Najnovije
Stanovništvo Sjedinjenih Država postaje raznoliko, jer se broj bijelaca prvi put smanjuje
Sjedinjene Države postaju rasno raznolikije, jer se bijelo stanovništvo smanjilo u posljednjoj deceniji prvi put u istoriji zemlje, pokazuje novi detaljni pregled Popisa stanovništva iz 2020.
Popisni ured objavio je u četvrtak da je njihovo prebrojavanje, koje se realizuje jednom u deceniji, prošle godine pokazalo da 331,4 miliona ljudi živi u SAD-u, što je samo 7,4% više nego u 2010. To je najsporiji decenijski rast od početka popisa 1790. godine, osim tokom Velike depresije 1930-ih.
Međutim rasni i etnički sastav zemlje se mijenjao. Ljudi su se češće selili u gradska područja, obično u južne i zapadne države, a Amerikanci su često napuštali manje zajednice, dodatno smanjujući njihovu populaciju.
Ljudi koji se identifikuju kao bijelci ostali su najveća skupina stanovništva u SAD-u - 204,3 miliona - ali je ukupan broj opao za 8,6% u odnosu na 2010.
Sljedeća najveća skupina, odnosno ljudi koji su se identifikovali kao Hispanoamerikanci ili Latinoamerikanci, ukupno broji 62,1 milion ljudi u 2020. godini, dio je to američke populacije koji je tokom decenije porastao za 23%.
Osoba koje se identifikuju s dva ili više rasnih naslijeđa ukupno je 33,8 miliona, što je povećanje od 276% u odnosu na 2010. Afroamerikanci su imali ukupno 46,9 miliona, ali kao skupina su zaostajali za ljudima koji su se identifikovali kao "neka druga rasa" ili u kombinovanoj skupini, sa ukupnim brojem od 49,9 miliona. Azijskih Amerikanaca bilo je ukupno 24 miliona, američkih Indijanaca i starosjedioca Aljaske bilo je 9,7 miliona, a samo "starosjedilaca sa Havaja i drugih pacifičkih otočana" 1,6 miliona.
Neki demografi kažu da bi bijelo stanovništvo do 2045. godine moglo i dalje biti najveća pojedinačna skupina, ali će ih vjerojatno nadjačati mješavina drugih rasnih skupina, uključujući Latinoamerikance, Afroamerikance, Azijske Amerikance i druge.
Polovica ili više od rasta zabilježenog među američkim manjinama u posljednjoj deceniji dolazi od Hispanoamerikanaca, koji su udvostručili svoj udio u stanovništvu zemlje u posljednje tri decenije.
Ruralne zajednice u SAD-u suočile su se sa depopulacijom od 2010. do 2020. Više od polovine američkih okruga (52%) imalo je manje stanovništva do kraja decenije.
Popis 10 najvećih gradova u zemlji ostao je nepromijenjen u posljednjoj deceniji, a u vrhu je New York s 8,8 miliona stanovnika. Svih 10 najvećih gradova imalo je milion ili više stanovnika po prvi put, s najbržim rastom velikih gradova (11,2%) u Phoenixu, Arizona, na jugozapadu.
Zvaničnici popisa rekli su da je broj stanovnika pokazao da je 312 od 384 gradska područja u SAD-u dobilo stanovnike između 2010. i 2020., a 72 su izgubila stanovnike. Najbrži rast stanovništva imao je centar The Villages na Floridi, penzionerska zajednica popularna među sjevernjacima koji se žele preseliti na Floridu zbog toplih zima. Zabilježen je porast od 39% sa oko 93.000 ljudi na oko 130.000.
Reorganizacija
Osim snimanja podataka koji otkrivaju ko su zapravo Amerikanci, podaci popisa imaće važnu ulogu u američkoj politici. Državni zakonodavci u većem dijelu zemlje - ili politički nezavisne komisije u nekim državama - koristiće te informacije za precrtavanje geografskih linija za kongresne i državne zakonodavne okruge, koji će se u većini slučajeva vjerovatno koristiti na izborima do 2030. godine.
Republikanci i demokrate često su pokušavali povući granice u svoju korist tamo gdje kontrolišu državna zakonodavna tijela, gomilajući što je moguće više vjerojatnih birača svojih protivnika u nekoliko izbornih okruga u nadi da će osvojiti većinu ostalih.
Mali je broj država, međutim, usvojio korištenje nezavisnih komisija za preoblikovanje svojih zakonodavnih okruga, nadajući se da će proces koji se događa jednom u deceniji na taj način biti pošteniji za obe političke stranke.
U svakom slučaju, prekrajanje okruga svake decenije dovodi do brojnih tužbi obe stranke, od kojih svaka tvrdi da je druga nepravedno iskrivila proces u svoju korist, ostavljajući sucima da konačno utvrde tačne geografske linije.
Očekuje se da će ovaj put prekrajanje koje će se dogoditi u većem dijelu zemlje biti posebno sporno.
U novembru 2022., politička kontrola Kongresa je pod znakom pitanja, pred izbore za svih 435 mjesta u Predstavničkom domu, a republikanci trebaju uzeti samo pet mandata kako bi preuzeli kontrolu od demokrata. Analitičari kažu da bi državna zakonodavna tijela pod kontrolom republikanaca to mogla osigurati samo preraspodjelom.
Trećina mjesta u Senatu, koja su sada ravnomjerno podijeljena s 50 republikanaca i 50 demokrata, takođe su spremna za osvajanje, ali popis nema uticaja na glasanje, budući da svaku državu predstavljaju dva senatora, bez obzira na broj stanovnika.
U Predstavničkom domu demografske promjene u SAD-u uticaće na broj predstavničkih mjesta u 13 država, pri čemu će Teksas pod kontrolom republikanaca dobiti dva mjesta, pet država će dobiće po još jednog kongresmena, a sedam država izgubiće po jedno mjesto.
Čini se da bi veći rast stanovništva u južnim državama u posljednjoj deceniji, gdje raste broj kongresnih predstavnika, pogodovao republikancima, dok bi manji rast u sjevernim državama mogao u najvećoj mjeri naštetiti demokratskim izbornim šansama u narednim godinama.
See all News Updates of the Day
SAD: Jaka oluja u Tenesiju, šest osoba poginulo
U jakoj oluji koja je u subotu zahvatila južnu američku državu Tenesi poginulo je šest osoba, a više od 20 povrijeđenih prebačeno je u bolnice, a domovi i poslovni prostori oštećeni su u mnogim gradovima.
Troje ljudi, među kojima i jedno dijete, poginulo je kada je tornado pogodio okrug Montgomeri sjeverno od Nešvila blizu granične linije sa saveznom državom Kentaki, objavili su lokalni zvaničnici.
Za sada se ne znaju detalji za još tri poginule osobe.
Operativni centar za hitne slučajeve Nešvila objavio je putem društvenih mreža da su tri osobe poginule u jakoj oluji u kvartu blizu centra grada, a da je još 23 primljeno u bolnice u okrugu Montgomeri zbog povreda.
U snimcima koje je objavila vatrogasna služba Klarksvila putem društvenih mreža vide se oštećene kuće i krhotine razbacane po dvorištima, prevrnut traktor sa prikolicom na autoputu i oštećenja na zidovima zgrada.
"Ovo su strašne vijesti. Grad je uz porodice koje su izgubile voljene, tu smo da im pomognemo", naveo je gradonačelnik Klarksvila, Džo Pits.
Iz kancelarije šerifa okruga Montgomeri navodi se da je tornado pogodio tu oblast u subotu oko 14.00 sati. Otvoreno je sklonište za ljude čiji su domovi oštećeni u lokalnoj školi.
Gradonačelnik Pits je rekao da je načinjena velika šteta i pozvao mještane da ostanu u svojim kućama ako mogu, a one kojima je potrebna pomoć da pozovu i ona će im odmah biti upućena.
Nacionalna meteorološka služba izdala je više upozorenja za tornado u Tenesiju i navela da planira da nadzire oblast u saveznoj državi Kentaki gdje je izgleda udario tornado.
Više od 80.000 domaćinstva ostalo je u subotu bez struje u Tenesiju.
Krijumčari dovode migrante na udaljeni granični prijelaz u Arizoni, američki agenti pretrpani
Gerston Miranda i njegova supruga su među hiljadama migranata koji su stigli u ovo zabačeno područje na južnoj granici Arizone s Meksikom, uguravši se u Sjedinjene Države kroz rupu u zidu i preko noći hodajući oko 23 kilometra sa dvije kćeri školske dobi da se predaju agentima granične patrole.
“U mojoj zemlji nema sigurnosti”, rekao je 28-godišnjak iz Ekvadora, koji je ostao bez posla kada mu je poslodavac zatvoren zbog iznude od strane kriminalaca. “Bez obezbjeđenja ne možete raditi. Ne možete živjeti.”
Promjena krijumčarskih ruta dovela je do priliva migranata iz različitih zemalja poput Senegala, Bangladeša i Kine, što je navelo graničnu patrolu da zatraži pomoć od drugih saveznih agencija i privuče pitanje ključno na predsjedničkim izborima sljedeće godine.
Sa stotinama migranata koji svakodnevno prelaze u to područje, američka vlada je u ponedjeljak na neodređeno vrijeme zatvorila obližnji međunarodni prijelaz između Lukevillea u Arizoni i Sonoyte u Meksiku, kako bi oslobodila službenike carine i granične zaštite koji su raspoređeni u ulaznu luku da pomognu u transportu i drugoj podršci. Agencija je također djelimično zatvorila nekoliko drugih graničnih ulaza u posljednjih nekoliko mjeseci, uključujući pješački prijelaz u San Diegu i most u Eagle Passu u Teksasu.
Kritičari tog poteza, uključujući demokratsku guvernera Arizone Katie Hobbs; dva američka senatora te države, guverner meksičke države Sonora i vodstvo obližnje Tohono O'odham Nation, rekli su da bi to moglo naštetiti trgovini i turizmu. Hobbs je pozvao predsjednika Joea Bidena da prerasporedi 243 pripadnika Nacionalne garde koji su već u sektoru Tucson kako bi pomogli u ponovnom otvaranju prijelaza Lukeville.
Jutro nakon što je zatvoren, desetak agenata granične patrole u maslinastozelenim uniformama nadgledalo je oko 400 migranata koji su proveli noć kraj visokog zida čeličnih stubova, umotanih u sjajnu ćebad koju su kasnije bacili među saguaro kaktuse i drveće Palo Verdea.
Tri ili četiri puta više terenskih službenika CBP-a u tamnoplavim uniformama pomoglo je migrantima da uđu u bijele kombije za kratku vožnju do terenskog prihvatnog centra sa nadstrešnicom. Odatle su agenti odveli migrante na obradu u stanicu Ajo granične patrole, pola sata sjeverno, ili na druge lokacije kao što je Tucson.
Američkim vlastima u Arizoni je toliko nedostajalo da su koristile čarter letove za prebacivanje nekih migranata iz Tucsona u tri pogranična grada u Teksasu na obradu, prema Witness at the Border, zagovaračkoj grupi koja analizira podatke o letovima.
Federalni zračni maršali koji obezbjeđuju komercijalne letove, pa čak i službenici Federalne službe zaštite koji čuvaju zgrade američke vlade, bivaju preusmjereni na granicu, rekli su zvaničnici, ne navodeći gdje tačno idu.
"Vidimo mnogo različitih vrsta uniformi ovdje dolje", rekao je humanitarni radnik Tom Wingo u Lukevilleu.
Neprofitne grupe brinu za dobrobit migranata.
"Ovo je humanitarna kriza koja se dešava u našem dvorištu", rekla je Dora Rodriguez, predsjednica neprofitne organizacije Humane Borders u Tucsonu, koja drži rezervoare za vodu na granici za migrante. “Postoje stotine ljudi, uključujući novorođenčad i djecu, koji su danima zaglavljeni u udaljenim područjima pustinje.”
Popularnost oblasti Lukeville kao mjesta za prelazak granice između Meksika i SAD-a pojavila se posljednjih mjeseci. To je jedan od najupečatljivijih primjera migranata koji se sele u udaljeno područje, ostavljajući Graničnu patrolu za petama. Godine 2019. Antelope Wells, Novi Meksiko, postala je popularno mjesto. Ove godine smo također vidjeli stotine migranata koji su kampirali u planinama Jacumba Hot Springs u Kaliforniji, čekajući da ih agenti procesuiraju.
Budući da je Lukeville tako udaljen, osoblja granične patrole je malo, tako da trgovci ljudima u regiji koju kontrolira meksički kartel Sinaloa tamo usmjeravaju ljude. Među pridošlicama prošle sedmice bili su 41-godišnji Luiz Velazquez, njegova supruga i njihovo troje djece iz Zacatecasa, meksičke države pogođene nasiljem narko kartela.
Bolest uzrokovana vrućinom bila je glavna briga prije nekoliko mjeseci kada su se dnevne temperature popele. Sada zabrinjavaju temperature preko noći, na mjestu gdje su najbliže bolnice i neprofitna skloništa za migrante udaljeni skoro dva sata.
Chris Clem, penzionisani šef sektora Yuma, Arizona, rekao je da je dio strategije krijumčara da rastegnu agente što je više moguće, prisiljavajući kontrolne punktove na autoputu da se zatvore i drugi resursi da se preusmjere za obradu migranata. Udaljenost stvara "ogromnu naprezanje" za graničnu patrolu, rekao je on.
Art Del Kueto, potpredsjednik Nacionalnog vijeća za granične patrole iz Tusona, rekao je da sindikat želi strože mjere za odvraćanje migranata od dolaska. Rekao je da nije toliko stvar u premalom broju agenata, već o previše migranata.
Uoči predsjedničkih izbora sljedeće godine, granica je glavno pitanje za birače, posebno republikance, a pitanja imigracije mogla bi biti obaveza za Bidena, demokratu, dok se kandiduje za reizbor.
Nacionalna anketa AP-NORC-a sprovedena u novembru pokazala je da oko polovina odraslih Amerikanaca kaže da bi povećanje sigurnosti na američko-meksičkoj granici trebalo biti "visoki prioritet" za saveznu vladu, a 3 od 10 ih je nazvalo "umjerenim prioritetom". Republikanci su češće nego demokrate to nazvali visokim prioritetom.
Bidenov pristup imigraciji kombinuje nove legalne puteve za ulazak u zemlju sa više ograničenja u pogledu azila za one koji ilegalno pređu granicu. Bivši predsjednik Donald Trump, kandidat GOP-a za nominaciju 2024., obećao je još oštriju politiku imigracije u drugom mandatu.
Dodatna sredstva za sigurnost granica zadržana su u Kongresu zbog paketa za pružanje dodatne pomoći Izraelu i Ukrajini u njihovim ratovima protiv Hamasa i Rusije.
Džon Modlin, šef sektora granične patrole u Tusonu, rekao je u petak da je agencija prošle nedelje uhapsila 18.900 zbog ilegalnih prelazaka u sektoru koji uključuje većinu granice Arizone sa Meksikom. To znači dnevni prosjek od 2.700 hapšenja, što je znatno iznad oktobarskog dnevnog prosjeka od manje od 1.800 i jedva 700 u decembru 2022.
Popis stanovništva iz 2020. godine navodi da Lukeville ima 35 stanovnika, ali park mobilnih kućica u kojem su živjeli mnogi stanovnici sada izgleda napušteno, sa zatvorenim zgradama i razbacanim starim kućama. Prethodno prometna benzinska stanica i prodavnica koja je putnicima prodavala led i grickalice zatvorena je u ponedjeljak na neodređeno vrijeme.
Granični prelaz Lukeville je takođe popularan među stanovnicima SAD koji voze od Arizone do popularnog letovališta Puerto Peñasco, ili Rocky Point. Nazvana "plaža Arizone", nalazi se 100 kilometara južno od granice na sjevernoj obali mora Kortez.
Amerikanci koji sada žele putovati u Puerto Peñasco moraju prijeći preko Nogalesa, tri sata vožnje na istok, ili San Luisa, dva sata vožnje na zapad.
Alfonso Durazo, guverner meksičke države Sonora, zamolio je zvaničnike obje zemlje da "preduzmu sve potrebne napore kako bi se što prije obnovio izvanredni komercijalni, turistički i društveni odnosi koji su povijesno razlikovali Sonoru i Arizonu".
“Rješenje nije zatvaranje graničnih prijelaza”, rekao je Durazo.
Šta je sindrom hroničnog umora od kojeg boluje više od 3 miliona Amerikanaca?
Zvaničnici u Americi u petak su objavili prve nalaze o tome koliko ljudi u SAD pati od sindroma hroničnog umora. Procjenjuje se da ih je oko 3,3 miliona.
Centri za kontrolu i prevenciju bolesti saopštavaju da je taj broj uvećan u odnosu na prethodne studije, a da je jedan od razloga za to i produženi kovid. Jedna od autora izvještaja, doktorka Elizabet Anger, kaže da ovaj sindrom očigledno nije rijedak.
Hronični umor karakteriše najmanje šest meseci ozbiljne iscrpljenosti, kada ni ležanje u krevetu ne pomaže. Pacijenti su takođe prijavili bolove, konfuziju i gubitak sjećanja koji se posebno pogoršavaju poslije vježbanja ili obavljanja posla. Nema lijeka, a ni analiza krvi ili drugih testova koji mogu da uspostave dijagnozu.
Doktori i dalje ne znaju šta je uzrok tome, iako istraživanja ukazuju da je mogući uzrok produžena reakcija tijela na neku infekciju ili drugi problem sa imunitetom.
O ovom stanju se govorilo još pre 40 godina, kada je dijagnostikovano u Nevadi i Njujorku, ali su ga neki odbacili kao psihsomatsko i nazivali ga "japi grip".
Novi nalazi međutim protivriječe ranijim uvjerenjima da je sindrom hroničnog umora bolest "bogatih bjelkinja". Sve je manja razlika između broja bijelaca i crnaca koji imaju ovaj sindrom, a studija je pokazala da je obuhvaćeno više siromašnih nego bogatih.
"Te pogrešne percepcije vjerovatno proizilaze iz činjenice da su pacijenti kojima je dijagnostikovan ovaj sindrom tradicionalno imali bolje zdravstveno osiguranje, i malo im se više vjerovalo kada su govorili da su umorni i da ne mogu da idu na posao",kaže doktor Brejden Jelman, specijalista iz Solt Lejk Sitija u Juti.
Eksperti vjeruju da je samo dio onih koji boluju od ovog sindroma uračunat u statistiku.
"Nikada u SAD ovaj sindrom nije postao klinički popularna dijagnoza jer za to ne postoje lijekovi. I ne postoje smjernice kako ga liječiti", kaže Danijel Klou, direktor Centra za istraživanje umora i hroničnog bola u Mičigenu.
U ovoj statistici su neki pacijenti sa produženim kovidom, koji podrazumijeva višemesečne ili čak višegodišnje zdravstvene tegobe poslije kovida.
"Vjerujemo da je u pitanju ista bolest", kaže Jelman. Ali, produženi kovid je više prihvaćen među ljekarima, i češće i brže se dijagnostikuje,
Hana Pauel, jedna od Jelmanovih pacijenata, bila je sportistkinja kada su joj se javili simptomi tokom boravka u Belizeu. Doktori su prvo mislili da je malarija, i djelovalo je da se oporavlja. Ali, kod nje se javljala konstantna iscrpljenost, imala je problem sa spavanjem i često je povraćala. Vremenom je prestala da se bavi sportom, a imala je problema i da završi školu.
Pet godina kasnije, dijagnostikovan joj je sindrom hroničnog umora pa je počela da se oporavlja uz redovne infuzije i lijekove. Ali, kaže da je i dalje teško dobiti pravu negu za ovakvu bolest.
Tinejdžer iz Mičigena osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog masovnog ubistva u školi
Tinejdžer koji je prije dvije godine ubio četvoro učenika u svojoj srednjoj školi, blizu Detroita u Mičigenu, osuđen je na doživotnu kaznu zatvora bez prava na pomilovanje.
Itan Krambli, koji je imao 15 godina kada je 30. novembra 2021. godine otvorio vatru iz poluatomatskog pištolja koji mu je otac kupio za Božić, ranio je šest učenika i jednog nastavnika.
"Moja djela su ono što sam izabrao da uradim. Nisamo mogao da se zaustavim. Ja sam veoma loša osoba, radio sam užasne stvari", rekao je Krambli, koji sada ima 17 godina, pred izricanje presude. On se izvinio i djelovalo je da je saglasan sa porodicama žrtava da je za njega najoštrija kazna adekvatna.
"Tražim da budem kažnjen onako kako su oni tražili. Želim da budu srećni, da se osećaju bezbjedno. Ne želim da brinu ni dan više. Jako mi je žao zbog svega što sam uradio i daću sve od sebe da ubuduće pomognem drugima", rekao je Krambli.
Prije izricanja kazne, roditelji učenika ubijenih u srednjoj školi Oksford opisali su u bol zbog gubitka djece. Žrtve zločina u Mičigenu imaju pravo da govore na sudu, a sudija Kvame Rou je više puta dopustio napetost, emocije i očaj tokom posljednje rasprave u predgrađu Detroita.
“Nesretni smo. Nedostaje nam Tejt”, rekao je Bak Majr, otac Tejta Majra. “Naša porodica ima trajnu prazninu koja se nikada neće moći ispuniti.”
Nikol Beusoleil se prisjetila da je vidjela tijelo svoje ćerke, Madisin Boldvin, u mrtvačnici, a njena ruka sa plavo ofarbanim noktima virila je ispod pokrivača.
“Pogledala sam kroz staklo. Moj vrisak ga je mogao razbiti”, kazala je ona.
Ubica se izjasnio krivim po sve 24 optužbe za pucnjavu u srednjoj školi u Oksfordu 2021. godine, uključujući za ubistvo prvog stepena i terorizam.
Džil Soav, majka Džastina Šilinga, rekla je ubici da je pogubio dječaka koji mu je mogao pomoći da prebrodi neugodne tinejdžerske godine.
„Da si tako usamljen, tako jadan i izgubljen i da ti je zaista trebao prijatelj, Džastin bi bio tvoj prijatelj - samo da si pitao“, rekla je Soav.
Krambl je spustio pogled dok su Saov i drugi govorili na sudu. Kajli Osedž je detaljno opisala kako je "hiljadu puta" molila Hanu Sent Džulijanu da nastavi disati dok su čekali pomoć na krvlju natopljenom tepihu. Njena drugarica iz razreda nije uspjela da preživi.
Osedž, sada studentkinja, takođe je tokom napada pretrpjela povrede iz vatrenog oružja i nastavlja da se bori sa svakodnevnim bolovima od povreda kičme.
„Mogućnost prebacivanja noge preko konja je moja terapija. To je čista radost”, rekla je ona. “Nisam bila u mogućnosti da to učinim dvije godine.”
Advokatica odbrane Pauleta Mičel Loftin tvrdila je da Krambli zaslužuje priliku za uslovni otpust nakon što njegov "bolesni mozak" bude popravljen kroz savjetovanje i rehabilitaciju.
No, nakon što je saslušao svjedočenja stručnjaka, sudija Rou je u septembru rekao da je uočio tek "malu" šansu da Krambli bude rehabilitovan iza rešetaka.
Ubica je u dnevniku pisao o svojoj želji da gleda učenike kako pate i o vjerovatnoći da će život provesti u zatvoru. Uoči pucnjave snimio je video u kojem je izjavio šta će raditi narednog dana.
Krambli i njegovi roditelji sastali su se sa školskim zvaničnicima na dan pucnjave, nakon što je učitelj primijetio njegove nasilne crteže. Ali niko nije provjerio njegov ranac i da li u njemu ima oružja, te mu je dozvoljeno da ostane na nastavi.
Kao i njihov sin, Dženifer i Džejms Krambli su zatvoreni u okružnom zatvoru. Čekaju suđenje zbog optužbi za ubistvo iz nehata, optuženi da su oružje učinili dostupnim kod kuće i zanemarili mentalno zdravlje svog sina.
Ubica je ubio Majra, Boldvina, Šilinga i Sent Džulijanu u školi udaljenoj oko 60 kilometara sjeverno od Detroita.
Oksfordski školski okrug unajmio je spoljnu grupu da sprovede nezavisnu istragu. U izvještaju objavljenom u oktobru navodi se da su "pogrešni koraci na svakom nivou" - školski odbor, administratori, osoblje - doprinijeli tragediji.
Kramblijevo ponašanje na času, uključujući gledanje snimka pucnjave i municiju na njegovom telefonu, trebali su da ga identifikuju kao "potencijalnu prijetnju nasiljem", navodi se u izvještaju.
Različite ovisnosti prijetnja modernom životu
Savremeni stil života dovodi do povećanja bolesti - osim ovisnosti o opijatima, sve više ljudi pati od zavisnosti od Interneta, tj. društvenih mreža, video igrica i mobitela. U BiH u obilježavanju mjeseca borbe protiv bolesti ovisnosti učestvuju zavodi za javno zdravstvo, škole i pojedinci.
