Biden boravi u belgijskoj prijestolnici gdje učestvuje na samitu članica Sjevernoatlantske alijanse, Evropske unije i grupe sedam najrazvijenijih zemalja svijeta.
Američki predsjednik je istakao da su Sjedinjene Države odlučne da održe napore koje ulažu sa saveznicima u vezi sa ruskom invazijom na Ukrajinu i da ih razvijaju.
"Sa državama članicama G7 i Evropske unije usaglašavamo se u vezi sa hranom i energetskom bezbjednošću. NATO nikada nije bio ujedinjeniji", rekao je Bajden.
Prema njegovim riječima, ruski predsjednik Vladimir Putin nije očekivao stepen kohezije ostvaren među saveznicima.
"Mislim da Kina shvata da je budućnost njene ekonomije bliže povezana sa Zapadom – nego sa Rusijom. Nisam prijetio predsjedniku Xiju, ali sam mu ukazao na broj stranih kompanija koje su napustile Rusiju", poručio je američki predsjednik.
Također, naveo je i da se tokom susreta koje je imao razmatrao sistem koji bi utvrđivao ko je narušavao sankcije uvedene Rusiji.
Američki predsjednik iznio je stav da bi Rusija trebalo da bude isključena iz članstva u G20 – međunarodnom ekonomskom forumu koji čini 20 država.
Prema njegovim riječima, izbjeglice su međunarodna odgovornost - a Sjedinjene Države u vezi sa time imaju svoje obaveze.
Tokom dana je administracija američkog predsjednika saopštila da Sjedinjene Države planiraju da prime do 100.000 Ukrajinaca koji su izbjegli pred naletom ruske invazije.
Zapadni lideri jedinistveni protiv Rusije
Zapadni lideri su iskazali su jedinstvo protiv rata Kremlja u Ukrajini, pri čemu je Washington zatražio veću vojnu pomoć Ukrajini. London je objavio da uvodi nove sankcije Moskvi, a NATO šalje dodatne trupe svom istočnom krilu.
Jens Stoltenberg, generalni sekretar Sjevernoatlantske alijanse, upozorio je na mogućnost da Rusija priprema teren za upotrebu hemijskog oružja - tako što će Sjedinjene Države i njene saveznike optužiti da pripremaju takav napad.
"Zabrinuti smo jer smo svjesni retorike i nastojanja Rusije u stvaranju neke vrste preduslova time što će optužiti Ukrajinu, Sjedinjene Države i NATO saveznike da pripremaju upotrebu hemijskog i biološkog oružja", rekao je Stoltenberg nakon samita održanog u Briselu.
Stoltenberg je upozorio da bi upotreba hemijskog oružja mogla imati direktne posljedice na građane koji žive u državama članicama NATO-a.
"Mogla bi se dogoditi kontaminacija, širenje hemijskih i biološkoh agenasa u tim zemljama", rekao je generalni sekretar NATO-a.
Zelenski: Pomozite Kijevu
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na sastanku NATO, EU i zemalja G7 u Briselu da pomognu Kijevu u borbi protiv ruske invazije, u kojoj je ubijeno na hiljade ljudi i tokom koje je protjerana četvrtina od 44 miliona žitelja Ukrajine iz njihovih domova.
"Odlučni smo da nastavimo da namećemo troškove Rusiji kako bismo okončali ovaj brutalni rat", rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg liderima okupljenim u sjedištu zapadne vojne Alijanse. "Razgovaraćemo o savezničkoj podršci Ukrajini. Također ćemo se pozabaviti naporima NATO da ojača našu odbranu sada i u godinama koje dolaze."
Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden rekao je na sjednici iza zatvorenih vrata da se zalaže za slanje više trupa na istočni bok NATO, prenio je visoki zvaničnik američke administracije, dodajući da Washington radi na podršci Ukrajini protivbrodskim raketama.
NATO je, međutim, odbacio ponovljene molbe Kijeva da brani ukrajinsko nebo od ruskih vazdušnih udara, a Zelenski, koji se pridružio samitu NATO-a putem video poziva, požalio se da Zapad nije obezbjedio tenkove ili moderne protivraketne sisteme.
NATO također neće slati trupe ili avione u Ukrajinu, ponovio je Stoltenberg pošto su dva medija u njegovoj rodnoj Norveškoj izvijestila da će zbog rata ostati na čelu Alijanse i poslije kraja svog sadašnjeg mandata kasnije 2022. godine.
"NATO tek treba da pokaže šta Alijansa može da učini da spasi ljude", rekao je Zelenski na samitu, dodajući da vjeruje da ruski predsjednik Vladimir Putin želi da napadne i istočne članice NATO-a – Poljsku i baltičke države.
Putin je govorio da njegova"specijalna vojna operacija" ima za cilj da razoruža Ukrajinu, čije su težnje da se pridruži NATO i EU za Moskvu anatema.
NATO je povećao svoje prisustvo na svojim istočnim granicama, sa oko 40.000 vojnika raspoređenih od Baltičkog do Crnog mora. Na samitu je trebalo da bude dogovoreno raspoređivanje četiri nove borbene jedinice u Bugarskoj, Rumuniji, Mađarskoj i Slovačkoj.
Sankcije i energetika
Zvaničnik NATO je procenio da je do sada u Ukrajini ubijeno do 15.000 ruskih vojnika, a da je ukupno do 40.000 ubijeno, ranjeno, zarobljeno ili se vodi kao nestalo.
Mjesec dana izvođeni kopneni, morski i vazdušni napadi ciljali su stambena naselja, škole i bolnice u ukrajinskim gradovima, uključujući Harkov, kao i opsadu Mariupolja na Azovskom moru. Rusija negira da je ciljala civile.
Britanija je u četvrtak uvela sankcije za još jednu grupu ruskih banaka, uključujući Gazprombanku i Alfa banku, kao i za ženu za koju je London rekao da je pastorka Sergeja Lavrova, Putinovog bliskog ministra inostranih poslova.
"Putin je već prešao crvenu liniju u varvarstvo", rekao je britanski premijer Boris Johnson. "Što su naše sankcije teže... što više možemo da učinimo da pomognemo Ukrajini... brže će se ova stvar završiti."
Johnson je ranije rekao za LBC radio da je jedna opcija bila da se vidi da li se može učiniti više da se spriječi ruskom predsjedniku da pristupi svojim zlatnim rezervama, što bi moglo da spriječi ljude da kupuju rusko zlato kako bi ga pretvorili u čvrstu valutu.
Odlučnost da se Moskva kazni ogromnim sankcijama biće potcrtana hitnim sastankom naprednih ekonomija G7, koji će dovesti Japan u prostoriju sa šest članica NATO.
Zatim, na samitu 27-člane Evropske unije, zemlje koje predstavljaju više od polovine svjetskog bruto domaćeg proizvoda će se sastati u jednom danu.
"Paralisati Putinovu ratnu mašinu. Nafta i gas su u njenom srcu", rekla je premijerka Estonije Kaja Kalas. "Trebalo bi da otvorimo poseban račun treće strane kako bismo spriječili da prihodi idu za finansiranje rata."
EU, koja kaže da je već primila oko 3,6 miliona izbjeglica iz Ukrajine, veoma polako udaljava se od ruskog gasa i još uvijek zavisi od Moskve u zadovoljavanju velikog dijela svojih energetskih potreba.
Energetika je uglavnom izostavljena iz sankcija, što je najveća rupa u mjerama koje su inače zamrznule poziciju Rusije u svjetskoj trgovini do stepena koji nikada ranije nije bio pokušan za neku tako veliku ekonomiju.
Očekuje se da će se lideri EU na svom dvodnevnom samitu dogovoriti o zajedničkoj kupovini gasa, a Brisel se također nada dogovoru sa Bidenom kako bi se obezbjedile dodatne isporuke tečnog prirodnog gasa u SAD za naredne dvije zime.
