Linkovi

Top priča BiH

Šef Ureda WHO u BiH za RSE: U ovoj situaciji i građani moraju uraditi nešto

Arhiv - Victor Olsavszky, šef Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u BiH.

Zašto ne tražimo odgovornost građana? To je suština. Uvijek se gleda da vlast nešto uradi. Ovdje, u ovoj situaciji i građani moraju uraditi nešto, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) šef Ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u BiH Victor Olsavszky, komentarišući zajedničku poruku koju je poslao sa rezidentom koordinatoricom UN u BiH Ingrid Macdonald.

U poruci upućenoj u nedjelju (26. jula), upozorivši na povećanje broja slučajeva COVID-19 u BiH, ukazali su na neophodnost praćenja kontakata kako bi se epidemija suzbila i privreda otvorila.

"Naša deklaracija odnosila se na sve, da možemo izgubiti što smo dobili tokom prvog perioda pandemije. Sjetite se, ovdje u Bosni i Hercegovini uspjeli smo da izravnamo krivulju i broj slučajeva, što je dalo vremena vlastima da se bolje pripreme. Sada smatram da smo mnogo bolje pripremljeni nego na početku", navodi Oslavszky.

Podsjeća kako je porast zaraženih ne samo u balkanskim zemljama. Osim Evrope, i u Centralnoj Aziji, u bivšim zemljama Rusije – Kazahstan, Kirgistan – imaju jako veliki porast, preko 100 posto, u posljednjih sedam dana, dok u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, porast je od 50 do 100 posto, navodi šef Ureda WHO u BiH.

RSE: Šta bh. vlasti ne rade dobro kada je u pitanju zaštita stanovništva od korona virusa?

Oslavszky: Zadatak vlasti bi bio da pojačaju kapacitete za praćenje kontakata, jer je to bitan podatak, a sa druge strane, ako vlast zahtijeva da se nose maske, stanovništvo to treba da čini, da nose maske, da izbjegavaju gužve, da nose maske u prevoznim sredstvima, da peru ruke i održavaju respiratornu higijenu, da održavaju razdaljinu i fizičku distancu. To je najbolje što sada možemo da uradimo.

RSE: Koliko je bitno da se prate kontakti zaraženih? Upozorili ste na činjenicu da bh. zdravstvene ustanove ne prate kako dolazi do novih klastera?

Oslavszky: To je veoma važno, to je jedini efikasan način da pratimo širenje zaraze. To nije samo naučno, to je zdravorazumski. Jedan zaražen može zaraziti više od jedne osobe oko sebe. Ali, ako nosite masku, ako držite rastojanje, izbjegavate gužve, onda smo u mogućnosti da smanjimo broj zaraženih osoba na manje od jedne, u prosjeku. Za Bosnu i Hercegovinu smo izračunali da je taj broj širenja zaraze 1,1-1,2 osobe. Ako imate 1.000 zaraženih, sa brojem 1,2 imate 1.200 zaraženih.

U tom smislu, zdrav razum kaže da morate znati ko je s kim bio u kontaktu. Kad to znate, možete tu osobu uputiti ljekaru, da on procijeni treba li testirati ili makar da ostane kod kuće dvije sedmice, da se prati ima li simptoma. Dakle, to je jedini način za sada da se vidi postoji li neki klaster, da se ograniči širenje zaraze i da se pokuša zaustaviti. A tu vam je potrebna i saradnja svih osoba.

RSE: Ima li prema Vašem mišljenju dovoljno testiranja na COVID-19 u BiH, treba li ih biti više?

Oslavszky: Za sada, odgovorni iz vlasti kažu da ima, ali da ovisi o lokalnoj situaciji i o kapacitetima laboratorija. Za sada, mogu da nabave, mi možemo da dostavimo, mi smo pripremili 60.000 testova da pošaljemo sljedeće sedmice.

RSE: Prema Vašoj ocjeni da li se zdravstveni sistem u BiH iscrpio u proteklih pet mjeseci od kada je u BiH registrovan prvi slučaj korona virusa?

Olsavszky: Ne bih tako rekao, jer upravo zato smo dali to saopštenje, zato što je opasnost od povećavanja pritiska na zdravstvo. Do sada je njihov zadatak bio ovisan o težini slučajeva, uključujući one koji su trebali intenzivnu njegu, respiratore, što je zdravstvo stavljalo pod pritisak, ali nije bilo toliko da bi bili iscrpljeni. Mogu se nabaviti respiratori, zaštitna odijela, maske itd, ali morate znati da biste imali ljekare specijaliste za takva odjeljenja, treba deset godina, a da dobijete tako specijalizirane medicinske sestre, treba šest godina. To je problem. Broj kvalifikovanih sestara i ljekara je ograničen, i u mnogim drugim zemljama, posebno ovdje.

Morate imati stručnjaka za rukovanje respiratorom, morate imati stručnjaka koji će odgovarajući lijek propisati. I ako nemate dovoljno stručnjaka, to može stvarati veliki pritisak na zdravstvene radnike. A radi se o ljudima, koji imaju porodice, koji moraju i da se odmore. I na to se odnosila naša poruka, da čitavo društvo shvati, da svi trebaju shvatiti da je to ozbiljan posao, da to ne može samo vlast rješavati, da i građani moraju pomoći.

RSE: Da li vlasti Bosne i Hercegovine rade, možda, nešto pogrešno kada je u pitanju postizanje ravnoteže između zaštite javnog zdravlja i omogućavanja ekonomskog oporavka zemlje?

Oslavszky: Mi nismo sudije, nije na nama da kažemo šta je dobro, šta ne. To je vrlo subjektivan metod. Što mi vidimo, to su uvođenja raznih mjera kakve i druge zemlje provode. Tu nema pogrešnih, vrlo dobrih ili vrlo loših mjera. Radi se o vremenu kada jesu ili nisu uvedene, o postojećim resursima. Iz te perspektive ne možemo govoriti da li je nešto loše ili nije. Ne možemo reći da je neka zemlja to uradila odlično, neka loše. Ne postoji najbolji model. Svaka zemlja ima svoje specifičnosti, svaki sistem, svako društvo je drugačije.

RSE: Ko treba pomoći i na koje načine?

Oslavszky: Sve vlasti, na svim nivoima. Dat ću primjer - škole se moraju ponovo otvoriti – kako da se pripreme. Tu je mnogo toga za uraditi. Da se zaštite najosjetljivije grupe. Efekti pandemije su veoma opšti.

RSE: U septembru počinje nova školska godina. Kako ojačati i zaštititi javno zdravlje? Kakve su preporuke Svjetske zdravstvene organizacije?

Oslavszky: To ovisi o situaciji. Podaci koje mi imamo kažu da je bolest kod djece rijetka, većinom je asimptomatska i da se razvija u vrlo blagom obliku. S druge strane, djeca su prenosioci, odlaskom u klupe i škole razmjenjuju se virusi. Iz ove perspektive, to za djecu nije veliki rizik, ali oni bolest mogu donijeti roditeljima, djedovima, bakama itd. Ako se sve mjere zaštite budu provodile, vlasti zasigurno mogu razmisliti o ponovnom otvaranju škola, kao što su mnoge zemlje uradile.

See all News Updates of the Day

U Bejrutu uništen počasni konzulat BiH, poginuo libanonski radnik obezbjeđenja

Ministarstvo vanjskih poslova BiH

Prema objavi Ministarstva vanjskih poslova BiH u eksploziji nije stradao niko od državljana BiH.

Počasni konzulat Bosne i Hercegovine (BiH) u glavnom gradu Libanona Bejrutu uništen je u eksploziji koja se dogodila u lučkom dijelu grada, u utorak, 4. augusta, kada je eksplodiralo skladište amonij nitrata, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa ambasador BiH u Jordanu Mato Zeko, nadležan i za Libanon, te pojasnio da zasad nema informacija da je neko od bh. državljana povrijeđen ili nastradao.

„Još uvijek prikupljamo dodatne informacije i u kontaktu smo s našim počasnim konzulom, gospodinom Zijadom Isom. Počasni konzulat kao objekat je stvarno totalno uništen, doduše, ovo je privatno vlasništvo gospodina Ise. Dobio sam video i stvarno je uništen objekat“, kazao je ambasador Zeko.

Ambasador je kazao i da je jedna osoba koja je radila na osiguranju konzulata smrtno stradala. Riječ je o državljaninu Libanona.

„Svi članovi tima počasnog konzula su živi i zdravi, nemaju povreda“, kazao je Zeko i naglasio da se određeni broj bh. državljana nalazi u gradu Tiru, 200-tinjak kilometara od Bejruta.

„Nemamo informacija da je bilo ko od građana nastradao“, kazao je Zeko.

U slučaju da neko od bh. državljana treba pomoć u Bejrutu, ambsador je kazao da se za pomoć može obratiti bh. ambasadi u Jordanu, dok počasni konzulat ponovno ne počne s radom.

U Libanonu je 5. august Dan žalosti nakon što je, prema izjavi ministra zdravlja Hamada Hassana, najmanje 100 osoba poginulo i više od 4.000 povrijeđeno u jakoj eksploziji u luci u centru glavnog grada Bejruta.

Četiri godine i dva mjeseca zatvora za bivšeg načelnika Vareša

Avdija Kovačević. Izvor: Adi Kebo/zurnal.info

Avdija Kovačević, bivši načelnik Vareša, osuđen je na četiri godine i dva mjeseca zatvora zbog zloupotrebe položaja ili ovlaštenja i poslugu u službi, te će mu se oduzeti imovinska korist u iznosu većem od 220.000 maraka, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Kantonalni sud u Zenici je nakon prihvaćenog sporazuma o priznanju krivice Kovačeviću utvrdio pojedinačnu kaznu zatvora od tri godine i osam mjeseci za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, te pojedinačnu kaznu zatvora u trajanju od sedam mjeseci za poslugu u službi, te ga osudio na četiri godine i dva mjeseca zatvora, potvrdili su za BIRN BiH iz Kantonalnog suda u Zenici.

Ovom presudom, Kovačeviću je zabranjeno obavljanje funkcije rukovođenja u organima uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine u trajanju od pet godina.

Njemu će biti oduzeti brojni predmeti, od kojih sedam satova, dvije kožne jakne i 193 primjerka knjige “Vareš 1992.–1995.: Zločin, istina i pravda”, čiji je autor.

Kovačević je osuđen po 26 tačaka optužnice Kantonalnog tužilaštva zato što je od 16. novembra 2012. do 11. novembra 2016. godine, kao načelnik Općine Vareš, postupao protivno interesu službe i iskoristio svoj službeni položaj i ovlaštenja “općinskog načelnika” s ciljem da sebi pribavi imovinsku korist plaćanjem svojih ličnih obaveza i ošteti Općinu Vareš.

“Priznanje optuženog potvrđeno je kako subjektivnim, tako i objektivnim dokazima. Da je optuženi počinio krivična djela proizilazi kako iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka ekonomske struke, tako i iz iskaza brojnih saslušanih svjedoka i prikupljene materijalne dokumentacije”, navodi se u presudi Suda koja je dostavljena BIRN-u BiH.

Kovačević je osuđen da je “davao avanse, pozajmice i donacije pravnim i fizičkim licima za koje nije postojala poslovna osnova niti bilo kakav interni akt, zbog čega je često dovodio Općinu Vareš u stanje finansijske nelikvidnosti”, obrazlaže se u presudi, uz navođenje kako je samovoljno trošio namjenski donirana sredstava i grantove od viših nivoa vlasti.

Kovačević je osuđen i zato što je većem broju lica omogućio pribavljanje imovinske koristi u vidu građevinskog materijala. Oni su po nalogu Kovačevića nabavljali građevinski materijal u određenim firmama, nakon čega su te firme račune i otpremnice dostavljale Općini Vareš, koje je Općina plaćala.

Kako stoji u presudi, Kovačević je oštetio i stanovništvo općine Vareš, jer “mnoge projekte koji su bili od javnog interesa nije realizovao iako su sredstva bila namjenski uplaćivana za te svrhe”.

Sa Kovačevićem je bio optužen Fuad Kovač, protiv kojeg se postupak nastavlja po redovnoj proceduri. Kovač se tereti za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, te krivotvorenje isprave.

Kovačević je kao kandidat Stranke demokratske akcije (SDA) izabran za načelnika Općine Vareš 2012. godine. Ovu funkciju je obnašao do 2016. godine. U novembru 2019. godine je uhapšen zbog sumnje da je zloupotrijebio položaj.

Optužnicu protiv njega je Kantonalno tužilaštvo u Zenici podiglo 31. decembra 2019. godine, a Sud potvrdio 16. januara 2020. godine.

Istinomjer: Neistina Milorada Dodika i neispunjeno obećanje Edite Đapo

Istinomjer: Neistina Milorada Dodika i neispunjeno obećanje Edite Đapo
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:12 0:00

Međusobne optužbe Državnog tužilaštva i Suda bez iznošenja detalja o uočenim nepravilnostima

The Court of Bosnia and Herzegovina

Nakon što je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine saopštilo da će zatražiti stav Visokog sudskog i tužilačkog vijeća povodom akta i zaključaka Suda BiH i optužilo ovu instituciju da je dopis dostavilo samo pojedinim rukovodiocima u Tužilaštvu, iz Državnog suda su optužili Tužilaštvo da dezavuiše javnost i da se akt odnosi na uočene nepravilnosti u praksi sa ciljem vraćanja postupanja Tužilaštva u zakonite okvire.

Dok niti jedna niti druga institucija nisu navele detalje o kakvim mogućim nepravilnostima se radi, pravni stručnjaci smatraju ovakvu komunikaciju dvije državne pravosudne institucije neprimjernom, izvještava BIRN BiH.

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić, kako je saopšteno iz ove institucije, održala je Prošireni kolegij glavnog tužioca i šefova tužilačkih odsjeka povodom zaključaka iz Suda BiH, koji su dostavljeni samo pojedinim rukovodiocima u ovoj instituciji.

Navedeni zaključci, navode iz Tužilaštva, dostavljeni su pojedinim rukovodiocima i tužiocima, a u njima Sud ukazuje na navodne “neregularnosti” prilikom izuzimanja dokumentacije u istražnim predmetima u kojima postupaju tužioci i ovlaštene službene osobe, te izdavanju usmenih naredbi sudaca za postupanje u predmetima.

“Tužioci su mišljenja da navedeni ‘zaključci’ predstavljaju izravno miješanje i opstrukciju rada Tužilaštva BiH u borbi za jačanje vladavine prava, te izravno miješanje i opstrukciju u pojedinim aktivnim predmetima u kojima postupa Tužilaštvo, a koji su od izuzetnog značaja za vladavinu prava”, saopšteno je iz Tužilaštva.

Zaključak kolegija tužilaca je da se VSTV upozna sa zaključcima te u najkraćem roku očituje o njima, kako ne bi nastupile štetne posljedice.

Iz Suda BiH su potom saopštili kako odlučno odbacuju zaključke proširenog tužilačkog kolegija, kojim je akt od 28. jula. 2020. godine neutemeljeno ocijenjen kao opstrukcija rada Tužilaštva, a posebno opstrukcija rada u aktivnim predmetima.

Predsjednica Krivičnog odjeljenja je, navode u Sudu, nakon elektronske sjednice zbog pandemije uzrokovane koronavirusom i više usmenih konsultacija, uputila akt na ruke glavne tužiteljice i četiri šefa odsjeka i odjela Tužilaštva BiH, a ne kako se to netačno navodi “samo pojedinim rukovoditeljima i tužiteljima”.

“Akt sadrži zaključak o uočenim nepravilnostima u praksi, suprotnih članu 35. Zakona o krivičnom postupku BiH, što je kao povreda odredaba procesnog zakona utvrđeno u ranijim presudama Apelacionog odjeljenja Suda. Dakle, upravo s ciljem vraćanja postupanja Tužilaštva u zakonite okvire, a ne s ciljem opstrukcije rada Tužilaštva, upućen je ovaj akt međuinstitucionalne saradnje. Nijednom riječju u aktu Suda nije ni na koji način implicirano ili aludirano na bilo koji pojedinačan, završen ili aktivan predmet, niti je to bila namjera, kako to krivo predstavlja Tužilaštvo, radi dezavuisanja javnosti”, saopšteno je iz Suda BiH.

Posebno začuđuje, dodaju iz Suda BiH, zašto Tužilaštvo izlazi u javnost sa netačnim informacijama i krivim predstavljanjem stanja stvari i kao razlog navode “pravljenje medijskog spektakla, koji ima za cilj narušavanje autoriteta i ugleda Državnog suda”.

Advokati sa kojima je razgovarala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pretpostavljaju da Sud upozorava Tužilaštvo da radi nešto što nije u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku, ali ovakvu komunikaciju ovih institucija smatraju neprimjerenom.

Advokatica Tatjana Savić je mišljenja da obje institucije komuniciraju saopštenjima za javnost, a da pri tome javnost nisu obavijestili o kakvim se to “zaključcima” radi.

“I sad jedni druge demantuju, a javnost ne može da procijeni ko je u pravu. Djeluje da se radi o nekim pretresima, o zahtjevima za izuzimanje dokumentacije. A sad, komunicirati saopštenjima za javnost, a ne reći javnosti šta je sporno i pokazati te zaključke koje spominje i jedna i druga strana, po mom mišljenju je neprimjereno i samo dodatno utiče na opšte nepovjerenje građana u pravosuđe”, istakla je Savić.

Advokat Muhidin Kapo kaže kako je Tužilaštvo stranka u postupku i da je Sud institucija koja odlučuje o svemu.

“Naredbe faktički može izdavati samo Sud. Samo u pojedinoj fazi postupka u istrazi Tužilaštvo daje neke naredbe. Sud je taj koji daje naredbe i Tužilaštvu”, govori Kapo.

Tužilaštvo će, kako su naveli, od VSTV-a zatražiti da od Suda BiH pribavi detaljne informacije o održanoj sjednici i načinu donošenja zaključka, kao i da će dopis biti upućen i Uredu disciplinskog tužioca.

U Sudu BiH, sa druge strane, navode da niti VSTV niti Ured disciplinskog tužioca nemaju niti jednu nadležnost u ovom pitanju, a što bi, kako kažu, Tužilaštvo trebalo znati, kao i da Sud ovim aktom nije ništa naložio niti je pokušao narediti bilo šta, već je dao svoje mišljenje o navedenom problemu.

U RS-u se ne zna broj i cijena kupljenih respiratora

U RS-u se ne zna broj i cijena kupljenih respiratora
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:17 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG