Linkovi

Najnovije

Stanovništvo Sjedinjenih Država postaje raznoliko, jer se broj bijelaca prvi put smanjuje

New York je u vrhu najvećih gradova s 8,8 miliona stanovnika.
New York je u vrhu najvećih gradova s 8,8 miliona stanovnika.

Sjedinjene Države postaju rasno raznolikije, jer se bijelo stanovništvo smanjilo u posljednjoj deceniji prvi put u istoriji zemlje, pokazuje novi detaljni pregled Popisa stanovništva iz 2020.

Popisni ured objavio je u četvrtak da je njihovo prebrojavanje, koje se realizuje jednom u deceniji, prošle godine pokazalo da 331,4 miliona ljudi živi u SAD-u, što je samo 7,4% više nego u 2010. To je najsporiji decenijski rast od početka popisa 1790. godine, osim tokom Velike depresije 1930-ih.

Međutim rasni i etnički sastav zemlje se mijenjao. Ljudi su se češće selili u gradska područja, obično u južne i zapadne države, a Amerikanci su često napuštali manje zajednice, dodatno smanjujući njihovu populaciju.

Ljudi koji se identifikuju kao bijelci ostali su najveća skupina stanovništva u SAD-u - 204,3 miliona - ali je ukupan broj opao za 8,6% u odnosu na 2010.

Sljedeća najveća skupina, odnosno ljudi koji su se identifikovali kao Hispanoamerikanci ili Latinoamerikanci, ukupno broji 62,1 milion ljudi u 2020. godini, dio je to američke populacije koji je tokom decenije porastao za 23%.

Osoba koje se identifikuju s dva ili više rasnih naslijeđa ukupno je 33,8 miliona, što je povećanje od 276% u odnosu na 2010. Afroamerikanci su imali ukupno 46,9 miliona, ali kao skupina su zaostajali za ljudima koji su se identifikovali kao "neka druga rasa" ili u kombinovanoj skupini, sa ukupnim brojem od 49,9 miliona. Azijskih Amerikanaca bilo je ukupno 24 miliona, američkih Indijanaca i starosjedioca Aljaske bilo je 9,7 miliona, a samo "starosjedilaca sa Havaja i drugih pacifičkih otočana" 1,6 miliona.

Neki demografi kažu da bi bijelo stanovništvo do 2045. godine moglo i dalje biti najveća pojedinačna skupina, ali će ih vjerojatno nadjačati mješavina drugih rasnih skupina, uključujući Latinoamerikance, Afroamerikance, Azijske Amerikance i druge.

Polovica ili više od rasta zabilježenog među američkim manjinama u posljednjoj deceniji dolazi od Hispanoamerikanaca, koji su udvostručili svoj udio u stanovništvu zemlje u posljednje tri decenije.

Ruralne zajednice u SAD-u suočile su se sa depopulacijom od 2010. do 2020. Više od polovine američkih okruga (52%) imalo je manje stanovništva do kraja decenije.

Popis 10 najvećih gradova u zemlji ostao je nepromijenjen u posljednjoj deceniji, a u vrhu je New York s 8,8 miliona stanovnika. Svih 10 najvećih gradova imalo je milion ili više stanovnika po prvi put, s najbržim rastom velikih gradova (11,2%) u Phoenixu, Arizona, na jugozapadu.

Zvaničnici popisa rekli su da je broj stanovnika pokazao da je 312 od 384 gradska područja u SAD-u dobilo stanovnike između 2010. i 2020., a 72 su izgubila stanovnike. Najbrži rast stanovništva imao je centar The Villages na Floridi, penzionerska zajednica popularna među sjevernjacima koji se žele preseliti na Floridu zbog toplih zima. Zabilježen je porast od 39% sa oko 93.000 ljudi na oko 130.000.

Reorganizacija

Osim snimanja podataka koji otkrivaju ko su zapravo Amerikanci, podaci popisa imaće važnu ulogu u američkoj politici. Državni zakonodavci u većem dijelu zemlje - ili politički nezavisne komisije u nekim državama - koristiće te informacije za precrtavanje geografskih linija za kongresne i državne zakonodavne okruge, koji će se u većini slučajeva vjerovatno koristiti na izborima do 2030. godine.

Republikanci i demokrate često su pokušavali povući granice u svoju korist tamo gdje kontrolišu državna zakonodavna tijela, gomilajući što je moguće više vjerojatnih birača svojih protivnika u nekoliko izbornih okruga u nadi da će osvojiti većinu ostalih.

Mali je broj država, međutim, usvojio korištenje nezavisnih komisija za preoblikovanje svojih zakonodavnih okruga, nadajući se da će proces koji se događa jednom u deceniji na taj način biti pošteniji za obe političke stranke.

U svakom slučaju, prekrajanje okruga svake decenije dovodi do brojnih tužbi obe stranke, od kojih svaka tvrdi da je druga nepravedno iskrivila proces u svoju korist, ostavljajući sucima da konačno utvrde tačne geografske linije.

Očekuje se da će ovaj put prekrajanje koje će se dogoditi u većem dijelu zemlje biti posebno sporno.

U novembru 2022., politička kontrola Kongresa je pod znakom pitanja, pred izbore za svih 435 mjesta u Predstavničkom domu, a republikanci trebaju uzeti samo pet mandata kako bi preuzeli kontrolu od demokrata. Analitičari kažu da bi državna zakonodavna tijela pod kontrolom republikanaca to mogla osigurati samo preraspodjelom.

Trećina mjesta u Senatu, koja su sada ravnomjerno podijeljena s 50 republikanaca i 50 demokrata, takođe su spremna za osvajanje, ali popis nema uticaja na glasanje, budući da svaku državu predstavljaju dva senatora, bez obzira na broj stanovnika.

U Predstavničkom domu demografske promjene u SAD-u uticaće na broj predstavničkih mjesta u 13 država, pri čemu će Teksas pod kontrolom republikanaca dobiti dva mjesta, pet država će dobiće po još jednog kongresmena, a sedam država izgubiće po jedno mjesto.

Čini se da bi veći rast stanovništva u južnim državama u posljednjoj deceniji, gdje raste broj kongresnih predstavnika, pogodovao republikancima, dok bi manji rast u sjevernim državama mogao u najvećoj mjeri naštetiti demokratskim izbornim šansama u narednim godinama.

See all News Updates of the Day

Američki filantrop gradi domove za raseljene Ukrajince

Američki filantrop gradi domove za raseljene Ukrajince
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:40 0:00

Od proljeća 2022, Dell Loy Hansen je potrošio preko 70 miliona dolara za izgradnju domova za interno raseljene Ukrajince. Američki filantrop kaže da je četiri puta bio u Ukrajini i da je tek počeo.

Španija, Norveška i Irska formalno priznale palestinsku državu

Muškarac šeta ispred zgrade opštine u gradu Ramallah na Zapadnoj obali 24. maja 2024, okićene zastavama Španije, Irske i Norveške.
Muškarac šeta ispred zgrade opštine u gradu Ramallah na Zapadnoj obali 24. maja 2024, okićene zastavama Španije, Irske i Norveške.

Španija, Norveška i Irska u utorak su formalno priznale palestinsku državu u koordinisanom naporu tri zapadnoevropske nacije koje su osmišljene da pojačaju međunarodni pritisak na Izrael da ublaži svoj razorni odgovor na prošlogodišnji napad pod vodstvom Hamasa.

Tel Aviv je osudio diplomatski potez koji neće imati neposredan uticaj na njegov žestoki rat u Gazi.

Španski premijer Pedro Sanchez rekao je u utorak da će njegova vlada odobriti službeno priznanje palestinske države, rekavši da je to potez, koji je već poduzelo više od 140 zemalja, usmjeren na "doprinos postizanju mira između Izraelaca i Palestinaca".

"To je jedini način da se ostvari rješenje koje svi prepoznajemo kao jedino moguće za postizanje budućnosti mira, palestinske države koja koegzistira uz državu Izrael u miru i sigurnosti", rekao je Sanchez.

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz brzo se obrušio na Španiju na X-u, rekavši da je Sanchezova vlada "saučesnik u poticanju genocida nad Jevrejima i ratnih zločina".

U Dublinu, podignuta je palestinska zastava ispred Leinster Housea, sjedišta irskog parlamenta.

Nakon sastanka ministara vanjskih poslova EU u ponedjeljak, irski ministar vanjskih poslova Micheal Martin rekao je "prvi put na sastanku EU, na pravi način, vidio značajnu diskusiju o sankcijama" za Izrael.

Simon Harris, irski premijer, insistirao je u utorak da bi EU trebalo da razmotri ekonomske sankcije za Izrael, rekavši da bi "Evropa mogla da radi mnogo više".

Norveški ministar vanjskih poslova Espen Barth Eide rekao je u izjavi da je "više od 30 godina Norveška bila jedan od najjačih zagovornika palestinske države".

"Danas, kada Norveška zvanično priznaje Palestinu kao državu, to je prekretnica u odnosima između Norveške i Palestine", rekao je on.

Dok su desetine zemalja priznale palestinsku državu, nijedna od velikih zapadnih sila to nije učinila. Ipak, pridruživanje tri evropske zemlje grupi predstavlja pobjedu palestinskih napora u svijetu javnog mnijenja.

Španija je prvi put objavila svoju namjeru da prizna palestinsku državu prošle sedmice, zajedno s Irskom i Norveškom, koje su također odredile utorak kao datum stupanja na snagu njihovih odluka.

Izrael je taj potez nazvao poklonom Hamasu i u znak protesta opozvao svoje ambasadore iz sve tri zemlje.

Španski premijer Pedro Sanchez je u utorak rekao da odluka o priznanju palestinske države "odražava naše apsolutno odbacivanje Hamasa, terorističke organizacije koja je protiv rješenja o dvije države".

On je dalje rekao da taj potez "nije protiv nikoga, a najmanje protiv Izraela".

Sanchez je rekao da pozicija Španije podržava granice iz 1967. godine, osim ako Izrael i Palestinci ne pristanu na promjene, te održivu palestinsku državu koja uključuje Zapadnu obalu i Gazu povezane koridorom i istočni Jerusalem kao glavni grad.

Bidenova administracija poručuje Izraelu da zaštiti civile nakon smrtonosnog napada na Rafah

Palestinci traže hranu nakon izraelskog napada na područje namijenjeno raseljenim osobama u Rafahu, 27. maj 2024.
Palestinci traže hranu nakon izraelskog napada na područje namijenjeno raseljenim osobama u Rafahu, 27. maj 2024.

Bidenova administracija poručila je Izraelu da preduzme sve mjere predostrožnosti kako bi se zaštitili civili nakon što je u vojnom napadu u Rafahu ubijeno na desetine Palestinaca.

"Izrael ima pravo da krene za Hamasom i razumijemo da je ovaj napad ubio dvojicu visokih Hamasovih terorista koji su odgovorni za napade na izraelske civile", rekao je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost. "Ali kao što smo bili jasni, Izrael mora poduzeti sve moguće mjere opreza da zaštiti civile."

Biden se suočio sa sve većim pritiskom unutar svoje stranke da smanji podršku Izraelu, čak i prije zračnog napada u nedjelju navečer u kojem su zapaljeni šatori i klimava metalna skloništa u kampu Rafah, ubivši 45 ljudi.

Alexandria Ocasio-Cortez, istaknuta demokratska poslanica u Predstavničkom domu, u ponedjeljak je napad nazvala "neodbranjivim zločinom", dodajući u objavi na društvenim mrežama da je "davno prošlo vrijeme da predsjednik ispuni svoju riječ i suspenduje vojnu pomoć".

"Užasne i potresne slike koje su sinoć dolazile iz Rafaha", rekla je predstavnica Ayanna Pressley u objavi na društvenim mrežama. "Koliko će još SAD stajati po strani dok izraelska vojska kolje i sakati palestinske bebe?"

Predstavnica Rashida Tlaib, jedina palestinska Amerikanka koja služi u Kongresu, nazvala je izraelskog premijera Benjamina Netanyahua "genocidnim manijakom".

Netanyahu je u ponedjeljak rekao da napad nije imao za cilj da izazove civilne žrtve, već da je "tragična greška".

Glasnogovornik NSC-a rekao je da američka vlada "aktivno sarađuje" s izraelskom vojskom i drugima na terenu kako bi procijenila šta se dogodilo.

Prema nedavnoj anketi Reuters/Ipsosa, gotovo polovina demokratskih birača ne odobrava Bidenovo vođenje rata između Izraela i Hamasa.

Radnici koji rade od kuće tajno idu na odmore

Rad na daljinu je omogućio da ljudi sve više rade često sa lokacije za odmor, a da ne kažu svom šefu. Pandemija koja je doprinijela pokretanju trenda, ne samo zato što je podstakla rast rada na daljinu, već i zato što je pandemija dala ljudima vremena da preispitaju svoje živote, kaže stručnjak za bolje poslovne rezultate Rudi Riekstins.

„Počeli su da se preispituju ko su, šta žele, sa kim se zabavljaju, sa kim su u braku, koje poslove imaju, koliko novca zarađuju”, kaže Riekstins, koji radi sa kompanijama i zaposlenima.

„Ljudi su zaista počeli da osjećaju nelagodu zbog onoga što im nije funkcionisalo u životu što su ranije mogli da izbjegavaju. I tako, pošto su se svi vratili na posao, počeli su da govore: 'Znate, ja se vraćam na posao, ali vraćam se na posao pod mojim uslovima.'”

Anketa među 2.000 zaposlenih Amerikanaca otkrila je da je 29% iskoristilo svoja putovanja na odmor kao priliku da rade na daljinu, a da nisu rekli svom šefu.
Anketa među 2.000 zaposlenih Amerikanaca otkrila je da je 29% iskoristilo svoja putovanja na odmor kao priliku da rade na daljinu, a da nisu rekli svom šefu.

Jedna studija otkriva da skoro svaka treća osoba kaže da je koristila rad na daljinu kao priliku da radi sa lokacije za odmor, a da to nije rekla svojim šefovima. Anketa među 2.000 zaposlenih Amerikanaca pokazala je da je 29% iskoristilo svoja putovanja na odmor kao priliku da rade na daljinu i to bez obavještavanja nikoga na poslu. Anketu je naručio Mews, ugostiteljski sistem, a sproveo ju je OnePoll.

Riekstins kaže da rad sa odmora može biti dobar za radnika i poslodavca jer radnici mogu da stagniraju kada imaju rutinu.

„Produktivnost raste u prosjeku za 70% kada su ljudi sretniji kada rade svoj posao. A ljudi su sretni kada putuju jer su stimulisani. Postajete emocionalno, mentalno, fizički stimulisani, a onda kada se pojavite na poslu, znatno ste kreativniji”, navodi on.

Neki u ugostiteljskoj industriji nude specijalne ponude za rad kako bi povećali posjetu, posebno van sezone. Sandy Wieber je vlasnica kuće sa 17 soba u St. Augustinu na Floridi. Također izdaje osam kućica na plaži. Wieber je osam godina radila na daljinu i sada nudi pogodnosti za rad koje smatra korisnim.

„Lijepo osvjetljenje, dobar radni prostor i pristup štampaču olakšali su zaposlenima da rade van kuće”, rekla je Viber za Glas Amerike u pisanoj izjavi.

„Također sam željela da i moj suprug nešto radi, zbog čega sam uključila i karte za trolejbus u našem gradu, kao i preporuke za stvari koje treba da rade sami, a koje zajedno, zbog čega u ponudi imamo masaže za parove.”

Apartman u At. Augustinu na Floridi, koji nudi specijalne uslove za rad za udaljene radnike. (Ljubaznošću: Bayfront Marin House)
Apartman u At. Augustinu na Floridi, koji nudi specijalne uslove za rad za udaljene radnike. (Ljubaznošću: Bayfront Marin House)

Wieber kaže da su godinama ugostili radnike na daljinu, ali da je to postalo masovnije od pandemije.

„Nedavno nam je došao gospodin sa cijelom porodicom. Odsjeo je u jednoj od naših velikih kuća na plaži. Imao je neke prilično specifične zahtjeve kao što je prostor za rad na terasi na drugom spratu, kako bi mogao da čuje okean dok radi”, kaže Wieber za Glas Amerike.

Gray Havens Inn sa 13 soba pored vode u Georgetownu u državi Maine, želi da privuče mlađe posjetioce.

„Imamo i dosta mlađih posetilaca, ali ne onoliko koliko bismo željeli, što je bio dio razloga što smo se na neki način upustili u ovaj program”, kaže gostioničar Ali Barrinuevo.

„Čitao sam o nekim drugim hotelima koji to rade, pa smo mi mi krenuli da vidimo da li možemo da privučemo ljude koji rade na daljinu”, dodaje on.

Nudi specijalni aranžman za radnike na daljinu sa 25% popusta na sedmodnevni boravak, doručak, paket dobrodošlice grickalica i pića i, poput Wieber, personalizovane popodnevne izlete.

„Kada završe sa radom, gledamo da saznamo šta im se sviđa, a zatim kreiramo aranžmane koje im pomažu da dođu do lokacija koje žele ili bi trebalo da vide, u razumnom vremenu. Možemo im pomoći da budu efikasni”, kaže ona.

Međutim, do sada, kaže Barrinuevo, samo jedan posjetilac je iskoristio njihov paket „Tajno putovanje produženi boravak”.

Prema anketi ResumeBuilder.com, 1 od 6 radnika generacije Z koristio je virtuelnu pozadinu kako bi prevarili svog poslodavca dok su bili na putovanju.
Prema anketi ResumeBuilder.com, 1 od 6 radnika generacije Z koristio je virtuelnu pozadinu kako bi prevarili svog poslodavca dok su bili na putovanju.

Studija iz 2023. pokazala je da je 51% radnika generacije Z (koju čine zaposleni do 27 godinas starosti) koji su otišli na tajno putovanje dok su bili na smjeni, to uradilo nakon što njihov zahtjev za odmor nije odobren.

Ali ne moraju sva putovanja biti tajna. Riekstins kaže da neki od njegovih klijenata prihvataju putovanja, ako to pomaže da se posao završi.

„Izvjestan broj organizacija sa kojima trenutno radim nije briga gdje rade njihovi zaposleni, sve dok daju rezultate i to u okviru radnog vremena. Kompanije zaista treba da se zapitaju: Da li su moji ljudi sretni? I ako imaju mogućnost da rade bilo gdje, sve dok rade svoj posao, da li ću ja dobiti bolji proizvod i bolji rezultat od ljudi koji rade sa mnom? I da li ću ih zadržati duže?”, dodaje on.

Kraj suđenja Trumpu: Danas završne riječi, a onda je sve u rukama porote

Trump u sudnici na Manhattanu.
Trump u sudnici na Manhattanu.

Svjedoci na suđenju Donaldu Trumpu, u slučaju isplate novca porno glumici, završili su svoja izlaganja prošle nedjelje, što znači da se cijeli proces privodi kraju. Slijede završne riječi, davanje instrukcija poroti i onda donošenje odluke o presudi.

Iznošenje završnih riječi počinje u utorak. Tužilaštvo i Odbrana će se posljednji put obratiti porotnicima. Očekuje se da izlaganje traje veći dio dana, ili cijeli dan. Ti argumenti se ne računaju u dokaze u slučaju protiv Trumpa, već su rekapitulacija svega što se moglo čuti u sudnici.

Bivši predsjednik je optužen da je falsifikovao poslovna dokumenta kako bi prikrio isplatu 130.000 dolara porno glumici Stormy Daniels, da ona zauzvrat ne bi govorila javno o njihovoj aferi. Sve se to dešava u kampanji za izbore 2016. godine i Tužilaštvo tvrdi da je Trump prikrivanjem cijele priče zapravo htio da spriječi loš uticaj na svoj imidž u kampanji, jer je u vreme afere sa Daniels već bio u braku sa Melanijom. Trump je sve optužbe negirao.

Tužilaštvo će u završnoj riječi vjerovatno podsjetiti porotnike na dosadašnja svjedočenja i sve što je rečeno. Na klupi za svjedoke bili su i Stormy Daniels, kao i Trumpov bivši advokat Michael Cohen, koji je svjedočio da mu je Trump rekao da isplati 130.000 dolara Danielsovoj, a da mu je potom taj novac vratio.

Odbrana je pozvala samo dvoje svjedoka, među kojima nije bio i Trump.

Odbrana ne mora da ubjeđuje porotnike u Trumpovu nevinost, a da bi spriječili da bude proglašen krivim treba da ubijede samo jednog od 12 porotnika da Tužilaštvo nije dokazalo krivicu. Teret dokazivanja krivice je u potpunosti na Tužilaštvu.

Svih 12 porotnika mora da bude na istoj strani - da je Trump kriv, ili da nije kriv, da bi presuda bila validna.

Trumpovi advokati će, kako se očekuje, pokušati da nađu rupe u iskazima svjedoka Tužilaštva, poput Daniels i Cohena. Također se očekuje da ponove tvrdnju da Trump nije krio aferu sa Daniels zbog birača, nego zbog svoje porodice. Napad na kredibilitet Cohena, koji je već priznao da je lagao, kao i da je krao novac od Trumpa, također je taktika kojom se služe advokti bivšeg predsjednika.

Završne riječi iznijeće prvo Odbrana, a potom i Tužilaštvo.

Očekuje se da u sredu, prije nego što počne vijećanje o Trumpovoj krivici, sudija Juan Merchan instruiše porotnike o tome šta treba da uzmu u obzir kada budu odlučivali o sudbini bivšeg predsjednika.

I Tužilaštvo i Odbrana su protekle nedjelje sa sudijom debatovali o tome na koji način da instruiše porotu - što ukazuje na veliki značaj tog procesa.

Naime, Trumpov pravni tim je tražio da sudija kaže poroti da isplate novca Daniels kako bi šutila o aferi, suštinski nisu nelegalne, što je tužilaštvo nazvalo "totalno neprikladnim". Sudija je ocijenio da je takva instrukcija nepotrebna i da ide predaleko.

Advokti su tražili i da Merchan razmotri "izuzetno važnu" prirodu ovog slučaja i da apeluje na porotnike da donesu "veoma specifične zaključke". Sudija je i to odbio i naveo da je pogrešno odstupati od standardnih instrukcija.

Tužilaštvo je tražilo od sudije da kaže da to što je neko predsjednički kandidat, ne opravdava motiv za isplatu koja pozivitno utiče na njegovu kampanju. Odbrana traži da sudija kaže da bi se takva isplata desila čak i da osoba nije kandidat za predsjednika, i da je ne treba posmatrati kao dio kampanje.

Porotnici će odlučivati u tajnosti, u prostoriji koja je posebno tome namijenjena. Oni mogu da komuniciraju sa sudom putem bilješki - na primjer, mogu da pitaju sudiju za pravne instrukcije ili da im se ponovo dostavi neki dio svjedočenja.

Nije poznato koliko će dugo porotici vijećati, niti za to postoji neki limit. Treba da razmotre 34 tačke optužnice i to bi moglo da potraje - tako da možda i ne bude gotovo ove nedjelje.

Ako porota poslije nekoliko dana ne postigne konsenzus, stvari bi mogle dodatno da se zakomplikuju.

Trumpovi advokati bi mogli da traže ponovno suđenje, ali je vjerovatnije da sudija pozove porotnike na konsultacije i da ih posavjetuje da nastave da vijećaju dok ne donesu odluku.

Ako i poslije tih instrukcija porotnici ne mogu da donesu odluku, sudija može da konstatuje da nema saglasnosti u poroti, i da naloži ponovno suđenje.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG