Sporazum, posljednji veliki stub posthladnoratovskih nastojanja u kontroli nuklearnog naoružanja, stupio je na snagu 2011. i produžen je 2021. na još pet godina. Postavlja ograničenje broja strateških nuklearnih bojevih glava koje Sjedinjene Države i Rusija mogu rasporediti i raspoređivanje kopnenih i podmorničkih projektila i bombardera za njihovo isporuku.
Zajedno, ove dvije zemlje i dalje čine oko 90% svjetskih nuklearnih bojevih glava.
Vašington pokušava da sačuva sporazum, ali veze sa Moskvom su najgore u poslednjih nekoliko decenija, rezultat ruske invazije na Ukrajinu prije skoro godinu dana. SAD su predvodile zapadne saveznike u isporuci municije u Ukrajinu kako bi se odbranila od ruskog napada.
"Odbijanje Rusije da omogući inspekcijske aktivnosti sprečava Sjedinjene Države da ostvare važna prava prema sporazumu i ugrožava održivost američko-ruske kontrole nuklearnog naoružanja", rekao je State Department.
Moskva je u avgustu obustavila saradnju sa inspekcijama prema sporazumu. Za to je okrivio ograničenja putovanja koja su uveli Washington i njegovi saveznici nakon što je Rusija napala Ukrajinu, ali je istakla da je i dalje posvećena poštivanju odredbi sporazuma.
State Department je saopštio da Rusija ima "jasan put" da ispoštuje sporazum dozvoljavajući nastavak inspekcija.
Rusija je u ponedjeljak rekla Sjedinjenim Državama da bi sporazum mogao isteći 2026. bez zamjene, tvrdeći da Washington pokušava nanijeti "strateški poraz" Moskvi u Ukrajini.
Zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je državnoj novinskoj agenciji RIA da je "sasvim moguć scenario" da neće biti sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja nakon 2026. godine.
