Linkovi

Izdvojeno

Sarajevo: Vakcinacija zdravstvenih radnika protiv koronavirusa

Sarajevo: Vakcinacija zdravstvena radnika
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:21 0:00

Zdravstveni radnici Opće bolnice “Prim.dr. Abdulah Nakaš” u Sarajevu, prvi su primili vakcinu protiv korona virusa, čime je 10. marta 2021. godine počela imunizacija u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Infektolog dr. Ednan Drljević, direktor Opće bolnice prof. dr. Ismet Gavrankapetanović i glavni tehničar u COVID odjelu ove bolnice Mahir Pekić, prvi su vakcinirani.

“Ovo nam je vrlo značajan dan. Naši ljekari koji svaki dan rade s covid pacijentima, danas će biti vakcinisani. Situacija je još uvihek vrlo teška, došlo je do ekstremnog širenja virusa. Teški dani su pred nama i pozivamo na maksimalan oprez kako bi zdravtveni sistem ostao stabilan. Sedam medicinskih sestara i tri ljekara Opće bolnice su jučer bili pozitivni i moraju u izolaciju. Čuvajte sebe i svoje najbliže, savladat ćemo o ovo zajedno”, rekao je prof. dr. Gavrankapetanović.

Kako je pojasnio infektolog Ednan Drljević, posljedice korona virusa već su počele ostavljati psihičke posljedice na stanovništvo.

“Zahvaljujem se svima koji su nam omogućili vakcinu kako bismo prekinuli psihički stres. Za 20-ak dana se nadam da će stres biti manji. Prve će biti vakcinisane osobe koje su stalno u COVID odjelu, a ispoštovat će se i starosna dob. Trebamo primiti sve vakcine, jer su sve dobre i pouzdane. U roku od 12 sedmica ćemk dobiti novih 5.000 doza vakcina i tada ćemk uraditi revakcinaciju. Danas nam je preminuo jedan kolega i oni koji su trebali nabaviti vakcinu trebaju voditi računa o tome. Niko ko primi vakcinu neće umrijeti. To su njeni benefiti”, kazao je infektolog dr. Drljević.

Istaknuto je kako se vakcinacija mora uraditi u što većem broju i u što kraćem roku.

Prema riječima, zdravstvenih radnika, agonija traje već 13 mjeseci i prešla je u, kako su kazali, psihičku bolest te će ljudi biti dotučeni ako se sve strukture države ne uključe u nabavku vakcina.

Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH su istaknuli da je Kantonu Sarajevo dodijeljen mali, ali značajan broj doza vakcina. “Bitni je da smo počeli s vakcinacijom. S vakcinom AstraZeneca se postiže 94 posto zaštite.

Nakon četiri do 12 sedmica se daje druga doza, a posljednje studije govore da je najbolje drugu dozu primiti što kasnije, možda nakon dva ili tri mjeseca”, rekla je epidemiologinja Zavoda za javno zdravstvo FBiH Anisa Bajramović.

Opća bolnica u Sarajevu u srijedu dobila je 170 doza AstraZeneca vakcina protiv COVID-19 koje je bh. entitetu FBiH dao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Vakciniranje će obavljati šest medicinskih timova.

Opća bolnica je dobila Vučićevo pismo u kojem garantira da će dostaviti i drugu dozu vakcina. Do sada je u FBiH stiglo 5.000 doza vakcina koje će biti raspoređene po kantonima. BiH i dalje čeka usporuku prvih doza vakcina putem COVAX mehanizma, prema kojem treba stići 153.600 doza AstraZeneca i 23.000 doza Pfizer-BioNtech vakcina.

See all News Updates of the Day

Predstavnički dom usvojio zakon o domaćem terorizmu 

Istražitelji na mjestu masovnog ubistva u supermarketu u Buffalu.

Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je zakon kojim se jačaju federalni resursi u borbi protiv domaćeg terorizma, poslije rasističkog masovnog ubistva u Buffalu, državi New York.

Za zakon je glasalo 222 člana Predstavničkog doma, a 203 su bila protiv - uglavnom republikanci. Jedini republikanac koji je glasao za je Adam Kinzinger.

Nije prvi put da demokrate u Predstavničkom domu usvajaju ovakav prijedlog zakona. Sličan je usvojen i 2020, ali nije prošao u Senatu.

Demokratama generalno nedostaje podrška da usvoje zakone kojima bi se strože regulisala prodaja i nošenje oružja, čime bi se, kako smataju, smanjilo i oružano nasilje.

Oni koji podržavaju zakon smatraju da se njime pokrivaju "rupe" u dijeljenju obavještajnih podataka između Sekretarijata za pravosuđe i unutrašnje poslove i FBI-a, i da će boljim umrežavanjem biti olakšano i praćenje potencijalnih domaćih terorista.

Prema sadašnjim zakonima, federalne agencije mogu da prate one za koje sumnjaju da su teroristi, ali moraju da otvore posebne kancelarije za to, i da formiraju radne grupe. Ovim zakonom će biti obezbjeđeno oko 105 miliona dolara za narednih pet godina, a novac je namijenjen uglavnom za zapošljavanje potrebnog osoblja.

Demokrate u Senatu obećavaju da će o ovom zakonu glasati sljedeće nedjelje. Ali, šanse za usvajanje su neizvjesne jer demokrate imaju 50 od 100 mjesta u Senatu, i ne glasaju uvijek svi senatori za.

Republikanci su protiv ovog zakona jer smatraju da daje previše ovlaštenja Sekretarijatu za pravosuđe da može da sprovodi nadzor nad pojedincima. Također smatraju da se zakonom ne tretiraju ljevičarske ekstremističke grupe.

Zakonom je predviđeno da nadležne agencije svakih šest mjeseci podnose izvještaj i procene o domaćem terorizmu i prijetnjama koje šalju neonacističke i rasističke grupe.

"Ovaj zakon ignoriše terorističke prijetnje koje dolaze od radikalne ljevice i pretpostvlja da su odgovorni jedino bijelci i pripadnici desnice", rekao je republikanac Darrel Issa.

Demokrate i republikanci se ne slažu ni oko toga kako treba definisati slučajeve domaćeg terorizma u SAD, i kako treba krivično goniti odgovorne.

Djeca u sirijskom kampu al-Hol izložena ideologiji Islamske države

Djeca u sirijskom kampu al-Hol izložena ideologiji Islamske države
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:35 0:00

U sjeveroistočnoj Siriji, u logoru Al-Hol, gdje su zatočene hiljade članova porodica pripadnika takozvane Islamske Države, djeca su izložena ekstremističkoj ideologiji koju šire radikalizirane žene. Za Glas Amerike, logor je posjetila Zana Omar. Evo njenog izvještaja.

Bjeloruski dobrovoljci, protivnici Lukašenka, prolaze obuku kako bi se borili za Ukrajinu

Bjeloruski dobrovoljci, protivnici Lukašenka, prolaze obuku kako bi se borili za Ukrajinu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:51 0:00

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Bjelorusija je polazna točka za ruske snage. Sada je na hiljade stanovnika Bjelorusije, koji su u 2020. godini ustali protiv lidera Aleksandra Lukašenka, odlučilo da se bori za Ukrajinu formirajući jedinice na poljskoj teritoriji.

Amerika relaksira ekonomske sankcije Venecueli

Venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro

Vlada Sjedinjenih Američkih Država povlači potez relaksiranja nekoliko ekonomskih sankcija Venecueli kao gest kojim se ohrabruje nastavljanje pregovora između opozicije koju podržavaju SAD i vlade predsjednika Nikolasa Madura, izvještava AP.

Ograničeno smanjenje sankcija će omogućiti korporaciji Chevron da pregovara sa državnom naftnom kompanijom PDVSA, ali to neće značiti da se može raditi na bušotinama ili izvozu venecuelanske nafte, rekla su dva viša zvaničnika State Departmenta za Associated Press, kasnije u ponedeljak 16. maja. Zvaničnici su govorili pod uslovom da ostanu anonimni jer još nema zvanične objave.

Chevron sa sjedištem u Kaliforniji posljednja je velika američka naftna kompanija koja posluje u Venecueli, gdje je prvi put investirala 1920-ih.

Četiri zajednička ulaganja s PDVSA-om proizvodila su oko 200.000 barela dnevno u 2019., ali američka vlada joj je 2020. naredila da obustavi proizvodnju i od tada joj je dopušteno da obavlja samo osnovne radove na naftnim bušotinama kako bi sačuvala svoju imovinu i nivo zaposlenosti u Venecueli.

Osim toga, Carlos Erik Malpica-Flores, bivši visokorangirani menadžer PDVSA-e i nećak prve dame Venecuele, biće uklonjen s popisa sankcioniranih pojedinaca, rekli su.

Ovi potezi dolaze nakon Madurovog gesta dobre volje poslije sastanka u martu s predstavnicima administracije predsjednika Joea Bidena i nedavnog sastanka u Centralnoj Americi između američkih zvaničnika i glavne opozicione koalicije Unitarne platforme kako bi se razgovaralo o daljem razvoju.

"To su stvari o kojima je Unitarna platforma pregovarala i došla je sa zahtjevom da to učinimo kako bi se oni mogli vratiti za pregovarački sto", rekao je jedan od zvaničnika.

Venecuela je među državama sa najvećim svjetskim rezervama nafte, ali političke turbulencije i ekonomski pad natjerali su više od šest miliona ljudi na migraciju posljednjih godina.

Otprilike tri četvrtine onih koji su ostali žive s manje od 1,90 dolara dnevno, što se smatra međunarodnim standardom za ekstremno siromaštvo, a mnogi nemaju pristup čistoj, tekućoj vodi i struji.

SAD i druge zemlje povukle su priznanje Madura nakon što su ga optužile da je lažirao ponovni izbor za predsjednika 2018. Prepoznali su Juana Guaidoa, koji je bio šef kongresa u kojem je tada dominirala opozicija koji je vođa Unitarne platforme.

U posljednjih pet godina, SAD su koristile kažnjavanje finansijskim i ličnim sankcijama, kaznene optužnice i podršku tajnim grupama u neuspješnoj kampanji za uklanjanje Madura i vraćanje onoga što se shvata kao ukradena demokratija Venecuele.

Međutim, u martu su američki zvaničnici otputovali u glavni grad Venecuele, Karakas, kako bi se sastali s Madurom nakon što je ruska invazija na Ukrajinu preokrenula svjetski poredak i prisilila Washington da preispita svoje prioritete nacionalne sigurnosti.

Nakon sastanka, Maduro je oslobodio dvojicu američkih zatvorenika i obećao da će nastaviti pregovore sa svojim protivnicima.

Visoki američki zvaničnici rekli su da će vlada kalibrirati sankcije na temelju konkretnih ishoda pregovora i da će ih ponovno uvesti u slučaju nazadovanja u procesu dijaloga.

Biden: Bijeli supermacizam neće imati posljednju riječ

Biden: Bijeli supermacizam neće imati posljednju riječ
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:36 0:00

Predsjednik Joe Biden je pozvao sve Amerikance da odbace otrovnu ideologiju koja promovoria superiornost bijelaca.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG