Od 2019. godine, Iran je zarobio više brodova u uskom moreuzu u Persijskom zalivu, a te operacije su bile dio pritiska na Zapad zbog propasti pregovora o nuklearnom naoružanju.
Slanje američkih vojnika na trgovačke brodove moglo bi da odvrati Iran od planova, ali i da dodatno pojača napetosti između dvije zemlje.
Planirani potez bi bio dokaz izuzetne posvećenosti američkih snaga na Bliskom istoku dok Pentagon pokušava da se usredsredi na Rusiju i Kinu.
Ovakvu odluku Washington nije donio čak ni tokom „Rata tankera”, koji je kulminirao sukobom američke mornarice i Irana u jednodnevnoj pomorskoj bici 1988. To je bila najveća bitka američke mornarice od Drugog svjetskog rata.
Misija Irana pri Ujedinjenim nacijama nije odmah odgovorila na zahtjev agencije AP za komentar o prijedlogu SAD. Pet američkih zvaničnika su pod uslovom da ostanu anonimni govorili o prijedlogu.
Istakli su da nije donijeta konačna odluka i da se razgovori nastavljaju između američkih vojnih zvaničnika i savezničkih zemalja Zaliva. Zvaničnici su rekli da će mornarica obezbjeđivati brodove samo na zahtjev posada.
Jedan zvaničnik opisao je proces kao složen, rekavši da bi bilo kakvo raspoređivanje vjerovatno također zahtijevalo odobrenje zemlje pod čijom zastavom brod plovi i zemlje u kojoj je vlasnik registrovan.
Ranije u četvrtak, viceadmiral Brad Cooper, komandant Pete flote mornarice sa sjedištem na Bliskom istoku, sastao se sa šefom Savjeta za saradnju u Zalivu. U bloku šest zemalja su Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Iako u saopštenju poslije sastanka nije bilo nagovještaja o prijedlogu, navodi se da su Cooper i zvaničnici razgovarali „o jačanju saradnje”.
Brodovi Bataan i Carter Hall su 10. jula isplovili iz luke Norfolk u Virginiji u misiju koju je Pentagon opisao kao „odgovor na nedavne pokušaje Irana da ugrozi slobodno kretanje trgovačkih brodova u Hormuškom moreuzu”.
Prethodno je Pentagon poslao razarač Thomas Hudner i više vojnih aviona u ovaj dio Azije.
Šef iranske diplomatije poručio je susjednim državama da regionu nisu potrebni „stranci” kako bi se osigurala bezbjednost.
U srijedu je iranska Revolucionarna garda započela iznenadnu vojnu vježbu u Persijskom zalivu, na ostrvima koja su predmet sporenja više država.
Nove napetosti u odnosima Amerike i Irana dolaze u trenutku kada Teheran sve više obogaćuje uranijum u količinama dovoljnim da se koristi za oružje.
Zapad godinama optužuje Iran da, poslije propasti sporazuma o nuklearnom oružju 2015, obogaćuje uranijum kako bi pravio bombe, a iz Teherana tvrde da koriste program u miroljubive svrhe.
