Između ostalog rekao je i da je američka administracija naslijedila rok, ali ne i plan, misleći na vremenski rok do 1. maja tekuće godine, za povlačenje američkih trupa iz Afganistana - koji je nova američka administracija na čelu sa Bidenom produžila do 31. avgusta.

Republikanski članovi Kongresa i pojedine demokrate kritikovali su američkog predsednika Bidena i njegove postupke prilikom povlačenja vojnih trupa, evakuacije američkih državljana i hiljada građana Afganistana koje su američke snage angažovale kao prevodioce i savjetnike.

Dio članova Kongresa kritkovao je i način prikupljanja obavještajnih podataka jer nije bilo predviđeno brzo napredovanje talibana i kolaps afganistanske vlade - pri čemu je predsjednik Ašraf Gani napustio zemlju i dobio politički azil u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Kritike su posebno bile izražene nakon pogibije trinaest američkih vojnika u samoubilačkom napadu na aerodromu u Kabulu u danima povlačenja. Odgovornost za napad preuzela je Islamska država-Horasan, afganistanska podružnica terorističke grupe koja djeluje na Bliskom istoku.

Dan ranije američki državni sekretar je tokom petosatne sjednice je odgovarao na pitanja demokratskih i republikanskih članova Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma.

Ankete američkih glasača pokazuju da Biden ima široku podršku građana za odluku o okončavanju, kako ga je označio, vječnog rata u Afganistanu, ali ne i za način na koji se povlačenje odvijalo.

Intervencija u Afganistanu započeta je tokom administracije Georgea Busha mlađeg 2001. kao obračun sa terorističkom grupom Al-Kaida koja je organizovala i sprovela terorističke napade na teritoriji SAD 11. septembra 2001. Skoro 3.000 ljudi poginulo je u SAD u napadima otetim američkim putničkim avionima.

Predsjednik Biden je povlačenje označio izuzetnim uspjehom – braneći odluku o okončanju američkog rata u Afganistanu, rekavši da neće prenijeti odgovornost za upravljanje američkim vojnim angažmanima na petog američkog predsjednika.

Talibani: Žene mogu da studiraju na univerzitetima, odvojene od muškaraca

Studenti i studentice razdvojeni zavjesom pohađaju nastavu na privatnom fakultetu u Kabulu, Afganistan, 7. septembar 2021.

Vlada talibana u Afganistanu saopštila je u nedjelju da žene mogu da nastave da studiraju na univerzitetima i završavaju post-diplomske studije na državnim i prvatnim fakultetima, sve dok su u učionicama ili zgradama razdvojene od muških studenata.

Vršilac dužnosti ministra za obrazovanje Abdul Baki Hakani saopštio je novu politiku na konferenciji za novinare u Kabulu, i branio segregaciju studenata na osnovu pola, tvrdeći da je zajedničko školovanje muškaraca i žena protivno islamskim načelima i kulturnoj tradiciji Afganistana.

Ministar je rekao da će samo ženama profesorima biti dozvoljeno da predaju studentkinjama i da neće biti manjka žena - predavača. Međutim, ukoliko to zaista bude potrebno, muškarcima će se takođe dozvoliti da drže nastavu ženama, bez kršenja islamskog zakona.

Vršilac dužnosti ministra za obrazovanje Abdul Baki Hakani govori na konferenciji za novinare u Kabulu 12. septembra 2021.
Vršilac dužnosti ministra za obrazovanje Abdul Baki Hakani govori na konferenciji za novinare u Kabulu 12. septembra 2021.

"Oni [profesori ] takođe mogu da predaju ali u skladu sa šerijatskim zakonom. Treba da predaju iza zavjese ili pomoću video ekrana i na sličlne načine", rekao je Hakani.

Naglasio je da njegova vlada namjerava da sačuva dostignuća koja je Afganistan načinio u obrazovnom sektoru u proteklih 20 godina, ali da neće biti zajedničkog školovanja u zemlji.

"Nije da ćemo krenuti od nule. Ne. Nastavićemo nadgradnju onoga što je postignuto do sada, ali uz veću pažnju", dodao je Hakani.

Pod vladom Talibana u Afganistanu 1996-2001. godine, ljudska prava, a posebno ženska prava su bila drastično ograničena, što je dovelo do izolacije zemlje u tom periodu.

Fundamentalistička grupa je uvela brutalni sudski sistem. Žene nisu smjele da izlaze iz kuće bez muškog rođaka i nije im bilo dozvoljeno da se školuju.

Od kad su se vratili na vlast prije skoro mjesec dana, talibani su obećali da će braniti ljudska prava i dozvoliti ženama da se školuju ili rade, kako bi ostali dio globalne zajednice i nastavili da dobijaju finansijsku pomoć da bi izašli na kraj sa različitim krizama u zemlji.

Talibani su prošle nedjelje uspostavili prelaznu vladu u kojoj su isključivo muškarci, nekoliko dana nakon što su američki i zapadni saveznici povukli svoje vojnike iz Afganistana, i okončali dvadesetogodišnje učešće u ratu sa islamističkim pokretom.

SAD i međunarodna zajednica pomno prate da vide da li su se talibani zaista reformisali i ublažili svoju tvrdu politiku iz prošlosti, prije nego što budu razmotrili uspostavljanje diplomatskih kontakata sa novom vladom u Kabulu.

Marš podrške vladi talibana održan je ispred Univerziteta u Kabulu, 11. septembra 2021.
Marš podrške vladi talibana održan je ispred Univerziteta u Kabulu, 11. septembra 2021.

Prošle nedjelje, grupa uglavnom studentkinja, u crnoj odeći koja ih je pokrivala od glave do pete, okupila su se unutar univerziteta u Kabulu a kasnije su izašle na ulice da bi iskazale podršku pravilima talibana o oblačenju i odvojenim učionicama za muškarce i žene.

Dok su državni univerziteti i dalje zatvoreni u Afganistanu, pretežno zbog izbijanja koronavirusa, privatni univerziteti su se otvorili prije sedam dana. Učionice su podijeljene zavjesama.

Hakani je rekao da će se segregacija na osnovu pola sprovoditi širom zemlje i da će se narednih mjeseci takođe razmotriti predmeti koji se studiraju.

Sjedinjene Države obilježile 20. godišnjicu terorističkih napada uz pozive na jedinstvo

S lijeva, Bill i Hillary Clinton, Barack i Michelle Obama, Joe i Jill Biden, Michael Bloomber i partnerica Diana Taylor, Nancy Pelosi, te Chuck Schumer tokom obilježavanja 11. septembra u Nacionalnom memorijalnom muzeju u New Yorku.

Obilježavanje godišnjice napada 11. septembra na mjestu Svjetskog trgovinskog centra u New Yorku počelo je zvonjavom zvona i minutom šutnje, tačno 20 godina poslije početka najsmrtonosnijeg terorističkog napada na američkom tlu.

Predsjednik Joe Biden, bivši predsjednici Barack Obama i Bill Clinton, članovi Kongresa i drugi zvaničnici zajedno sa velikim brojem rođaka žrtava posjetili su memorijalni trg u New Yorku - spomenik podignut na mjestu gdje su se urušile kule bliznakinje Svjetskog trgovinskog centra, u koje su udarila dva oteta aviona.

U 8:46 minuta minutom šutnje obilježili su trenutak udara prvog aviona, a rođaci poginulih čitali su imena žrtava, što je tradicija njujorške komemoracije.

Orkestar njujorške policije svirao je staru američku folk pesmu Hard Times Come Again No More, dok je rok zvijezda Bruce Springsteen izveo akustičnu verziju pesme I'll See You in My Dreams.

Mike Low, čija je kćerka bila stjuardesa na avionu koji je udario u sjevernu kulu Svjetskog trgovinskog centra, opisao je "nevjerovatnu tugu", koju njegova porodica osjeća u proteklih dvadeset godina.

"Dok čitamo imena onih koje smo izgubili, sjećam se tog užasnog dana kada se činilo da se oblak zla spustio na naš svijet, ali je to također bilo vrijeme kada su mnogi daleko prevazišli ono što čine u svakodnevnom životu, da bi pomogli drugima", rekao je Low.

Komemoracije se održavaju i na dvije druge lokacije gdje su teroristi 11. septembra oborili otete avione - u Pentagonu i u polju blizu Shanksville​a u Pennsylvaniji​.

Biden je odao poštu žrtvama na sve tri lokacije. Američki predsjednici često putuju na jednu od tri mjesta napada, ali nije uobičajeno da posjete sve tri.

"Predsjednik je smatrao da je važno da posjeti svako od ta tri mjesta da oda poštu izbubljenim životima i žrtvama koje su podnijete tog dana", izjavila je u petak Jen Psaki, portparolka Bijele kuće.

Prema planu komemoracija, predsjednik Biden neće držati govor ni na jednoj od lokacija terorističkih napada 11. septembra. Umjesto toga, u petak je objavljen video snimak u kome je pozvao naciju na zacijeljenje i promišljanje.

"Jedinstvo nas čini onim što smo - Amerikom u svom najboljem svjetlu. Za mene je to najznačajnija pouka 11. septembra. Kada smo bili u najtežem trenutku - učinili smo sve što nas čini ljudima. U borbi za dušu Amerike –- jedinstvo je naša najveća snaga", rekao je Biden u video poruci.

