Generalna skupština UN-a u četvrtak će glasovati za 18 novih članova koji će se pridružiti vijeću od 47 članova. Sjedinjene Države su među kandidatima kojima je potrebna prosta većina glasova da bi osigurali mjesto. Međutim, nijedna država se ne suočava s konkurencijom unutar svoje regionalne grupe, ostavljajući rezultate uglavnom unaprijed zaključenim.
Postoji niz zemalja koje traže mjesta, uključujući Argentinu, Indiju, Litvaniju, Katar i Somaliju. Neki su kandidati kontroverzniji od drugih zbog vlastitih evidencija o ljudskim pravima.
"Odsustvo konkurencije na ovogodišnjem glasanju Vijeća za ljudska prava ismijava riječ" izbor ", rekao je Louis Charbonneau, direktor UN -a u Human Rights Watchu. "Izborom ozbiljnih kršilaca prava poput Kameruna, Eritreje i Ujedinjenih Arapskih Emirata šalje se užasan signal da države članice UN -a nisu ozbiljne u pogledu temeljne misije Vijeća za zaštitu ljudskih prava."
Charbonneau je pozvao države da ne glasaju za nekvalifikovane kandidate.
Od zemalja koje se pridružuju Vijeću očekuje se da "poštuju najviše standarde u promicanju i zaštiti ljudskih prava" u zemlji i inozemstvu.
Nesavršeno tijelo
Vijeće ima mješovitu reputaciju. Diplomate kažu da je izradilo neke važne i snažne izvještaje o ratnim zločinima u mjestima poput Sirije, te ističe, između ostalih, zloupotrebe u Sjevernoj Koreji, Iranu i Mjanmaru. No, također se često kritizira zbog usredotočenosti na Izrael i uključivanja među svoje članove nekoliko zemalja sa vlastitim lošim pravima, poput Kine, Rusije i Pakistana.
Vijeće za ljudska prava osnovano je 2006. godine kako bi zamijenilo nefunkcionalnu Komisiju UN -a za ljudska prava, koja je raspuštena. Administracija bivšeg američkog predsjednika Georgea W. Busha odlučila se protiv traženja članstva, a Sjedinjene Države pridružile su se tek 2009. godine, kada je administracija tadašnjeg predsjednika Baracka Obame rekla da nastoji poboljšati vijeće. Washington se povukao 2018. pod Trumpovom administracijom.
