Linkovi

Izdvojeno

Sarajevo: Trideset učenika migranata

Djeca migranti na prvom nastavnom satu u Prvoj osnovnoj školi na Ilidži, Sarajevo, 4. oktobra 2021.

Trideset učenika migranata počelo je 4. oktobra s pohađanjem nastave u Prvoj osnovnoj školi na Ilidži i Osnovnoj školi “9. maj” u Pazariću kod Sarajeva.

Direktor Prve osnovne škole Arif Ćelović kazao je da je ova škola prije nekoliko godina među prvima u Bosni i Hercegovini (BiH) počela raditi s djecom migrantima.

"U saradnji s Ministarstvom za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo i zahvaljujući nevladinim organizacijama World Vision i IOM-u (Međunarodnoj organizaciji za migracije) i drugim organizacijama mi smo danas konačno doveli djecu u školu gdje će krenuti s pripremnom nastavom. Nadamo se da će ta djeca uspjeti da savladaju bosanski jezik za kratko vrijeme", kazao je Ćelović.

Pripremna nastava trajat će dva mjeseca.

Djeca migranti dolaze iz više država – Afganistana, Pakistana, Iraka, Irana, Sirije.

Osigurani su medijatori koji će dovoditi djecu i raditi s njima, ali i prevoditi im na arapski i farsi jezike.

"S djecom koja ne budu spremna za uključivanje u redovnu nastavu će se dodatno raditi, ovisno o stepenu savladavanja jezika i trauma s kojima su došli. Kad psihološko-pedagoške službe sve to uklone, ona će se uključiti u redovni proces", naglasio je Ćelović.

Senadija Hadrović, pedagog u Prvoj osnovnoj školi Ilidža koja je i koordinatorica projekta Djeca u pokretu, očekuje bolje rezultate nego 2019. godine kad su bili pioniri u obrazovanju djece migranata u BiH.

"Ranije su se djeca ranije uključivala, ali smatramo da je ovo bolji model. Trudili smo se da djecu primimo srcem i pokažemo im da su dobrodošla i da ih istinski integriramo u odgojno-obrazovni proces. Da budem iskrena, bolja su nam iskustva s djecom, nego s njihovim roditeljima. Oni su uvijek imali taj osjećaj privremenog boravka i nisu motivirali djecu na pohađanje i učenje jezika. I sad je fokus na roditeljima da uče sa svojom djecom”, kazala je Hadrović.

Prva dva mjeseca fokusirat će se na psihosocijalnu integraciju, edukativne likovne i sportske radionice i početnom izučavanju bosanskog jezika. Uključivanje djece u redovni proces s lokalnom djecom također je jedan od fokusa.

"Djeca migranti uče naš jezik i kulturu, a naša djeca i nastavnici uče njihove jezike i kulture", pojasnila je Hadrović.

Glasnogovornica Fonda Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF) Nineta Popović naglasila je da je obrazovanje jedno od osnovnih ljudskih prava te da se ova UN-ova organizacija trudi da osigura to pravo i djeci migrantima.

"To nije jednostavno jer se traži učešće brojnih aktera, od vlasti preko škola do svih onih koji pružaju podršku porodicama izbjeglica i migranata. Od početka migrantske krize oko 1.600 djece se upisalo u škole. Ove godine u škole u BiH je upisano oko 60 djece", kazala je Popović.

Djeci je osiguran školski pribor i medicinski pregled, prijevoz te urađena procjena trenutnog nivoa obrazovanja.

"Neka su propustila i četiri godine obrazovanja. Urađen je plan i program za svako dijete te osigurani dopunski časovi u kampovima u kojima žive gdje su organizirane brojne neformalne aktivnosti koje uključuju učenje jezika. Tu dobijaju i psihosocijalnu podršku. Obezbjeđena im je i pratnja te prevodioci, sve kako bi se što lakše uklopili u nastavu", kazala je Popović.

U Federaciji BiH (FBiH) trenutno djeluje šest prihvatnih centara za migrante, dok u entitetu Republika Srpska (RS), ne postoji nijedan.

U FBiH, na području Unsko-sanskog kantona, jednog od deset u FBiH, rade četiri prihvatna centra Borići, Sedra, Miral i Lipa u kojima je smješteno 2.200 osoba.

U Kantonu Sarajevo smještena su dva centra, Ušivak i Blažuj, u kojima boravi oko 2.300 smještenih migranata i izbjeglica.

See all News Updates of the Day

U Aušvicu odata pošta žrtvama Holokausta na 78. godišnjicu oslobađanja logora

Godišnjica oslobođenja logora smrti Aušvic-Birkenau

Uz poruku "Aušvic nije pao s neba", na mjestu najvećeg nacističkog logora smrti Aušvic-Birkenau na jugu Poljske, 27. januara je odata pošta žrtvama Holokausta.

Komemoraciji je prisustvovalo 18 preživjelih logoraša, predstavnici poljskih vlasti i delegacije nekoliko desetina zemalja, na dan kada je prije 78 godina oslobođen logor.

Po odluci Ujedinjenih nacija 27. januar se obilježava u svijetu kao Dan sjećanja na žrtve Holokausta.

Na centralnoj komemoraciji na Dan sjećanja na žrtve Holokausta direktor Muzeja tog logora, Pjotr Civinjski, kazao je da je "preživjeli logoraš Marijan Turski upozoravao: Aušvic nije pao s neba. Aušvic je nastao iz žeđi za vlašću i megalomanije".

"Vidimo kako je krhka naša civilizacija. Teško nam je da stojimo ovdje. Teže nego ranijih godina. Rat prvo nasiljem ide na ugovore, poslije na granice, na kraju na ljude. Civilne žrtve dehumanizovane, zastrašene, ponižene ne ginu slučajno. One su taoci te ratne megalomanije", rekao je Civinjski.

Direktor Muzeja poručio je, odajući poštu žrtvama Holokausta, da šutnja znači dati glas krivcima za zločine, neutralnost znači pružanje ruke siledžiji, a ravnodušnost je davanje dozvole ubicama.

"U Evropi ponovo masovno ginu ljudi. Rusija koja nije uspjela da proguta Ukrajinu, odlučila je da je uništi. Danas vidimo čija vrata se otvaraju, čija ostaju zaključana. Imajmo na umu da se računa svaki naš gest isto kao i odsustvo gestova. Danas je ponovo kucnuo čas izbora", kazao je Civinjski.

U ime žrtava Holokausta zvanicama se obratila Eva Umlauf koja je u logor stigla kao dijete.

"Aušvic ne može da se ponovi. Ali nije dovoljno samo govoriti 'Nikad više'. Znam da mržnja i isključivanje pojedinaca iz grupe uvek dovode do agresije i ratova. Znamo da je potreban most između raznih grupa i ideologija da razlike popuni empatijom. Ako vi, javnost koja se interesuje i pamti, date lični primjer mirnog zajedničkog života postoje velike šanse za pravedni razvoj u našim društvima", poručila je Eva Umlauf.

Zdjislava Vlodarčik koja je u Aušvic deportovana kada je imala 11 godina, podijelila je sjećanja na dan kada su vojnici Crvene armije oslobodili logor, ušli u baraku gdje su se ona i brat krili, a jedan sovjetski oficir upitao "Djeco, otkud vi tu?" i poslao predstavnike Crvenog krsta da ih zbrinu.

"Bili smo slobodni. Danas kad stojim u memorijalu Aušvic-Birkenau preneraženo pratim vijesti o ratu koji je tako blizu. Rusija koja je nas oslobodila, sada vodi rat uz našu granicu u Ukrajini. Zašto?", kazala je Vlodarčik.

Ruska delegacija zbog agresije na Ukrajinu ove godine nije dobila pozivnicu da učestvuje u centralnoj komemoraciji u Aušvicu pod pokroviteljstvom poljskog predsednika Andžeja Dude.

Ruska delegacija položila je vijence i zapalila svijeće van logora, na grobove vojnika Crvene armije koji su poginuli oslobadjajući ga, a kada je zvanična komemoracija završena, privatno su položili vijence i na grobnicu ruskih logoraša u samom Aušvicu.

Sovjetski vojni zarobljenici bili četvrta najbrojnija grupa žrtava Aušvica, a sovjetska vojska oslobodila logor.

U Aušvicu, osnovanom 1940. godine, a 1942. proširenom u kompleks Aušvic-Birkenau, za monstruozno nacističko "konačno rješenje jevrejskog pitanja" njemački nacisti pobili su u gasnim komorama oko 1,1 milion ljudi, mahom Jevreja, ali i Roma i Sinta, 70.000 Poljaka, sovjetske vojne zarobljenike i pripadnike drugih evropskih naroda.

Vojnici Crvene armije su 27. januara 1945, kada su otvorili kapije logora, zatekli svega oko 7.000 jedva preživjelih, iscrpljenih i bolesnih logoraša i djece.

Od 1947. godine, prostor bivše najveće fabrike smrti koju su nacisti podigli u okupiranoj Poljskoj, pretvoren je u muzej koji godišnje posjeti preko dva miliona ljudi iz cijelog svijeta.

Rusija blokirala stranice FBI i CIA

Sjedište Centralne obavještajne agencije Virginiji.

Ruska regulatorna agencija za komunikacije Roskomnadzor saopštila je da je blokirala internet stranice Centralne obavještajne agencije (CIA) i Federalnog istražnog biroa (FBI), i optužila dvije agencije američke vlade za širenje lažnih informacija, objavila je agencija TASS.

"Roskomnadzor je ograničio pristup određenom broju resrusa koji pripadaju državnim strukturama neprijateljskih zemalja zbog širenja materijala čiji je cilj destabilizacija društvene i političke situacije u Rusiji", navodi se u saopštenju regulatornog tela koje su prenijele ruske novinske agencije.

Kako prenosi TASS, Roskomnadzor je naveo da su dva američka websitea objavljivala netačni materijal i inforamcije koje "diskredituju ruske oružane snage".

Predstavnici FBI, CIA i State Departmenta nisu još odgovorili na pitanja agencije Reuters povodom ruske odluke. Roskomnadzor takođe nije želio da komentariše svoju odluku.

Ako se procijeni da neko svojim izvještavanjem diskredituje rusku vojsku, u Rusiji je to sada krivično djelo, za koje slijedi i do pet godina zatvora, dok za namjerno širenje "lažnih informacija" o vojsci može da se izrekne maksimalna kazna do 15 godina zatvora.

Od kad je Rusija uputila desetine hiljada svojih vojnika u Ukrajinu prošlog februara, Roskomnadzor je blokirao niz nezavisnih medija, neke strane stieove i platforme za društvene medije kao što su Facdbook, Instagram i Twitter.

Top10VPN, firma za monitoring koja prati siteove blokirane u Rusiji od 24. februara prošle godine, kaže da je Roskomnadzor blokirao više od 4.300 adresa na internetu, od kojih se više od 85% odnosi na siteove ukrajinskih, ruskih i međunarodnih medija.

"Ruski cenzori su prethodno blokirali mali broj internet siteove ukrajinske vlade, ali je uvođenje restrikcija za sajtove FBI i CIA to prvi put da su spriječili Ruse da imaju pristup međunarodnim vladinim siteovima", izjavio je za Reuters Simon Miljano, istraživač firme Top10VPN.com.

"Pored velikih platformi za društvene medije, ograničen je samo mali broj poznatijih američkih siteova, kao što su NPR, Google News i AOL, zbog čega je vrijeme uvođenja ovih najnovijih restrikcija još interesantnije", dodaje Miljano.

Biden poziva na smirenost nakon ubistva u Memphisu za koje se sumnjiče policajci

Policajci (slijeva nadesno): Demetrius Haley, Desmond Mills, Jr., Emmitt Martin III, Justin Smith i Tadarrius Bean.

Američki predsjednik Joe Biden pozvao je demonstrante u Tennesseeju da ostanu mirni dok službenici planiraju objaviti video hapšenja koje je dovelo do smrti vozača.

Pet policajaca iz Memphisa suočeni su s optužbama za ubistvo nakon što je Afroamerikanac Tyre Nichols (29) umro tri dana nakon zaustavljanja u saobraćaju 7. januara.

Očekuje se da će snimci tog događaja biti objavljeni u petak navečer po lokalnom vremenu.

Advokati porodice Nichols rekli su da će to pokazati da je Nichols bio teško pretučen.

"Muka mi je od onoga što sam vidio", rekao je u četvrtak direktor istražnog ureda Tennesseeja David Rausch nakon što je pregledao snimku.

Postupke policajaca nazvao je "apsolutno užasnim".

Lokalni mediji javljaju da je Memphis na rubu eskalacije, a policija je pojačala patrole u centru grada dok se priprema za moguće proteste.

Tyrea Nicholsa, crnca, zaustavilo je pet policajaca, također crnci, na putu kući nakon što je fotografirao zalazak sunca u lokalnom parku, kazao je advokat porodice.

Dužnosnici kažu da je osumnjičen za nesavjesnu vožnju.

Advokat je nakon pregledavanja snimke rekao da se na njoj vidi kako je na Nicholsa upotrijebljen biber-sprej, elektrošoker, te da je bio šutiran.

Sva petorica policajaca, koji su prošle sedmice otpušeni, suočavaju se s optužbama za ubistvo drugog stupnja, teški napad, tešku otmicu, te nedolično ponašanje i ugnjetavanje na dužnosti.

Prije šest godina pridružili su se policijskoj službi Memphisa.

Tadarrius Bean, Demetrius Haley, Desmond Mills Jr, Emmitt Martin III i Justin Smith zadržani su u zatvoru u četvrtak.

Projekat u Španiji: Avionsko gorivo od košpica maslina

Projekat u Španiji: Avionsko gorivo od košpica maslina
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:17 0:00

Rat u Ukrajini razotkrio je energetsku zavisnost Evrope od Rusije i podstakao razvoj novih, čistijih biogoriva. Španija se pojavljuje kao lider u ovim naporima, s uvođenjem avionskog goriva napravljenog od koštica maslina krajem prošle godine. Izvještaj Alfonsa Beate iz Sevilje.

Sjedinjene Države uvele nove sankcije plaćenićkoj grupi Wagner

Centar privatne vojne grupe Wagner u Sankt Peterburgu.

Sjedinjene Države uvele su nove sankcije ruskoj paravojnoj plaćenićkoj grupi Wagner i njenom lideru Jevgeniju Prigožinu.

Sankcije, kako saopštava State Department, uključuju, „njenu ključnu infrastrukturu i povezane kompanije, operacije na ratištu u Ukrajini, proizvođače ruskog oružja i one koji upravljaju područjima pod ruskom okupacijom”.

„Ova akcija podržava naš cilj da degradiramo sposobnost Moskve da vodi rat protiv Ukrajine, da pozove odgovornost za one koji su odgovorni za ruski agresivni rat i povezane zloupotrebe, i da izvršimo dalji pritisak na ruski odbrambeni sektor”, kaže se u saopštenju.

Sjedinjene Države su sankcionisale niz entiteta i pojedinaca. Između ostalog, sankcionisana je avijacijska firma koju koristi Wagner grupa, tri osobe zbog njihove uloge šefova ruske Federalne kazneno-popravne službe, za koju se navodi da olakšava regrutaciju ruskih zatvorenika u Wagnerovu grupu. Sankcionisan je i Sergej Adonjev za kojeg se kaže da je finansijer ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Također su nametnuta vizna ograničenja za 531 pripadnika ruske vojske koji ugrožavaju integritet Ukrajine.

Prije nekoliko mjeseci, u novembru 2022. godine, State Department je Wagner grupu označio odgovornom za ugrožovanje teritorijalnog integriteta Ukrajine.

Danas, Ured za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija označava Wagner grupu kao značajnu transnacionalnu kriminalnu organizaciju.

„Obrazac ozbiljnog kriminalnog ponašanja Wagner grupe uključuje nasilno uznemiravanje novinara, humanitarnih radnika i pripadnika manjinskih grupa i uznemiravanje, opstrukciju i zastrašivanje mirovnih snaga UN-a u Centralnoafričkoj Republici kao i silovanja i ubistva u Maliju”, stoji u saopštenju.

Na listi kažnjenih našao se i kineski Institut za istraživanje svemira i tehnologije – označen odgovornim za dostavljanje Terra Techu satelitskih snimaka raznih lokacija u Ukrajini.

Američka ministrica finansija Janet Yellen je saopštila: „Proširene sankcije Wagneru dodatno će otežati mogućnosti ruskog predsjednika Vladimira Putina da naoružava i oprema svoju ratnu mašinu.”

Učitajte još

XS
SM
MD
LG