Linkovi

Izdvojeno

update

Sarajevo: Vakcinacija zdravstvenih radnika protiv koronavirusa

Sarajevo: Vakcinacija zdravstvena radnika
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:21 0:00

Zdravstveni radnici Opće bolnice “Prim.dr. Abdulah Nakaš” u Sarajevu, prvi su primili vakcinu protiv korona virusa, čime je 10. marta 2021. godine počela imunizacija u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Infektolog dr. Ednan Drljević, direktor Opće bolnice prof. dr. Ismet Gavrankapetanović i glavni tehničar u COVID odjelu ove bolnice Mahir Pekić, prvi su vakcinirani.

“Ovo nam je vrlo značajan dan. Naši ljekari koji svaki dan rade s covid pacijentima, danas će biti vakcinisani. Situacija je još uvihek vrlo teška, došlo je do ekstremnog širenja virusa. Teški dani su pred nama i pozivamo na maksimalan oprez kako bi zdravtveni sistem ostao stabilan. Sedam medicinskih sestara i tri ljekara Opće bolnice su jučer bili pozitivni i moraju u izolaciju. Čuvajte sebe i svoje najbliže, savladat ćemo o ovo zajedno”, rekao je prof. dr. Gavrankapetanović.

Kako je pojasnio infektolog Ednan Drljević, posljedice korona virusa već su počele ostavljati psihičke posljedice na stanovništvo.

“Zahvaljujem se svima koji su nam omogućili vakcinu kako bismo prekinuli psihički stres. Za 20-ak dana se nadam da će stres biti manji. Prve će biti vakcinisane osobe koje su stalno u COVID odjelu, a ispoštovat će se i starosna dob. Trebamo primiti sve vakcine, jer su sve dobre i pouzdane. U roku od 12 sedmica ćemk dobiti novih 5.000 doza vakcina i tada ćemk uraditi revakcinaciju. Danas nam je preminuo jedan kolega i oni koji su trebali nabaviti vakcinu trebaju voditi računa o tome. Niko ko primi vakcinu neće umrijeti. To su njeni benefiti”, kazao je infektolog dr. Drljević.

Istaknuto je kako se vakcinacija mora uraditi u što većem broju i u što kraćem roku.

Prema riječima, zdravstvenih radnika, agonija traje već 13 mjeseci i prešla je u, kako su kazali, psihičku bolest te će ljudi biti dotučeni ako se sve strukture države ne uključe u nabavku vakcina.

Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH su istaknuli da je Kantonu Sarajevo dodijeljen mali, ali značajan broj doza vakcina. “Bitni je da smo počeli s vakcinacijom. S vakcinom AstraZeneca se postiže 94 posto zaštite.

Nakon četiri do 12 sedmica se daje druga doza, a posljednje studije govore da je najbolje drugu dozu primiti što kasnije, možda nakon dva ili tri mjeseca”, rekla je epidemiologinja Zavoda za javno zdravstvo FBiH Anisa Bajramović.

Opća bolnica u Sarajevu u srijedu dobila je 170 doza AstraZeneca vakcina protiv COVID-19 koje je bh. entitetu FBiH dao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Vakciniranje će obavljati šest medicinskih timova.

Opća bolnica je dobila Vučićevo pismo u kojem garantira da će dostaviti i drugu dozu vakcina. Do sada je u FBiH stiglo 5.000 doza vakcina koje će biti raspoređene po kantonima. BiH i dalje čeka usporuku prvih doza vakcina putem COVAX mehanizma, prema kojem treba stići 153.600 doza AstraZeneca i 23.000 doza Pfizer-BioNtech vakcina.

See all News Updates of the Day

Percepcija korupcije u 2022: U Evropi, od BiH gore samo u Rusiji i Ukrajini

Bosnia and Herzegovina has the worst result in the region for 2022

Dok brojne zemlje regiona idu naprijed, BiH je od 2012. godine nazadovala čak 8 indeksnih poena i zajedno sa Turskom u ovogodišnjem globalnom izvještaju Transparency Internationala izdvojena je kao primjer najvećeg pada u odnosu na 2012. godinu u regionu Istočne Evrope i Centralne Azije.

Bosna i Hercegovina ponovo je nazadovala u ovogodišnjem istraživanju Indeksa percepcije korupcije (Corruption Perception Index – CPI) koji objavljuje Transparency International (TI) i zauzima ubjedljivo najniže mjesto u regionu i treće najgore mjesto u Evropi kada je u pitanju stanje korupcije u zemlji, piše TI.

Samo su Rusija i Ukrajina ostvarile gori rezultat od BiH, koja sa ocjenom 34 na skali od 0 do 100, spada u red zemalja u kojima se stanje korupcije najviše pogoršava.

Korupcija: BiH među zemljama koje su najviše nazadovale
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:11 0:00

"BiH bilježi najgori trend od svih država okruženja što najbolje ilustruje primjer Kosova, koje je od 2012. sa ocjene 34 do 2022. napredovalo na 41 indeksni poen, dok je BiH za istih deset godina sa 45 nazadovala na 34 boda. U ključnim nalazima za region Istočne Evrope i Centralne Azije, navedeno je da zemlje Zapadnog Balkana ne mogu suzbiti organizovani kriminal zbog pogoršanja vladavine prava i zarobljenog pravosuđa", piše Transparency International BIH.

Bosna i Hercegovina u poređenju sa zemljama regiona.
Bosna i Hercegovina u poređenju sa zemljama regiona.

Posebno je naglašeno da je BiH na istorijskom dnu, a da etničke podjele ometaju demokratske institucije potrebne za borbu protiv korupcije, što se posebno vidjelo u Tužilaštvu BiH, za koje se navodi da postoje ozbiljne sumnje u njegovu sposobnost da procesuira korupciju, a da je imenovanje novog glavnog tužioca BiH prošlo u veoma manjkavoj proceduri u kojoj su tri od četiri prvobitna kandidata ili odustala ili su eliminisana. Brojni korupcijski skandali, ostavke i sam način izbora glavnog tužioca su ozbiljno doveli u pitanje integritet Tužilaštva, navedeno je u regionalnom saopštenju.

Ocjenjujući nalaze Indeksa, predsjedavajući upravnog odbora TI BiH, Srđan Blagovčanin istakao je:

“Ne samo da ne postoji nikakva strategija, politika ili aktivnost državnih institucija na sprečavanju korupcije, već državne institucije, potpuno zarobljene političkom kontrolom, svoje djelovanje gotovo u potpunosti fokusiraju na bavljenje korupcijom. Korupcija je nažalost postala primarni razlog postojanja institucija. Posebnu opasnost za državu predstavlja potpuna simbioza organizovanog kriminala i državnih institucija, što će voditi daljoj destabilizaciji zemlje i urušavanju sigurnosti.”

BiH je u protekloj godini dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, ali to je proteklo bez provođenja suštinskih reformi iz 14 prioriteta, te su loši rezultat CPI u Bosni i Hercegovini očekivani prvenstveno zbog izostanka ključnih reformi kao što su izmjene Izbornog zakona i Zakona finansiranju političkih partija, zakona o sukobu interesa, zaštiti prijavilaca korupcije, VSTS-u, a posebno zabrinjavaju pokušaji da se pod krinkom reformi usvoje zakoni koji su lošiji od postojećih.

Hitna akcija na sprečavanju daljeg propadanja zemlje nameće se kao prioritet bez kojeg je nemoguće očekivati otpočinjanje važnih reformskih procesa, navodi Transparency International.

Za 10 godina Bosna i Hercegovina uočljivo je pala na percepciji korupcije.
Za 10 godina Bosna i Hercegovina uočljivo je pala na percepciji korupcije.

Ruski uticaj u BiH: Suzbiti EU i NATO

Ruski uticaj u BiH: Suzbiti EU i NATO
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:11 0:00

"Dok traje rat u Ukrajini, Rusi žele urediti Balkan kako oni žele, a ne Europa", kaže za Glas Amerike bivši ambasador BiH u Rusiji Enver Halilović. Analitičari ističu da je u BiH prisutan ruski utjecaj te da Ruska Federacija želi smanjiti utjecaj NATO-a na Balkan.

EU traži da BiH uvede vize državljanima Rusije

Putin i Dodik

Evropska unija (EU) očekuje od Bosne i Hercegovine, kao zemlje kandidata, da u potpunosti uskladi svoje vanjske, sigurnosne i trgovinske politike sa politikama EU, poručili su 30. januara iz Delegacije EU i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH.

"Od Bosne i Hercegovine se očekuje i potpuna usklađenost sa viznom politikom EU, koja ne predviđa bezvizni režim sa Rusijom", pojasnili su za Radio Slobodna Evropa(RSE) iz Delegacije EU u BiH.

Dodali su da je u petom izvještaju Mehanizma za praćenje nakon liberalizacije viznog režima iz decembra 2022. godine, potvrđeno da BiH i dalje ispunjava kriterije za liberalizaciju viznog režima sa schengenskim prostorom.

Preporučeno je tada da BiH "prioritetno uskladi svoju viznu politiku sa listom trećih zemalja kojima su potrebne vize za EU, posebno onih trećih zemalja koje predstavljaju rizik od neregularnih migracija ili rizik po sigurnost EU."

EU je 9. septembra prošle godine, zbog invazije Rusije na Ukrajinu, ponovo uvela vize za građane Ruske Federacije, koji su imali olakšan ulaz u EU od 2007. godine.

EU od tada na ruske državljane primjenjuje opšta pravila, pa je vizna taksa povećana sa 35 eura na 80 eura. Uz zahtjev za vizu traži se obimnija dokumentacija a proces obrade zahtjeva je postao dugotrajnji i restriktivniji.

Bosna i Hercegovina, međutim, i dalje primjenjuje bezvizni režim sa Rusijom, sa kojom je potpisala Sporazum 2013. godine.

Naime, Bosna i Hercegovina još nije uskladila svoj vizni režim sa viznim režimom EU, iako ima obavezu da to učini kao zemlja koja je 15. decembra prošle godine dobila kandidatski status za članstvo u EU.

Vize građanima Rusije kao korak ka EU i boljem upravljanju migracijama

Obaveza usklađivanja sa viznom politikom EU istaknuta je i u Izvještaju Evropske komisije o BiH iz oktobra prošle godine. U Izvještaju se navodi da je zakonodavni okvir o vizama u velikoj mjeri usklađen sa EU, ali da ga je potrebno "u potpunosti uskladiti sa listom zemalja čiji državljani trebaju ulaznu vizu".

Pitanje pooštravanja viznog režima BiH sa Ruskom Federacijom se dodatno nametnulo krajem 2022. godine, nakon dolaska grupe Čečena, ruskih državljana, u BiH.

Njihov cilj je bio izbjeći mobilizaciju u rusku armiju i slanje na Ukrajinsko ratište. Planirali su ući u Hrvatsku i dalje ka zapadnim zemljama EU, te zatražiti azil.

Iz Granične policije BiH su 29. decembra, rekli za RSE da je utvrđeno da Čečeni "zloupotrebljavaju bezvizni režim BiH i Rusije", te da ne ispunjavaju uslove za ulazak u BiH.

Istog dana je skupini ruskih državljana iz Čečenije i Ingušetije, njih oko 20, odbijen ulazak u Bosnu i Hercegovinu i oni su vraćeni u Tursku, odakle su stigli na Sarajevski aerodrom.

Zašto BiH još uvijek nije uskladila vizni režim sa EU?

Od početka invazije na Ukrajinu 24. februara, Bosna i Hercegovina je, putem svoje misije u Briselu, glasala za nekoliko paketa sankcija koje je EU uvela Rusiji.

No, sankcije nisu "zaživjele" u praksi s obzirom na to da odluku o njihovoj provedbi nije potvrdio Savjet ministara BiH, zbog protivljenja ministara iz Republike Srpske (RS).

Sudeći prema nedavnoj izjavi predsjednika RS-a Milorada Dodika, ministri iz tog bh. entiteta i ubuduće će se protiviti sankcijama prema Rusiji, kao i uvođenju viza za njene građane.

"Republika Srpska neće mijenjati spoljnopolitičke stavove u vezi sa Rusijom i Rusija ostaje važan partner RS-a", poručio je Dodik 28. decembra, navodeći da se RS i dalje zalaže za politiku neutralnosti po pitanju ruske invazije na Ukrajinu.

Na upit RSE kada bi BiH mogla da uskladi vizni režim sa politikom EU, Dodik je odgovorio:

"To je to. Baš je Bosna i Hercegovina uvela sankcije, je l' tako? To je ta priča koja se proteže čitavu godinu kako je navodno neki neodgovorni ambasador dao svoj politički stav, ali kad dođete ovdje u stvarnu situaciju, onda vidite da BiH nije uvela sankcije Rusiji i neće uvesti."

Naveo je i da "ne mora da znači da je sve što dolazi iz EU najbolje za nas", te da u RS ne žele da se odriču identiteta i tradicionalnih vrijednosti "samo za neki novac koji oni nude".

Borba protiv oružanog nasilja: Amerika u ratu sama sa sobom

Samo praćenje svih pucnjava postalo je teško, s lokacijama, okolnostima i imenima žrtava koji se spajaju u naizgled beskonačan trag krvoprolića i tuge.

Sve se više osjeća kao da je Amerika u ratu sama sa sobom.

U New Orleansu, samo nekoliko dana u novoj godini, 14-godišnja djevojčica je ubijena iz vatrenog oružja, zajedno sa svojim ocem i stricem. Nekoliko dana nakon toga, u učionici u Virginiji, šestogodišnji dječak je izvadio pištolj i ustrijelio svoju učiteljicu iz prvog razreda. Tu je vijest zasjenila masovna pucnjava u kalifornijskom plesnom studiju prošlog vikenda u kojoj je ubijeno 11 ljudi. Dan kasnije, nekoliko stotina milja dalje, poljoprivredni radnik otvorio je vatru u gradu na obali, ubivši sedam kolega. Još troje je ubijeno, a četvero ranjeno u pucnjavi u kući za kratkoročni najam u otmjenoj četvrti Los Angelesa rano u subotu.

A mnogi su Amerikanci duboko pesimistični da će se nešto uskoro promijeniti. Kada je predsjednik Joe Biden prošle godine potpisao zakon za borbu protiv oružanog nasilja - prvu takvu mjeru koja je prošla Kongres u generaciji - znatna većina ga je podržala. Ali 78% je reklo da vjeruje da će učiniti malo ili ništa, pokazalo je istraživanje Pew Research Centera.

Sam broj ubistava i brzi tempo političkog odgovora "rađaju osjećaj nemoći i očaja", rekao je Pedro Noguera, dekan obrazovne škole na Sveučilištu Južne Kalifornije i sociolog koji je više proučavao oružano nasilje. više od dva desetljeća.

"Mislim da se niko ne osjeća dobro zbog ovoga gdje se nalazimo - čak ni ljubitelji oružja", rekao je.

Ali ako bi vas zbog svega toga moglo pomisliti da je Amerika otupjela na oružano nasilje, Zeneta Everhart se ne bi složila.

Njen tada 19-godišnji sin, Zaire, radio je honorarni posao u supermarketu u Buffalu prošlog maja kada je upao naoružani muškarac tražeći crnce koje bi ubio. Desetorica su poginula u napadu. Zaire je pogođen metkom u vrat, ali je preživio.

“Ne mislim da zemlja postaje otupjela na to, ali mislim da je zemlja frustrirana”, rekla je. “Mislim da su ljudi umorni.”

“Znaš, ne želimo čuti o ovome. Ne želimo čuti o tome da nam djeca umiru od oružanog nasilja i ne želimo čuti o našim starijima koji su ubijeni u napadu na studio u Kaliforniji. "Kako užasno. Kako srceparajuće.”

Ali to čini Everharta i druge još odlučnijima u pronalaženju načina za zaustavljanje nasilja.

Mjesec dana nakon pucnjave u supermarketu, ona i rođaci drugih žrtava otišli su u Washington, D.C., svjedočeći pred odborom Predstavničkog doma o potrebi donošenja zakona o sigurnosti oružja. Dva tjedna kasnije, Biden je potpisao zakon o oružanom nasilju.

Taj uspjeh i kontinuirani oporavak njezina sina daju joj energiju.

Ali u zemlji u kojoj su stavovi o oružju i nasilju često kontradiktorni, zacrtavanje smjera djelovanja stvara neugodnu računicu.

Sveukupno, 71% Amerikanaca kaže da bi zakoni o oružju trebali biti stroži, prema anketi koju su 2022. proveli Harris School of Public Policy Sveučilišta u Chicagu i Centar za istraživanje javnih pitanja Associated Press-NORC. Ali u istoj anketi, 52% je reklo da je također vrlo važno zaštititi pravo Amerikanaca na posjedovanje oružja radi osobne sigurnosti.

Prošlogodišnji zakon o oružanom nasilju osmišljen je kako bi se postupno pooštrili uvjeti za mlade ljude da kupuju oružje, uskrati vatreno oružje većem broju obiteljskih zlostavljača i pomogne lokalnim vlastima da privremeno oduzmu oružje od ljudi za koje se smatra da su opasni. Većina njegovih troškova od 13 milijardi dolara otišla bi za jačanje programa mentalnog zdravlja i za škole.

Međutim, ove je godine broj smrtnih slučajeva od pucnjave već duboko obeshrabrujući.

Prva masovna pucnjava u zemlji prošle godine dogodila se 23. januara. Do istog datuma ove godine, nacija je već pretrpjela šest masovnih pucnjava, ostavivši 39 mrtvih, prema bazi podataka koju su prikupili The Associated Press, USA Today i Northeastern University. Prati svaki napad u SAD-u koji je odnio najmanje četiri života, ne uključujući napadačev, od 2006.

"Nažalost, mislim da smo postali imuni na to", rekao je Mark Gius, profesor na koledžu Quinnipiac koji proučava oružano nasilje i javnu politiku. “To je postalo dio života.”

Fred Guttenberg, čija je 14-godišnja kći Jaime ubijena kada je naoružani muškarac divljao po srednjoj školi u Parklandu na Floridi 2018., predobro zna koliko nasilje može biti ogromno.

Neposredan instinkt kod ovih pucnjava, rekao je, jest pomisliti "evo nas opet." Ali tu nije kraj.

“Nije da Amerikance nije briga. Radi se o tome da smo dopustili da ode predaleko", rekao je. “Amerika obraća pažnju. Ljudi su više angažirani po ovom pitanju nego što su ikada bili.”

Godinama se u Kongresu i na Floridi zalagao za zakon poznat kao “Jaime's Law", koji bi od ljudi koji kupuju municiju zahtijevao da prođu iste provjere kao i za kupovinu oružja. Zakoni su više puta zapeli, ali on ne odustaje.

Dok masovna ubistva poput Parklanda privlače veliku pozornost, više od polovice od oko 45.000 američkih smrtnih slučajeva od vatrenog oružja godišnje je samoubistvo.

Od ubistava iz vatrenog oružja, velika većina ostavlja samo jednu ili dvije mrtve osobe. Mnoge od tih smrti ne dobivaju pozornost, osim vlasti i ljudi koji su pogođeni.

"To je tužna stvar", rekla je Noguera iz USC-a. "Gotovo je potrebno biti pod izravnim utjecajem da biste shvatili koliko je opasna situacija upravo sada."

To je stvorilo situaciju u kojoj se čak i ljudi koji mrze oružje mogu naći u situaciji da se pitaju trebaju li ga kupiti.

"To je razumljivo", rekao je. “Ljudi misle: ako nas država ne može zaštititi, onda moramo zaštititi sami sebe.”

Osam mjeseci nakon napada u supermarketu Buffalo, liječnici dosad nisu uspjeli izvaditi sve dijelove metaka koji su se zaglavili u tijelu Everharina sina, neki od njih opasno blizu vitalnih organa. No njegovo preživljavanje ju motivira da nastavi gurati vladu ka promjenama, a ona poziva druge da ne odustaju od borbe kad čuju za još jednu pucnjavu.

"Nemoj biti neosjetljiv na ovo", rekla je. “Ovo bi te trebalo boljeti. Trebao bi osjetiti nešto.”

Turska: Opozicija pod pritiscima dok Erdogan nastoji osigurati reizbor

Turska: Opozicija pod pritiscima dok Erdogan nastoji osigurati reizbor
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:02 0:00

Ustavni sud Turske odbacio je poziv druge po veličini opozicione Narodne demokratske stranke da se odluka o gašenju stranke odgodi do okončanja opštih izbora u Turskoj, koji su zakazani za maj. Kritičari kažu da ova odluka povećava zabrinutost da Erdogan koristi pravosuđe da potkopa opoziciju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG