Izbori se raspisuju za 58 opštinskih vijeća u entitetu Federacija BiH, 53 skupštine opštine u entitetu Republika Srpska (RS), 111 načelnika opština u BiH, 21 gradsko vijeće u Federaciji BiH, deset skupština gradova u RS-u, 32 gradonačelnika u BiH i Skupštinu Brčko distrikta, rečeno je na sjednici Centralne izborne komisije BiH, 8. maja.

Izbori će biti održani u skladu sa tehničkim izmjenama Izbornog zakona, koje je 26. marta nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt), kako bi smanjio mogućnost izbornih manipulacija, koje su zabilježene prethodnih godina.

Izmjenama je uvedena stroža, biometrijska identifikacija birača, "kako bi na izborima glasali samo oni koji na to imaju pravo, te kako bi mogli glasati samo jednom".

Jedna od izmjena je i skeniranje svih glasačkih listića kako bi se spriječila njihova naknadna izmjena ili krađa, pojasnili su tada iz Ureda Visokog predstavnika (OHR).

U međuvremenu, Skupština RS-a je usvojila Prijedlog entitetskog izbornog zakona, kojim vlasti tog bh. entiteta pokušavaju prisvojiti državne nadležnosti u oblasti izbora.

U tekstu Zakona definisano je da entitetska izborna komisija preuzima zakonsku ulogu državne Centralne izborne komisije BiH u organizovanju lokalnih izbora u tom bh. entitetu, ali i opštih izbora za predsjednika i potpredsjednike RS, te entitetski parlament.

Entiteti u BiH od završetka rata 1995. godine nikada nisu imali nadležnost nad provođenjem izbora u državi, niti se entitetska nadležnost nad izborima spominje u Ustavu BiH.

Predstavnici međunarodne zajednice su rad na usvajanju tog zakona ocijenili kao "direktan napad na državnu strukturu BiH".

Nakon toga je Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske 29. aprila zatražio zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, čime je pokušao spriječiti usvajanje entitetskog izbornog zakona u RS-u.

Vitalni nacionalni interes je mehanizam koji daje mogućnost klubovima Bošnjaka, Hrvata i Srba da svako pitanje proglase "štetnim za vitalne interese naroda kojeg predstavljaju", i zatraže zaštitu od Ustavnog suda RS-a.

Inače, Vlada RS je zatražila od članova Republičke izborne komisije da podnesu ostavke, što je pet od sedam članova ovog entitetskog tijela i uradilo 11. aprila.

Ta entitetska komisija je nadležna za postupke opoziva gradonačelnika i opštinskih načelnika, te za provođenje izbora savjeta mjesnih zajednica u gradovima i opštinama.

Sijeva posjeta se poklapa sa 25. godišnjicom NATO-ovog slučajnog bombardovanja kineske ambasade u Beogradu i dio je njegove prve evropske turneje u posljednjih pet godina, koja je uključivala Francusku sa Mađarskom kao sljedećom stanicom.

„Danas pišemo istoriju“, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić hiljadama u publici ispred Predsjedničke palate, aplaudirajući i skandirajući „Kina, Kina“.

Oba lidera se hvale čvrstim partnerstvom između svojih zemalja. Zajedno sa Mađarskom, koja je sljedeća stanica Sija, Srbija je najčvršći evropski pristalica velikog kineskog infrastrukturnog projekta Pojas i put u dijelovima Azije i Evrope.

Xi je rekao da je dirnut toplom dobrodošlicom i da očekuje da će njegova posjeta "otvoriti novo poglavlje" u odnosima dvije zemlje.

Predsednik Kine izjavio je na početku razgovora sa predsednikom Srbije da su odnosi dve zemlje na visokom nivou i da pokazuju duboko prijateljstvo.

"Nadam se da će ova posjeta otvoriti novo poglavlje naših odnosa", kazao je Đinping.

On se osvrnuo i na jučerašnji doček koji je delegacija Srbije priredila na aerodromu "Nikola Tesla" u Beogradu.

"Bio sam počastvovan da vidim tako veličanstvenu ceremoniju, bio sam zaista impresioniran i duboko dirnut. Kao što ste i sami rekli, mi smo iz prve ruke svjedoci tome da srpski narod kineski narod posmatra kao čelične, najbolje prijatelje. Ovo je zaista obostrano i iskreno prijateljstvo, postoji snažan osjećaj prijateljstva između naših zemalja, to zaista pozdravljam i zaista je na mene ostavilo izuzetno dubok utisak", rekao je Si Đinping.

„Srbija je postala prvi strateški partner Kine u centralnoj i istočnoj Evropi“, rekao je Si, govoreći o sporazumu o strateškom partnerstvu između dvije zemlje iz 2016.

Govoreći pred okupljenim građanima, predsjednik Srbije rekao je da su Srbija i Kina iskreni prijatelji i da je u saradnji dvije zemlje "samo nebo granica". Kasnije je kazao i da očekuje veliki napredak u odnosima dvije zemlje - podizanje od statusa strateškog partnerstva na nivo zajedničke budućnosti.

"Kao što mi imamo jasne stavove po pitanju kineskog integriteta, da je Tajvan Kina, tako i oni podržavaju tetritoriju Srbije bez ikakve rezerve. U najtežim trenucima bili su uz nas, bili su s nama i pre 25 godina kada je ova zemlja bila rušena i bombardovana, zajedno sa nama su platili visoku cenu, izgubili ljude na današnji dan. Hvala predsedniku Siju jer sve što smo izgradili u Beogradu izgradili smo zahvaljujući jačoj privredi. Hvala mu i na podršci za Železaru, rudnik u Boru, privatnim investicijama. I još mnogo toga možemo i moramo zajednički da uradimo, samo je nebo granica", poručio je Vučić.

Ministar finansija Srbije Siniša Mali rekao je u utorak državnoj televiziji da će dva lidera potpisati skoro 30 sporazuma i neke komercijalne ugovore. On je rekao da će se razgovarati o projektima visoke tehnologije.

„Srbija nema vizni režim sa Kinom“, rekao je Mali za državnu TV RTS. "Tako smo potpuno otvoreni za njihova ulaganja", rekao je on, dodajući da zapadne zemlje nameću barijere i kvote kineskim investicijama i proizvodima.

Posmatrači kažu da je Xijev izbor Srbije i Mađarske dizajniran da približi dvije evropske zemlje koje su proruske i veliki primaoci kineskih investicija. Zapadni partneri Srbije vide zemlju kao kinesko čvorište na ulazu u EU.

Tokom posjete Francuskoj, predsjednik Emmanuel Macron i šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen izvršili su pritisak na Xija da osigura uravnoteženiju trgovinu s Evropom i da iskoristi svoj utjecaj na Rusiju za okončanje rata u Ukrajini, ali bezuspješno, smatraju analitičari.

SIMBOLIKA POSJETE

Sijeva poseta dolazi na godišnjicu NATO bombardovanja kineske ambasade tokom kampanje protiv bivše Jugoslavije da bi se primorao pokojni srpski moćnik Slobodan Milošević da prekine obračun sa etničkim Albancima na Kosovu.

Bombaški napad, u kojem su ubijena tri kineska novinara i ranjeno 20 kineskih državljana, izazvao je bijes u Kini i izvinjenje tadašnjeg američkog predsjednika Billa Clintona.

„Kineski narod cijeni mir, ali nikada neće dozvoliti da se istorijska tragedija ponovi“, rekao je Si u tekstu u dnevnom listu Politika u utorak.

Prošle godine, Vučić je potpisao sporazum o slobodnoj trgovini sa Sijem koji bi trebalo da počne u julu, otvarajući vrata ogromnom kineskom tržištu za srpske kompanije.

„Sporazum o slobodnoj trgovini donijeće sigurnost našim poljoprivrednicima“, rekao je Vučić u pozdravnom govoru.

Kina posjeduje rudnike i fabrike širom Srbije i pozajmila je milijarde za puteve, mostove i nove objekte, čime je postala ključni partner Srbije u prijeko potrebnom razvoju infrastrukture.

Kina je 2023. godine bila drugi najveći trgovinski partner Srbije poslije EU sa ukupnom trgovinskom razmjenom od 6,1 milijardu dolara i među pet najvećih investitora, navodi nacionalna investiciona agencija.

Katar je bio među vodećim posrednicima koji žele osigurati sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hamasa, a u srijedu je rekao da bi svako prisilno raseljavanje civila iz Rafaha predstavljalo ozbiljno kršenje međunarodnog prava.

Ministarstvo vanjskih poslova Katara osudilo je izraelske napade na Rafah i pozvalo na "hitnu međunarodnu akciju" kako bi se spriječile izraelske snage da napadnu grad.

Predsjedavajući Komisije Afričke unije Moussa Faki Mahamat pozvao je međunarodnu zajednicu da zajedno radi na zaustavljanju smrtonosne eskalacije sukoba u Rafahu, ističući važnost tog područja kao koridora za dovođenje humanitarne pomoći u Gazu.

Izrael je u utorak zauzeo stranu Gaze na prelazu Rafah, dok je također zatvorio obližnji prelaz Kerem Shalom, što je izazvalo kritike humanitarnih grupa. Izrael je u srijedu rekao da je ponovo otvorio Kerem Shalom.

Šef UN-a za pomoć Martin Griffiths rekao je da je zatvaranjem prelaza Rafah prekinut pristup gorivu i mogućnost za humanitarne radnike da pređu u Gazu.

Izraelski čelnici kažu da je vojna operacija u Rafahu neophodna kako bi postigli svoje ciljeve osiguranja oslobađanja talaca koji se još drže u Gazi i poraza militantne grupe Hamas.

Generalni sekretar UN-a António Guterres rekao je u utorak da bi napad na Rafah bio "strateška greška, politička katastrofa i humanitarna noćna mora" u vrijeme kada se glad nadvija nad sjevernom Gazom.

"Bilo bi tragično da sedmice intenzivne diplomatske aktivnosti za mir u Gazi ne dovedu do prekida vatre, oslobađanja talaca i razorne ofanzive u Rafahu", rekao je on novinarima u Ujedinjenim nacijama.

Pozvao je i izraelsku vladu i Hamas da pokažu "političku hrabrost" da osiguraju dogovor i zaustave krvoproliće i pozvao zemlje koje imaju utjecaj na strane da to iskoriste.

Svjetska zdravstvena organizacija kaže da se u Rafi nalazi oko 1,2 miliona ljudi, a više od polovine su djeca. Mnogi su došli iz drugih dijelova Gaze, bježeći u potrazi za sigurnošću i skloništem jer je izraelska kampanja protiv Hamasa ostavila veći dio pojasa Gaze u ruševinama.

Rat Izraela i Hamasa pokrenut je Hamasovim napadom 7. oktobra na južni Izrael u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i dovelo do hvatanja oko 250 talaca, prema izraelskim zvaničnicima. Oko 100 talaca oslobođeno je u jednonedeljnom primirju krajem novembra.

Izraelska kontraofanziva u Gazi je ubila više od 34.700 Palestinaca, od kojih su dvije trećine žene i djeca, prema Ministarstvu zdravlja Gaze.

Margaret Besheer iz Glasa Amerike doprinijela je ovom izvještaju. Neke informacije stigle su od AP-a, AFP-a i Reutersa.

Moscow — 

Vlasti u Rusiji su od 2015. proglasile desetine medija, trustova mozgova i neprofitnih organizacija "nepoželjnim", a grupe za prava kažu da je etiketa osmišljena da odvrati neslaganje.

U saopćenju, ruski glavni tužilac je rekao da je Freedom House pozvao na "sveobuhvatnu pomoć Ukrajini da porazi Rusiju" i da je "diskreditirao" rusku vojsku.

Organizacija pruža informacijsku, finansijsku, pravnu i drugu podršku ruskim opozicionim strukturama, prozapadnim i LGBT aktivistima, zajednicama koje brane svoje interese i osobama osuđenim za terorističke zločine.

Freedom House kaže da podržava i obezbjeđuje sredstva lokalnim demokratskim aktivistima i grupama za građansku slobodu u više od 30 zemalja, primajući veći dio finansiranja od američkog State Departmenta.

Najpoznatija je po indeksu "Sloboda u svijetu" koji mjeri građanske slobode svake zemlje i označava ih kao "slobodne" ili "neslobodne". Rusija je označena kao "Nije slobodna".

Otkako je pokrenula ofanzivu na Ukrajinu, Moskva je poduzela neviđeno suzbijanje neslaganja koje su grupe za ljudska prava usporedile s masovnom represijom iz sovjetske ere.

Među ostalim organizacijama koje su u Rusiji označene kao "nepoželjne" su Svjetski fond za divlje životinje, Greenpeace, Transparency International i Radio Free Europe/Radio Liberty.

WASHINGTON — 

Isporuke, koje su odgođene najmanje dvije sedmice, uključuju municiju za direktan napad Boeinga, koja pretvara bombe u precizne navođene, kao i bombe malog prečnika.

Izvori nisu dalje elaborirali, uključujući i političku prirodu. Ali oni dolaze u trenutku kada Washington javno vrši pritisak na Izrael da odgodi planiranu ofanzivu na Rafah dok ne preduzme korake da spriječi civilne žrtve.

Bijela kuća i Pentagon su odbili komentar. Vijest o odgođenoj isporuci oružja prvi je izvijestio Axios tokom vikenda, a Politico je prvi izvijestio o vrstama oružja koje je odgođeno i obrazloženju u utorak.

Ne osvrćući se na to da li je došlo do zastoja u isporuci oružja, sekretarica za štampu Bijele kuće Karine Jean-Pierre je potvrdila da je posvećenost Washingtona sigurnosti Izraela "gvozdena".

Ipak, kada je upitana o izvještajima o zaustavljanju oružja, dodala je: „Dvije stvari mogu biti istinite, u smislu da se ti razgovori, teški, direktni razgovori sa našim kolegama u Izraelu... u osiguravanju zaštite života građana. .. i dobijanje te obaveze."

Pentagon je u ponedjeljak saopćio da nije donesena politička odluka o uskraćivanju oružja Izraelu, najbližem bliskoistočnom savezniku Amerike.

Ipak, čini se da su odlaganja prva otkako je Bidenova administracija ponudila punu podršku Izraelu nakon napada Hamasa 7. oktobra, tokom kojeg je ubijeno oko 1.200 ljudi, a oteto oko 250 ljudi. Vjeruje se da je oko 133 njih ostalo u zarobljeništvu u Gazi, prema izraelskim podacima.

Izraelska kampanja uništenja Hamasa dovela je do sedmomjesečne vojne kampanje u kojoj je ubijeno ukupno 34.789 Palestinaca, većinom civila, saopćilo je Ministarstvo zdravlja Gaze.

Sukob je također ostavio mnoge od 2,3 miliona stanovnika Gaze na rubu gladi i izazvao je proteste u SAD tražeći da univerziteti i Biden povuku podršku Izraelu - uključujući i nabavku oružja.

Visoki izraelski zvaničnik, u razgovoru za Reuters pod uvjetom da ostane anoniman, nije potvrdio bilo kakvo konkretno zadržavanje u zalihama oružja, ali je izgleda prihvatio izvještaje mirnim glasom: „Kao što je premijer već rekao, ako se moramo boriti noktima, onda uradićemo ono što moramo.”