Sedmica nauke okupila je preko 70 naučnika, umjetnika i aktivista iz 17 zemalja, s ciljem da se skrene pažnja na biološku raznolikost i važnost ovog područja kojem prijeti devastacija usljed izgradnje hidroelektrana.
Kamp se održava u mjestu Ulogu, selu smještenom u gornjem toku rijeke Neretve. Organizatori ističu da, iako, selo ima samo 12 stanovnika, oni već drugu godinu zaredom uspješno organizuje smještaj, kamp, kao i hranu za sve učesnike.
„Svi se udruže, a oni koji tu stalno ne žive, a imaju vikendice ili su porijeklom iz Uloga, dođu u selo da pomognu i ulože veliki napor da se ova sedmica održi i da sve prođe u najboljem redu. Izuzetno su organizovani, susretljivi i pružaju nam veliku podršku bez koje ne bismo sve ovo mogli realizovati“, kazala je Sandra Josović iz Centra za životnu sredinu.
Stvaranje mape biodiverziteta, ali i brana
Kampanja „Sačuvajmo plavo srce Evrope“, prema riječima organizatora, realizuje se deset godina s ciljem izrade pregleda ekološke kvalitete cijele riječne mreže i pregleda svih planiranih brana.
„Rezultat su bile dvije karte, jedna za hidromorfološku kvalitetu i jedna s velikim brojem crvenih tačaka za planirane brane, žute za brane u izgradnji i crne za one koje su već u funkciji. Karta brana promijenila je igru, jer je po prvi put pokazala punu dimenziju štete. Djelujemo u BiH, Srbiji, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Kosovu“, kazao je Ulrich Eichelmann, njemački ekolog iz tima organizacije Riverwatch.
Istraživanja su u odnosu na prošlu godinu proširena na šumske ekosisteme, te na pritoke Neretve - Ljutu i Jezernicu. Prošle godine je na području gornjeg toka Neretve otkriveno osam novih vrsta značajnih za nauku, od kojih je jedna vrsta dvokrilaca zvanično potvrđena i nosi ime po rijeci Neretvi - Baeoura neretvaensis.
U istom periodu pronađene su 24 nove vrste specifične za BiH, te ukupno preko 1300 vrsta, što govori o bogatstvu biodiverziteta. Iz Centra za životnu sredinu nadaju se da će ovogodišnji rezultati biti predstavljeni do kraja godine.
„Jako smo zadovoljni rezultatima i identifikovali smo mnoge nove vrste na ovom području, a sad već možemo reći da će biti i onih koje su prvi put ovdje zabilježene. To će nam se uskoro potvrditi kada objavimo prve preliminarne rezultate, nadamo se čak sljedeći mjesec. Ono što već sad sigurno znamo jeste da imamo jako dobre podatke vezane za floru ovog područja, ali isto tako unapređeni su podaci kada govorimo o gmizavcima, vodozemcima, pticama i insektima. Također, dodatno ćemo dobiti podatke o vrstama gljiva, koje su prvi put, po našim saznanjima, ovdje istraživane“, kazao je Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.
Nedovoljno istraženo blago
U želji da se dođe do što boljih podataka istraživači su uložili velike napore da pristupe određenim lokacijama. Obišli su rijeku Ljutu i uzeli uzorke vode koji će pokazati raznovrsnost živog svijeta ove rijeke - istražuju se ribe, insekti, vodozemci i gmizavci.
Kako kažu, rijeka Neretva predstavlja žilu kucavicu ovog područja.
„Pored same Neretve, u fokusu istraživanja su i neke od njenih pritoka kao što su Jezernica i rijeka Ljuta, ali i rijeka Zalomka u Nevesinjskom polju, jer je značajna ponornica i pripada slivu rijeke Neretve. Ove lokacije su odabrane, jer na njima postoji veći broj projekata za izgradnju hidroelektrana, i ako se svi oni implementiraju područje će biti devastirano dugoročno i nepovratno uništeno. Zato je cilj da dobijemo što više podataka o bogatstvu ove regije koja je već po dosadašnjim podacima jedna od najznačajnijih u čitavoj državi“, istakao je Topić.
Poražavajuća je činjenica da mnoge značajne rijeke u Bosni i Hercegovini, pa tako i pritoke u gornjem toku rijeke Neretve nisu dovoljno istražene. Istraživanja područja Neretve su radili dr. Sulejman Redžića, dr. Avdo Sofradžija, dr. Tihomir Vuković, dr. Muriz Spahića, ali postoji potreba za upotpunjavanjem i osvježavanjem podataka. Uprkos tome što zapravo ne zna dovoljno o tome kakav biodiverzitet i potencijal kriju ova područja, ona su na mapama eksploatacija.
Gradnja brana najveća prijetnja
Glavna prijetnja za degradaciju ovog područja su mnogobrojni hidroenergetski projekti, koji bi u potpunosti izmjenili stanište za mnogobrojni živi svijet i devastirali unikatne riječne tokove.
Posebnu prijetnju predstavlja projekat hidrocentrale Ulog, koji bi mogao našteti gornjem toku Neretve, te ljudima tog područja, koji tradicionalno žive od turističkog i prirodnog potencijala rijeke. Takođe, opasnost predstavlja i veliki hidroenergetski projekat „Gornji horizonti“, čiji je investitor kineska kompanija China International Water and Electric Corporation.
„Šokantan je podatak da je na rijeci Ljutoj, koja ima kraći tok, prvobitno planirano čak 15 hidro projekata. I dalje postoje planovi za njih devet. Pored biodiverzitetskog značaja ove rijeke, njen kanjon i klisura imaju i ogroman geomorfološki značaj. A zašto nije istraživana ranije? To je ipak pitanje za našu akademsku zajednicu, koja nije pokazala interes za ovu rijeku, nažalost, i za niz drugih u našoj državi“, dodaje Topić.
On ističe da će projekti poput „Gornjih horizonata“ definitivno naštetiti kraškim poljima u istočnoj Hercegovini, ali će imati uticaj i na donji sliv rijeke Neretve, na njenu deltu, kao i na močvarna staništa u okolini ove rijeke.
„Glavna problematika jeste što se koriste podaci koji su stari i po 50 godina, koji, u današnjem vremenu uz vidljive klimatske promjene, nikako ne mogu biti mjerodavni i obećavati da se neće degradirati životna sredina“, objašnjava Topić.
Nevesinjsko polje, kao drugo najveće polje u BiH, i rijeka Zalomka, kao srce ovog polja, će biti promijenjeni do neprepoznatljivosti, što izgradnjom brana, što stvaranjem vještačkih akumulacija.
„Važno je napomenuti da jedan od najvećih ponora rijeke Zalomke, ponor u Biogradu, koji je inače i ponor sa jednim od najvećih kapaciteta u BiH, napaja vodom pritoke Neretve kao što su Buna, Bunica i Bregava“, rekao je Topić, ističući da Zalomka ima ogroman značaj za sliv Neretve, te da bi prevođenje voda u Bilećko jezero i Donje horizonte izuzetno narušilo ovo područje.
„Ovi naučnici na Sedmici nauke rade besplatno, rade posao koji su trebale uraditi vlade i investitori, a to je procjena biodiverziteta i koji bi potencijalni utjecaj njihovih brana bio. Čudno je, i mislim da je ilegalno da to ne rade, ali mi radimo njihov posao. Rezultate prosljeđujemo našim advokatima“, kazao je Ulrich Eichelmann iz Riverwatcha.
Organizatori Sedmice nauke se nadaju da će njihovi advokati biti uspješni na sudu u borbi protiv ovih projekata na Neretvi i njenim pritokama – a to je trenutno jedini način da se ovo značajno područje zaštiti od uništenja.
