Linkovi

Izdvojeno

Šefica njemačke diplomatije poručila da neće biti podrške za destabilizatore BiH

Annalena Baerbock

Podržavaćemo samo one koji se zalažu zalažu za jačanje zemlje BiH, a ne za one koji rade na destabilizaciji države, poručila je Annalena Baerbock, ministrica vanjskih poslova Njemačke, nakon sastanka sa Biserom Turković, ministricom vanjskih poslova BiH, u Sarajevu 10. marta.

"Moramo da osiguramo mir u BiH, i moramo da se borimo sa onima koji ga ugrožavaju", istakla je Baerbock.

"Njemačka će ovdje i na Zapadnom Balkanu biti prisutnija u budućnosti, i zbog toga smo po prvi put uveli specijalnog izaslanika za ovaj region", dodala je njemačka šefica diplomatije.

Naglasila je da je važno da se opšti izbori održe u oktobru.

"Demokratski i fer izbori su potrebni za dugotrajnu stabilnost svake države, a mi želimo da integritet izbornog procesa u BiH bude poboljša", istakla je ona.

Istakla je da će tokom posjete BiH razgovarati sa sagovornicima o neizmernoj važnosti mira.

Turković: Onemogućiti provođenje zaključaka NSRS

Ukoliko se dozvoli dalja destabilizacija BiH i blokiranje državnih institucija, postoji bojazan da će stabilnost i sigurnost Evrope biti ugrožena, stoga je neophodno odmah zaustaviti sve retrogradne procese u BiH, poručila je Bisera Turković nakon sastanka.

Ona je naglasila da je potrebno onemogućiti provođenje zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) "što će otvoriti vrata pokretanju reformskih procesa, usvajanju budžeta i ispunjavanju uslova i 14 prioriteta za kandidatski status za EU".

"Sigurnosna i politička prijetnja koja je izazvana secesionističkim aktivnostima te zaključcima NSRS kojima se podrivaju državne institucije i Dejtonski mirovni sporazum još uvijek nije otkolonjena", poručila je Turković.

Njemačko prisustvo je konkstruktivno i neophodno u BiH, te doprinosi stabilnosti, a eskalacija u Ukrajini i posljedice koje je ta kriza izazvala u Evropi su dodatno usložili situaciju u BiH, ocjenjuje Turković.

Rekla je da su u tom pogledu naglasili važnost Christiana Schmidta, visokog predstavnika u BiH

"Nadležnosti OHR-a su predviđene za ovakve situacije u kojima je narušen ustavni poredak, aktivnostima dominantne partije u jednom entitetu BiH", naglasila je Turković.

Dodala je da je Zapadni Balkan slaba tačka EU i mjesto na kojem se "mora pokazati snaga i politička uloga najprosperitetnijeg bloka država na svijetu".

S kim se sastaje Baerbock?

Baerbock je doputovala u posjetu BiH u srijedu 9. marta, kako bi sa bh. zvaničnicima razgovarala o političkom i sigurnosnom stanju u Evropi, kao i o situaciji u BiH.

Kako je najavljeno, u četvrtak će se sastati i sa članovima Predsjedništva BiH, te članovima kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Također, predviđen je sastanak sa visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom, te gradonačelnicima i predstavnicima civilnog društva. Nakon razgovora sa bh. zvaničnicima će otputovati u posjete Kosovu, Srbiji i Moldaviji.

Šefica njemačke diplomacije boravi u posjeti BiH u jeku invazije Rusije na Ukrajinu, te upozorenja koja dolaze iz dijela međunarodne zajednice da bi se kriza mogla prenijeti i na Zapadni Balkan.

Riječ je o njenoj prvoj posjeti nakon što je u decembru prošle godine stupila na dužnost njemačke ministrice vanjskih poslova. Na toj poziciji zamijenila je socijaldemokrata Heika Maasa.

Baerbock je potpredsjednica stranke njemačkih Zelenih. Preuzela je mandat u sklopu koalicije njemačke Vlade formirane u novembru prošle godine, zajedno sa socijaldemokratama i liberalima.

Nova vlada Njemačke pozvala je u u decembru prošle godine Evropsku uniju da uvede sankcije Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva BiH, uz obrazloženje da mu je cilj "povlačenje Republike Srpske, jednog od dva bh. entiteta, iz oružanih snaga, pravosuđa i poreskog sistema BiH".

Baerbock je tada novinarima u Briselu kazala da su napori za otcjepljenjem neprihvatljivi.

"To također znači, i lobirala sam za to ovdje, da se postojeći režim sankcija treba koristiti protiv gospodina Dodika odmah", izjavila je u Baerbock.

Njemačka je i formalno 17. novembra, zatražila od Evropske službe za vanjske poslove (EEAS) da izradi dokument s prijedlozima o sankcijama protiv zvaničnika RS-a.

See all News Updates of the Day

Bassuener: Zapad mora jasno i glasno poručiti da nasilje u BiH neće biti dozvoljeno

Bassuener: Zapad mora jasno i glasno poručiti da nasilje u BiH neće biti dozvoljeno
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:36 0:00

Opasna bosanska prošlost naslov je članka političkih analitičara Kurta Bassuenera i Tobyja Vogela, koji ovakvu prošlost vide kao podstrek da se prevaziđe trenutna kriza u svjetlu rata u Ukrajini. Optimizam, iako u paradoksalnoj situaciji, ipak postoji, rekao je Bassuener u razgovoru sa Indom Swanke.

Biden: Južnokorejska fabrika čipova model za dublje veze sa Azijom

Biden tokom posjete Južnoj Koreji

Predsjednik SAD Joe Biden je u petak započeo turneju po Aziji obilaskom južnokorejske fabrike kompjuterskih čipova koja će biti model za još jednu fabriku u Texsasu, ističući da je to način za produbljivanje veza sa Indo Pacifikom te podsticaj za tehnološke inovacije i demokratije.

"Toliko o budućnosti svijeta će biti napisano ovdje, u Indo Pacifiku, u narednih nekoliko decenija", rekao je Biden. "Ovo je trenutak, po mom mišljenju, da ulažemo jedni u druge kako bismo produbili naše poslovne veze, da bismo naše ljude još više zbližili."

Bidenova poruka bila je usmjerena ka obećanju boljeg sutra, ali i američkim biračima imajući u vidu domaće izazove, kao što je inflacija izazvana između ostalog manjkom čipova, dok pokušava da pokaže kako njegova administracija ostvaruje ekonomski rast, prenosi AP.

Samsung, vlasnik fabrike čipova, prošlog novembra je najavio planove za otvaranje fabrike poluprovodnika u Texasu vrijedne 17 milijardi dolara.

Nedostatak poluprovodnika prošle godine ugrozio je dostupnost automobila, kuhinjskih aparata i druge robe, što je izazvalo rast inflacije širom svijeta, zbog čega je opala Bidenova popularnost.

On je napomenuo da će u fabrici u Texasu biti otvoreno 3.000 visokotehnoloških radnih mjesta, te da će u njenoj izgradnji učestvovati domaći radnici.

"Ovi mali čipovi", rekao je Biden nakon što je obišao fabriku, "jesu ključ koji će pokrenuti sljedeću fazu tehnološkog razvoja čovječanstva".

Biden će se tokom petodnevne posjete Južnoj Koreji i Japanu uhvatiti u koštac sa mnoštvom spoljnopolitičkih pitanja dok istovremeno pokušava da američkoj javnosti objasni njihovu relevantnost. On nije pomenuo Kinu, koja se pojavila kao glavni konkurent SAD, ali je naglasio vrijednost saveza koji trenutno isključuju tu zemlju.

Bidena su u fabrici pozdravili novi predsjednik Južne Koreje Jun Suk Jeol i zamjenik predsjednika kompanije Samsung Electronics Lin Jae Jong. Jun je politički novajlija koji je postao šef države prije desetak dana, što je njegova prva izborna funkcija. Vodio je kampanju za zauzimanje čvršćeg stava prema Sjevernoj Koreji i jačanje 70-godišnjeg saveza sa SAD.

Prije Bidenovog govora, Jun je rekao da se nada da će partnerstvo SAD i Južne Koreje evoluirati u "ekonomski i bezbjednosni savez zasnovan na saradnji u naprednoj tehnologiji i lancima snabdijevanja".

Do nedostatka kompjuterskih čipova došlo je i zbog velike potražnje pošto je veći dio svijeta izašao iz pandemije koronavirusa. Ali, pandemija i drugi izazovi također su doveli do zatvaranja fabrika poluprovodnika. Zvaničnici američke vlade procjenjuju da proizvodnja čipova neće biti na željenim nivoima do početka 2023. godine.

Globalna prodaja kompjuterskih čipova iznosila je 151,7 milijardi dolara tokom prva tri mjeseca ove godine, što je skok od 23 odsto u odnosu na isti period 2021, prema podacima Udruženju industrije poluprovodnika.
Više od 75 procenata globalne proizvodnje čipova dolazi iz Azije.

Od te moguće ranjivosti SAD se nadaju da će se zaštititi većom domaćom proizvodnjom i vladinim investicijma od 52 milijarde dolara u ovaj sektor. Američki Kongres trenutno razmatra prijedlog zakona o pomenutim investicijama.

Rizik od kineske agresije na Tajvan bi možda mogao da prekine protok vrhunskih kompjuterskih čipova koji su potrebni u SAD za vojnu opremu, kao i robu široke potrošnje. Slično tome, hermetična Sjeverna Koreja testirala je balističke rakete usred izbijanja koronavirusa, što je mogući rizik za proizvodni sektor Južne Koreje ako sukob eskalira.

Kina je najveći proizvođač čipova na svetu sa 24 procenta, slijede Tajvan sa 21, Južna Koreja 19, Japan 13 i SAD 10 odsto, navodi Udruženje industrije poluprovodnika.

Samsung se nada se da će fabrika u Texasu početi sa radom u drugoj polovini 2024. Južnokorejski elektronski gigant je izabrao lokaciju na osnovu brojnih faktora, uključujući vladine podsticaje i "spremnost i stabilnost" lokalna infrastruktura.

Bijela kuća je u izvještaju objavljenom u petak navela da su kompanije za proizvodnju poluprovodnika najavile investicije u SAD od skoro 80 milijardi dolara do 2025. godine. Ta suma uključuje 20 milijardi dolara za Intelovu fabriku izvan Columbusa u Ohiou i do 30 milijardi dolara od strane Texas Instrumentsa.

Nakon Južne Koreje, Biden će posjetiti Japan.

Rusija, za sada, ne trpi ogromnu štetu u izvozu nafte, kažu analitičari

Rusija, za sada, ne trpi ogromnu štetu u izvozu nafte, kažu analitičari
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:28 0:00

Zbog invazije na Ukrajinu, zapadni saveznici nametnuli su snažne sankcije na pojedince iz Rusije i rusku ekonomiju. Ali važan dio ruske ekonomije, izvoz nafte, nije pretrpio ogromnu štetu. Prilog Arasha Arabasadija.

Talibani naredili voditeljicama da pokriju lica dok su na ekranu

Afganistanke na protestu u Kabulu zbog ograničenja koje im je uveo Taliban od povratka na vlast, 28. decembra 2021. (Foto: Reuters/Ali Khara)

Vladajući pokret Taliban naredio je lokalnim televizijskim kanalima u Afganistanu da se pobrinu da voditeljice programa pokrivaju svoja lica dok su na ekranu, čime se dodatno ograničavaju prava žena u toj zemlji, uprkos globalnom negodovanju.

Afganistanski mediji potvrdili su da su primili ukaz od Ministarstva poroka i vrlina, zaduženog za tumačenje i sprovođenje talibanske verzije islamskog šerijatskog zakona.

Televizija "Tolo news" saopštila je da su zvaničnici ministarstva nazvali novu uredbu "konačnom presudom, koja nije za diskusiju". Medij je na Twitteru napisao da "nova naredba zahteva od svih voditeljica koje rade na svim TV kanalima da pokriju lice dok vode programe".

Portparol ministarstva Akif Sadik potvrdio je Glasu Amerike da je svim domaćim medijima u glavnom gradu Afganistana Kabulu, naloženo da zabrane ženskom osoblju da se pojavljuju u programu, osim ako njihova lica nisu pokrivena.

Kritičari su osudili nastavak talibanskih napada na prava žena.

"Osim kršenja prava žena na slobodu i izražavanje, ovo će također blokirati pristup informacijama za osobe sa oštećenim sluhom, koje čitaju sa usana i … za ljude koji se oslanjaju na vizuelne govorne znakove da bi im pomogli da razumiju osobe na TV-u“, napisala je Heder Bar iz Human Rights Waycha na Twitteru.

Otkako je ponovo preuzela vlast u augustu 2021, privremena, isključivo muška talibanska vlada uvela je niz teških ograničenja za žene.

Afganistanskim ženama je naređeno da nose odjeću od glave do pete koja pokriva lice kada su u javnosti. Muškarci staratelji onih koji se ne pridržavaju uredbe mogli bi da budu osuđeni na zatvorsku kaznu od tri dana ili više.

Većini žena je rečeno da se ne vraćaju na svoje radno mjesto i da idu na duga putovanja, osim ako nisu u pratnji bliskog muškog rođaka. Srednjoškolkama starijim od 12 godina nije dozvoljeno da nastave nastavu.

Talibansko obračunavanje sa ženskim pravima razbjesnilo je afganistanske aktiviste i međunarodnu zajednicu. Međutim, talibani brane mjere koje su uveli, tvrdeći da su u skladu sa afganistanskom kulturom i islamskom tradicijom. Taj stav odbacuju neki naučnici islamskog prava koji kažu da su rodno specifični kodeksi oblačenja inspirisani samo ruralnim afganistanskim normama.

Većina talibanskih vođa je navodno obrazovana u vjerskim bogoslovijama u ruralnim dijelovima Afganistana i Pakistana.

Edikt je objavljen u trenutku kada je u posjeti specijalni izvjestilac Ujedinjenih nacija za ljudska prava u Afganistanu Ričard Benet, koji se sastao sa ministrom spoljnih poslova Amirom Kanom Mutakijem i drugim talibanskim liderima.

Benet je u Kabulu razgovarao o pitanju ljudskih prava, posebno pravima žena.

Mutakijeva kancelarija je u saopštenju sastanka navela da je on zamolio Beneta da sagleda situaciju sa pravima u muslimanskoj naciji kroz prizmu lokalnih stavova i običaja.

“Ministar Mutaki zamolio je gospodina Beneta da napiše objektivan izvještaj, a ne na osnovu medijskih saopštenja, antagonističkih krugova ili opozicije koja je sama sebi nametnula egzil”, objavilo je talibansko ministarstvo spoljnih poslova na Twitteru.

Predstavnički dom usvojio zakon o domaćem terorizmu 

Istražitelji na mjestu masovnog ubistva u supermarketu u Buffalu.

Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je zakon kojim se jačaju federalni resursi u borbi protiv domaćeg terorizma, poslije rasističkog masovnog ubistva u Buffalu, državi New York.

Za zakon je glasalo 222 člana Predstavničkog doma, a 203 su bila protiv - uglavnom republikanci. Jedini republikanac koji je glasao za je Adam Kinzinger.

Nije prvi put da demokrate u Predstavničkom domu usvajaju ovakav prijedlog zakona. Sličan je usvojen i 2020, ali nije prošao u Senatu.

Demokratama generalno nedostaje podrška da usvoje zakone kojima bi se strože regulisala prodaja i nošenje oružja, čime bi se, kako smataju, smanjilo i oružano nasilje.

Oni koji podržavaju zakon smatraju da se njime pokrivaju "rupe" u dijeljenju obavještajnih podataka između Sekretarijata za pravosuđe i unutrašnje poslove i FBI-a, i da će boljim umrežavanjem biti olakšano i praćenje potencijalnih domaćih terorista.

Prema sadašnjim zakonima, federalne agencije mogu da prate one za koje sumnjaju da su teroristi, ali moraju da otvore posebne kancelarije za to, i da formiraju radne grupe. Ovim zakonom će biti obezbjeđeno oko 105 miliona dolara za narednih pet godina, a novac je namijenjen uglavnom za zapošljavanje potrebnog osoblja.

Demokrate u Senatu obećavaju da će o ovom zakonu glasati sljedeće nedjelje. Ali, šanse za usvajanje su neizvjesne jer demokrate imaju 50 od 100 mjesta u Senatu, i ne glasaju uvijek svi senatori za.

Republikanci su protiv ovog zakona jer smatraju da daje previše ovlaštenja Sekretarijatu za pravosuđe da može da sprovodi nadzor nad pojedincima. Također smatraju da se zakonom ne tretiraju ljevičarske ekstremističke grupe.

Zakonom je predviđeno da nadležne agencije svakih šest mjeseci podnose izvještaj i procene o domaćem terorizmu i prijetnjama koje šalju neonacističke i rasističke grupe.

"Ovaj zakon ignoriše terorističke prijetnje koje dolaze od radikalne ljevice i pretpostvlja da su odgovorni jedino bijelci i pripadnici desnice", rekao je republikanac Darrel Issa.

Demokrate i republikanci se ne slažu ni oko toga kako treba definisati slučajeve domaćeg terorizma u SAD, i kako treba krivično goniti odgovorne.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG