Najnovije
Senat potvrdio Blinkena na funkciju američkog državnog sekretara
Američki Senat potvdio je nominaciju američkog diplomate Antonyja Blinkena na funkciju državnog sekretara. Saglasnost da Blinken obavlja tu funkciju dalo je 78 članova Senata dok se usprotivilo njih 22.
Blinken je na funkciji naslijedio Mikea Pompea, koji je u administraciji bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, obavljao funkciju državnog sekretara.
Na prošlonedjeljnom pretresu povodom njegove nominacije, u senatskom Odboru za spoljne poslove, Blinken je rekao da je spreman da se suoči sa izazovima koje predstavljaju Kina, Iran, Rusija i Sjeverna Koreja.
Tada je rekao i da Kina predstavlja najeći izazov za američke nacionalne interese, primjetivši istovremeno i da sa tom zemljom ima prostora za saradnju.
"Naši aspekti odnosa razvijaju se u kontradiktornosti kompetitivnosti, ali i saradnje – kada je ona u obostranom interesu", rekao je Blinken tokom pretresa prošle sedmice u senatskom Odboru za spoljne poslove Senatu.
To tijelo potvrdilo je Blinkenovu nominaciju rezultatom 15 prema 3.
Takođe, Blinken se obavezao da će obnoviti duh i moral State Departmenta, kao i diplomatsko osoblje. Ukazao je da liderstvo Sjedinjenih Država u spoljnoj politici treba da bude zasnovano na odmjerenosti i samopouzdanju.
Za vrijeme administracije bivšeg predsjednika Baracka Obame, Blinken je bio zamjenik državnog sekretara i blisko je povezan sa predsjednikom Joe Bidenom.
Obavljao je I funkciju direktora osoblja Senatskog odbora za spoljne poslove dok je Biden bio predsedavajući.
Uz to bio je i savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bidena u dijelu njegovog mandata kao američkog potpredsjednika.
See all News Updates of the Day
Nove sirijske vlasti uhapsile zvaničnika iz ozloglašenog zatvora
Nove sirijske vlasti uhapsile su u četvrtak službenika vojnog pravosuđa iz vlade svrgnutog predsjednika Bashara al-Assada.
Hapšenje Mohammeda Kanjo Hassana potvrdila je Sirijska opservatorija za ljudska prava dan nakon što su izbili smrtonosni sukobi u priobalnoj pokrajini Tartus, Assadovom uporištu, gdje su ga naoružani ljudi pokušali zaštititi. Uhapšeno je i dvadesetak članova saradnika Kanjo Hassana.
Kanjo Hassan, koji je izricao kazne, uključujući smrtne kazne, za zatočenike u zatvoru Saydnaya, najviši je zvaničnik čije je hapšenje najavljeno otkako je Assad svrgnut 8. decembra.
Kanjo Hassan je vodio sirijski vojni terenski sud od 2011. do 2014, prve tri godine rata koji je počeo Assadovim gušenjem demokratskih protesta inspiriranih Arapskim proljećem, izvijestio je AFP, pozivajući se na Diaba Serriya, suosnivača Udruženja zatvorenika i Nestale osobe zatvora Saydnaya.
Serriya je rekao da je Kanjo Hassan osudio hiljade ljudi na smrt u "suđenjima koja su trajala nekoliko minuta". Njegova grupa procjenjuje da je 30.000 ljudi bilo zatočeno u zatvoru od 2011. godine, a 6.000 je pušteno. Ostali su nestali, prenio je AFP.
Hapšenje je bilo dio operacije pokrenute u četvrtak protiv milicija povezanih s Assadom, navodi državna novinska agencija SANA. U izvještajima se navodi da je operacija bila fokusirana na zapadnu pokrajinu Tartus, te da su neki pripadnici milicije ubijeni.
Razvoj događaja uslijedio je dan nakon što su pro-Assadovi borci ubili 14 članova pobunjeničke grupe koja je vodila ofanzivu koja je zbacila Assada s vlasti.
Novi sirijski ministar unutrašnjih poslova rekao je na Telegramu da je još 10 ljudi ranjeno u, kako je rekao, "zasjedi" i obećao je da će se obračunati sa svima koji potkopaju sigurnost Sirije.
Sirijska opservatorija za ljudska prava saopćila je da su pobunjenici napadnuti dok su pokušavali uhapsiti Kanjo Hassana.
Sirijske izbjeglice
Šef UN-a za izbjeglice Filippo Grandi rekao je u četvrtak da se više od 50.000 izbjeglica vratilo u Siriju tokom protekle tri sedmice.
"Materijalni uslovi unutar Sirije i dalje su strašni - više humanitarne pomoći i pomoći za oporavak mora biti isporučeno povratnicima i svima kojima je potrebna", rekao je Grandi.
Poređenja radi, agencija UN-a za izbjeglice, UNHCR, saopštila je ranije ovog mjeseca da je potvrdila povratak 34.000 sirijskih izbjeglica tokom prvih osam mjeseci ove godine.
Više od 13 godina građanskog rata potaklo je oko 5 miliona ljudi da pobjegnu iz zemlje, dok je 7 miliona drugih raseljeno unutar Sirije.
Više od polovine izbjeglica otišlo je u Tursku, dok je većina ostalih pobjegla u Liban, Jordan, Irak i Egipat.
U izvještaju UNHCR-a ranije ovog mjeseca navodi se da, iako su mnoge izbjeglice zainteresirane za povratak u Siriju, mnogi odlučuju da sačekaju i sagledaju sigurnosnu situaciju i političku stabilizaciju.
Neke informacije dolaze od AP-a, AFP-a i Reutersa.
Seul: Sjevernokorejski vojnik zarobljen u rusko-ukrajinskom ratu
Južnokorejska obavještajna agencija saopćila je u petak da je potvrdila da su ukrajinske snage zarobili sjevernokorejskog vojnika poslanog da podrži ruski rat protiv Ukrajine.
Pjongjang je poslao hiljade vojnika da pomognu ruskim trupama, uključujući i u pograničnoj oblasti Kursk gdje je Ukrajina izvršila šokantni upad na granicu u avgustu.
"Kroz razmjenu informacija u realnom vremenu s obavještajnom agencijom savezničke zemlje, potvrđeno je da je jedan ozlijeđeni sjevernokorejski vojnik zarobljen", navodi se u saopćenju Nacionalne obavještajne službe Južne Koreje.
Vojnika je zarobila ukrajinska vojska, rekao je za AFP jedan obavještajni izvor, dodajući da je lokacija na kojoj je zarobljena nepoznata.
Prva potvrda o hapšenju sjevernokorejskog vojnika stigla je nekoliko dana nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u ponedjeljak rekao da je do sada gotovo 3.000 sjevernokorejskih vojnika "ubijeno ili ranjeno".
Zajednički načelnik štabova Seula također je u ponedjeljak rekao da je više od 1.000 sjevernokorejskih vojnika ubijeno ili ranjeno.
JCS je takođe saopštio da se Pjongjang navodno "sprema za rotaciju ili dodatno raspoređivanje vojnika" i isporučuje "240mm raketne bacače i 170mm samohodnu artiljeriju" ruskoj vojsci.
Sjevernokorejski državni mediji objavili su u petak da je ruski predsjednik Vladimir Putin poslao novogodišnju poruku sjevernokorejskom lideru Kim Jong Unu, rekavši da su "bilateralne veze između naše dvije zemlje poboljšane nakon naših razgovora u junu u Pjongjangu".
Značajan odbrambeni pakt stupio je na snagu u decembru nakon što su dvije strane razmijenile dokumente o ratifikaciji.
Putin je sporazum u junu pozdravio kao "dokument proboja".
Putin: Slovačka ponudila da bude domaćin pregovora Rusije i Ukrajine
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak da je Slovačka ponudila da bude "platforma" za moguće mirovne pregovore Rusije i Ukrajine, gotovo tri godine nakon početke ruske invazije.
Putin je na konferenciji za novinare rekao da je slovački premijer Robert Fico "rekao da ako bude pregovora, da će biti srećan da ponudi svoju zemlju kao platformu" i dodao da Rusija "nije protiv toga", prenosi agencija Frans pres.
Fico, jedan od samo nekoliko evropskih lidera koji održavaju veze sa Kremljom, sastao se sa ruskim liderom u Moskvi 22. decembra.
Slovački premijer je posjetio Rusiju uprkos naporima Zapada da izoluje Putina i bude jedinstven u podršci Kijevu.
Slovačka, članica Evropske unije i NATO-a, pod Ficovom vladom je prošle godine obustavila vojnu pomoć Ukrajini i pozvala na mirovne pregovore.
Fico je optužio Kijev da ugrožava snabdijevanje njegove zemlje ruskim gasom, od kojeg Slovačka zavisi.
Izgledi za mirovne pregovore o okončanju sukoba u Ukrajini, koji je izbio u februaru 2022. godine, povećani su od kako je Donald Trump ponovo izabran za predsjednika SAD.
Trump je obećao da će brzo okončati rat kada u januaru preuzme položaj, ali nije precizirao kako. Kijev i Evropa strahuju da bi Ukrajina mogla da bude primorana na ustupke Rusiji.
Putin je više puta poručivao da će postići sve ciljeve u Ukrajini. Također je upozorio da je Moskva spremna da Ukrajinu ponovo gađa novom raketom Orešnik, koju je prvi put ispalila na ukrajinsku teritoriju prošlog mjeseca.
To je dovelo do dodatnog zaoštravanja tenzije. Ruski lider više puta je zaprijetio da će gađati "centre za donošenje odluka" u Kijevu.
Druzi koji žive na Golanskoj visoravni pozdravljaju nove sirijske vladare
Izrael je preuzeo tampon zonu između Izraela i Sirije i kaže da se njegove snage neće povući dok ne budu sigurni da će stanovnici pograničnog područja Golanske visoravni biti bezbjedni. Polovina ovih stanovnika je iz zajednice Druza, koji brinu šta će pad režima Bashara al-Assada značiti za njih i članove njihovih porodica na sirijskoj strani granice. Linda Gradstein i Ricki Rosen izvještavaju sa Golanske visoravni.
2024: Burna godina za Liban
Ove godine na Bliskom istoku je došlo je do preuređivanja ravnoteže snaga. Liban je opet bio u središtu dešavanja, jer je na napade Hezbollaha, Izrael odgovorio bombardovanjem, uništavajući dijelove Libana. Ipak, u novembru je uspostavljeno primirje, ali bi promjena režima u Siriji mogla izazvati još veću nestabilnosti u godini koja dolazi. Iz Bejruta izvještava Jacob Russell.