Komemoracija u Pentagonu

U Pentagonu, sjedištu američke vojske, američka zastava je razvijena na zapadnoj strani, gdje je avion udario u zgradu u 9:37 minuta.

Američka zastava razvijena je na zapadnoj strani Pentagona, 11. septembra 2021.
Američka zastava razvijena je na zapadnoj strani Pentagona, 11. septembra 2021.

"Naša je dužnost da se sjećamo, i dužnost je da branimo našu demokratiju", poručio je sekretar za odbranu Llojd Austin.

On je izjavio da se danas pripadnici američke vojske sjećaju "ne samo palih kolega, nego i misije koju smo dijelili". Dodao je da je skoro četvrtina građana koje američka vojska danas brani rođena poslije napada 11. septembra, uključujući i neke od 13 američkih vojnika nastradalih u nedavnom napadu u Afganistanu.

"Ne možemo znati šta će donijeti narednih 20 godina, ne možemo znati kakve nove opasnosti nose. Ali znamo da će Amerika uvijek biti lider", zaključio je Austin.

U Pentagonu je održana i privatna ceremonija u čast 184 ljudi koji su izgubili život na tom mjestu.

Predsjednik Biden odao je počast poginulima u Pentagonu.

Predsjednik Biden i prva dama Jill polažu vijenac u Pentagonu.
Predsjednik Biden i prva dama Jill polažu vijenac u Pentagonu.

Počast žrtvama sa Unitedovog leta 93

Žrtvama i herojima leta 93 odata je počast na ceremoniji na mjestu gdje se četvrti oteti avion srušio u polje 11. septembra 2001, nakon što su putnici pokušali da povrate kontrolu nad avionom od terorista. Komemoraciji su prisustvovali guverner Pennsylvanije Tom Wolf, bivši predsjednik George Bush i potpredsjednica SAD Kamal Harris.

"U danima poslije 11. septembra 2001. godine, svi smo se podsjetili da je jedinstvo moguće u Americi. Također smo se podsetili da je jedinstvo - imperativ u Americi. Ono je od ključnog značaja za naš zajednički prosperitet, našu nacionalnu bezbjednost i status u svijetu", rekla je potpredsjednica​.

Kamala Harris govori na ceremoniji Shanksvilleu, Pennsylvania.
Kamala Harris govori na ceremoniji Shanksvilleu, Pennsylvania.

Guverner Wolf je poručio: "Ova priča i ovo mjesto nas svakog dana podsjećaju na to šta znači biti Amerikanac. U teška vremena, mi, Amerikanci, se ujedinjujemo, tešimo jedni druge, štitimo jedni druge i ustajemo jedni za druge. Ovaj spomenik je moćni podsjetnik na to šta smo izgubili ali i moćni podsjetnik na snagu američkog duha."

Bivši predsjednik Bush je rekao: "U sedmicama i mjesecima nakon napada 11. septembra bio sam ponosan što sam vodio nevjerojatne, otporne i ujedinjene ljude. Kad je riječ o jedinstvu Amerike, ti dani djeluju tako daleko od nas. Toliki dio naše politike postao je goli apel na ljutnju, strah i ogorčenost. To nas ostavlja zabrinutim za naciju i našu budućnost zajedno."

Bush na ceremoniji Shanksvilleu.
Bush na ceremoniji Shanksvilleu.

Predsjednik Biden i prva dama Jill položili su vijenac na spomenik žrtvama tokom posjete Shanksvilleu.

Joe Biden i prva dama Jill polažu vijenac na spomeniku žrtvama leta 93.
Joe Biden i prva dama Jill polažu vijenac na spomeniku žrtvama leta 93.

Širom zemlje se održavaju druge ceremonije - od polaganja vijenaca u Portlandu u Maineu do parade vatrogasnih kola u Guamu.

Užasi 11. septembra 2001. trajali su nešto manje od 102 minuta. Tog dana, 2.996 ljudi je ubijeno u najtežem terorističkom napadu u modernoj istoriji.

Uslijedilo je 19 godina, 10 mjeseci, tri nedjelje i dva dana rata u Afganistanu, gdje je prema podacima Pentagona poginulo najmanje 2.325 američkih vojnika. Niko ne zna tačan broj poginulih civila.

Prošlog mjeseca, brojne porodice žrtava 11. septembra pozvale su Bidena da preskoči komemoraciju dvadesetogodišnjice napada ako ne deklasifikuje dokumenta koja, prema njihovim riječima, pokazuju da su lideri Saudijske Arabije podržali napade, prenosi agencija Reuters.

Prošle nedjelje, predsjednik je naložio Sekretarijatu za pravosuđe da obavi reviziju dokumenata iz FBI-jeve istrage napada, kako bi bili deklasifikovani i objavljeni.

U izvještaju su korištene informacije AP-a i Reutersa.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG