Popisni ured objavio je u četvrtak da je njihovo prebrojavanje, koje se realizuje jednom u deceniji, prošle godine pokazalo da 331,4 miliona ljudi živi u SAD-u, što je samo 7,4% više nego u 2010. To je najsporiji decenijski rast od početka popisa 1790. godine, osim tokom Velike depresije 1930-ih.

Međutim rasni i etnički sastav zemlje se mijenjao. Ljudi su se češće selili u gradska područja, obično u južne i zapadne države, a Amerikanci su često napuštali manje zajednice, dodatno smanjujući njihovu populaciju.

Ljudi koji se identifikuju kao bijelci ostali su najveća skupina stanovništva u SAD-u - 204,3 miliona - ali je ukupan broj opao za 8,6% u odnosu na 2010.

Sljedeća najveća skupina, odnosno ljudi koji su se identifikovali kao Hispanoamerikanci ili Latinoamerikanci, ukupno broji 62,1 milion ljudi u 2020. godini, dio je to američke populacije koji je tokom decenije porastao za 23%.

Osoba koje se identifikuju s dva ili više rasnih naslijeđa ukupno je 33,8 miliona, što je povećanje od 276% u odnosu na 2010. Afroamerikanci su imali ukupno 46,9 miliona, ali kao skupina su zaostajali za ljudima koji su se identifikovali kao "neka druga rasa" ili u kombinovanoj skupini, sa ukupnim brojem od 49,9 miliona. Azijskih Amerikanaca bilo je ukupno 24 miliona, američkih Indijanaca i starosjedioca Aljaske bilo je 9,7 miliona, a samo "starosjedilaca sa Havaja i drugih pacifičkih otočana" 1,6 miliona.

Neki demografi kažu da bi bijelo stanovništvo do 2045. godine moglo i dalje biti najveća pojedinačna skupina, ali će ih vjerojatno nadjačati mješavina drugih rasnih skupina, uključujući Latinoamerikance, Afroamerikance, Azijske Amerikance i druge.

Polovica ili više od rasta zabilježenog među američkim manjinama u posljednjoj deceniji dolazi od Hispanoamerikanaca, koji su udvostručili svoj udio u stanovništvu zemlje u posljednje tri decenije.

Ruralne zajednice u SAD-u suočile su se sa depopulacijom od 2010. do 2020. Više od polovine američkih okruga (52%) imalo je manje stanovništva do kraja decenije.

Popis 10 najvećih gradova u zemlji ostao je nepromijenjen u posljednjoj deceniji, a u vrhu je New York s 8,8 miliona stanovnika. Svih 10 najvećih gradova imalo je milion ili više stanovnika po prvi put, s najbržim rastom velikih gradova (11,2%) u Phoenixu, Arizona, na jugozapadu.

Zvaničnici popisa rekli su da je broj stanovnika pokazao da je 312 od 384 gradska područja u SAD-u dobilo stanovnike između 2010. i 2020., a 72 su izgubila stanovnike. Najbrži rast stanovništva imao je centar The Villages na Floridi, penzionerska zajednica popularna među sjevernjacima koji se žele preseliti na Floridu zbog toplih zima. Zabilježen je porast od 39% sa oko 93.000 ljudi na oko 130.000.

Reorganizacija

Osim snimanja podataka koji otkrivaju ko su zapravo Amerikanci, podaci popisa imaće važnu ulogu u američkoj politici. Državni zakonodavci u većem dijelu zemlje - ili politički nezavisne komisije u nekim državama - koristiće te informacije za precrtavanje geografskih linija za kongresne i državne zakonodavne okruge, koji će se u većini slučajeva vjerovatno koristiti na izborima do 2030. godine.

Republikanci i demokrate često su pokušavali povući granice u svoju korist tamo gdje kontrolišu državna zakonodavna tijela, gomilajući što je moguće više vjerojatnih birača svojih protivnika u nekoliko izbornih okruga u nadi da će osvojiti većinu ostalih.

Mali je broj država, međutim, usvojio korištenje nezavisnih komisija za preoblikovanje svojih zakonodavnih okruga, nadajući se da će proces koji se događa jednom u deceniji na taj način biti pošteniji za obe političke stranke.

U svakom slučaju, prekrajanje okruga svake decenije dovodi do brojnih tužbi obe stranke, od kojih svaka tvrdi da je druga nepravedno iskrivila proces u svoju korist, ostavljajući sucima da konačno utvrde tačne geografske linije.

Očekuje se da će ovaj put prekrajanje koje će se dogoditi u većem dijelu zemlje biti posebno sporno.

U novembru 2022., politička kontrola Kongresa je pod znakom pitanja, pred izbore za svih 435 mjesta u Predstavničkom domu, a republikanci trebaju uzeti samo pet mandata kako bi preuzeli kontrolu od demokrata. Analitičari kažu da bi državna zakonodavna tijela pod kontrolom republikanaca to mogla osigurati samo preraspodjelom.

Trećina mjesta u Senatu, koja su sada ravnomjerno podijeljena s 50 republikanaca i 50 demokrata, takođe su spremna za osvajanje, ali popis nema uticaja na glasanje, budući da svaku državu predstavljaju dva senatora, bez obzira na broj stanovnika.

U Predstavničkom domu demografske promjene u SAD-u uticaće na broj predstavničkih mjesta u 13 država, pri čemu će Teksas pod kontrolom republikanaca dobiti dva mjesta, pet država će dobiće po još jednog kongresmena, a sedam država izgubiće po jedno mjesto.

Čini se da bi veći rast stanovništva u južnim državama u posljednjoj deceniji, gdje raste broj kongresnih predstavnika, pogodovao republikancima, dok bi manji rast u sjevernim državama mogao u najvećoj mjeri naštetiti demokratskim izbornim šansama u narednim godinama.

Rubio je to objavio u postu na X. To je bio jedan od njegovih relativno rijetkih javnih komentara o povijesnom odmaku od američke pomoći i razvoja u inostranstvu, koji su izvršili Trumpovi politički izabranici u timovima Državnog odjela za vladinu efikasnost i Elon Musk.

Rubio je u svom postu zahvalio DOGE-u i "našem vrijednom osoblju koje je radilo mnogo sati da postigne ovu zakašnjelu i istorijsku reformu" u stranoj pomoći.

Predsjednik Donald Trump je 20. januara izdao izvršnu naredbu kojom se naređuje zamrzavanje finansiranja strane pomoći i revizija svih desetina milijardi dolara pomoći SAD i razvojnog rada u inostranstvu. Trump je optužio da je veliki dio strane pomoći rasipnički i zalagao se za liberalnu agendu.

Rubiov post na društvenim mrežama od ponedjeljka kaže da se pregled sada "zvanično završava", s oko 5.200 od 6.200 USAID-ovih programa eliminirano.

Ti programi "potrošili su desetine milijardi dolara na načine koji nisu služili, a u nekim slučajevima čak i štetili, ključnim nacionalnim interesima Sjedinjenih Država", napisao je Rubio.

"U konsultaciji s Kongresom, namjeravamo da preostalih 18 posto programa koje održavamo... bude efikasnije administrirano u okviru State Departmenta", rekao je on. Demokratski zakonodavci i drugi nazivaju gašenje programa koje finansira Kongres nezakonitim, navodeći da je za takav potez potrebno odobrenje Kongresa.

State Department je u jednoj od više tužbi protiv kojih se bori zbog brzog gašenja USAID-a rekao ranije ovog mjeseca da ubija više od 90% programa USAID-a. Rubio nije dao objašnjenje zašto je njegov broj manji, kao ni detalje o tome koji su programi pošteđeni ili kako će ih State Department voditi.

Raspuštanje USAID-a koje je slijedilo Trumpovu naredbu preokrenulo je decenijske politike da su humanitarna i razvojna pomoć u inostranstvu unaprijedile nacionalnu sigurnost SAD-a stabilizacijom regiona i ekonomija, jačanjem saveza i izgradnjom dobre volje.

U sedmicama nakon Trumpove naredbe, jedan od njegovih imenovanih i članova tranzicionog tima, Pete Marocco i Musk, povukli su osoblje USAID-a širom svijeta prisilnim napuštanjem i otpuštanjem, zatvorili plaćanja USAID-a preko noći i raskinuli na hiljade ugovora o pomoći i razvoju.

Izvođači radova i zaposleni koji su pokrenuli napore u rasponu od kontrole epidemije preko prevencije gladi do obuke za zapošljavanje i demokratiju prekinuli su rad. Grupe za pomoć i drugi partneri USAID-a otpustili su desetine hiljada svojih radnika u SAD-u i inostranstvu.

Tužbe koje su pokrenule neke neprofitne grupe i preduzeća koja su bila u partnerstvu sa USAID-om kažu da je čistka raskida ugovora eliminisala čak i programe za koje je Rubio rekao da želi da spasi, prekršila uslove ugovora.

Zatvaranje je ostavilo mnoge uposlenike i izvođače USAID-a i njihove porodice i dalje u inostranstvu, a mnogi od njih čekaju na otplatu zaostalih plaćanja i putne troškove kući.

Mahmoud Khalil, postdiplomski student na Kolumbiji do prošlog decembra, bio je u subotu navečer u svom stanu u vlasništvu univerziteta kada je nekoliko agenata imigracione i carinske službe ušlo i odvelo ga u pritvor, rekla je njegova advokatica Amy Greer za Associated Press.

Greer je rekla da je razgovarala telefonom s jednim od agenata ICE-a tokom hapšenja, koji je rekao da su postupali po naredbi State Departmenta da ukinu Khalilu studentsku vizu. Obaviješten od strane advokata da je Khalil u Sjedinjenim Državama kao stalni stanovnik sa zelenom kartom, agent je rekao da je umjesto toga opozivaju, prema advokatu.

Glasnogovornica Ministarstva domovinske sigurnosti, Tricia McLaughlin, potvrdila je Khalilovo hapšenje u izjavi u nedjelju, opisujući ga kao "podršku izvršnim naredbama predsjednika Trumpa koje zabranjuju antisemitizam".

Khalilovo hapšenje je prvi javno poznati pokušaj deportacije u okviru Trumpovog obećanog obračuna sa studentima koji su se pridružili protestima protiv rata u Gazi koji je zahvatio univerzitetske kampuse prošlog proljeća. Administracija je tvrdila da su učesnici izgubili svoja prava da ostanu u zemlji podržavajući Hamas.

McLaughlin je signalizirao da je hapšenje direktno povezano s Khalilovom ulogom u protestima, navodeći da je "vodio aktivnosti povezane s Hamasom, označenom terorističkom organizacijom".

Kad su agenti ICE-a stigli u Khalilovu rezidenciju na Menhetnu u subotu navečer, također su zaprijetili da će uhapsiti Khalilovu ženu, američku državljanku koja je u osmom mjesecu trudnoće, rekao je Greer.

Khalilov advokat rekla je da su prvobitno bili obaviješteni da je zadržan u imigrantskom pritvoru u Elizabeth, New Jersey. Ali kada je njegova žena pokušala da dođe u nedelju, saznala je da ga nema. Greer je rekla da još uvijek ne zna gdje se Khalil nalazi u nedjelju navečer.

"Nismo bili u mogućnosti da dobijemo više detalja o tome zašto je on pritvoren", rekla je Greer za AP. “Ovo je jasna eskalacija. Administracija prati svoje prijetnje.”

Glasnogovornik Univerziteta Columbia rekao je da agenti za provođenje zakona moraju dati nalog prije ulaska u vlasništvo univerziteta, ali je odbio reći da li ga je škola dobila prije Khalilovog hapšenja. Portparol je odbio da komentariše Khalilov pritvor.

U poruci podijeljenoj u nedjelju navečer, državni tajnik Marco Rubio rekao je da će administracija "poništiti vize i/ili zelene karte pristalica Hamasa u Americi kako bi mogli biti deportovani".

Ministarstvo domovinske sigurnosti može pokrenuti postupak deportacije protiv vlasnika zelene karte za širok spektar navodnih kriminalnih aktivnosti, uključujući podršku terorističkoj grupi. Međutim, pritvaranje zakonitog stalnog stanovnika koji nije optužen za zločin označio je izvanredan potez s neizvjesnom pravnom osnovom, smatraju stručnjaci za imigraciju.

"Ovo liči na akciju odmazde protiv nekoga ko je izrazio mišljenje koje se Trumpovoj administraciji ne sviđa", rekla je Camille Mackler, osnivačica Immigrant ARC-a, koalicije pružatelja pravnih usluga u New Yorku.

Khalil, koji je prošlog semestra magistrirao na Kolumbijskoj školi međunarodnih poslova, služio je kao pregovarač studentima dok su se dogovarali sa univerzitetskim zvaničnicima oko okončanja šatorskog kampa podignutog u kampusu prošlog proljeća.

Ova uloga učinila ga je jednim od najvidljivijih aktivista koji podržavaju pokret, što je izazvalo pozive proizraelskih aktivista posljednjih sedmica da Trumpova administracija pokrene postupak deportacije protiv njega.

Khalil je također bio među onima pod istragom nove kancelarije Univerziteta Kolumbija koja je podnijela disciplinske prijave protiv desetina studenata zbog njihovog propalestinskog aktivizma, navodi se u zapisima koje je podijelio AP.

Istrage su uslijedile nakon što je Trumpova administracija izvršila svoju prijetnju da će smanjiti stotine miliona dolara u finansiranju Kolumbije zbog onoga što vlada opisuje kao neuspjeh škole Ivy League da uguši antisemitizam u kampusu.

Optužbe univerziteta protiv Khalila fokusirale su se na njegovu umiješanost u grupu Apartheid Divest Univerziteta Kolumbija. Suočio se sa sankcijama jer je potencijalno pomogao u organizaciji "neovlaštenog marširanja" u kojem su učesnici veličali Hamasov napad 7. oktobra 2023. i igrali "značajnu ulogu" u cirkulaciji postova na društvenim mrežama u kojima se kritizira cionizam, između ostalih djela navodne diskriminacije.

„Imam oko 13 optužbi protiv sebe, većina njih su objave na društvenim mrežama s kojima nisam imao nikakve veze“, rekao je Khalil za AP prošle sedmice.

"Oni samo žele da pokažu Kongresu i desničarskim političarima da rade nešto, bez obzira na ulog za studente", dodao je. "To je uglavnom kancelarija za smirivanje propalestinskog govora."