Linkovi

Izdvojeno

Šef Ureda WHO u BiH za RSE: U ovoj situaciji i građani moraju uraditi nešto

Arhiv - Victor Olsavszky, šef Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u BiH.

Zašto ne tražimo odgovornost građana? To je suština. Uvijek se gleda da vlast nešto uradi. Ovdje, u ovoj situaciji i građani moraju uraditi nešto, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) šef Ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u BiH Victor Olsavszky, komentarišući zajedničku poruku koju je poslao sa rezidentom koordinatoricom UN u BiH Ingrid Macdonald.

U poruci upućenoj u nedjelju (26. jula), upozorivši na povećanje broja slučajeva COVID-19 u BiH, ukazali su na neophodnost praćenja kontakata kako bi se epidemija suzbila i privreda otvorila.

"Naša deklaracija odnosila se na sve, da možemo izgubiti što smo dobili tokom prvog perioda pandemije. Sjetite se, ovdje u Bosni i Hercegovini uspjeli smo da izravnamo krivulju i broj slučajeva, što je dalo vremena vlastima da se bolje pripreme. Sada smatram da smo mnogo bolje pripremljeni nego na početku", navodi Oslavszky.

Podsjeća kako je porast zaraženih ne samo u balkanskim zemljama. Osim Evrope, i u Centralnoj Aziji, u bivšim zemljama Rusije – Kazahstan, Kirgistan – imaju jako veliki porast, preko 100 posto, u posljednjih sedam dana, dok u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, porast je od 50 do 100 posto, navodi šef Ureda WHO u BiH.

RSE: Šta bh. vlasti ne rade dobro kada je u pitanju zaštita stanovništva od korona virusa?

Oslavszky: Zadatak vlasti bi bio da pojačaju kapacitete za praćenje kontakata, jer je to bitan podatak, a sa druge strane, ako vlast zahtijeva da se nose maske, stanovništvo to treba da čini, da nose maske, da izbjegavaju gužve, da nose maske u prevoznim sredstvima, da peru ruke i održavaju respiratornu higijenu, da održavaju razdaljinu i fizičku distancu. To je najbolje što sada možemo da uradimo.

RSE: Koliko je bitno da se prate kontakti zaraženih? Upozorili ste na činjenicu da bh. zdravstvene ustanove ne prate kako dolazi do novih klastera?

Oslavszky: To je veoma važno, to je jedini efikasan način da pratimo širenje zaraze. To nije samo naučno, to je zdravorazumski. Jedan zaražen može zaraziti više od jedne osobe oko sebe. Ali, ako nosite masku, ako držite rastojanje, izbjegavate gužve, onda smo u mogućnosti da smanjimo broj zaraženih osoba na manje od jedne, u prosjeku. Za Bosnu i Hercegovinu smo izračunali da je taj broj širenja zaraze 1,1-1,2 osobe. Ako imate 1.000 zaraženih, sa brojem 1,2 imate 1.200 zaraženih.

U tom smislu, zdrav razum kaže da morate znati ko je s kim bio u kontaktu. Kad to znate, možete tu osobu uputiti ljekaru, da on procijeni treba li testirati ili makar da ostane kod kuće dvije sedmice, da se prati ima li simptoma. Dakle, to je jedini način za sada da se vidi postoji li neki klaster, da se ograniči širenje zaraze i da se pokuša zaustaviti. A tu vam je potrebna i saradnja svih osoba.

RSE: Ima li prema Vašem mišljenju dovoljno testiranja na COVID-19 u BiH, treba li ih biti više?

Oslavszky: Za sada, odgovorni iz vlasti kažu da ima, ali da ovisi o lokalnoj situaciji i o kapacitetima laboratorija. Za sada, mogu da nabave, mi možemo da dostavimo, mi smo pripremili 60.000 testova da pošaljemo sljedeće sedmice.

RSE: Prema Vašoj ocjeni da li se zdravstveni sistem u BiH iscrpio u proteklih pet mjeseci od kada je u BiH registrovan prvi slučaj korona virusa?

Olsavszky: Ne bih tako rekao, jer upravo zato smo dali to saopštenje, zato što je opasnost od povećavanja pritiska na zdravstvo. Do sada je njihov zadatak bio ovisan o težini slučajeva, uključujući one koji su trebali intenzivnu njegu, respiratore, što je zdravstvo stavljalo pod pritisak, ali nije bilo toliko da bi bili iscrpljeni. Mogu se nabaviti respiratori, zaštitna odijela, maske itd, ali morate znati da biste imali ljekare specijaliste za takva odjeljenja, treba deset godina, a da dobijete tako specijalizirane medicinske sestre, treba šest godina. To je problem. Broj kvalifikovanih sestara i ljekara je ograničen, i u mnogim drugim zemljama, posebno ovdje.

Morate imati stručnjaka za rukovanje respiratorom, morate imati stručnjaka koji će odgovarajući lijek propisati. I ako nemate dovoljno stručnjaka, to može stvarati veliki pritisak na zdravstvene radnike. A radi se o ljudima, koji imaju porodice, koji moraju i da se odmore. I na to se odnosila naša poruka, da čitavo društvo shvati, da svi trebaju shvatiti da je to ozbiljan posao, da to ne može samo vlast rješavati, da i građani moraju pomoći.

RSE: Da li vlasti Bosne i Hercegovine rade, možda, nešto pogrešno kada je u pitanju postizanje ravnoteže između zaštite javnog zdravlja i omogućavanja ekonomskog oporavka zemlje?

Oslavszky: Mi nismo sudije, nije na nama da kažemo šta je dobro, šta ne. To je vrlo subjektivan metod. Što mi vidimo, to su uvođenja raznih mjera kakve i druge zemlje provode. Tu nema pogrešnih, vrlo dobrih ili vrlo loših mjera. Radi se o vremenu kada jesu ili nisu uvedene, o postojećim resursima. Iz te perspektive ne možemo govoriti da li je nešto loše ili nije. Ne možemo reći da je neka zemlja to uradila odlično, neka loše. Ne postoji najbolji model. Svaka zemlja ima svoje specifičnosti, svaki sistem, svako društvo je drugačije.

RSE: Ko treba pomoći i na koje načine?

Oslavszky: Sve vlasti, na svim nivoima. Dat ću primjer - škole se moraju ponovo otvoriti – kako da se pripreme. Tu je mnogo toga za uraditi. Da se zaštite najosjetljivije grupe. Efekti pandemije su veoma opšti.

RSE: U septembru počinje nova školska godina. Kako ojačati i zaštititi javno zdravlje? Kakve su preporuke Svjetske zdravstvene organizacije?

Oslavszky: To ovisi o situaciji. Podaci koje mi imamo kažu da je bolest kod djece rijetka, većinom je asimptomatska i da se razvija u vrlo blagom obliku. S druge strane, djeca su prenosioci, odlaskom u klupe i škole razmjenjuju se virusi. Iz ove perspektive, to za djecu nije veliki rizik, ali oni bolest mogu donijeti roditeljima, djedovima, bakama itd. Ako se sve mjere zaštite budu provodile, vlasti zasigurno mogu razmisliti o ponovnom otvaranju škola, kao što su mnoge zemlje uradile.

See all News Updates of the Day

Djeca u sirijskom kampu al-Hol izložena ideologiji Islamske države

Djeca u sirijskom kampu al-Hol izložena ideologiji Islamske države
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:35 0:00

U sjeveroistočnoj Siriji, u logoru Al-Hol, gdje su zatočene hiljade članova porodica pripadnika takozvane Islamske Države, djeca su izložena ekstremističkoj ideologiji koju šire radikalizirane žene. Za Glas Amerike, logor je posjetila Zana Omar. Evo njenog izvještaja.

Da li se Amerikanci namjerno sele bliže ljudima sa sličnim političkim stavovima?

Naselje u Tucsonu u Arizoni (Foto: AP/Charles Rex Arbogast)

Demokrate i republikanci su manje skloni da žive blizu jedni drugih nego što su bili prije jedne generacije.

Ova politička segregacija je fenomen o kome je novinar Bill Bishop pisao u svojoj knjizi "The Big Sort" (Veliko razvrstavanje) u kojoj se nagovještava da se Amerikanci sve više sele u mjesta gdje susjedi dijele njihove političke stavove.

Ali, da li to rade namjerno?

"Moguće je da neki od njih to rade planski, ali na osnovu podataka mislim da nije samo u tome stvar. Kada se ljudi sele, obično traže zajednice koje imaju određene elemente, kao što su ulice sa galerijama, prodavnice oružja, veliki lanci ili mali, nezavisni kafići...", kaže JP Prims, predavač na katedri za psihologiju na Univerzitetu Illinoisa u Chicagu."Moguće je da pronalaze mjesta koja imaju stvari koje drugi liberali vole, ili stvari koje vole drugi konzervativci."

Prims je ko-autor izvještaja o političkoj segregaciji u kojem su ustanovljene značajne razlike koje nisu dubinski političke kada je riječ o vrstama zajednica koje se dopadaju liberalima i konzervativcima.

Joe Galli u šali pokriva lice prolazeći pored znaka Obama-Biden ispred kuće susjeda u Portsmouthu u New Hampshireu, 5. oktobra 2012.
Joe Galli u šali pokriva lice prolazeći pored znaka Obama-Biden ispred kuće susjeda u Portsmouthu u New Hampshireu, 5. oktobra 2012.

Liberali koji su učestvovali u istraživanju identifikovali su politički liberalizam, etničku raznovrsnost, javni prevoz i živahnu umjetničku scenu kao važne karakteristike svoje idealne zajednice. Za to vrijeme, konzervativci cijene politički konzervativizam, patriotizam, prisustvo više crkava, i ruralne predjele kada razmišljaju o idealnim mjestima za život.

"Već duže vrijeme znamo da liberali više vole urbanija mjesta, dok konzervativci žele da imaju osjećaj manjeg grada i da im okruženje bude malo više ruralno", kaže Prims.

Mit o političkom raspoređivanju?

Samuel Abrams, profesor politike i društvenih nauka na koledžu Sarah Lawrence College u Bronxvilleu, i saradnik instituta American Enterprise, ne vjeruje u koncept političkog samoraspoređivanja.

Ukazuje na veliki broj ljudi iz liberalnih država kao što su California, New York, Connecticut i New Jersey koji se sele u konzervativnije države kao što su Florida i Texas.

"Oni se sele jer su porezi niži, ograničenja su manja. Za pola miliona dolara, umjesto jednosobnog stana veličine ormara kakve imamo u New Yorku, možete da kupite prostranu kuću, moguće i sa bazenom, terenom za košarku i roštiljem", kaže on.

Znatan broj stanovnika Californije se seli u Texas u vrijeme kada ta država preduzima političke korake koji su razbijesnili liberale.

"Pogledajte restriktivne zakone o abortusu koje je uvela ta država. Pogledajmo njihov nedavni rad na zabrani abortusa, kontroli oružja pa i mijenjaju političkih mapa okruga", kaže Abrams. "Stavovi koje je zauzela ta država su direktno suprotni ciljevima svih tih progresivnih liberala koji se iznenada sele u nju u isto vrijeme. Zato ne mislim da je geografija pokretač."

Prema izvještaju Univerziteta Texas A&M, najveći dio ljudi koji se seli u Texas dolazi iz Californije, a većina se nastanila u liberalno orijentisanim okruzima Texasa.

Efekat Covida

Socijalni psiholog Jonathan Haidt kaže da je moguće da je pandemija Covida 19 dovela do pojačanog "političkog sortiranja".

"U New Yorku i Californiji, mnogo ljudi desno od centra napušta te države, jer ne mogu da podnesu njihovu socijalnu politiku i pandemijske mjere", kaže Haidt, profesor na Stern školi biznisa pri Univerzitetu New Yorka. "Tako da svakako postoji kretanje iz New Yorka i Californije ka Texasu i Floridi koje ne motiviše samo klima, već i politika, želja da se boravi u mjestu koje nije tako liberalno”.

Firma za nekretnine "Redfin" predviđa da će se tokom 2022. još više ljudi preseliti u mjesta koja su više u skladu sa njihovim političkim uvjerenjima. Istraživanje koje je obavila ta firma pokazuje da značajan broj kupaca kuća ne želi da se seli u mjesta gdje su zakoni suprotni njihovim političkim uvjerenjima.

Vlasnici ove kuće u Lovettsville u Virginiji kažu da su im znakovi podrške Trumpu nekoliko puta ukradeni iz dvorišta.
Vlasnici ove kuće u Lovettsville u Virginiji kažu da su im znakovi podrške Trumpu nekoliko puta ukradeni iz dvorišta.

Haidt kaže da očekuje više političkog razvrstavanja sada kada više Amerikanaca nego ikada ima opciju da radi od svojih kuća.

"Mnogo ljudi dovodi u pitanje svoj raniji način života. Mnogi sada imaju slobodu da rade daljinski, da žive gdje god žele. Zato je moje predviđanje da će se teza (novinara) Billa Bishopa o "Big Sort" (Velikom razvrstavanju) pokazati još tačnijom poslije Covida", ističe on. "Imajući u vidu koliko su se stvari intenzivirale proteklih godina, čak i prije Covida, za vrijeme (bivšeg predsjednika Donalda) Trumpa, a sada sa Covidom, koji utiče na naš život daleko više nego što su politički argumenti nekada uticali, predvidio bih da će se političko razvrstavanje i dalje povećavati."

Bishop je u svojoj knjizi istakao da, dok je Amerika raznovrsnija nego ikada, mjesta u kojima žive brojni Amerikanci zapravo postaju manje raznovrsna, kako se ljudi sele u zajednice u kojima žive ljudi koji razmišljaju i glasaju kao oni.

Ta segregacija bi mogla da dovede do još većeg neprijateljsva između konzervativaca i liberala.

"Budući da liberali ne susreću konzervativce tako često kao ranije, a konzervativci ne sreću liberale tako često, i uživo i na internetu, rekao bih da će to izvjesno doprinijeti političkoj polarizaciji, jer te ljude vidimo kao manje humane. Manje razumijemo njihov način razmišljanja, ili manje slušamo njihove argumente", ističe Prims."Znamo da smještanje ljudi u zajednice u kojima svi misle na isti način dovodi do 'eho-komora', odnosno zajednica istomišljenika, u kojima ljudi imaju tendenciju da postanu ekstremniji."

