Linkovi

Najnovije

Sekretar za pravosuđe: Nema dokaza o prevari koji bi promijenili rezultat izbora

ARHIVA - Sekretar za pravosuđe SAD William Barr (Foto: AP/Jeff Roberson)
ARHIVA - Sekretar za pravosuđe SAD William Barr (Foto: AP/Jeff Roberson)

Američki sekretar za pravosuđe William Barr rekao je u utorak da Sekretarijat za pravosuđe nije pronašao dokaze o rasprostranjenoj izbornoj prevari koji bi promijenili ishod predsjedničkih izbora 2020. godine.

Barr je to saopštio uprkos tvrdnjama aktuelnog predsjednika Donalda Trumpa o izbornoj krađi i odbijanju da prizna poraz na izborima, na kojima je pobijedio demokrata Joe Biden.

U intervjuu za Associated Press (AP), Barr je rekao da su američki tužioci i agenti Federalnog istražnog biroa (FBI) razmotrili određene pritužbe i informacije koje su dobili, ali da nisu pronašli dokaze koji bi promijenili ishod izbora.

"Do danas, nismo vidjeli da postoji prevara u obimu koji bi doveo do drugačijeg ishoda na izborima", rekao je Barr za AP.

Barr je, kako ocjenjuje AP, jedan od najvećih Trumpovih saveznika. Prije izbora je više puta tvrdio da je glasanje poštom naročito podložno prevari, u trenutku kada su Amerikanci zbog pandemije koronavirusa glasali na taj način, umjesto odlaska na birališta.

Ubrzo nakon što su objavljeni Barrovi komentari, Trump je tweetovao nove neosnovane optužbe o izbornoj krađi. Njegov advokat Rudy Giuliani i izborni štab objavili su saopštenje u kojem tvrde da "uz dužno poštovanje za sekretara za pravosuđe, nije postojala nikakva istraga".

Barr je prošlog mjeseca naložio federalnim tužiocima širom zemlje da istražuju bilo koje "značajne navode" o izbornim nepravilnostima, ako postoje, prije zvanične potvrde izhoda izbora, uprkos tome što nije bilo dokaza o rasprostranjenoj prevari.

Barrova direktiva omogućila je tužiocima da zaobiđu dugogodišnju praksu Sekretarijata za pravosuđe, kojom se obično zabranjuju takvi potezi prije potvrde izbornih rezultata. Glavni zvaničnik sekretarijata za izborna krivična djela je ubrzo poslije izdavanje te direktive najavio da će podnijeti ostavku.

Trampov pravni tim, predvođen Giulianijem, iznosi neosnovane tvrdnje o zavjeri demokrata da ubace miliona nelegalnih glasova u izborni sistem.

Takođe je podnio niz tužbi u ključnim državama, u kojima se tvrdi da stranački posmatrači nisu mogli da jasno vide biračka mjesta na nekim lokacijama i da je zbog toga bilo ilegalnih radnji. Tužbe su međutim odbačene zbog nedostatka dokaza. Republikanci u nekim državama su podržali Trumpa i iznijeli slične tvrdnje.

Trump odbacuje rezultate izbora na Twitteru u intervjuima, mada je njegova administracija saopštila da su izbori 2020. godine bili najbezbjedniji ikada. Predsjednik je nedavno dozvolio da njegova administracija počne prenos vlasti na Bidena, iako i dalje odbija da prizna da je izgubio.

Problemi na koje ukazuju Trumpov izborni štab i njegovi saveznici su uobičajeni na svakim izborima: problemi sa potpisima, kovertama u kojima su glasački listići i poštanskim žigovima na glasačkim listićima poslatim poštom, kao i mogućnost da mali broj listića bude pogrešno odbačen ili izgubljen.

Pravna zastupnica Sidney Powell takođe je iznosila neistinite tvrdnje o izbornim sistemima koji mijenjaju glasačke listiće, njemačkim serverima na kojima se nalaze podaci o američkim biračima i izbornim serverima proizvedenim u Venecueli, "po nalogu Huga Chaveza".

Trumpov pravni tim se distancirao od Powell nakon intervjua u kojem je zaprijetila da će "raznijeti Georgiju" tužbom "biblijskih razmjera".

Barr nije pomenuo Powell po imenu, ali je poručio: "Postoji jedna tvrdnja o sistemskoj krađi, a to je da su mašine u suštini programirane da promjene izborne rezultate. Sekretarijati za unutrašnju bezbjednost i pravosuđe su to razmotrili i do sada nismo vidjeli ništa što bi to potvrdilo".

Dodao je da ljudi pogrešno smatraju da bi federalni krivični pravosudni sistem trebalo koristiti za optužbe koje bi trebalo da se iznose u građanskim tužbama. Naglasio je da bi pravni lijek za te tužbe trebalo da bude istraga koju bi sproveli državni ili lokalni zvaničnici, a ne Sekretarijat za pravosuđe.

Barr je rekao da prvo mora da postoji osnova za tvrdnje da postoji krivično djelo koje treba istražiti.

“Većina tvrdnji o prevari odnosi se na poseban set okolnosti ili aktere ili ponašanje. Nije riječ o sistemskim optužbama. Neke su bile šire i potencijalno obuhvataju nekoliko hiljada glasova. I one su razmotrene", zaključio je sekretar za pravosuđe.

See all News Updates of the Day

Ransomware napadi: Prijetnje smrću, ugroženi pacijenti i milionske štete

Majka učenika čija prijava za seksualni napad je objavljena online nakon ransomware napada stoji ispred kancelarija Javnih škola Mineapolisa, 1. juna 2023. godine. (AP Photo/Abbie Parr)
Majka učenika čija prijava za seksualni napad je objavljena online nakon ransomware napada stoji ispred kancelarija Javnih škola Mineapolisa, 1. juna 2023. godine. (AP Photo/Abbie Parr)

Najmanje 2.207 bolnica, škola i vladinih institucija u SAD bile su tokom 2023. godine direktno pogođene rensomver napadima, navode iz kompanije za sajber bezbjednost Emsisoft.

U svom godišnjem izvještaju o rensomveru, oni napominju da su Amerikanci zbog toga bili lišeni pristupa ključnim uslugama, da su njihove lične informacije bile kompromitovane, a „to je vjerovatno i ubilo neke od njih“.

Prilikom rensomver napada hakeri zaključavaju podatke u računarskim sistemima žrtava, te im onemogućavaju funkcionisanje. Potom traže visoke iznose novca da bi podatke otključali i da ukradene informacije ne bi objavljivali ili prodavali na dark vebu - dijelu interneta koji nije dostupan preko običnih pretraživača

2023. je bila godina u kojoj su ponašanje i agresija onih koji predstavljaju prijetnju i njihove agresivne taktike iznuđivanja, zaista zaprepastili. Vidjeli smo sve, od prijetnji smrću, slanja buketa cvijeća na adrese direktora javnih kompanija (…), objavljivanje fotografija rukovodilaca i njihovih porodica na stranicama na dark vebu“, kaže za Glas Amerike Meredit Grifanti, globalna direktorica za sajber bezbjednost i komunikacije njujorške konsultantske kompanije „FTI Consulting“.

Bolnice i škole na meti rensomver hakera
please wait

No media source currently available

0:00 0:06:30 0:00

Ukupan broj napada u 2023. bio je znatno veći od 2.207 jer mnoge kompanije ne prijavljuju kada im se problem dogodi, a ne postoji ni jedinstvena evidencija rensomver incidenata.

Iz Emsisofta navode da u tu cifru ne ulaze ni hiljade privatnih kompanija, kao ni organizacije koje su pretrpjele indirektne posljedice od rensomvera kroz lance snabdijevanja – kada su kriminalci ulazili u sisteme žrtava preko dobavljača usluga i partnerskih kompanija.

Primjerice, polovinom prošle godine dogodio se napad za kojeg Emsisoft procjenjuje da je pričinio štetu veću od 15 milijardi dolara. Kriminalna rensomver grupa je tada preko platforme za transfer podataka „MOVEit“ ukrala podatke od više od 2.750 organizacija, čime je pogođeno gotovo 100 miliona korisnika – od toga oko 80% u SAD.

Bret Kelou, analitičar Emsisofta za sajber prijetnje, kaže da je najznačajniji trend iz 2023. korištenje socijalnog inženjeringa za zaobilaženje bezbjednosnih procedura. U tim slučajevima hakeri ne pokušavaju provaliti šifre ili pronaći ranjivosti u softveru, već su im meta ljudi koje nastoje izmanipulisati kako bi preko njih pristupili sistemu neke organizacije.

Vidjeli smo ogroman porast u napadima socijalnog inženjeringa“, kaže Grifanti, objašnjavajući da kriminalci, na primjer, zovu korisnički servis kompanije, pretvarajući se da su njeni radnici i da imaju određeni tehnički problem. Ukoliko na prevaru ubijede korisnički servis da na interni računarski sistem kompanije registruje nove uređaje, bez hakovanja dobijaju pristup važnim informacijama.

Agencija za sajber bezbjednost i bezbjednost infrastrukture (CISA) jedna je od američkih institucija koje se bave zaštitom vitalne infrastrukture, te kroz svoje programe pomaže organizacijama da postanu otpornije na napade i da se brže oporave od incidenata.

Gabrijel Dejvis iz Odjela za obavještajne podatke o rizicima i operacije u CISA, kaže za Glas Amerike da kriminalci postaju sve smjeliji i da je CISA u 2023. poslala oko 3.000 notifikacija o rensomveru – pri čemu su se mnoge odnosile na zdravstvo i obrazovanje.

Radnik na izborima uklanja popunjene biračke lističe iz mašine za glasanje u Marikopa okrugu u Finiksu, 10. novembra 2022. Agencija za sajber bezbjednost planira pojačati zaštitu lokalne izborne infrastrukture u godini predsjedničkih izbora.
Radnik na izborima uklanja popunjene biračke lističe iz mašine za glasanje u Marikopa okrugu u Finiksu, 10. novembra 2022. Agencija za sajber bezbjednost planira pojačati zaštitu lokalne izborne infrastrukture u godini predsjedničkih izbora.

Škole su ranjive na rensomver jer često nemaju dovoljno resursa za adekvatnu zaštitu, a kriminalcima su atraktivne jer raspolažu velikim brojem važnih informacija. Prema podacima Emsisofta, u 2023. godini je u SAD napadnuto najmanje 1.899 škola za učenike osnovnih i srednjih škola.

U napadu na državne škole u Mineapolisu ne samo da je otežano izvođenje nastave, već je ukradeno i javno objavljeno oko 200.000 dokumenata, koji su sadržavali podatke o slučajevima seksualnog zlostavljanja – uključujući imena i datume rođenja učenika, zatim optužbe o lošem ponašanju nastavnika, psihološke izvještaje o učenicima, matične brojeve i niz drugih osjetljivih podataka.

Napadi koji ubijaju

U 2023. godini žrtve su kriminalcima u prosjeku plaćale 1,5 milion dolara, što je ogroman porast u odnosu na 2018. kada su prosječne isplate rensomver napadačima iznosile oko 5.000 dolara, navodi Emsisoft u svom izvještaju:

Što više novca rensomver akteri imaju (…) mogu više da investiraju u širenje svojih aktivnosti (…) To otežava njihovo zaustavljanje, a ako isplate nastave da se povećavaju, biće ih još teže zaustaviti“.

Kao jedino rješenje za rensomver krizu „koja nikada nije bila veća“ Emsisoft predlaže potpunu zabranu plaćanja.

Zabrana je apsolutno izvodiva. Zapravo, većina argumenata protiv zabrane su prilično slabi“, kaže Kelou za Glas Amerike. „Često se kaže da bi zabrana gurnula rensomver u tajnost. Ali realnost je da je već u tajnosti, jer samo oko 20% organizacija prijavljuju incidente. Da, zabrana bi mogla kratkoročno izazvati problem za žrtve, ali nije li to bolje nego da rensomver izaziva svima probleme dugoročno.“

Ne postoji konsenzus stručnjaka ni institucija oko potpune zabrane plaćanja.

Svakako je preporuka da se ne plaća rensomver jer jednom kad je neko bio u vašem sistemu, morate da smatrate da je već sve kompromitovano i da preduzmete sve mere od tog momenta kao da je sve kompromitovano“, kaže Ivan Marković, ekspert za sajber bezbjednost.

Totalna zabrana, uvođenje nekih zakona i slično, bila bi dobra sa jedne strane, ali postoje neki ekstremni slučajevi koji moraju da uđu u javne debate i da stručnjaci raspravljaju o njima“, dodaje Marković, navodeći kao primjer situacije u kojima mora brzo da se djeluje jer su životi ljudi ugroženi.

Grifanti, ekspertkinja za krizne komunikacije, kaže da ne misli da je to izvodivo jer je svaki slučaj drugačiji. Objašnjava da je radila sa nekim od najvećih kompanija čije funkcionisanje zbog napada je bilo ozbiljno poremećeno, pa su pristajale na plaćanje.

A radili smo i na slučajevima za male bolničke sisteme, sa nekoliko desetina kreveta, gdje se morala obaviti isplata kako ključne usluge, poput hitne pomoći, ne bi morale biti preusmjeravane u ruralni distrikt udaljen 160 kilometara“, navodi Grifanti.

Prema evidenciji Emsisofta, u 2023. godini je u SAD rensomverom napadnuto 46 bolničkih sistema sa ukupno 141 bolnicom. U najmanje 32 sistema ukradene su informacije, uključujući i povjerljive zdravstvene podatke.

Bolnički sistem „Arden zdravstvene usluge“, kojeg čini 30 bolnica, saopštio je u novembru 2023. da su zbog rensomver napada morali otkazivati zahvate, te preusmjeravati u druge zdravstvene ustanove pacijente hitne pomoći iz čak tri savezne države.

Osim gužvi i sporijeg pružanja medicinskih usluga, među problemima koje rensomver izaziva su zaključani zdravstveni kartoni - zbog čega doktori ne znaju da li pacijenti imaju alergije i koje lijekove uzimaju, kao i nemogućnost testiranja i snimanja pacijenata.

Bolnica za djecu Luri u Čikagu bila je meta rensomver napada u februaru 2024. godine, zbog čega su otkazivani operativni zahvati, a bolesna djeca nisu mogla dobijati recepte.
Bolnica za djecu Luri u Čikagu bila je meta rensomver napada u februaru 2024. godine, zbog čega su otkazivani operativni zahvati, a bolesna djeca nisu mogla dobijati recepte.

Sve to može dovesti do fatalnih ishoda. Stručnjaci Škole za javno zdravlje Univerziteta Minesota procjenjuju da su između 2016. i 2021. godine rensomver napadi ubili između 42 i 67 pacijenata Medikera – američkog zdravstvenog osiguranja namijenjenog uglavnom starijim od 65 godina.

Emsisoft podsjeća i na slučaj iz 2022. kada je trogodišnjem pacijentu data „megadoza opioidnog lijeka protiv bolova zbog toga što je bolnički kompjuterski sistem bio isključen“.

Globalni problem, nije pošteđen ni Balkan

Grifanti objašnjava da rensomver često dolaze sa područja Istočne Evrope, ali dodaje da mnoge hakerske grupe rade po modelu „rensomver kao usluga“, pa ih je teško geografski locirati.

To takođe podrazumijeva da grupe funkcionišu kao korporacije u kojima su različiti timovi specijalizovani za različite segmente procesa: jedan tim razvija maliciozni softver, drugi je nadležan za upad u nečiji sistem, treći za prikupljanje i izvlačenje podataka, dok je, na primjer, četvrti tim zadužen za pregovore i iznuđivanje novca.

Kelou kaže da su SAD zemlja koja trpi najviše posljedica zbog rensomvera, ali da je to globalni problem „koji utiče na organizacije u svim sektorima, svuda“.

Marković, jedan od osnivača foruma Bezbedan Balkan, na kojem se analiziraju i objavljuju informacije o rensomver i drugim sajber incidentima, kaže da su na Balkanu česta meta državne institucije. Dodaje da je u balkanskim državama drugačije to što građani ne dobijaju informacije o zloupotrebi njihovih podataka i da se ne radi na edukaciji, dok je problem i korupcija u institucijama koje treba da se bave takvim stvarima.

Elektroprivreda Srbije (EPS) je 19. decembra objavila da „se oporavlja od nezapamćenog hakerskog napada, kripto tipa, koji ni na koji način nije ugrozio proizvodnju, niti snabdevanje električnom energijom“. U kratkom saopštenju se dodaje da su preduzete „sve zaštitne mere u cilju očuvanja sistema i zaštite bezbednosti podataka“.

Moram da napomenem da smo mi već oko 6. decembra upozorili da se na dark vebu prodaju informacije vezane za EPS i sa računara ljudi koji koriste EPS servise“, kaže Marković. „Tako da je neko već imao pristup i pripremao je ovaj napad i na kraju je vjerovatno našao osobe koje treba da targetira sa tih nekih kompromitovanih naloga, da im pošalje neki virus ili neki trojanac ili bilo kakve maliciozne softvere, koji bi mogli dalje da eksploatišu sistem".

Objašnjava da su na crnom tržištu bili dostupni imejl nalozi radnika EPS-s, ali i podaci sa internih sistema te kompanije, kojima se inače ne pristupa preko interneta.

Napad je izvela grupa Qilin za koju Marković navodi da je kompromitovala institucije po celom svetu, da je neka od svojih obaveštenja objavljivala na ruskom jeziku, te da je objavila da ne napada članice Zajednice nezavisnih zemalja (zemlje okupljene oko Rusije). Dodatno, grupu karakteriše agresivan pristup, a nerijetko svoje usluge iznajmljuje trećim stranama.

Qilin je na dark vebu objavio nekoliko dokumenata EPS-a, te je postavio 34 gigabajta podataka za preuzimanje.

Marković objašnjava da zbog težine dokumenata i velike zainteresovanosti skidanje podataka ide sporo i da do sada nije poznato da li je neko u tome uspio. Dodaje da je na osnovu uvida u nazive i metapodatke nekih od dokumenata uočio da neki nose oznaku „povjerljivo“, te da dolaze sa računara osobe u EPS-u koja ima pristup čitavom sistemu.

„Tako da ako su takvi računari bili kompromitovani, onda možemo samo da zamišljamo šta je sve bilo kompromitovano“, kaže Marković.

EPS se nije mnogo oglašavao o incidentu, a u ovom trenutku nije poznato da li su i kako tekli pregovori sa kriminalcima, kao ni da li je plaćeno da se određene informacije ne objavljuju. Saopštili su da nadležni državni organi „preduzimaju mere iz svoje nadležnosti“.

Saradnja za sprečavanje

U SAD istrage o rensomveru vodi Federalni istražni biro (FBI), ali je za privođenje kriminalaca pravdi nerijetko neophodna međunarodna saradnja.

U februaru 2023, FBI je sa evropskim agencijama učestvovao u razbijanju grupe Lokbit koja je od hiljada žrtava širom svijeta iznudila najmanje 120 miliona dolara. Prema podacima kompanije za sajber bezbjednost „Palo Alto Networks“ grupa je bila odgovorna za četvrtinu evidentiranih napada u 2023. Uhapšena je po jedna osoba u Poljskoj i Ukrajini, dok su podignute dvije optužnice protiv ruskih državljana.

Grifanti kaže da saradnja žrtava rensomvera sa organizacijama kao što su FBI i CISA može umanjiti ukupnu štetu, pomoći u pronalasku kriminalaca, pa i vraćanju novca.

Primjer za to je slučaj iz 2021. godine kada je najveći američki naftovod Kolonijal pajplajn bio izložen napadu koji je poremetio snabdijevanje gorivom u SAD. Kompanija je iznuđivačima platila 4,4 miliona dolara u Bitkoin valuti. FBI je kasnije preuzeo nazad većinu tog novca, ali pošto je Bitkoinu pala vrijednost, vraćeni iznos je vrijedio oko 2,3 miliona dolara.

Nažalost, nećemo moći sve spriječiti“, kaže Dejvis iz CISA. „Ipak, kada se stvari dogode, želimo minimizirati i konsolidovati štetu i posljedice. I ako to možemo učiniti i nastaviti to činiti iz godine u godinu, kao i smanjivati izloženost ovih organizacija i ranjivih uređaja, počećemo da uočavamo značajno smanjenje ovih napada.

Dejvis napominje da će CISA u godini američkih predsjedničkih izbora biti fokusirana na zaštitu lokalne izborne infrastrukture u saveznim državama.

Intervju sa Dušanom Polovićem obavili su Jovan Radulović i Predrag Milić. U radu na priči pomogao je i Rade Ranković.

BiH: Rusija najveći investitor u 2023. Detalji investicija nepoznati

BiH: Rusija najveći investitor u 2023. Detalji investicija nepoznati
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:44 0:00

Prema podacima Centralne banke BiH, najveći strani investitor u Bosni i Hercegovini u 2023.godini je bila Rusija sa više od 300 miliona konvertibilnih maraka uloženih sredstava. Međutim, nisu poznati detalji tih investicija što kod analitičara izaziva brojne sumnje.

Slanje zapadnih trupa u Ukrajinu: Šta je bila Macronova ideja?

Predsjednik Francuske Emmanuel Macron (Foto: Gonzalo Fuentes/Pool via AP)
Predsjednik Francuske Emmanuel Macron (Foto: Gonzalo Fuentes/Pool via AP)

Francuski predsjednik Emmanuel Macron ostao je usamljen na evropskoj sceni ove nedelje nakon što je rekao da se ne može isključiti mogućnost slanja zapadnih trupa u Ukrajinu, a taj komentar je izazvao negodovanje drugih lidera.

Francuski zvaničnici su kasnije pokušali da razjasne Macronove primedbe i suzbiju reakcije, istovremeno insistirajući na potrebi da se pošalje jasan signal Rusiji da ne može da pobijedi u Ukrajini.

Kremlj je upozorio da bi, ukoliko NATO pošalje vojsku, direktan sukob između alijanse i Rusije bio neizbježan. Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da bi takav potez doveo svijet u opasnost od globalnog nuklearnog sukoba.

Evo pogleda na Macronove komentare i njegovu strategiju.

Macronove izjave, reakcije saveznika

Macron je izneo mogućnost da zapadne vojske pomognu Ukrajini, govoreći na konferenciji za novinare poslije sastanka 20 šefova evropskih država i drugih zapadnih zvaničnika u Parizu.

Macron je rekao da nije bilo konsenzusa o slanju trupa na zvaničan, odobren način, „ali u smislu dinamike, ništa se ne može isključiti“.

Tačan signal koji je Macron pokušavao da pošalje ostaje nejasan, ali „to nije rečeno slučajno“, rekao je Phillips O'Brian, profesor strateških studija na Univerzitetu Sant Andrews u Škotskoj.

„To bi moglo biti malo upozorenje“ Rusiji ili „može biti da bi se to moglo dogoditi, pa ljudi treba da se pripreme za to“, rekao je O'Brien.

Macron je bio jasniji kada je govorio o evoluciji stavova evropskih lidera otkako je Rusija započela invaziju u februaru 2022. „Podsjećam vas da su pre dvije godine mnogi ljudi za ovim stolom govorili: ponudićemo vreće za spavanje i šljemove, a danas govore: treba da radimo brže i jače da dobijemo rakete i tenkove“.

Ubrzo poslije toga, zvaničnici Njemačke, Poljske i drugih zemalja koje su učestvovale na sastanku u Parizu pokušali su da se distanciraju od Macronovih komentara, rekavši da neće slati trupe u Ukrajinu. Šef NATO-a, generalni sekretar Jens Stoltenberg, rekao je za AP da "nema planova za borbene trupe NATO-a" na terenu.

Francusko pojašnjenje

Francuski ministar odbrane Sebastijen Lekornu rekao je da je u središtu diskusije o mogućem slanju zapadnih trupa u Ukrajinu bilo njihovo korištenje za operacije razminiranja i vojne obuke, daleko od linija fronta, a ne „slanje da vode rat protiv Rusije“. On je rekao da iz diskusije nije došlo do konsenzusa.

Ministar spoljnih poslova Stefan Sežurn rekao je da ova vrsta vojnog prisustva neće „preći prag ratobornosti“.

Francuski diplomata koji je upoznat sa pariskim pregovorima i želi da ostane anoniman, rekao je da je cilj takođe bio da se „pošalje signal predsjedniku Putinu da je to sada opcija i da ne može da računa na to da nijedan od ukrajinskih saveznika nikada neće biti raspoređen tamo”.

Macron „nije isključio nijednu opciju iz jednostavnog razloga: kao što smo vidjeli, postoje razne stvari koje su bile isključene prije dvije godine, ali danas više nisu“, rekao je anonimni diplomata.

Pariz je rekao da će se razgovori sa zemljama saveznicama nastaviti na sastancima evropskih ministara spoljnih poslova i odbrane koji će biti utvrđen kasnije.

Evolucija Macronovih stavova o Rusiji

Poslije invazije Rusije na Ukrajinu, Makron je u početku držao otvorene kanale komunikacije sa Putinom.

On je u junu 2022. rekao da je ruski predsjednik napravio „historijsku grešku“, ali da svjetske sile ne bi trebalo da „ponižavaju Rusiju, tako da kada borbe prestanu, možemo zajedno da izgradimo izlaz diplomatskim putem“. Ova primjedba izazvala je oštre kritike Ukrajine i mnogih francuskih saveznika.

Macron je posljednji put razgovarao sa Putinom u septembru 2022; od tada je javno zauzeo oštriji stav.

Njegovi komentari u ponedeljak su očigledno imali za cilj da „zvone za uzbunu“, rekao je Fransoa Hajzbur, analitičar odbrane na Međunarodnom institutu za strateške studije sa sjedištem u Londonu.

„Ipak, vjerovatno se nisu očekivali neki negativni efekti konferencije za novinare“, rekao je Hajzbur. „Stiče se utisak da su se (Francuzi) odvažili da budu različiti, uz rizik da budu pogrešno shvaćeni“.

Rusija viđena kao agresivni neprijatelj

Iznoseći svoj slučaj, Macron je izrazio zabrinutost zbog toga što je Rusija „postajala oštrija poslednjih mjeseci“.

On je naveo smrt ruskog opozicionog lidera Alekseja Navalnog, represiju nad ruskom opozicijom i žestinu borbi duž linije fronta u Ukrajini.

Francuska vlada je nedavno otkrila da su ruske snage zaprijetile da će oboriti francuski osmatrački avion koji patrolira u međunarodnom vazdušnom prostoru iznad Crnog mora. I ranije ovog mjeseca optužila je Rusiju za širenje dezinformacija širom Evrope.

Kršenje ruku oko Rusije u Evropi dolazi usred zabrinutosti da će SAD odbiti podršku Ukrajini. Evropski zvaničnici su takođe zabrinuti da bi bivši predsjednik Donald Trump mogao da bude ponovo izabran kasnije ove godine i potencijalno promijeni kurs američke politike na kontinentu.

„Naša bezbjednost kao Evropljana je u pitanju“, rekao je Macron. „Da li svoju budućnost treba da delegiramo američkim biračima? Moj odgovor je ne, bez obzira na glasanje“.

Kakva god da je Macronova poruka bila, neki analitičari kažu da je on možda probušio isporuku.

Macron želi da pošalje signal snage Rusiji. Ali da bi odvraćanje djelovalo, ono mora da bude kredibilno“, rekla je Jana Puljerin, šefica berlinskog Evropskog saveta za spoljne odnose, međunarodnog trusta mozgova. „On je nepotrebno unio potencijal za podjelu u NATO-u".

Slučaj WikiLeaks - sloboda štampe ili neprijateljski rad protiv SAD

 Slučaj WikiLeaks - sloboda štampe ili neprijateljski rad protiv SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:05 0:00

Zagovornici slobode medija i američkih obavještajnih zvaničnika okrenuti su prema Londonu, gdje visoki sud odlučuje o sudbini Juliana Assange-a. Postavlja se pitanje šta bi njegovo izručenje SAD, koje ga terete za krađu povjerljivog materijala, značilo za obavještajne agencije, ali i za novinare.

Biden najavio da će američka vojska iz zraka ispustiti hranu i zalihe u Gazu

Pomoć iz zraka iznad Gaze.
Pomoć iz zraka iznad Gaze.

Američki predsjednik Joe Biden najavio je u petak planove za izvođenje prvog vojnog ispuštanja hrane i zaliha u Gazu, dan nakon što je smrt Palestinaca u redu za pomoć bacila svjetlo na humanitarnu katastrofu koja se odvija u prepunoj obalnoj enklavi.

Biden je rekao da će se američko ispuštanje iz aviona održati u narednim danima, ali nije ponudio dalje detalje. Druge zemlje, uključujući Jordan i Francusku, već su izvršile ispuštanje pomoći u Gazu.

"Moramo učiniti više i Sjedinjene Države će učiniti više", rekao je Biden novinarima, dodajući da "pomoć koja teče u Gazu nije ni približno dovoljna".

U Bijeloj kući, glasnogovornik John Kirby je naglasio da će ispuštanje iz zraka postati "trajni napor". Dodao je da će prvo ispuštanje iz aviona vjerovatno biti vojni MRE ili "gotovo za jelo".

"Ovo neće biti jedno i gotovo", rekao je Kirby.

Biden je rekao novinarima da SAD također razmatraju mogućnost pomorskog koridora za dostavu velikih količina pomoći u Gazu.

Najmanje 576.000 ljudi u Pojasu Gaze - jedna četvrtina stanovništva enklave - na korak je od gladi, prema Uredu UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova.

Zdravstvene vlasti Gaze saopćile su da su izraelske snage ubile više od 100 ljudi pokušavajući doći do konvoja pomoći u blizini grada Gaze rano u četvrtak.

Palestinci se suočavaju sa sve očajnijom situacijom skoro pet mjeseci nakon rata koji je počeo napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra.

Palestinci nose vreće brašna koje su uzeli iz kamiona pomoći u blizini izraelskog kontrolnog punkta u gradu Gaza.
Palestinci nose vreće brašna koje su uzeli iz kamiona pomoći u blizini izraelskog kontrolnog punkta u gradu Gaza.

IZRAEL "SVJESTAN" POMOĆI IZ ZRAKA

Ipak, bilo je pitanja o djelotvornosti ispuštanja pomoći iz zraka u Gazu.

Američki zvaničnik, govoreći pod uvjetom anonimnosti, rekao je da će ispuštanje iz zraka imati samo ograničen utjecaj na patnju onih u Gazi.

"To se ne bavi osnovnim uzrokom", rekao je zvaničnik, dodajući da bi se na kraju samo otvaranjem kopnenih granica moglo ozbiljno pozabaviti tim pitanjem.

Još jedno pitanje, dodao je zvaničnik, bilo je to što SAD ne mogu osigurati da pomoć jednostavno ne završi u rukama Hamasa, s obzirom na to da Sjedinjene Države nemaju trupe na terenu.

"Humanitarni radnici se uvijek žale da su ispuštanja iz zraka dobra prilika za fotografiranje, ali loš način za isporuku pomoći", rekao je Richard Gowan, direktor Međunarodne krizne grupe UN-a. Gowan je rekao da je jedini način da se dobije dovoljno pomoći putem konvoja pomoći koji bi uslijedili nakon primirja.

"Može se tvrditi da je situacija u Gazi sada toliko loša da će bilo kakve dodatne zalihe barem ublažiti patnju. Ali ovo je u najboljem slučaju privremena mjera pomoći", dodao je Gowan.

Pod pritiskom u zemlji i inostranstvu, još jedan američki zvaničnik rekao je da Bidenova administracija traži pomoć u pomorstvu sa Kipra, oko 210 nautičkih milja od mediteranske obale Gaze.

Kirby je u Bijeloj kući priznao da su zračna spuštanja u Gazu bila "izuzetno teška" zbog gustog stanovništva i sukoba koji je u toku.

SAD već mjesecima pozivaju Izrael da dozvoli veću pomoć u Gazi, čemu se Izrael opirao.

Kirby je napomenuo da je Izrael pokušao ispustiti zalihe u Gazu i da je podržavao američku pomoć.

"Svjesni smo humanitarnog ispuštanja iz aviona", rekao je izraelski zvaničnik u Washingtonu.

Zvaničnik, koji je želeo da ostane anoniman, nije odgovorio na pitanje da li su SAD unaprijed tražile izraelski sporazum o vazdušnim padovima ili su koordinirale napore sa njima.

Bidenova najava nove pomoći Gazi bila je poremećena gafovima jer ju je dva puta pobrkao za Ukrajinu.

UN su u petak isporučile pomoć opkoljenoj sjevernoj Gazi po prvi put u više od tjedan dana, saopćio je Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova. UN su isporučile lijekove, vakcine i gorivo bolnici al-Shifa u gradu Gaza.

Svjetski program za hranu saopštio je prije 10 dana da pauzira isporuku pomoći u hrani sjevernoj Gazi dok uslovi u palestinskoj enklavi ne omoguće sigurnu distribuciju.

Palestinska agencija UN-a za izbjeglice UNRWA saopćila je u petak da je tokom februara u prosjeku gotovo 97 kamiona moglo ući u Gazu svakog dana, u poređenju sa oko 150 kamiona dnevno u januaru, dodajući: "Broj kamiona koji ulaze u Gazu ostaje znatno ispod cilja od 500 po danu."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG