Linkovi

Izdvojeno

update

Sarajevo: Vakcinacija zdravstvenih radnika protiv koronavirusa

Sarajevo: Vakcinacija zdravstvena radnika
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:21 0:00

Zdravstveni radnici Opće bolnice “Prim.dr. Abdulah Nakaš” u Sarajevu, prvi su primili vakcinu protiv korona virusa, čime je 10. marta 2021. godine počela imunizacija u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Infektolog dr. Ednan Drljević, direktor Opće bolnice prof. dr. Ismet Gavrankapetanović i glavni tehničar u COVID odjelu ove bolnice Mahir Pekić, prvi su vakcinirani.

“Ovo nam je vrlo značajan dan. Naši ljekari koji svaki dan rade s covid pacijentima, danas će biti vakcinisani. Situacija je još uvihek vrlo teška, došlo je do ekstremnog širenja virusa. Teški dani su pred nama i pozivamo na maksimalan oprez kako bi zdravtveni sistem ostao stabilan. Sedam medicinskih sestara i tri ljekara Opće bolnice su jučer bili pozitivni i moraju u izolaciju. Čuvajte sebe i svoje najbliže, savladat ćemo o ovo zajedno”, rekao je prof. dr. Gavrankapetanović.

Kako je pojasnio infektolog Ednan Drljević, posljedice korona virusa već su počele ostavljati psihičke posljedice na stanovništvo.

“Zahvaljujem se svima koji su nam omogućili vakcinu kako bismo prekinuli psihički stres. Za 20-ak dana se nadam da će stres biti manji. Prve će biti vakcinisane osobe koje su stalno u COVID odjelu, a ispoštovat će se i starosna dob. Trebamo primiti sve vakcine, jer su sve dobre i pouzdane. U roku od 12 sedmica ćemk dobiti novih 5.000 doza vakcina i tada ćemk uraditi revakcinaciju. Danas nam je preminuo jedan kolega i oni koji su trebali nabaviti vakcinu trebaju voditi računa o tome. Niko ko primi vakcinu neće umrijeti. To su njeni benefiti”, kazao je infektolog dr. Drljević.

Istaknuto je kako se vakcinacija mora uraditi u što većem broju i u što kraćem roku.

Prema riječima, zdravstvenih radnika, agonija traje već 13 mjeseci i prešla je u, kako su kazali, psihičku bolest te će ljudi biti dotučeni ako se sve strukture države ne uključe u nabavku vakcina.

Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH su istaknuli da je Kantonu Sarajevo dodijeljen mali, ali značajan broj doza vakcina. “Bitni je da smo počeli s vakcinacijom. S vakcinom AstraZeneca se postiže 94 posto zaštite.

Nakon četiri do 12 sedmica se daje druga doza, a posljednje studije govore da je najbolje drugu dozu primiti što kasnije, možda nakon dva ili tri mjeseca”, rekla je epidemiologinja Zavoda za javno zdravstvo FBiH Anisa Bajramović.

Opća bolnica u Sarajevu u srijedu dobila je 170 doza AstraZeneca vakcina protiv COVID-19 koje je bh. entitetu FBiH dao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Vakciniranje će obavljati šest medicinskih timova.

Opća bolnica je dobila Vučićevo pismo u kojem garantira da će dostaviti i drugu dozu vakcina. Do sada je u FBiH stiglo 5.000 doza vakcina koje će biti raspoređene po kantonima. BiH i dalje čeka usporuku prvih doza vakcina putem COVAX mehanizma, prema kojem treba stići 153.600 doza AstraZeneca i 23.000 doza Pfizer-BioNtech vakcina.

See all News Updates of the Day

U fotografijama: Uragan Ian jedna od najjačih oluja u SAD

Ljudi zarobljeni, 2 miliona bez struje nakon što je Ian preplavio jugozapad Floride

US-WEATHER-HURRICANE-IAN

Uragan Ian ostavio je put razaranja u jugozapadnoj Floridi, zarobivši ljude u poplavljenim domovima, oštetivši krov bolničke jedinice intenzivne njege i onesposobivši struju za 2 miliona ljudi prije nego što je krenuo prema atlantskoj obali.

Jedan od najjačih uragana koji je ikad pogodio Sjedinjene Države protutnjao je preko poluotoka Floride tokom noći na srijedu, prijeteći katastrofalnim poplavama u unutrašnjosti, upozorio je Nacionalni centar za uragane.

U Port Charlotteu, uz floridsku obalu Meksičkog zaljeva, olujni val poplavio je hitnu pomoć a žestoki vjetrovi odnijeli dio krova s jedinice intenzivne njege, prema liječniku koji tamo radi.

Bolnica srednje veličine prostire se na četiri sprata, no pacijenti su bili prisiljeni boraviti samo na dva zbog oštećenja. Bodine je planirala ondje provesti noć u slučaju da stignu ljudi ozlijeđeni u nevremenu kojima je potrebna pomoć.

"Sve dok su naši pacijenti dobro i nitko ne umre ili ima loš ishod, to je ono što je važno", rekla je Bodine.

Službenici za provođenje zakona u obližnjem Fort Myersu primili su pozive od ljudi zarobljenih u poplavljenim kućama ili od zabrinute rodbine. Zamolbe su objavljene i na stranicama društvenih medija, a neke s video snimkama na kojima se vidi voda prekrivena krhotinama kako pljuska prema strehama kuća.

Brittany Hailer, novinarka iz Pittsburgha, kontaktirala je spasioce u vezi svoje majke u North Fort Myersu, čiji je dom bio preplavljen vodom od 1,5 metara.

“Ne znamo kada će voda pasti. Ne znamo kako će otići, automobili su im uništeni", rekao je Hailer. “Jedini izlaz joj je na brodu.”

Uragan Ian pretvorio je ulice u rijeke i rušio drveće dok je u srijedu udario u jugozapad Floride s vjetrovima od 241 km/h, gurajući zid olujnih valova. Ianova snaga na kopnu bila je kategorije 4 i izjednačila ga je s petim najjačim uraganom, mjereno brzinom vjetra, koji je ikada pogodio SAD.

Ianu je pala snaga do srijede navečer na kategoriju 1 s vjetrovima od 144 km/h dok se kretao kopnom. Ipak, olujni udari visoki do 2 metra očekuju se na suprotnoj strani države, na sjeveroistoku Floride, u četvrtak.

Očekuju se uraganski vjetrovi diljem središnje Floride do ranog četvrtka s vjerovatnim raširenim, katastrofalnim poplavama, priopćio je centar za uragane sa sjedištem u Miamiju.

Do kasno u srijedu u Sjedinjenim Državama nije zabilježen nijedan smrtni slučaj od Iana. Ali brod koji je prevozio kubanske migrante potonuo je u srijedu po olujnom vremenu istočno od Key Westa.

Obalna straža SAD-a pokrenula je misiju potrage i spašavanja za 23 osobe i uspjela je pronaći troje preživjelih oko tri kilometra južno od Florida Keysa, rekli su dužnosnici. Četiri druga Kubanca doplivala su do otoka Stock, istočno od Key Westa, rekla je američka granična patrola. Zračne posade nastavile su potragu za 20 preostalih migranata.

Oluja je prethodno pogodila Kubu, usmrtivši dvije osobe i srušivši električnu mrežu zemlje.

Oko uragana stiglo je blizu Cayo Costa, barijernog otoka zapadno od gusto naseljenog Fort Myersa. Dok se približavao, voda je istjecala iz zaljeva Tampa.

Više od 2 miliona domova i poslovnih prostora na Floridi ostalo je bez struje, navodi stranica PowerOutage.us. Gotovo svaki dom i poslovni prostor u tri okruga bili su bez struje.

Šerif Bull Prummell iz okruga Charlotte, sjeverno od Fort Myersa, najavio je policijski sat između 21:00. i 6 ujutro “za potrebe spašavanja života”, rekavši da se prekršitelji mogu suočiti s prekršajnim prijavama drugog stepena.

"Provodim ovaj policijski sat kao sredstvo zaštite ljudi i imovine okruga Charlotte", rekao je Prummell.

Weather Underground je predvidio da će oluja proći blizu Daytona Beacha i otići u Atlantik prije nego što se vrati na obalu u Južnoj Karolini u petak.

Guverneri Južne Karoline, Sjeverne Karoline, Georgije i Virginije preventivno su proglasili izvanredno stanje. Prognostičari su predvidjeli da će se Ian okrenuti prema tim državama kao tropska oluja, koja će vjerojatno izazvati još poplavnih kiša tokom vikenda.

Veliki broj otkupljenih kazni u Republici Srpskoj slabi sprječavanje korupcije

Courtroom of the District Court in Trebinje. Photo: BIRN BiH

Sudovi u Republici Srpskoj su od marta prošle godine odobrili više od 170 zamjena zatvorskih kazni za novčane, što može umanjiti odvraćajući efekat kažnjavanja, posebno u presudama za korupciju.

Banjalučki Okružni sud je direktoru dobojske bolnice Mladenu Gajiću odobrio otkup kazne za nesavjestan rad, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) iz ovog suda.

Direktor bolnice “Sveti Apostol Luka“ je u julu ove godine osuđen na deset mjeseci zatvora zbog nesavjesnog rada u službi. On je samo posljednji, od više od stotinu, onih koji će iskoristiti mogućnost otkupa kazne do godinu dana koja je predviđena prošlogodišnjim izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske.

Podaci koje je prikupio BIRN BiH pokazuju da su najmanje 173 presude koje, osim korupcije, uključuju i ostala krivična djela, zamijenjene za novčane u posljednjih godinu i po dana, nakon što je vraćena takva zakonska mogućnost u Republici Srpskoj.

Otkup kazni mogao bi dodatno oslabiti povjerenje građana u procesuiranje korupcije, smatraju stručnjaci s kojima je razgovarao BIRN BiH.

Međunarodni izvještaji već godinama upozoravaju da su kazne svakako male, a u posljednjem izvještaju Evropske unije o napretku BiH se u dijelu o borbi protiv korupcije navodi kako otkup kazni ima slab odvraćajući efekat. EU borbu protiv visoke korupcije smatra jednim od prioriteta u jačanju vladavine prava, a koji BiH može približiti članstvu u Uniji.

Mladen Gajić. Foto: Grad Doboj
Mladen Gajić. Foto: Grad Doboj

Upitno postizanje svrhe kažnjavanja

Optužnica protiv direktora dobojske bolnice bila je jedna od svega nekoliko koje su podignute zbog zloupotreba tokom pandemije. Njega je optužnica teretila da je 2020. godine turističkoj agenciji “Travel for fun“ pribavio znatnu imovinsku korist u postupcima javnih nabavki medicinske i zaštitne opreme.

Nakon što je sporazumom osigurao kaznu zatvora kraću od godinu dana, Sudsko vijeće Okružnog suda Banjaluka je početkom septembra odobrilo zamjenu za novčanu kaznu, potvrđeno je za BIRN BiH.

Kada su početkom 2021. godine izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske omogućile zamjenu zatvornih kazni za novčane, jedna od prvih koja je to uradila bila je osuđena banjalučka inspektorica Jelena Florijan. Ona je osuđena na godinu dana zatvora u junu prošle godine za krivično djelo traženje i primanje mita u istrazi. Kaznu je otkupila za 16.800 maraka.

Posljednji vidljiviji slučaj, prije presude Gajiću, u kojem je došlo do otkupa kazne jeste slučaj Kostadina Vasića, poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske i direktora Instituta za jvno zdravstvo Republike Srpske. On je na Osnovnom sudu u Zvorniku osuđen na deset mjeseci zatvora zbog nanošenja teških tjelesnih povreda svom rođaku, a kaznu je otkupio nakon što je Okružni sud u Bijeljini prihvatio njegovu žalbu na odluku Osnovnog suda u Zvorniku da ne dozvoli zamjenu kazne za novčanu.

Banjalučki advokat Milan Malešević kaže da on ne može pronaći razumno objašnjenje za odredbe zakona koje omogućuju otkup zatvorske kazne.

“Smatram da ovakvo zakonsko rješenje nije opravdano i da narušava osnovnu zaštitnu funkciju krivičnog zakonodavstva”, kaže on i dodaje kako odredbu smatra diskriminatorskom i pogodnom za manipulaciju – svojevrsnoj nagradi za počinjena krivična djela.

“Kada ovu odredbu dovedemo u vezu s nekim drugim institutima, kao što su sporazum o krivici ili odredbe o osobito olakšavajućim okolnostima, mogućnosti zloupotrebe dostižu zabrinjavajuće visine“, kaže Malešević.

Kada je, izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske u martu 2021. godine, vraćena mogućnost otkupa zatvorske kazne do jedne godine, stručnjaci su se protivili.

Ranija “cijena” od 100 maraka je sada prepolovljena. Mogućnost otkupa zakonske kazne ukinuta je u Republici Srpskoj 2017. godine, kada je pisan Krivični zakonik. BIRN BiH je ranije pisao da su, uprkos protivljenjima vraćanja mogućnosti zamjene kazne, za nju glasali poslanici Narodne skupštine Republike Srpske.

Vraćene odredbe u izmjenama Zakonika za Maleševića znače pogodovanje svima koji imaju novca da plate otkup.

“Izricanje novčane kazne siromahu koji je ne može platiti, te usljed toga bude upućen na izdržavanje kazne zatvora, odraz je u ogledalu izricanja kazne zatvora do jedne godine bogatašu, koji istu zamijeni za novčanu. Ne postiže se svrha kažnjavanja, ne odabire se prava mjera. Paradoksalno, ali je sasvim moguće da se za blaže krivično djelo izriče teža sankcija, što je rezultat ove odredbe“, objašnjava Malešević.

U posljednjem izvještaju EU o napretku BiH se o kažnjavanju korupcije navodi kako sankcije nisu dovoljno djelotvorne, odvraćajuće i proporcionalne.

Sporazumi o priznanju krivice su česti, a sankcije blage zbog prekomjernog uvažavanja olakšavajućih okolnosti, dok su zatvorske kazne često uslovne ili se čak pretvaraju u novčane, što ima slab odvraćajući efekat, navodi se u izvještaju.

Izvještaj također navodi da u BiH nije postignut napredak u ispunjavanju ključnog prioriteta u borbi protiv korupcije, odnosno jačanju vladavine prava iz izvještaja stručnjaka pripremanog za Evropsku komisiju. Jačanje vladavine prava jedan je od 14 ključnih prioriteta koje BiH mora ispuniti u približavanju Uniji.

“Mogućnost zamjene zatvorske kazne za novčanu posebno je sporna kod presuda za korupciju“, kaže Srđan Traljić iz Transparency Internationala u BiH, organizacije posvećene borbi protiv korupcije.

On navodi da podaci Transparencyja pokazuju da je kaznena politika kod procesuiranja korupcije dosta blaga i da je – od 16 presuda za korupciju u 2021. godini – osam uslovnih, pet zatvorskih i četiri novčane.

“Ovi podaci nam pokazuju da se uglavnom procesuiraju sitni slučajevi korupcije, dok se ozbiljni slučajevi korupcije vrlo rijetko ili nikako ne procesuiraju”, kaže Traljić i dodaje da zamjene kazni šalju lošu poruku u zemlji koja je među tri najgore u Europi po rasprostranjenosti korupcije.

Prema Krivičnom zakonu BiH, zatvorske kazne do godinu dana mogu se zamijeniti za novčane, tako što se svaki dan zatvora mijenja za iznos od 100 maraka. Samo presude povezane s terorizmom se ne mogu otkupiti. Entitetski zakon u Federaciji ima identičan tekst.

Government building in RS. Photo: BIRN BiH
Government building in RS. Photo: BIRN BiH

Nedostatak podataka o otkupima

U Ministarstvu pravde Republike Srpske kažu da nemaju podatke koliko zatvorskih kazni je, od izmjene Zakona do sada, zamijenjeno za novčane. Najavljuju da će napraviti analizu do kraja godine.

“Do kraja godine će Ministarstvo pravde u Vladi Republike Srpske od sudova zatražiti podatke o broju odobrenih i odbijenih zahtjeva, kako bi se na osnovu podataka i analize eventualno izvršila izmjena ove zakonske odredbe“, navodi se u pismenom odgovoru iz Ministarstva pravde.

Iz banjalučkog Okružnog suda su potvrdili da je ovaj sud od marta 2021. godine, kada su stupile na snagu izmjene Zakona, zaprimio 12 zahtjeva za zamjenu zatvorske kazne novčanom. Objasnili su da je sedam zahtjeva odobreno, dva djelimično, a dva zahtjeva odbijena i da se konačna odluka u jednom predmetu tek očekuje.

U Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine nisu željeli da komentarišu dosadašnju primjenu izmjenjenog Krivičnog zakonika Republike Srpske.

“Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine dostavlja zvanična mišljenja na nacrte zakona nadležnim tijelima u zakonodavnoj proceduri u skladu s članom (…) S tim u vezi, ne komentariše pojedinačna zakonska rješenja“, odgovorili su pismeno iz VSTS-a.

Prema podacima ove institucije, od marta prošle do 31. decembra 2021. godine, u Republici Srpskoj je 95 kazni zatvora zamijenjeno za novčane. Od početka ove godine do 20. septembra, prema istim podacima, 78 kazni zatvora je pred sudovima u Republici Srpskoj zamijenjeno za novčane.

Analiza: Istina ili blef? Zašto su Putinova nuklearna upozorenja zabrinula Zapad

Vladimir Putin

Najnovije upozorenje predsjednika Vladimira Putina da je spreman upotrijebiti nuklearno oružje za odbranu Rusije usred rata u Ukrajini učinilo je zabrinjavajuće pitanje mnogo hitnijim: Blefira li bivši KGB-ov špijun?

Putin je upozorio da to nije blef, a zapadni političari, diplomati i stručnjaci za nuklearno oružje su podijeljeni. Neki kažu da bi mogao upotrijebiti jedno ili više manjih, taktičkih nuklearnih oružja kako bi pokušao spriječiti vojni poraz, zaštititi svoje predsjedništvo, prestrašiti Zapad ili zastrašiti Kijev da kapitulira.

Putinovo upozorenje, nakon kojeg je uslijedila konkretnija prijetnja upotrebe nuklearnog oružja u Ukrajini, moglo bi značiti da Kremlj razmatra eskalaciju nakon što Rusija pripoji četiri ukrajinske regije koje je samo djelomično okupirala.

Očekuje se da će ruski parlament anektirati regije 4. oktobra. Kada se to dogodi, s gledišta Moskve bio bi jasan put za mogući odbrambeni udar ako bi smatrala da je teritorij pod ozbiljnom prijetnjom.

Kršenje nuklearnog tabua bilo bi, međutim, znak očaja, pa hoće li Putin krenuti u nuklearnu akciju ili ne, u konačnici može ovisiti o tome koliko se osjeća stjeranim u kut u sukobu koji je do sada ponizio, a ne samo porazio bivšu supersilu.

Putin kontrolira najveći svjetski nuklearni arsenal, uključujući novu generaciju hipersoničnog oružja i deset puta više taktičkog nuklearnog oružja od Zapada, a SAD i NATO vojni savez ga shvaćaju ozbiljno.

"Ako je izbor za Rusiju vođenje izgubljenog rata, i to loš gubitak i Putinov pad, ili neka vrsta nuklearne demonstracije, ne bih se kladio da neće ići na nuklearnu demonstraciju", Tony Brenton, bivši britanski veleposlanik Rusiji, rekao je Reutersu u avgustu, prije nego što je Putin pojačao svoja upozorenja.

U svojim posljednjim komentarima Putin je izričito upozorio Zapad da će Rusija upotrijebiti sva raspoloživa sredstva za obranu ruskog teritorija i optužio Zapad da raspravlja o potencijalnom nuklearnom napadu na Rusiju.

"Ovo nije blef. A oni koji nas pokušavaju ucijeniti nuklearnim oružjem trebaju znati da se vjetrokaz može okrenuti i pokazati prema njima", rekao je.

Takva gruba retorika Kremlja uvelike se razlikuje od mnogo nijansiranih nuklearnih signala koje su preferirali pokojni sovjetski čelnici nakon što je Nikita Hruščov doveo svijet na rub nuklearnog rata u Kubanskoj raketnoj krizi 1962. godine.

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je američkim TV mrežama u nedjelju da je administracija predsjednika Joea Bidena shvaćala Putinove komentare "smrtno ozbiljno" i da je upozorila Moskvu na konkretne "katastrofalne posljedice" ako upotrijebi nuklearno oružje.

Washington nije iznio svoj vjerojatni odgovor, ali uporaba nuklearnog uređaja mogla bi izazvati nuklearnu eskalaciju, zbog čega većina stručnjaka vjeruje da bi masivni konvencionalni napad na rusku vojnu imovinu bio vjerojatniji.

Kada bi Putin naredio nuklearni napad unutar Ukrajine, to bi bila prva upotreba nuklearnog oružja u borbi otkako su Sjedinjene Države pokrenule napade atomskom bombom na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki u avgustu 1945.

Oružje manjeg dometa lansirano s mora, zraka ili kopna teoretski bi se moglo koristiti protiv ukrajinskih vojnih ciljeva, iako je njihova učinkovitost u takvom scenariju predmet rasprave među vojnim stručnjacima.

Druga bi opcija, kažu, bila da Putin detonira takvo oružje iznad udaljenog i nenaseljenog područja ili vodene površine, poput Crnog mora, kao jezivu demonstraciju namjere.

Radioaktivne padavine iz malog ruskog taktičkog oružja mogle bi biti ograničene na oko kilometar, ali psihološki i geopolitički učinak osjetit će se u cijelom svijetu.

"Putin igra kokošiju igru s visokim ulozima", rekao je Richard K. Betts, profesor studija rata i mira na Sveučilištu Columbia. "Kad bih se morao kladiti u novac, vjerojatno bih se kladio na 3:2 da neće ići nuklearno čak i ako se osjeća očajno, ali to nisu dobri izgledi."

PRAĆENJE

Kao znak da Washington pomno prati ruski nuklearni arsenal, podaci praćenja letova u subotu pokazali su da su Sjedinjene Države rasporedile najmanje dva špijunska aviona RS-135 Cobra Ball, koji se koriste za praćenje aktivnosti balističkih projektila, blizu ruske granice.

Lawrence Freedman, emeritus profesor ratnih studija na King's Collegeu u Londonu, rekao je da nema dokaza da se Moskva sprema za takav nuklearni udar u ovom trenutku i da će Washington znati "prilično brzo" ako bude.

Rekao je da bi bila pogreška biti samozadovoljan Putinovim nuklearnim upozorenjima, ali da ne misli da bi imalo smisla da Putin krene u nuklearnu akciju kako bi odbranio novopripojeni teritorij.

"Pokrenuti nuklearni rat da se razbije ovaj tabu koji traje od avgusta 1945. za tako male dobitke kada su Ukrajinci rekli da se ionako neće prestati boriti, pa čak i da bitka prestane, smatrao bi da je te teritorije nemoguće smiriti, čini se kao vrlo čudna stvar", rekao je Freedman.

S obzirom na iracionalnu prirodu korištenja nuklearnog oružja u datim okolnostima, ozbiljno shvaćanje prijetnje podrazumijeva pretpostavku da bi to bio emocionalni čin očaja od strane Putina u situaciji u kojoj se osjećao ugroženim, dodao je.

Betts sa Sveučilišta Columbia rekao je: "Možete vidjeti pod kakvim je pritiscima i razlozima u njegovoj glavi o tome kako bi upotreba malog nuklearnog oružja mogla djelovati u njegove svrhe da preokrene situaciju, prestraši Zapad i izvuče ga.

'EGZISTENCIJALNA BORBA'

Putin kaže da se Rusija sada bori za svoj opstanak u Ukrajini nakon godina poniženja od strane arogantnog Zapada koji želi uništiti bivšu supersilu.

"U svojoj agresivnoj antiruskoj politici, Zapad je prešao svaku granicu", rekao je Putin u svom upozorenju od 21. septembra.

Ruska invazija na Ukrajinu ubila je desetine hiljada ljudi, potaknula globalnu inflaciju i izazvala najgori sukob sa Zapadom od vrhunca Hladnog rata.

Sedam mjeseci kasnije, Putinove snage suočavaju se sa žestokom protuofanzivom ukrajinskih snaga koje su naoružale i obučile zapadne zemlje. Što bolje ide Ukrajini na bojnom polju, veća je šansa da se Putin okrene nuklearnom oružju, rekao je Betts.

Ruska nuklearna doktrina dopušta nuklearni udar nakon "agresije na Rusku Federaciju konvencionalnim oružjem kada je ugroženo samo postojanje države".

Jastrebovi iz Kremlja kažu da Zapad pokušava srušiti Putina, koji je na vlasti u Rusiji od 1999.

To je u martu rekao američki predsjednik Joe Biden

Putin "ne može ostati na vlasti" u komentarima za koje je Bijela kuća rekla da imaju za cilj pripremiti svjetske demokracije za prošireni sukob oko Ukrajine, a ne poduprijeti promjenu režima u Rusiji.

A u maju je Biden rekao da pokušava smisliti što učiniti u vezi s činjenicom da se čini da Putin nema izlaza iz rata.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy prethodno je odbacio ruska upozorenja, ali je u nedjelju za CBS rekao da bi Putin sada mogao biti ozbiljan.

"Gledajte, možda je jučer bio blef. Sada bi to mogla biti stvarnost."

Arnaut: Navodi o korupciji tužiteljice Kajmaković poznati su još od maja

Arnaut: Navodi o korupciji tužiteljice Kajmaković poznati su još od maja
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:45 0:00

Za Glas Amerike o navodima korupciji zbog koje su SAD sankcionirale tužiteljicu Dianu Kajmaković je govorio šef parlamentarne istražne komisije koja je izradila izvještaj o stanju u BH pravosuđu, Damir Arnaut.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG