Ova uvjetna preporuka Vijeća ministara EU za Bosnu i Hercegovinu je u skladu sa stavom Evropske komisije koja je u ovogodišnjem izvještaju takođe uvjetno preporučila otvaranje procesa za ovu zemlju.

"Vijeće (EU) preporučuje da Evropski savjet odluči da otvori pristupne pregovore sa Bosnom i Hercegovinom kada se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo", stoji u najnovijem nacrtu zaključaka, u koji je RSE imao uvid, za Bosnu i Hercegovinu koje treba da usvoje ministri za evropska pitanja zemalja članica EU.

Za razliku od Bosne i Hercegovine, Ukrajina i Moldavija, prema najnovijim zaključcima dobiće jasnu preporuku Vijeća EU da se odobri otvaranje pregovora o članstvu za obje države.

Ministri nadležni za evropska pitanja bi trebalo da usvoje ove zaključke na sastanku Saveta opštih poslova EU koji će biti održan 12 decembra.

Odluka o otvaranju pristupnih pregovora je nadležnost najvišeg političkog nivoa, odnosno Evropskog savjeta koji čine lideri svih članica.

Oni će se sastati 14. i 15. decembra kada će raspravljati o preporukama o pristupnim pregovorima, s ciljem da se donese i formalna odluka. Doduše, fokus rasprave će biti Ukrajina i Moldavija.

Decembarski sastanak na nivou ministara EU će biti posvećen procesu proširenja gdje osim preporuke o mogućem otvaranju pristupnih pregovora, biće usvojeni i zaključci o svim zemljama koje imaju perspektivu članstva u EU.

EU spremna da preduzme mjere protiv onih koji podrivaju državnost BiH

U nacrtu zaključaka koji se odnosni na Bosnu i Hercegovinu, pozivaju se svi politički akteri zemlje da se uzdrže i odreknu od provokativne retorike i djelovanja, "uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje, te da okončaju veličanje osuđenih ratnih zločinaca, kao i da aktivno promovišu pomirenje".

Poručuje se takođe da EU neće podržati secesionističke inicijative.

Ponavlja se u nacrtu zaključaka nedvosmislena opredeljenost za Evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje.

Njihovi odgovori pokazuju moć umjetne inteligencije, ali i načine na koje ona još uvijek zaostaje, u ovom slučaju i u pogledu Reutersovih uređivačkih standarda i u poređenju sa ljudskim urednicima.

ChatGPT mi je rekao da „Kao AI, nemam pristup u realnom vremenu trenutnim događajima ili internetu da bih znao specifične događaje 2023.“ prije nego što mi je ponudio „hipotetički scenario zasnovan na trenutnim trendovima i temama“.

Njegov ružičasti scenario uključivao je da je globalna zajednica pristala na „radikalan i sveobuhvatan skup mjera za značajno smanjenje emisija ugljika do 2030. godine“, naučnici koji su uspješno završili završnu fazu kliničkih ispitivanja neimenovane vakcine protiv raka, a Ujedinjene nacije posredovale su u dogovoru o okončanju decenija geopolitičkih tenzija u neodređenom regionu svijeta.
​

Bilo bi to lijepo.

Bard je bio korisniji i tačniji, nudeći mi sažetak vijesti iz rata Rusije i Ukrajine (iako je bilo pomalo nejasno koje je godine počeo rat), šta se dogodilo s globalnom ekonomijom i detalje razvoja tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju i gene uređivanje. Propustio je rat između Hamasa i Izraela.

Ali čak i ako AI još ne može da parira novinaru, pojava tehnologije 2023. obećala je (ili prijetila, ovisno o vašem gledištu) duboku promjenu u načinu na koji ljudi rade, i povećala cijene dionica kompanija koje su prihvatile to obećanje. U 2024. očekujte više napretka i više vijesti o regulatorima koji se bore da održe korak.

I naredna godina će biti definisana "mecima i listićima" (bullets and ballots).

U oktobru su Hamasovi militanti napali Izrael, ubivši oko 1.200 civila i zarobivši još oko 240 civila. Brutalni iznenadni napad - jedini najsmrtonosniji dan u istoriji Izraela - pokrenuo je ogromnu operaciju odmazde. Izrael je sedmicama napadao Hamas i druge militantne grupe u Gazi, naredio je kretanje više od milion ljudi unutar male enklave i ubio, prema Hamasovom ministarstvu zdravlja u Gazi, više od 14.000 Palestinaca, uključujući 5.000 djece.

Višednevna pauza krajem novembra kako bi se Hamasu omogućilo da vrati neke izraelske taoce, a Izraelu da vrati neke palestinske zatvorenike u Gazu, završena je i izgleda da će se borbe povući do 2024. godine.

Sukob u Ukrajini takođe ne pokazuje znake usporavanja. Ruske i ukrajinske snage nastavljaju da se bore na istoku i jugu Ukrajine, ali zamah na obje strane je skoro stao. Ključ svake promjene u zastoju leži podjednako u Washingtonu i Briselu – i apetitu Zapada za kontinuiranom pomoći Ukrajini – koliko i u Moskvi i Kijevu.

Ovo je takođe bila godina kada su se ekonomske borbe Kine pogoršale, čak i kada su Peking i Vašington pokušali da poprave odnose između svoje dve zemlje. 2024. ti napori, pa čak i vjerovatnoća kineske invazije na Tajvan, će se usmjeriti na ono što će se dogoditi na predsjedničkim izborima u SAD-u. Drugi mandat Donalda Trampa bi sve ponovo bacio u vazduh – uključujući i budućnost američke demokratije.

Američki izbori će biti jedini politički događaj naredne godine, koji je najvažniji, kako u zemlji tako iu inostranstvu. Ali druge velike priče će se pojaviti iz glasačkih kabina širom svijeta.

Više od 900 miliona birača s pravom glasa u Indiji odredit će političku sudbinu premijera Narendre Modija sljedećeg proljeća. Meksiko bi mogao odbaciti tradiciju mačizma i izabrati gradonačelnicu Meksiko Sitija Claudiju Sheinbaum za svoju prvu ženu predsjednika. A manje konkurentna trka se formira u Rusiji, gdje Vladimir Putin traži još jedan šestogodišnji mandat, što ga stavlja u sferu dugotrajne vladavine Josifa Staljina nad zemljom.

Kao i mnoge redakcije, Reuters eksperimentira s time kako nam umjetna inteligencija može pomoći u pakovanju, proizvodnji i isporuci našeg novinarstva. Ali to će novinarstvo i dalje dolaziti od naših novinara sa terena širom svijeta, pokrivajući vijesti koje su važne bez straha i naklonosti.

Prema istraživanju Nacionalnog udruženja poslovne ekonomije, samo 24 odsto ekonomista smatra da postoje veće šanse da dođe do recesije u 2024. godini. U okviru ankete je ispitano 38 ekonomista iz organizacija kao što su finansijska korporacija Morgan Stenli, Univerzitet Arkanzasa i osiguravajuća kompanija Nejšnvajd (Nationwide).

Ove prognoze sugerišu da ekonomisti vjeruju da Federalne rezerve (američka centralna banka) mogu da podizanjem kamatnih stopa dovoljno uspore ekonomiju i obuzdaju inflaciju, a da u potpunosti ne zaustave privredni rast.

"Većina ispitanika očekuje porast stope nezaposlenosti u budućnosti, ali ne preko pet odsto", navela je u saopštenju Elen Zentner, predsjednica nacionalnog udruženja i glavna ekonomistkinja u Morgan Stenliju.

Federalne rezerve su podigle svoju glavnu kamatnu stopu na iznad 5,25 odsto, što je najviši nivo proteklih više od 20 godina. Kamatna stopa je bila blizu nule početkom prošle godine.

Visoke kamatne stope usporavaju inflaciju tako što povećavaju troškove uzimanja kredita i utiču na cijene akcija i drugih investicija. Ta kombinacija faktora obično usporava potrošnju, koja podstiče rast inflacije. Za sada, tržište rada je i dalje stabilno uprkos velikim kamatnim stopama, a stopa nezaposlenosti je u oktobru bila 3,9 odsto.

Većina ekonomista, koji su bili dio istraživanja, očekuje da inflacija nastavi da usporava naredne godine, mada mnogi kažu da možda neće dostići 2 odsto - koliko su zacrtale Federalne rezerve - do 2025.

Ekonomisti očekuju da će usporiti rast cijena, a ne da će se taj trend preokrenuti, što bi bilo potrebno da bi se cijene namirnica i drugih potrepština vratile na nivo prije rasta inflacije tokom 2021. godine.

Ekonomisti očekuju da indeks potrošačkih cijena bude 2,4 odsto viši u posljednjem kvartalu 2024. u odnosu na prethodnu godinu. To bi bilo umjerenije od inflacije od više od 9 procenata tokom ljeta 2022.

Ispitanici su bili podijeljeni kada je riječ o tome kada bi centralna banka mogla da počne da smanjuje kamatne stope, što bi moglo da ublaži pritisak na ekonomiju i podstakne rast na finansijskim tržištima. Pojedini očekuju prvo smanjenje stopa u prva tri mjeseca naredne godine, dok četvrtina ispitanika ne očekuje da će se to dogoditi do posljednjeg kvartala 2024.

“Bićeš prvi mladi milioner sa Starog Grada, a na birou (…). Pa, najbolje je biti na birou“, savjetovao je jednom prilikom Elmedin Karišik, vlasnik „Plaze Group“, Seida Hadžibajrića, sina načelnika sarajevske Općine Stari Grad.

Ova poruka je bila jedna u nizu njihovih prepiski u periodu od 2020. do 2021. godine putem kriptovane Sky aplikacije. Dešifrovala ih je Evropska policijska agencija EUROPOL i ustupila istražiocima u Bosni i Hercegovini (BiH).

Karišik je jednom prilikom poručio mlađem Hadžibajriću da se ne brine za finansije jer iza njih stoji „Međunarodni monetarni fond“.

Tužilaštvo BiH otkriva da je Karišik u periodu od januara 2020. do marta 2021. godine raspolagao sa 4,23 miliona KM koje mu je povjerio Sani al-Murda, vođa grupe međunarodnih krijumčara kokaina. Tužioci tvrde da je ovaj 38-godišnji Sarajlija sa različitim međunarodnim adresama unio u BiH desetine miliona eura.

Karišik je Al-Murdin novac pokušao oprati preko različitih poslova u Sarajevu, uključujući i one dogovorene sa porodicom Hadžibajrić. Prepiske putem Sky aplikacije otkrivaju kako su se Hadžibajrići bogatili na općinskim parkinzima, pomažući zauzvrat Karišiku u pranju prljavog novca.

Bivši načelnik Hadžibajrić, njegov sin, Karišik kao i neki od njihovih saradnika uhapšeni su u maju ove godine po zahtjevu Tužilaštva BiH i Kantona Sarajevo (KS), institucija koje vode zasebne istrage o zloupotrebama javnih dobara u Općini Stari Grad i pranju novca zarađenog trgovinom kokainom. Al-Murda nije dostupan bh. pravosuđu jer se, navodno, nalazi izvan zemlje.

Beg, Medo, Manila, Rajvosa i ostala raja sa Skya

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su pronašli da je Hadžibajrić od 2017. do 2020. godine ustupio privatnicima pet parkirališta u turističkoj jezgri grada, bez znanja Općinskog vijeća i bez konkursa koji bi odredio cijenu najma i druge kriterije. Najamnike je birao načelnik, često na štetu lokalne zajednice.

Turistička sezona u Sarajevu traje cijelu godinu, a na zbijenom prostoru sarajevske Baščaršije u srcu Starog Grada parking mjesta se plaćaju suhim zlatom.

Prostora za gradnju novih nema pa je građanima i turistima na raspolaganju tek nekoliko stotina parking mjesta. Parkinge kojima je raspolagala Općina Stari Grad načelnik Hadžibajrić je uz naknadu ustupao prijateljima. Većina je pripala Karišiku koji je korake oko preuzimanje parkinga, a kasnije i raspodjelu dobiti preko Skya, koordinirao sa Seidom Hadžibajrićem.

Poruke i fotografije koje mu je slao pokazuju da je načelnikova porodica uzimala prihode sa najmanje tri parkinga i to: osamdeset posto zarade od onih kod „Doma Armije“ i na Bistriku te pola zarade od parkinga „Telali“ kod Vijećnice. Ostatak su dijelili Karišik i njegovi partneri.

Seid Hadžibajrić je redovno dobijao izvještaje o prihodima i dobiti koja je pripala njegovoj porodici. Tako su obaviješteni da su od parkinga kod „Doma Armije“ i na Bistriku od marta 2020. do februara 2021. godine zaradili 75.726 KM, a novac je i u naredne dvije godine pristizao u mjesečnim iznosima od oko 8.500 KM.

Dešifrovano komuniciranje putem Sky aplikacije, ali i otkrića policije nakon pretresa Općine Stari Grad te privatnih objekata Hadžibajrića i Karišika pokazuju da je vlasnik „Plaze Group“ čuvao novac porodice bivšeg načelnika zarađen u zajedničkim poslovima.

“Hoćeš li da ti dam ovo u kešu ili da ti dam na tvoj račun? Vidi sa Begom. Kako god ti hoćeš brateee”, napisao je Karišik u jednoj poruci mladom Hadžibajriću.

Beg, Ibro i Hadžija su nadimci kojim su načelnika Općine Stari Grad oslovljavali prijatelji i članovi porodice, a tako su ga nazivali i u razgovorima preko Sky aplikacije. Karišik, kojeg su prijatelji zvali Medo, na Skyu je imao kodna imena Laguna i Manila, dok je Hadžibajrić mlađi bio prijavljen kao Rajvosa.

Optužnice protiv Hadžibajrića i ostalih još nisu podignute, a u proteklih šest mjeseci održano je nekoliko ročišta za određivanje pritvora tokom kojih su advokati osporavali valjanost dokaza Tužilaštva. Bivši Hadžibajrićev advokat Asim Crnalić je utvrdio da čitav predmet počiva na analizama prepiski sa Sky aplikacije koje nisu pribavljene po nalogu suda pa ih ne može smatrati zakonitim.

„Tužiteljstvo na posredan način, analizirajući prepiske između gospodina Karišika i Hadžibajrića juniora, izvodi zaključke šta radi i šta misli moj branjenik“, rekao je Crnalić na jednom ročištu i dodao da to što drugi govori, ne obavezuje Ibrahima Hadžibajrića krivično ako on u tome ne sudjeluje.

Nasuprot tvrdnji Tužilaštva, rekao je da je Hadžibajrić dobio ovlasti od Općinskog vijeća da samostalno i bez konkursa daje parkinge pod zakup te da Općini nije pričinjena šteta.

Advokati Elmedina Karišika i Seida Hadžibajrića su rekli da njihovi klijenti ne žele razgovarati sa novinarom CIN-a. Indira Karahodžić, aktuelna advokatica Ibrahima Hadžibajrića, prenijela nam je da je njen klijent pristao na intervju, ali se Kantonalni sud u Sarajevu ni nakon mjesec dana nije očitovao o CIN-ovom zahtjevu za razgovor u zatvoru u Zenici. U Službi za odnose sa javnošću Suda su rekli da je sutkinja koja bi trebala razmotriti zahtjev na bolovanju.

Načelnik Hadžibajrić je strahovao da će zajednički poslovi biti razotkriveni. Njegov sin Seid i Karišik su zaključili da po zahtjevu Bega moraju smanjiti druženje u javnosti i izbrisati zajedničke fotografije na društvenim mrežama kako ih ne bi povezali.

Karišik je nastojao prikriti i njegovu vezu sa firmama koje su upravljale parkinzima pa je angažovao prijatelje i zaposlenike „Plaze Group“ da u njegovo ime formiraju preduzeća koja će Općini dostavljati ponude za iznajmljivanje parkinga.

Ponude je, ustvari, sastavljao Karišik, a formalni vlasnici su ih potpisivali i predavali na općinski protokol kako bi procedura bila ispoštovana. Općina bi ih nedugo potom pozvala na zaključenje ugovora koje je po ovlaštenju načelnika Hadžibajrića potpisivala sekretarka Općine Alma Destanović − po cijeni i uslovima koje su sami određivali.

Prema navodima Tužilaštva KS, Hadžibajrići su do proljeća 2021. prisvojili oko 400.000 eura zarade od javnih parkinga i drugih koruptivnih poslova.

Hadžibajrićeva administracija je mjesecima prije hapšenja odbijala CIN-u dostaviti ugovore i izvještaje o izdavanju parkinga, pozivajući se na zaštitu ličnih podataka i poslovnih interesa njihovih najamnika.

Najamnici i jarani

Načelnik je 2017. godine, sredinom trećeg mandata, bez najave oduzeo pojedine parkinge dotadašnjim korisnicima da bi ih i do pet puta jeftinije ustupio prijateljima.

Sarajevski privatnik Zlatko Krainović kaže da mu je Hadžibajrić oduzeo parking „Mošćanica“ sa 25 mjesta u blizini Sebilja i dao ga Mesudu Abdagiću, zetu Nervina Džombića, zaposlenika Općine Stari Grad.

Krainović je vlasnik privatnog parkinga koji je povezan sa dijelom javnog parkinga „Mošćanica“. Kantonalno javno komunalno preduzeće (KJKP) „Rad“ je upravljalo parkingom do marta 2016, kada su ga, pritisnuti gubicima u poslovanju, iznajmili Krainoviću za 5.500 KM mjesečno. Ugovor je važio do februara 2018. godine, ali su se pola godine ranije na parkingu iznenada pojavili Abdagić i Džombić, obavijestivši Krainovića da je „prostor od sada njihov“. Općina je samoinicijativno preuzela parking, smatrajući da je on nerentabilan za „Rad“. Sporazum o preuzimanju nikada nije zaključen.

Novi najamnici su kao dokaz da je parking sada njihov priložili ugovor koji je Abdagić potpisao sa Hadžibajrićem.

“Samo su došli ljudi i zaprijetili da će baciti bombe ako se mi ne povučemo”, kaže Krainović. Džombić tvrdi da nisu prijetili, ali je priznao da je intervenisala policija. Krainović je 2018. godine tužio Općinu, Sud je donio nepravosnažnu presudu u njegovu korist, ali postupak još traje jer je Općina uložila žalbu.

Hadžibajrić je iznajmio Abdagiću parking za 1.170 KM mjesečno. Sat parkinga se naplaćivao dvije marke pa se renta mogla namiriti za pet dana i to kada bi svako mjesto izdali samo četiri sata dnevno. Prihod ostvaren u preostalih 25 dana ostajao je Abdagiću.

Međutim, dvije godine kasnije Abdagića i njegovog punca Džombića zadesila je ista sudbina. Pred istek ugovora Općina ga je obavijestila da neće produžiti ugovor.

“Nema ni što si ćelav, ni što si ružan, nisi dao puno para, mi tražimo više, ne ponašaš se kako treba, praviš smeće… Ništa (…). Ja sam bio s Ibrom ko šipka i bubanj. Mislim, ono, za njega sve. Odjednom čovjek prolupa“, kaže Džombić.

Novinarima je rekao da se načelnik nije odazivao na njegove pozive iako se pet puta obraćao Općini Stari Grad, nudeći čak 9.000 KM mjesečno za najam parkinga.

Ništa nije pomoglo, Hadžibajrić je već imao druge dogovore. Parking je podijeljen na dva dijela. Dio sa oko 15 mjesta 2019. godine izdaje obližnjem pansionu „Stari Grad“ za 5.500 KM. Preostalih deset mjesta izdao je Karišikovoj „Plazi Group“. Erduan Hadžihasanović iz pansiona je kasnije saznao da Karišik plaća znatno manju cijenu, ali kaže da nije imao izbora jer mu je parking trebao zbog pansiona.

Prema Karišikovoj izjavi policiji, Općini je plaćao 1.000 KM mjesečno. Već naredne godine potpisali su novi petogodišnji ugovor, uz duplo manju naknadu. Karišik tvrdi da je parking zatekao u lošem stanju pa je za njegovo uređenje morao potrošiti dvadeset hiljada KM.

„Nakon toga Opština mi je priznala ulaganje (…) te smo zaključili novi ugovor na pet godina i po tom ugovoru plaćam Opštini mjesečni najam od 500 KM sa PDV-om“, rekao je Karišik.

Kampanja za preuzimanje parkinga

Od 2019. godine i predavanja „Mošćanice“ porodičnom prijatelju Karišiku tadašnji načelnik Hadžibajrić nastavlja biznis sa parkinzima. Počinje kampanju za preuzimanje tri najatraktivnija javna parkinga u srcu Starog Grada za koje je unaprijed odabrao najamnike i dogovorio raspodjelu zarade.

Prema dokumentaciji iz Tužilaštava BiH, Hadžibajrić je to činio u koordinaciji sa sinom Seidom i Karišikom.

Općina je krajem augusta 2019. zatražila od KJKP „Rad“ da u roku od osam dana oslobodi parking prostore kod „Doma Armije“ i na Bistriku kako bi sama upravljala ovim javnim površinama, tvrdeći da je zemljište na kojem se nalaze njeno vlasništvo.

Međutim, „Rad“ se nije želio odreći dva najprofitabilnija parkinga u Sarajevu koji su mu godišnje donosili i do 580 hiljada KM pa je Općinu uputio na Ministarstvo saobraćaja KS. Nakon višemjesečnih pregovora, početkom 2020. godine oni ipak zaključuju sporazum o ustupanju parking prostora kojim će Općina odrediti nosioce usluga organizacije i naplate. Parkinzi su predati Općini 2. februara 2020. godine.

Dok je načelnik Općine dogovarao preuzimanje parkinga od javnog kantonalnog preduzeća, Karišik je angažovao svoje partnere i uposlenike u „Plazi Group“ da u njegovo ime registruju preduzeća: „EuroPark“, „Parking Tim“ i „Šemrani“.

„EuroPark“ je osnovan početkom septembra 2019, a ulogu formalne osnivačice Karišik je dodijelio Aidi Topalović-Karić, supruzi Sengora Karića, zaposlenika „Plaze Group“. Sengor Karić se upoznao sa Hadžibajrićima i Karišikom u martu 2018. godine tokom umre, zajedničkog hodočašća u Meku i Medinu. Bio im je vodič, a po povratku u Sarajevo je dobio posao u Karišikovoj firmi. Istovremeno je bio Hadžibajrićev prevodilac tokom posjeta arapskih delegacija Općini.

„EuroPark“ je prijavljen na adresi poslovnog prostora u vlasništvu Karišikovog oca.

Karišik ubrzo registruje i drugu firmu „Parking Tim“. Za osnivača formalno imenuje Edina Međedovića, uposlenika Sparkasse Bank i suvlasnika luksuznih apartmana u centru Sarajeva.

Ova veza je trebala biti skrivena. Međutim, novinari CIN-a su pronašli punomoć kojom Međedović ovlašćuje Karišika i advokaticu Aldinu Pitu da u njegovo ime osnuju firmu i plate troškove.

Objašnjavajući svoju vezu sa Karišikom, Međedović je policiji 2020. godine rekao da sa njim „ponekad popije kafu“ te da je unajmljivao automobile iz njegove agencije.

Tri godine kasnije priznao je tužiocima da je „Parking Tim“ registrovao u Karišikovo ime.

Novinari su pronašli još jedan dokaz koji je ukazivao da su dvije parking firme bile povezane. U prijavi za registraciju firme „Parking Tim“ umjesto Međedovića upisano je ime osnivačice „EuroParka“ Aide Topalović-Karić. Greška je ispravljena korektorom, a na mjesto Topalović-Karić upisan je Međedović.

Nekoliko dana po preuzimanju parkinga Hadžibajrić je na sastanku u Općini predložio Aidinom suprugu Sengoru Kariću da dostavi ponudu za najam parkinga. Karić je kasnije policiji rekao da mu je Karišik u tome pomogao.

“Ja sam kucao, a on mi je pomagao u sastavljanju ponude.”

Smajkan na parking, Smajkan sa parkinga

„EuroPark“ je predao ponudu za najam parkinga na Bistriku krajem januara 2020. godine, a isti dan je to učinio i Međedović ispred „Parking Tima“ za mjesta kod „Doma Armije“. On je policiji izjavio da je ponudu dostavio prema uputi nepoznate osobe iz Općine.

Prije nego su dostavile ponude, obje firme su registrovale svoje poslovne jedinice na adresama parkinga, a radnike prijavile u istom danu. Jedan od njih Almir Smajkan je bio zaposlen na oba mjesta, a prije toga je povremeno radio za Karišikovu „Plazu Group“, kao i grupa drugih radnika. Smajkan nije htio govoriti za CIN.

Obje firme su u isto vrijeme sačinile i predale ponude na Protokol, a sekretarka Općine Alma Destanović je već pet dana kasnije potpisala ugovore s njima.

Općina je za 22 dana završila svu administraciju − od sporazuma o preuzimanju parkinga od Kantona do dodjele u najam.

Prema ugovorima, „EuroPark“ je za najam 31 parking mjesta na Bistriku trebao plaćati 6.435 KM, a „Parking Tim“ za 35 mjesta ispred „Doma Armije“ 8.541 KM mjesečno.

Za godinu dana Općina je trebala zaraditi oko 180.000 KM, dva i po puta manje od prihoda koje je sa istim brojem parking mjesta godinu ranije ostvarivao „Rad“.

Policija je 2020. godine pozvala Karića i suprugu Aidu, formalnu vlasnicu „EuroParka“, na saslušanje, a oni su odmah kontaktirali Karišika, pokušavajući saznati zašto ih policija poziva. Aida Topalović-Karić je kasnije tvrdila da ju je bilo stid što ne zna imena uposlenika pa je molila Karišika da je upozna sa pojedinostima rada firme.

Karišik ih je posjetio tri dana prije iskaza i dao instrukcije za razgovor sa policijom. Umirivao ih je tvrdnjom da je sve regularno, a isto im je govorio i načelnik Hadžibajrić na sastanku u njegovom kabinetu. Ohrabreni podrškom autoriteta, Karići su izjavili policiji da je preduzeće njihovo i da su u posao uložili 50.000 KM ušteđevine.

Međutim, tri godine kasnije Topalović-Karić je promijenila iskaz i priznala da je ona samo formalno bila direktorica te da je za nagradu dobijala plaću od 430 KM. Priznala je i da je poslove vodio Karišik na temelju punomoći koju mu je dala kod notara.

Supružnici Karić su odbili razgovarati za CIN, a njihova advokatica Alena Begović je rekla da su oni bili žrtvena janjad.

Kad Šmrk pozove telefonom

Nakon dodjele parkinga: “Bistrik-Trg Austrije”, „Mošćanica“ i „Dom Armije“ Hadžibajrić je riješio da se domogne i još jednog izuzetno profitabilnog parkinga kod Vijećnice, u samom srcu Baščaršije.

Općina je ovaj prostor sa 40 mjesta početkom 2018. dodijelila Javnom komunalnom preduzeću „Tržnice-Pijace Sarajevo“ na neodređeno vrijeme, uz mjesečnu naknadu od oko 1.900 KM. Iste godine su ga uz saglasnost Hadžibajrića iznajmili na pet godina firmi „T.C. Baščaršija Group“ za oko 5.050 KM mjesečno.

No, u martu 2020. godine, kad su ostali parkinzi već bili pod kontrolom njegovih prijatelja, a on dobijao dio profita, načelnik Hadžibajrić se predomislio i raskinuo sporazum sa „Tržnicama“, navodeći da zakon ne poznaje najam na neodređeno vrijeme.

Prema navodima Tužilaštva KS, Hadžibajrići su tada već dogovorili sa Karišikom da preuzme i ovaj parking.

Dva mjeseca kasnije Karišik je registrovao „Šemrani“, a za osnivača je formalno prijavljen Senad Ferhatović. Preduzeće je registrovano na adresi Karišikovog Hostela „Plaza“ i „Plaze Group“ u naselju Kovači.

„T.C. Baščaršija Group“ je odbijala predati parking, a „Tržnice-Pijace“ su tužili. Direktor Milorad Rac je u maju 2020, kada su se na parkingu pojavile građevinske mašine radi „preuređenja prostora“, pozvao policiju. U policijskoj zabilješci piše da je mašine angažovala Karišikova firma. Kako nisu postojali papiri za izvođenje radova, mašine su povučene sa gradilišta.

„Šemrani“ je sredinom februara 2021. dostavio Općini zahtjev za zakup parkinga kod Vijećnice. Nešto ranije Ferhatović je ovu firmu za jednu marku prodao Selmi Maglić. Ona je supruga Adnana Maglića Magle, prijatelja Admira Arnautovića Šmrka sa kojim je 2014. godine osuđen na zatvor zbog trgovine kokainom i heroinom. Njih dvojica su u jesen 2022. godine ponovo uhapšeni zbog sumnje u trgovinu drogom.

Ubrzo je „Šemrani“ zaključio ugovor sa Općinom Stari Grad o najmu parkinga za 5.265 KM mjesečno. Međutim, „T.C. Baščaršija Group“ se i dalje opirala. Direktor Rac je obavijestio policiju da ga je Admir Arnautović Šmrk pozvao telefonom, rekavši da je njegova firma dobila parking pod zakup i da „do 1. marta napusti prostor“.

Najava preuzimanja parkinga se obistinila. Prvog marta 2021. godine oko ponoći su na „Telale“ došli radnici „Plaze Group“. Maglić je pozvao policiju, predstavio se kao odgovorno lice u firmi „Šemrani“ i rekao da je angažovao „Plazu Group“ da postavi žardinjere na parking. Ponovo nisu imali dozvolu za radove pa je Maglić policajcima obećao da će je dostaviti naknadno.

Karišik, Maglić i Šmrk su ovim parkingom upravljali do juna 2023. godine kada je predat Agenciji za upravljanje oduzetom imovinom Federacije BiH.

Nada Radovan Tomanić, porijeklom iz BiH, uhapšena je u Morgantownu u Zapadnoj Virdžiniji.

Osumnjičena je da je imigracijskim vlastima SAD prikrila podatke da je bila pripadnica Specijalnog odreda posebne namjene pri štabu Vrhovne komande Zulfikar Armije RBiH i sudjelovala u nečovječnim postupanjima prema žrtvama srpske nacionalnosti na planini Igman 1993. godine.

Iz Tužiteljstva BiH su saopćili da se zahvaljuju partnerskim institucijama SAD-a na pomoći u borbi protiv nekažnjenosti nečovječnog postupanja tijekom rata u BiH.

Naveli su i da će biti u daljnjem kontaktu i pružati pomoć kolegama u SAD-u u procesuiranju osumnjičene Radovan Tomanić.

Prema postojećim navodima sudova za ratne zločine počinjene u BiH, na planini Igman kod Sarajeva na mjestu nekadašnjeg Hotela Mrazište je tokom 1993. godine formirano mjesto zatočenja za osobe srpske i hrvatske nacionalnosti.

Ljudi su na tu lokaciju dovedeni iz drugih zatočeničkih objekata kao što su Silos u Tarčinu kod Sarajeva i Musala u Konjicu.

Zatočenici su bili podvrgnuti nehumanim uvjetima, psihičkim, fizičkim i seksualnim zlostavljanjima i premlaćivanju.

Upravu nad objektom imala je jedinica za posebne namjene "Zulfikar", čije je zapovjedništvo bilo smješteno u ovom hotelu.

Sud BiH je 14. juna 2013. godine potvrdio optužnicu kojom se Nedžad Hodžić i Dževad Salčin iz nekadašnje jedinice "Zulfikar" terete za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva i krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika u nekadašnjem hotelu Mrazište na Igmanu.

Dževad Salčin je 2016. godine osuđen na dvije godine zatvora, dok je predmet protiv Nedžada Hodžića, prema posljednim podacima od 2016. godine, bio stavljen u stanje "mirovanja" zbog bolesti i zdravstvenog stanja optuženog.

Pripadnici jedinice za posebne namjene Armije Republike BiH "Zulfikar" su prema optužnici u odvojenom predmetu optuženi da su 16. aprila 1993. godine u mjestu Trusina u općini Konjic ubili 22 osobe - 15 civila i sedam pripadnika tadašnje jedinice Hrvatskog vijeća obrane (HVO) koji su se prethodno predali.

Za ovaj zločin u Trusini pred Sudom BiH pravomoćno su osuđeni Edin Džeko na 13 godina, Rasema Handanović na pet i pol te Mensur Memić na deset godina zatvora.

Osuđeni su i Nedžad Hodžić na 12 i Nihad Bojadžić na 15 godina zatvora.

Dževad Salčin i Senad Hakalović pravomoćno su oslobođeni odgovornosti za zločine.

Za zločin u Trusini optužen je i komandant jedinice "Zulfikar" Ališpago, ali je zbog njegovog zdravstvenog stanja suđenje bilo prekinuto.

U američkoj optužnici se navodi da je Nada Radovan Tomanić prilikom podnošenja zahtjeva za naturalizaciju lagala da nikoga nije progonila zbog vjere, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili političkog mišljenja.

Ako bude osuđena, prijeti joj maksimalna kazna od deset godina zatvora po svakoj tački. Osuda bi također rezultirala automatskim oduzimanjem američkog državljanstva.