Linkovi

Svemir: Ima li života osim na našoj planeti!?


"Shvatili smo da samo u našoj galaksiji ima najmanje 100 milijardi planeta. To je ono što nismo znali pet godina ranije."

Decenijama traganje za životom na drugim planetama u svemiru znači osluškivanje signala koji bi mogli značiti da tamo negdje daleko ima, osim naše, i drugih naprednih civilizacija. Nedavni znanstveni i tehničko-tehnološki prodori u domenu svemirske nauke i tehnologije preusmjerili su te napore u drugom pravcu, pravcu otkrivanja planeta na kojima bi mogli postojati bilo kakvi oblici života, makar i oni najprimitivniji. Na nedavnom okruglom stolu, održanom u sjedištu NASA-e, američke Nacionalne agencije za istraživanje svemira poebno je istaknuta činjenica da je NASA-inim lansilranjem svemirskog teleskopa Kepler 2009. godine, znanstvenicima pružena nova, vrlo značajna mogućnost.

Direktor Instituta za svemirsku teleskopsku znanost Matt Mountain to je sažeo u slijedeću konstataciju:

"Shvatili smo da samo u našoj galaksiji ima najmanje 100 milijardi planeta. To je ono što nismo znali pet godina ranije."

Sve te planete nije moguće vidjeti ni teleskopom Keplerom, ni drugim sadašnjim moćnim teleskopima. Moguće ih je samo nazrijeti u svjetlu koje zrače okolne zvijezde. Ono što znanstvenici mogu mjeriti i analizirati su svjetlosne promjene kada planete prolaze ispred tih zvijezda i eventualno uočavati i razlučivati elemente sadržane u atmosferi tih planeta.

NASA-in atrofizičar i bivši astronaut John Grunsfeld o tome kaže:

"Ako pratimo Zemlju, našu planetu uočavamo elemente neba, registrujemo postojanje kiseonika, ugljen-dioksida, fosfor-dioksida kojeg ispuštaju vulkani, registrujemo mnoge karakteristike života. I sve to uočavamo rasčlanjivanjem komponenti svjetlosnog spektra snimljenog preciznim instrumentima."

Mnoge do sada otkrivene planete nisu nimalo slične Zemlji. Neke su suviše velike, neke premale, neke suviše blizu njihovim suncima, neke toliko udaljene od sunca da to iskuljučuje bilo kakvo postojanje čak i najprimitivnijih oblika života.

Dosta je i planeta veličine naše Zemlje, ističe astrofizičarka Sara Seager i dodaje:

"Na tim planetama tražimo osnovne biološke elemente ili tragove gasova koji bi mogli značiti postojanje života, gasova koji nisu elementi atmosfere tih planeta."

U saradnji sa Evropskom agencijom za istraživanje svemira i znanstvenicima iz drugih država NASA gradi narednu generaciju svemirskih teleskopa kojima bi se mogli uočiti dokazi o postojanju života na drugim planetama. Lansiranje novog moćnog svemirskog teleskopa, nazvanog James Webb po imenu jednog od ranijih direktora NASA-e, predviđeno je 2018. godine. Zahvaljući velikoj osjetljivosti i rezoluciji snimaka koji će biti snimani tim teleskopom uveliko će biti poboljšane mogućnosti spektroskopskih analiza atmosfere udaljenih zvijezda i planeta.

Vodeća znanstvanica NASA-e Ellen Stofan kaže da agencija takođe planira tragati za znacima života na Jupiterovom mjesecu nazvanom Evropa na kojem bi mogao postojati okean ispod debelog sloja leda.

Za ta i druga traganja ona kaže:

"U našem sunčevom sistemu znamo gdje ići, šta tražiti, šta mjeriti, šta analizirati. I to radimo. Gledajući, tragajući izvan našeg solarnog sistema mi smo na dobrom putu, analiziramo i saznajemo svakim danom sve više."

Znanstvenici vjeruju da je vrlo velika vjerojatnoća da postoji planeta slična Zemlji i da će je otkriti. To bi im pomoglo da eventualno odgovore na ključno pitanje da li u svemiru postoje oblici života i šta je potrebno da bi se ti oblici razvili i održali.

Svemir: Ima li života osim na nasoj planeti!?
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:27 0:00

XS
SM
MD
LG