Linkovi

Top priča

Stanovništvo Sjedinjenih Država postaje raznoliko, jer se broj bijelaca prvi put smanjuje

New York je u vrhu najvećih gradova s 8,8 miliona stanovnika.

Sjedinjene Države postaju rasno raznolikije, jer se bijelo stanovništvo smanjilo u posljednjoj deceniji prvi put u istoriji zemlje, pokazuje novi detaljni pregled Popisa stanovništva iz 2020.

Popisni ured objavio je u četvrtak da je njihovo prebrojavanje, koje se realizuje jednom u deceniji, prošle godine pokazalo da 331,4 miliona ljudi živi u SAD-u, što je samo 7,4% više nego u 2010. To je najsporiji decenijski rast od početka popisa 1790. godine, osim tokom Velike depresije 1930-ih.

Međutim rasni i etnički sastav zemlje se mijenjao. Ljudi su se češće selili u gradska područja, obično u južne i zapadne države, a Amerikanci su često napuštali manje zajednice, dodatno smanjujući njihovu populaciju.

Ljudi koji se identifikuju kao bijelci ostali su najveća skupina stanovništva u SAD-u - 204,3 miliona - ali je ukupan broj opao za 8,6% u odnosu na 2010.

Sljedeća najveća skupina, odnosno ljudi koji su se identifikovali kao Hispanoamerikanci ili Latinoamerikanci, ukupno broji 62,1 milion ljudi u 2020. godini, dio je to američke populacije koji je tokom decenije porastao za 23%.

Osoba koje se identifikuju s dva ili više rasnih naslijeđa ukupno je 33,8 miliona, što je povećanje od 276% u odnosu na 2010. Afroamerikanci su imali ukupno 46,9 miliona, ali kao skupina su zaostajali za ljudima koji su se identifikovali kao "neka druga rasa" ili u kombinovanoj skupini, sa ukupnim brojem od 49,9 miliona. Azijskih Amerikanaca bilo je ukupno 24 miliona, američkih Indijanaca i starosjedioca Aljaske bilo je 9,7 miliona, a samo "starosjedilaca sa Havaja i drugih pacifičkih otočana" 1,6 miliona.

Neki demografi kažu da bi bijelo stanovništvo do 2045. godine moglo i dalje biti najveća pojedinačna skupina, ali će ih vjerojatno nadjačati mješavina drugih rasnih skupina, uključujući Latinoamerikance, Afroamerikance, Azijske Amerikance i druge.

Polovica ili više od rasta zabilježenog među američkim manjinama u posljednjoj deceniji dolazi od Hispanoamerikanaca, koji su udvostručili svoj udio u stanovništvu zemlje u posljednje tri decenije.

Ruralne zajednice u SAD-u suočile su se sa depopulacijom od 2010. do 2020. Više od polovine američkih okruga (52%) imalo je manje stanovništva do kraja decenije.

Popis 10 najvećih gradova u zemlji ostao je nepromijenjen u posljednjoj deceniji, a u vrhu je New York s 8,8 miliona stanovnika. Svih 10 najvećih gradova imalo je milion ili više stanovnika po prvi put, s najbržim rastom velikih gradova (11,2%) u Phoenixu, Arizona, na jugozapadu.

Zvaničnici popisa rekli su da je broj stanovnika pokazao da je 312 od 384 gradska područja u SAD-u dobilo stanovnike između 2010. i 2020., a 72 su izgubila stanovnike. Najbrži rast stanovništva imao je centar The Villages na Floridi, penzionerska zajednica popularna među sjevernjacima koji se žele preseliti na Floridu zbog toplih zima. Zabilježen je porast od 39% sa oko 93.000 ljudi na oko 130.000.

Reorganizacija

Osim snimanja podataka koji otkrivaju ko su zapravo Amerikanci, podaci popisa imaće važnu ulogu u američkoj politici. Državni zakonodavci u većem dijelu zemlje - ili politički nezavisne komisije u nekim državama - koristiće te informacije za precrtavanje geografskih linija za kongresne i državne zakonodavne okruge, koji će se u većini slučajeva vjerovatno koristiti na izborima do 2030. godine.

Republikanci i demokrate često su pokušavali povući granice u svoju korist tamo gdje kontrolišu državna zakonodavna tijela, gomilajući što je moguće više vjerojatnih birača svojih protivnika u nekoliko izbornih okruga u nadi da će osvojiti većinu ostalih.

Mali je broj država, međutim, usvojio korištenje nezavisnih komisija za preoblikovanje svojih zakonodavnih okruga, nadajući se da će proces koji se događa jednom u deceniji na taj način biti pošteniji za obe političke stranke.

U svakom slučaju, prekrajanje okruga svake decenije dovodi do brojnih tužbi obe stranke, od kojih svaka tvrdi da je druga nepravedno iskrivila proces u svoju korist, ostavljajući sucima da konačno utvrde tačne geografske linije.

Očekuje se da će ovaj put prekrajanje koje će se dogoditi u većem dijelu zemlje biti posebno sporno.

U novembru 2022., politička kontrola Kongresa je pod znakom pitanja, pred izbore za svih 435 mjesta u Predstavničkom domu, a republikanci trebaju uzeti samo pet mandata kako bi preuzeli kontrolu od demokrata. Analitičari kažu da bi državna zakonodavna tijela pod kontrolom republikanaca to mogla osigurati samo preraspodjelom.

Trećina mjesta u Senatu, koja su sada ravnomjerno podijeljena s 50 republikanaca i 50 demokrata, takođe su spremna za osvajanje, ali popis nema uticaja na glasanje, budući da svaku državu predstavljaju dva senatora, bez obzira na broj stanovnika.

U Predstavničkom domu demografske promjene u SAD-u uticaće na broj predstavničkih mjesta u 13 država, pri čemu će Teksas pod kontrolom republikanaca dobiti dva mjesta, pet država će dobiće po još jednog kongresmena, a sedam država izgubiće po jedno mjesto.

Čini se da bi veći rast stanovništva u južnim državama u posljednjoj deceniji, gdje raste broj kongresnih predstavnika, pogodovao republikancima, dok bi manji rast u sjevernim državama mogao u najvećoj mjeri naštetiti demokratskim izbornim šansama u narednim godinama.

See all News Updates of the Day

SAD kupuju novih 500 miliona doza vakcina za zemlje u razvoju

Predsjednik Joe Biden na virtuelnom samitu o Covidu-19 na marginama Generalne skupštine UN 22. septembra 2021. (Foto: AFP/Brendan Smialowski)

Američki predsjednik Joe Biden saopštio je da će SAD kupiti još 500 miliona doza vakcina protiv Covida-19 za zemlje u razvoju tokom naredne godine.

Amerika je, prethodno, obećala više od 500 miliona doza vakcine koju su zajednički proizvele farmaceutske kompanije Pfizer i BioNTech zemljama u razvoju do kraja juna sljedeće godine. To znači da će SAD svijetu ukupno obezbjediti milijardu doza vakcina protiv Covida-19.

„Na svaku vakcinu koju dajemo jednom Amerikancu, doniramo tri vakcine globalno”, tweetovao je državni sekretar Antony Blinken u srijedu, uoči Bidenovog saopštenja.

Biden je donaciju dodatnih doza, koje će također proizvesti Pfizer, najavio na virtuelnom samitu posvećenom Covidu-19, koji se održava na marginama Generalne skupštine UN.

Izjavio je: „Vlade mogu da učine mnogo, ali ne možemo sve da uradimo sami.”

Biden je podržao cilj Svjetske trgovinske organizacije da se u narednih godinu dana vakciniše najmanje 70% svjetske populacije, a očekuje se da će iskoristiti svoje saopštenje da podstakne druge, bogate zemlje da takođe pojačaju napore za kontrolisanje pandemije.

Generalni sekretar Svjetske zdravstvene organizacije Tedors Adhanom Ghebreyesus ​izjavio je u junu da je za ostvarenje tog cilja potrebno 11 milijardi doza vakcine.

U svom govoru u Ujedinjenim nacijama u utorak, Biden je istakao da su SAD već podijelile više od 160 miliona doza vakcina u više od stotinu zemalja, što je više nego što su uradile sve druge zemlje svijeta zajedno.

U proteklih godinu dana, u svijetu je podijeljeno više od 5,9 milijardi doza vakcine, što predstavlja oko 43% svjetske populacije. Međutim, zbog ogromnog dispariteta u distribuciji, mnoge siromašne zemlje imaju teškoće da vakcinišu čak i najugroženije građane.

Svjetski lideri i globalne organizacije sve više kritikuju disparitet i spor tempo vakcinacije. Uprkos američkom reagovanju, žalili su se da je ono neadekvatno - posebno pokušaj SAD da podijele dodatne, "booster" doze Amerikancima prije nego što su ugroženi u siromašnim zemljama dobili i prvu dozu.

Neke od informacija u tekstu preuzete su od agencija AP i Reuters.

Visoki zvaničnici osudili tretman migranata na američko-meksičkoj granici

Agenti carinske službe na konjima usmjeravaju migrante koji prelaze rijeku Rio Grande iz Meksika u Texas, 19. septembra 2021.

Visoki američki zvaničnici, među kojima je potpredsjednica Kamala Harris u utorak su osudili način na koji su agenti granične patrole na konjima okruživali i usmjeravali migrante sa Haitija, da bi ih spriječili da uđu u Sjedinjene Države. 

"Snimci koje sam vidjela, način na koji su ti pojedinci na konjima tretirali ljudska bića - to je užasno", rekla je Harris novinarima. "Potpuno podržavam detaljnu istragu o tome šta se tačno dogodilo, istragu koja je već počela. Ali ljudska bića nikada ne smiju da budu tretirana na taj način."

Harris je rekla da će kasnije razgovarati sa sekretarom za unutrašnju bezbjednost, Alejandrom Mayorkasom​, koji je naredio da se otvori istraga o postupcima agenata Granične patrole.

Na pretresu u Kongresu, Mayorkas je izjavio: "Užasnuli su me ti prizori... Nećemo tolerisati bilo kakvo maltretiranje ili zlostavljanje bilo kojeg migranta."

Snimak pokazuje Haićane kako prelaze meksičko-američku granicu

Na fotografijama i video snimcima vide se agenti kako pokušavaju da zgrabe neke od hiljada migranata okupljenih na granici duž rijeke Rio Grande, i kako pomoću konja pokušavaju da ih potisnu nazad ka Meksiku.

"Pustiću da istraga teče svojim tokom, ali fotografije koje sam vidio su me duboko uznemirile", rekao jeMayorkas za CNN.

Na jednom video snimku čuje se agent kako govori ružne riječi dok jedno dijete skače da bi se sklonilo konju sa puta.

"Niko ne smije da koristi konja kao oružje da bi agresivno napao dijete", rekao je Mayorkas. "To je neprihvatljivo. To nije u skladu sa našom politikom i treningom. Želim da budem jasan: to je neprihvatljivo."

U ranijim izvještajima čulo se da su agenti koristili bičeve da bi kontrolisali migrante. Međutim, oni su zamahivali uzdama konja i po svemu sudeći nikoga nisu udarili.

Mayorkas je takođe rekao da je loš tretman migranata protivan politici granične patrole, i vrijednostima njegovog Sekretarijata. Rekao je da će se istraga brzo odvijati.

"Javnost mora i zaslužuje da zna rezultate", rekao je sekretar za unutrašnju bezbjednost.

Zvanična vozila parkirana su uz obalu Rio Grande blizu migrantskog kampa u Del Riju u Texasu 21. septembra 2021.
Zvanična vozila parkirana su uz obalu Rio Grande blizu migrantskog kampa u Del Riju u Texasu 21. septembra 2021.

Još jedan istaknuti demokrata, lider senatske većine Chuck Schumer, govoreći u Senatu je izjavio: "Moramo da govorimo o tom ponašanju, da ustanovimo ko je odgovoran. Stomak mi se prevrće od tih prizora. To mora da prestane."

Republikanski kritičar predsjednika Joea Bidena, senator Josh Hawley, kritikovao je Mayorkasa zbog imigracione politike za koju kaže da je podstakla migraciju skoro 15.000 Haićana do granice. Haićani su, većinom, napustili svoju karipsku naciju poslije zemljotresa 2010. godine, i od tada žive u južnoameričkim državama.

Na pretresu senatskog odbora za unutrašnju bezbjednost, Hawley je rekao Mayorkasu: "Ovo je humanitarna kriza u Del Riju. Možete da je opisujetee kako želite... ali ne treba da umanjujemo humanitarne uslove za koje ste, iskreno, vi odgovorni... Desetine hiljada ljudi žive u uslovima koji su zapanjujući, zapanjujući, a dovela ih je ovdje vaša politika."

Hawley i drugi republikanci krive Bidenovu administraciju zato što je ublažila strogu imigracionu politiku prethodnog predsjednika, Donalda Trumpa.

Prema podacima Kancelarije za nacionalnu migraciju Haitija, više od 320 migranata je deportovano u Haiti u nedjelju a dva leta su stigla u ponedjeljak popodne. U jednom od aviona bilo je oko 130 migranata. Grupe za zaštitu ljudskih prava na Haitiju javljaju da se dodatni letovi očekuju ove nedjelje.

Biden u Generalnoj skupštini UN: Ne želimo podijeljeni svijet

Predsjednik Joe Biden govori na 76. zasjedanju Generalne skupštine UN u New Yorku, 21. septembra 2021.

Američki predsjednik Joe Biden izjavio je da svijet mora da sarađuje kao nikada ranije da bi se suočio sa globalnim izazovima. "Ne želimo novi hladni rat ili podijeljeni svijet", poručio je Biden u svom prvom obraćanju Generalnoj skupštini UN-a u svojstvu predsjednika Sjedinjenih Država.

"Naša bezbjednost, prosperitet i same slobode su isprepleteni kao nikada ranije", rekao je Biden u obraćanju u kojem je promovisao svoj multilateralni pogled na svijet, fokusiran na diplomatiju.

"SAD su se vratile za sto na međunarodnim forumima, a posebno Ujedinjenim nacijama", rekao je američki lider.

To je u direktnoj suprotnosti sa doktrinom "Amerika prvo" njegovog prethodnika Donalda Trumpa.

Pred svijetom je "odlučujuća decenija", istakao je Biden i dodao da lideri treba da sarađuju na borbi protiv pandemije koronavirusa, zagrijevanja planete i cyber prijetnji. Istakao je da će SAD udvostručiti svoje finansijske obaveze u borbi protiv klimatskih promjena i da će potrošiti 10 milijardi dolara za borbu protiv gladi u svijetu.

Ne pominjući po imenu najvećeg rivala svoje zemlje - Kinu - Biden je obećao da neće pokušavati da eskalira taj taj sukob. Generalni sekretar UN Antonio Guterres, koji je govorio prije Bidena na otvaranju 76. Generalne skupštine, izjavio je da će "biti nemoguće odgovoriti na dramatične ekonomske i razvojne izazove ako su dvije najveće svjetske ekonomije suparnici".

"Ne želimo - ponoviću - ne želimo novi hladni rat ili svijet podeljen na rigidne blokove", rekao je predsednik Biden. "SAD su spremne da rade sa svakom zemljom koja radi na mirnom rješenju zajedničkih izazova, čak i ako se ne slažemo u nekim drugim sferama, jer svi ćemo trpjeti posljedice neuspjeha ako se ne ujedinimo protiv hitnih prijetnji kao što su Covid-19, klimatske promjene, ili stalne prijetnje kao što je nuklearna proliferacija."

Govoreći o pitanju vojne sile, Bajden je poručio da "američka vojna sila mora da bude poslednje pribežište, a ne prvo, i da ne treba da se koristi kao odgovor na svaki svetski problem."

Govoreći o pitanju vojne sile, Biden je poručio da "američka vojna sila mora da bude posljednji zaklon, a ne prvi. I ne treba da se koristi kao odgovor na svaki svjetski problem."

"Počinje era neumorne diplomatije"

Biden je branio i haotično američko povlačenje iz Afganistana navodeći da je to bio neopohodan korak da bi se napravio zaokret u američkoj politici i koncentrisalo na globalni izazov anti-demokratskih sistema, pandemiju Covida-19 i klimatske promjene.

"Okončali smo 20 godina sukoba u Afganistanu i dok zatvaramo ovu eru neumornih ratova, otvaramo novu eru neumorne diplomatije", izjavio je Biden.

Predsjednik Biden razgovara sa generalnim sekretarom UN Antoniom Guterresom pred početak 76. zasjedanja Generalne skupštine UN u New Yorku, 20. septembra 2021.
Predsjednik Biden razgovara sa generalnim sekretarom UN Antoniom Guterresom pred početak 76. zasjedanja Generalne skupštine UN u New Yorku, 20. septembra 2021.

Američki predsjednik ranije je svoju kontroverznu odluku o povlačenju vojnika iz Afganistana donekle objasnio i željom administracije da se fokusira na stvarnog protivnika - Kinu. U nedjelju, generalni sekretar UN Antoni Guterres je pozvao SAD i Kinu da odvrate potencijalni hladni rat, i apelovao da poprave svoj, kako je rekao, "kompletno disfunkcionalni odnos".

"Ne bih se složila sa tom karakterizacijom odnosa", izjavila je u ponedjeljak portparolka Bijele kuće Jen Psaki, koja je dodala da su Biden i njegov kineski kolega Xi Jinping prošle nedjelje vodili razgovor od 90 minuta, koji je, kako kaže, "bio otvoren ali svakako nije bilo povišenih tonova".

U Ujedinjenim nacijama, Biden je također poručio da će Amerika biti lider u suočavanju sa izazovima - od Covida 19 do klimatskih promjena, ali da to neće raditi sama.

Biden je doputovao u New York u ponedjeljak uveče gdje se sastao sa oko 100 šefova država u sjedištu UN-a. Poslije govora u utorak, na marginama Generalne skupštine će se sastati sa australijskim premijerom Scottom Morisonom, a po povratku u Washington biće domaćin britanskom premijeru Borisu Johnsonu na razgovorima u Bijeloj kući.

Prošle nedjelje, tri zemlje su najavile bezbjednosni pakt prema kome se Australiji pružaju američka tehnologija nuklearnih podmornica, dok britanska mornarica nudi svoje stručno znanje, kako bi se toj zemlji pomoglo da se suočava sa prijetnjama u indopacifičkom regionu. Analitičari vide taj potez kao pokušaj suprotstavljanja rastućem uticaju Kine u regionu.

Biden će promovirati svoj multilateralni pogled na Generalnoj skupštini UN-a

Američki predsjednik Joe Biden sastao se s generalnim sekretarom Ujedinjenih naroda Antoniom Guterresom na 76. sjednici Generalne skupštine UN-a u New Yorku, 20. septembra 2021. REUTERS/Kevin Lamarque

U svom prvom pojavljivanju na mjestu šefa države na Generalnoj skupštini UN-a u utorak, američki predsjednik Joe Biden promovirat će svoj multilateralni pogled na svijet usmjeren na diplomatiju, kažu zvaničnici administracije.

"Ovo je važna sedmica za predsjednika Bidena i njegovo vodstvo na svjetskoj sceni i napredak prema nekim kritičnim prioritetima za američku nacionalnu sigurnost i za širi mir i prosperitet svijeta", rekao je zvaničnik administracije u ponedjeljak.

Taj stav je u direktnoj suprotnosti sa doktrinom "Amerika na prvom mjestu" njegovog prethodnika, Donalda Trumpa.

Godišnji događaj prilika je za 193-članu skupštinu da razgovara o izazovima od regionalnog i globalnog značaja.

Biden je u ponedjeljak navečer otputovao u New York na sastanak oko 100 šefova država u sjedištu UN-a. Nakon govora koji održi u utorak, on ima sporedni sastanak u New Yorku s australijskim premijerom Scottom Morrisonom, a kasnije tokom dana ugošćuje britanskog premijera Borisa Johnsona u Bijeloj kući.

Konflikt sa Kinom

Prošle sedmice, tri su zemlje najavile sigurnosni pakt, koji će Australiji pružiti američku tehnologiju nuklearnih podmornica i britansku pomorsku ekspertizu, kako bi pomogao zemlji u suzbijanju prijetnji u indo-pacifičkoj regiji. Analitičari ovaj potez smatraju pokušajem suprotstavljanja rastućem utjecaju Kine u regiji.

U Ujedinjenim nacijama, Biden će također govoriti o povlačenju trupa iz Afganistana, što je, kako je rekao, dio fokusa njegove administracije na stvarnog protivnika - Kinu.

Antonio Guterres, generalni sekretar UN-a, obraća se novinarima tokom 76. zasjedanja Generalne skupštine UN -a u New Yorku, 20. septembra 2021. godine.
Antonio Guterres, generalni sekretar UN-a, obraća se novinarima tokom 76. zasjedanja Generalne skupštine UN -a u New Yorku, 20. septembra 2021. godine.

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres pozvao je u nedjelju Sjedinjene Države i Kinu da spriječe ono što bi, kako je rekao, mogao biti potencijalni hladni rat, te je zamolio dvije zemlje da poprave svoj "potpuno disfunkcionalan" odnos.

"Ne bih se složila s karakterizacijom odnosa", rekla je u ponedjeljak sekretarica za štampu Jen Psaki, dodajući da su Biden i njegov kineski kolega prošle sedmice vodili 90-minutni razgovor koji je bio "iskren, ali sigurno nije bio povišen".

Ona je dodala: "Sutra će predsjednik održati govor, kao što svi znate, na Generalnoj skupštini UN -a, i potpuno će jasno dati do znanja da ne želi voditi budući hladni rat ni sa jednom zemljom u svijetu."

Visoki zvaničnik Bidenove administracije rekao je da će predsjednik govoriti zatvaranju poglavlja o ratu u Afganistanu i otvaranju poglavlja intezivne diplomatije što uključuje saveznike i partnere za suočavanje sa izazovima današnjice poput Covida-19, klimatskih promjena, novih tehnologija, modernog pristupa u borbi protiv terorizma…

Rijedak raskol sa saveznikom

SAD, Britanija i Australija sklopile novi sigurnosni sporazum
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:51 0:00

Ali Bidenova globalistička, kooperativna vizija kosi se s neugodnom stvarnošću. Najstariji američki saveznik, Francuska, u petak je opozvala svoje ambasadore u Sjedinjenim Državama i Australiji, izražavajući bijes zbog onoga što je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian nazvao "ubodom nožem u leđa" koji su izvršile te dvije zemje kada je njihov sporazum o podmornicama poništio francusko-australijski ugovor od 70 milijardi dolara o konvencionalnim podmornicama.

Psaki je rekla da će Biden uskoro imati telefonski poziv sa svojim francuskim kolegom, predsjednikom Emmanuelom Macronom, koji ne planira putovati u New York. Odbila je reći da li će Bidenova administracija učiniti kompenzacijski gest Francuskoj.

Psaki je pokušala umanjiti raskol, obilježen time što je Francuska po prvi povukla ambasadora.

"Ponovno uspostavljanje saveza ne znači da nećete imati neslaganja ili nećete imati neslaganja oko toga kako pristupiti bilo kojem određenom pitanju u svijetu", rekla je. "To nije prepreka za stvaranje saveza, važno partnerstvo. To nikada nije bilo i trenutno nije."

Le Drian je novinarima u ponedjeljak u Ujedinjenim nacijama rekao da postoji "kriza povjerenja" po tom pitanju. Nije se toliko radilo o prekidu ugovora, rekao je, već se "prije svega radi o rušenju povjerenja između saveznika".

Kasnije u toku sedmice, odvojeno od sjednice Generalne skupštine, Biden će biti domaćin samita o koronavirusu a sastat će se i s indijskim premijerom Narendrom Modijem i japanskim premijerom Yoshihideom Sugom. Njih dvojica su članovi takozvane "Četvorke", strateškog dijaloga koji uključuje i Australiju, koji se vidi kao bedem protiv rastućeg kineskog uticaja.

SAD: Akcija pomoći evakuiranim Afganistancima

SAD: Akcija pomoći evakuiranim Afganistancima
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:00 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG