Linkovi

SAD uslovile prodaju F-16 aviona Turskoj zbog NATO članstva Švedske i Finske


ilustracija
ilustracija

Administracija predsjednika SAD Džoa Bajdena obavijestila je Kongres o mogućoj prodaji aviona F-16 Turskoj, što bi moglo da pomogne u ubjeđivanju turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) da odobri prijem Švedske i Finske u NATO.

Odmah je reagovao istaknuti američki senator koji se protivi toj prodaji zbog Erdoanove politike.

Odobrenje prodaje aviona Turskoj u Kongresu je malo vjerovatno sve dok Ankara odbija da odobri članstvo Švedske i Finske u NATO-u. S druge strane, mnogi vjeruju da Erdoan neće odobriti proširenje NATO-a, osim ako ne bude uvjeren da će dobiti nove američke avione, pišu svjetski mediji.

Jedna od najvećih prodaja američkog oružja

Američka administracija se sprema da traži od Kongresa da odobri prodaju 40 borbenih aviona F-16 Turskoj, pošto je više od godinu dana razmatrala zahtjev Ankare za te avione, rekli su za CNN izvori iz Kongresa.

Ako bi bila odobrena, ta prodaja bi bila među najvećim prodajama oružja u posljednjih nekoliko godina, ukazuje CNN, dodajući da administracija takođe razmatra odvojenu prodaju 40 aviona F-35 Grčkoj.

Između Turske i Grčke postoje dugogodišnje tenzije, a Ankara je isključena iz programa F-35 2019. godine kao odgovor na njenu odluku da kupi ruski raketni sistem S-400.

Prodaja aviona F-16 Turskoj mogla bi, kako navodi CNN, da stavi Ankaru pod pritisak da odobri prijem Švedske i Finske u NATO, što turski predsjednik Erdoan blokira od prošle godine.

Finski zvaničnik rekao je za CNN da Finska "nije učestvovala u diskusijama" o američkim F-16, navodeći da je Helsinki sproveo sve što je dogovoreno s Ankarom za prijem u NATO, a da je prodaja aviona Turskoj "interna stvar SAD".

Nije poznato kada administracija planira da uputi formalan zahtjev Kongresu, što nalaže zakon o prodaji vojne opreme u inostranstvo. Administracija je prošle nedelje poslala neformalna obavještenja o mogućoj prodaji odborima za spoljne poslove Predstavničkog doma i Senata.

Američke administracije obično daju Kongresu neformalno obavještenje o predloženoj prodaji oružja nedeljama prije nego što preduzmu formalni korak. Neformalni proces obavještavanja je uobičajena praksa koja omogućava liderima nadležnih odbora da izraze zabrinutost, daju svoj doprinos ili pokušaju da blokiraju plan prodaje oružja.

'Mrkva na štapu'

Zvaničnici administracije namejravaju da iskoriste moguću prodaju aviona F-16 da podstaknu Tursku da odobri prijem Finske i Švedske u NATO, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal) ukazujući na navode zvaničnika da odobrenje prodaje u Kongresu zavisi od pristanka Turske.

Prema dogovoru, Turska bi trebalo da kupi 40 novih lovaca F-16 u vrijednosti od 20 milijardi dolara, kao i komplete za remont postojećih 79 takvih aviona u turskoj floti. Turskoj bi takođe trebalo da bude prodato više od 900 projektila vazduh-vazduh i 800 bombi, rekao je jedan zvaničnik.

Zasebna prodaja oružja Grčkoj, koju je vlada u Atini tražila u junu 2022, uključuje najmanje 30 novih F-35, koji je, prema navodima Volstrit džurnala, najnapredniji američki mlazni lovac. Mada zvaničnici kažu da se tajming obavještenja o prodaji oružja Turskoj i Grčkoj slučajno poklapa, to bi moglo da prevlada proteste Atine zbog prodaje aviona Turskoj.

Potencijalna prodaja aviona mogla bi da ima dalekosežne implikacije za napore Vašingtona da ojača veze s dva NATO saveznika u jeku ruske invazije na Ukrajinu. Predloženi sporazum s Turskom, ukazuje američki list, dolazi u vrijeme napetosti u američko-turskim odnosima i zvaničnici Bidenove administracije tvrde da bi prodaja F-16 mogla pomoći u obnavljanju veza sa zemljom koja ima drugu po veličini vojsku u NATO-u.

Vašington pokušava da ubijedi Erdoana da učini više na sprovođenju sankcija Rusiji i da odobri ulazak Finske i Švedske u NATO. Jedan zvaničnik je okarakterisao F-16 kao "mrkvu na štapu" da se Turska natera da pristane na prijem dvije nordijske zemlje u NATO.

To bi, kažu zvaničnici, moglo da ublaži protivljenje prodaji među nekim članovima Kongresa. Zvaničnici State Departmenta su mjesecima tvrdili da je proširenje imperativ za kolektivnu bezbjednost NATO-a. Međutim, zvaničnici očekuju da bi, iako bi grčki paket mogao da prođe kroz Kongres, prodaja Turskoj mogla biti odložena zbog oklijevanja nekih članova da daju Ankari dodatnu vatrenu moć.

Prigovor iz Senata

Nezvanično obavještenje administracije Kongresu o potencijalnoj prodaji aviona F-16 izazvalo je prigovor istaknutog senatora koji se dugo protivi sporazumu, navodi Rojters (Reuters).

"Kao što sam više puta jasno rekao, snažno se protivim Bidenovom prijedlogu za prodaju novih aviona F-16 Turskoj", naveo je u saopštenju demokratski senator Bob Menendez, koji je predsjednik Odbora Senata za spoljne poslove.

Mada je prodaja aviona Turskoj još u neformalnom procesu revizije, Rojters ocjenjuje da je malo vjerovatno da će Kongres odobriti prodaju sve dok Turska odbija da ratifikuje članstvo Švedske i Finske u NATO-u.

Dvije zemlje okončale su višedecenijsku neutralnosti prošlog maja i podnele zahtjev za pridruživanje NATO-u kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, ali je Turska prigovorila optužujući dvije zemlje da skrivaju militante, uključujući pripadnike zabranjene Radničke partije Kurdistana (PKK), i zahtijevala da Stokholm i Helsinki preduzmu korake.

Portparol turskog predsjednika i njegov glavni spoljnopolitički savjetnik Ibrahim Kalin rekao je u subotu, 14. januara, na konferenciji za novinare da su zahtjevi Vašingtona u vezi s avionima "beskrajni".

"Ako nastave da guraju Tursku u drugim pravcima F-16 i F-35 sankcijama, a onda Turska reaguje, i onda opet okrive Tursku, to nije fer", rekao je Kalin. "Izgleda da je njihova lista zahtjeva beskonačna. Uvijek postoji nešto."

Kongres je dobio obavještenje o mogućoj prodaji dok se turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu (Cavusoglu) sprema za posjetu Vašington u srijedu, 18. januara.

Prema američkom zakonu, poslije formalnog obavještenja o prodaji Kongres može da blokira prodaju rezolucijom o neodobravanju, ali je malo vjerovatno da će to učiniti ako se predsjednik Biden uprkos prigovorima poslanika, odluči za prodaju. Kongres je i ranije donosio takve rezolucije, ali nikada nije bilo dvotrećinske većine potrebne u oba doma da bi se prevazišao predsjednički veto.

Nije samo NATO sporan

Mnogi eksperti za Tursku vjeruju da Erdoan neće odobriti proširenje NATO-a, koje je Biden nazvao velikim strateškim porazom predsjednika Rusije Vladimira Putina, osim ako ne bude uveren da će dobiti nove avione, piše Njujork tajms (The New York Times), ukazujući i da Erdoana očekuju izbori ovog proljeća u jeku ekonomskih poteškoća u zemlji.

Proširenje NATO-a, međutim, teško da je jedina prepreka s kojom se turski zahtjev suočava u Kongresu, ističe list, navodeći da su Menendez i drugi oštro kritikovali Erdoanov autokratski stil vladanja, koji je posljednjih godina uključivao oštre napade na medije, opozicione stranke i druge izvore drugačijih mišljenja.

"Predsjednik Erdoan nastavlja da podriva međunarodno pravo, zanemaruje ljudska prava i demokratske norme i upušta se u alarmantno i destabilizujuće ponašanje u Turskoj i protiv susjednih NATO saveznika", rekao je Menendez.

"Sve dok Erdoan ne prestane sa svojim prijetnjama, ne poboljša stanje ljudskih prava kod kuće – uključujući oslobađanje novinara i (pripadnike) političke opozicije – i ne počne da se ponaša kako bi trebalo saveznik od povjerenja, neću odobriti ovu prodaju", dodao je senator čija pozicija šefa Odbora za spoljne poslove, kako navodi Njujork tajms, omogućava da blokira prodaju u tom odboru.

Dio kongresmena takođe osuđuje relativno prijateljske odnose Erdoana s Putinom. Turski lider je ignorisao opomene SAD da ne kupuje ruski napredni protivraketni sistem S-400 i nije se pridružio međunarodnim sankcijama protiv Moskve.

Istovremeno, američki zvaničnici kažu da je Turska vitalan saveznik na strateškoj lokaciji i Erdoan je igrao važnu ulogu u posredovanju u sporazumu između Ukrajine i Rusije za izvoz ukrajinskog žita.

Zvaničnici Bidenove administracije su takođe oštro upozorili Tursku da ne ispuni prijetnju o upadu na sjever Sirije u borbi protiv tamošnjih kurdskih grupa, rekavši da bi to moglo da ugrozi napore da se obuzda takozvana Islamska država.

XS
SM
MD
LG