Bjeloruski dobrovoljci, protivnici Lukašenka, prolaze obuku kako bi se borili za Ukrajinu

Bjeloruski dobrovoljci, protivnici Lukašenka, prolaze obuku kako bi se borili za Ukrajinu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:51 0:00

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Bjelorusija je polazna točka za ruske snage. Sada je na hiljade stanovnika Bjelorusije, koji su u 2020. godini ustali protiv lidera Aleksandra Lukašenka, odlučilo da se bori za Ukrajinu formirajući jedinice na poljskoj teritoriji.

Amerika relaksira ekonomske sankcije Venecueli

Venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro

Vlada Sjedinjenih Američkih Država povlači potez relaksiranja nekoliko ekonomskih sankcija Venecueli kao gest kojim se ohrabruje nastavljanje pregovora između opozicije koju podržavaju SAD i vlade predsjednika Nikolasa Madura, izvještava AP.

Ograničeno smanjenje sankcija će omogućiti korporaciji Chevron da pregovara sa državnom naftnom kompanijom PDVSA, ali to neće značiti da se može raditi na bušotinama ili izvozu venecuelanske nafte, rekla su dva viša zvaničnika State Departmenta za Associated Press, kasnije u ponedeljak 16. maja. Zvaničnici su govorili pod uslovom da ostanu anonimni jer još nema zvanične objave.

Chevron sa sjedištem u Kaliforniji posljednja je velika američka naftna kompanija koja posluje u Venecueli, gdje je prvi put investirala 1920-ih.

Četiri zajednička ulaganja s PDVSA-om proizvodila su oko 200.000 barela dnevno u 2019., ali američka vlada joj je 2020. naredila da obustavi proizvodnju i od tada joj je dopušteno da obavlja samo osnovne radove na naftnim bušotinama kako bi sačuvala svoju imovinu i nivo zaposlenosti u Venecueli.

Osim toga, Carlos Erik Malpica-Flores, bivši visokorangirani menadžer PDVSA-e i nećak prve dame Venecuele, biće uklonjen s popisa sankcioniranih pojedinaca, rekli su.

Ovi potezi dolaze nakon Madurovog gesta dobre volje poslije sastanka u martu s predstavnicima administracije predsjednika Joea Bidena i nedavnog sastanka u Centralnoj Americi između američkih zvaničnika i glavne opozicione koalicije Unitarne platforme kako bi se razgovaralo o daljem razvoju.

"To su stvari o kojima je Unitarna platforma pregovarala i došla je sa zahtjevom da to učinimo kako bi se oni mogli vratiti za pregovarački sto", rekao je jedan od zvaničnika.

Venecuela je među državama sa najvećim svjetskim rezervama nafte, ali političke turbulencije i ekonomski pad natjerali su više od šest miliona ljudi na migraciju posljednjih godina.

Otprilike tri četvrtine onih koji su ostali žive s manje od 1,90 dolara dnevno, što se smatra međunarodnim standardom za ekstremno siromaštvo, a mnogi nemaju pristup čistoj, tekućoj vodi i struji.

SAD i druge zemlje povukle su priznanje Madura nakon što su ga optužile da je lažirao ponovni izbor za predsjednika 2018. Prepoznali su Juana Guaidoa, koji je bio šef kongresa u kojem je tada dominirala opozicija koji je vođa Unitarne platforme.

U posljednjih pet godina, SAD su koristile kažnjavanje finansijskim i ličnim sankcijama, kaznene optužnice i podršku tajnim grupama u neuspješnoj kampanji za uklanjanje Madura i vraćanje onoga što se shvata kao ukradena demokratija Venecuele.

Međutim, u martu su američki zvaničnici otputovali u glavni grad Venecuele, Karakas, kako bi se sastali s Madurom nakon što je ruska invazija na Ukrajinu preokrenula svjetski poredak i prisilila Washington da preispita svoje prioritete nacionalne sigurnosti.

Nakon sastanka, Maduro je oslobodio dvojicu američkih zatvorenika i obećao da će nastaviti pregovore sa svojim protivnicima.

Visoki američki zvaničnici rekli su da će vlada kalibrirati sankcije na temelju konkretnih ishoda pregovora i da će ih ponovno uvesti u slučaju nazadovanja u procesu dijaloga.

Biden: Bijeli supermacizam neće imati posljednju riječ

Biden: Bijeli supermacizam neće imati posljednju riječ
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:36 0:00

Predsjednik Joe Biden je pozvao sve Amerikance da odbace otrovnu ideologiju koja promovoria superiornost bijelaca.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG