Najnovije
Nove američke sankcije: Na spisku ruske jahte, čelista blizak Putinu, Zaharova...
Administracija predsjednika Joea Bidena u četvrtak je uvela nove sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, a na spisku je nekoliko jahti koje se dovode u vezu sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kompanija za izdavanje superjahti i čelista za kojeg se navodi da je posrednik za ruskog lidera.
Sjedinjene Države i druge zapadne zemlje su od početka invazije 24. februara uvele sankcije bez presedana Moskvi, uključujući i protiv centralne banke i vodećih finansijskih institucija.
Biden je u govoru o stanju nacije, u martu u Kongresu, rekao da će Amerika zaplijeniti jahte, luksuzne stanove i privatne avione bogatih Rusa povezanih sa Putinom.
Američki Sekretarijat za finansije identifikovao je dvije jahte - Graceful koja plovi pod ruskom zastavom i Olympiju od zastavom Kajmanskih ostrva - kao imovinu povezanu sa Putinom.
Ruski predsjednik, koji je sankcionisan dan nakon početka invazije na Ukrajinu, više je puta plovio na tim jahtama, uključujući i prošle godine sa bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom u Crnom moru, navodi se iz Sekretarijata.
Također su identifikovane još dvije jahte za koje se navodi da ih je Putin koristio i koje su u vlasništvu jedne sankcionisane ruske kompanije.
Američke vlasti kaznile su i firmu Imperial Yachts, sa sjedištem u Monacu, koja vlasnicima superjahti, među kojima su i ruski oligarsi, omogućava da iznajme svoje brodove kada ih ne koriste, kao i aviokompaniju za koju se navodi da je umiješana u plan da se vlasništvo nad letjelicama prebacuje na offshore kompanije da bi se izbjegle sankcije.
Bidenova administracija također je dodala Sergeja Roldugina, čelistu i dirigenta već pod sankcijama Evropske unije zbog veza sa Putinom, na spisak sankcionisanih pojedinaca. Rolduginu će biti zamrznuta imovina u SAD, a Amerikancima zabranjeno da posluju s njim.
State Department je uveo sankcije i protiv pet ruskih oligarha i pripadnika ruske elite, među kojima je i portparolka Ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova.
See all News Updates of the Day
Vrhovni sud odbacuje nastojanje države Utah da preuzme kontrolu nad javnim zemljištem od savezne vlade
Vrhovni sud je odbio nastojanje države Utah da preuzme kontrolu nad ogromnim površinama javnog zemljišta od savezne vlade, što je označilo malu pobjedu zagovornika očuvanja zemljišta koji se brinu da bi slični napori mogli eskalirati u Washingtonu pod kontrolom republikanaca.
Viši sud je odbio da dozvoli državi pod kontrolom GOP-a da podnese tužbu tražeći da zemlju i njene resurse stavi pod kontrolu države.
Odluka je stigla u kratkom redoslijedu u kojem sud nije obrazložio svoje obrazloženje, što je uobičajeno. Označava najnoviju prepreku za države u stalnom sukobu s vladom SAD-a oko toga ko bi trebao kontrolirati ogromne dijelove Zapada i ogromne količine nafte i plina, drveta i drugih resursa koje sadrže.
Najviši državni čelnici Utaha rekli su da nisu isključili da svoju tužbu podnesu nižem sudu.
U zapadnoj državi poznatoj po krševitim planinama popularnim među skijašima i vidikovcima sa crvenih stijena koje privlače mnoštvo turista, federalne agencije kontroliraju gotovo 70 posto zemlje. Utah tvrdi da bi lokalna kontrola bila osjetljivija i omogućila državi pristup prihodima od poreza i razvojnih projekata.
Pritužba je tražila kontrolu nad oko polovinom federalnog zemljišta, koje još uvijek predstavlja područje skoro jednako veliko kao Južna Karolina. Parcele se koriste za stvari poput proizvodnje energije, ispaše, rudarstva i rekreacije. Svjetski poznati nacionalni parkovi i nacionalni spomenici u Utahu ostali bi u saveznim rukama.
Odluka visokog suda od ponedjeljka dolazi nakon što je nedavno Kongres pod kontrolom republikanaca usvojio paket pravila koji uključuje jezik koji zakonodavcima omogućava lakši prijenos ili prodaju javnog zemljišta kojim upravljaju federalne agencije. Pravila smatraju da javna zemljišta nemaju novčanu vrijednost, što znači da zakonodavci više neće morati da obračunavaju izgubljeni prihod ako odluče da daju parcele državama ili rudarskim industrijama.
Dok su zaštitnici prirode pozdravili sudsko odbijanje, kako su rekli, tužbe za otimanje zemlje, mnogi su i dalje zabrinuti da će se napori nastaviti.
Javna zemljišta pod državnom kontrolom mogu biti osjetljiva na privatizaciju, degradaciju i bušenje nafte, rekao je Steve Bloch, pravni direktor Saveza za divljinu Južne Jute.
"Ako bude uspješna, tužba Utaha bi rezultirala prodajom miliona hektara javnog zemljišta u zemlji crvenog kamena onome ko ponudi najveću ponudu, okončanjem američkog sistema federalnih javnih zemljišta i razgradnjom američkog Zapada kakvog poznajemo", rekao je Bloch.
Republikanski senatori iz Utah-a Mike Lee i John Curtis kritizirali su odluku suda i obećali zakonodavnu akciju. Curtis, koji je vodio kampanju o tome da bude republikanac koji vodi računa o klimatskim promjenama, rekao je da bi ljudima u Utahu trebalo povjeriti upravljanje zemljom na kojoj su živjeli generacijama.
„Izgradnja puteva, premještanje stoke i čišćenje kampova zahtijevaju snalaženje u ogromnoj birokratiji koja je naslagana“, rekao je Curtis.
U zajedničkoj izjavi sa republikanskim zakonodavnim čelnicima i državnim tužiocem Utah-a, guverner Spencer Cox rekao je da je razočaran odlukom suda da odbije tužbu.
"Utah ostaje sposoban i spreman da ospori sve odluke o upravljanju zemljištem BLM-a koje štete Utahu", rekli su državni čelnici. „Takođe smo oduševljeni saznanjem da nova administracija dijeli naše obaveze prema principu 'višestruke upotrebe' za ove savezne zemlje i posvećena je radu s nama na poboljšanju upravljanja zemljištem."
Dok tužbe obično započinju u federalnim okružnim sudovima i na kraju stižu do Vrhovnog suda SAD-a, sporovi koji uključuju države mogu započeti na najvišem sudu u zemlji ako se sudije slože da ih saslušaju.
Lideri Utaha napomenuli su da visoki sud nije komentirao osnovanost njihovih argumenata niti ih spriječio da podnesu tužbu federalnom okružnom sudu. Grupe za zaštitu prirode kažu da će ostati spremne da osporavaju sve buduće tužbe.
"Ova tužba je napad na dugogodišnju i uspješnu povijest zemlje u zaštiti vrijednih i ranjivih krajolika za sve Amerikance", rekao je Chris Hill, koji vodi Fondaciju za očuvanje zemljišta. "I dok je odluka Vrhovnog suda da ne sasluša slučaj predstavlja odgodu, u potpunosti očekujemo da će ova mala grupa političara koji se protive javnom zemljištu nastaviti da rasipa dolare poreskih obveznika i kupuju njihove loše ideje."
Federalni zavod za upravljanje zemljištem odbio je da komentariše.
Izvještaj američkog specijalnog tužioca kaže da su tužioci imali dovoljno dokaza da osude Trumpa u slučaju ometanja izbora 2020.
U izvještaju Kongresu objavljenom rano u utorak, specijalni savjetnik Jack Smith rekao je da njegova kancelarija ima dovoljno dokaza da "dobije i održi" sudsku osudu novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa za napore da se poništi Trumpov poraz od predsjednika Joea Bidena na izborima 2020. godine.
Smith je rekao da je Trump "pribjegao nizu kriminalnih napora da zadrži vlast" nakon što je postalo jasno da je izgubio i da su legalni načini osporavanja rezultata propali.
„Ovo je uključivalo pokušaje da se državni zvaničnici navedu da ignorišu istinito prebrojavanje glasova; da proizvodi lažne liste predsjedničkih elektora u sedam država koje je izgubio; da prisili službenike Ministarstva pravde i svog potpredsjednika, Michaela R. Pencea, da postupaju suprotno svojim zakletvama i umjesto toga unaprijede lične interese gospodina Trumpa; i 6. januara 2021. da usmjeri bijesnu gomilu na Kapitol Sjedinjenih Država kako bi opstruirali kongresnu certifikaciju predsjedničkih izbora, a zatim podstaknuo izgrednike”, rekao je Smith u svom izvještaju.
Smith je rekao da je Trump djelovao i u privatnom svojstvu kao izborni kandidat, kao i uz pomoć više zavjerenika, te da je Trump pokušao iskoristiti "moć i autoritet Vlade Sjedinjenih Država u unapređenju svog plana".
U izvještaju se dalje navodi da su Trumpove lažne tvrdnje, poput glasanja velikog broja mrtvih ljudi ili nepodobnih glasača, ili da su glasačke mašine promijenile glasove za Trumpa u glasove za Bidena, bile „demonstrativno i, u mnogim slučajevima, očigledno lažne. ”
Trump je više puta negirao nepravde i napao rad specijalnog savjetnika kao politički motiviran.
Odgovorio je na objavljivanje izvještaja rano u utorak objavom na svojoj platformi Truth Social u kojoj je Smitha nazvao "tužiocem koji je nesposoban".
“Sluđeni Jack Smith nije bio u stanju uspješno procesuirati političkog protivnika svog 'šefa', Pokvarenog Joea Bidena, pa je na kraju napisao još jedan 'Izvještaj' ... "
Trump bi trebao biti inaugurisan za novi mandat sljedeće sedmice nakon što je pobijedio potpredsjednicu Kamalu Harris na izborima 2024. godine. Tokom kampanje 2024., Trump je negirao da je izgubio glasanje 2020., uključujući i septembarsku debatu s Harris.
Izvještaj objavljen u utorak uslijedio je dan nakon što je američka okružna sutkinja Aileen Cannon odobrila Ministarstvo pravosuđa da javno objavi dio Smithovog izvještaja koji se bavi Trumpovim naporima da se uhvati za vlast.
Sudija Cannon, koju je imenovao Trump, ranije je blokirala objavljivanje Smithovog punog izvještaja, koji uključuje i neobjavljen dio o optužbama da je Trump nezakonito zadržao povjerljive dokumente nakon što je napustio funkciju.
Smith je pokušao da goni Trumpa po oba pitanja, dok je Trump negirao krivicu.
Sudija Cannon je u julu odbacila slučaj povjerljivih dokumenata, presudivši da je Smith nezakonito imenovan.
Vrhovni sud je također u julu presudio da predsjednici imaju širok imunitet od krivičnog gonjenja za službena djela, što je umanjilo Smithove napore u slučaju miješanja u izbore.
Nakon što je Trump pobijedio Harris, Ministarstvo pravde je odustalo od oba slučaja protiv Trumpa, navodeći dugogodišnju politiku protiv krivičnog gonjenja trenutnog američkog lidera.
Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press i Reuters
Zbog pooštrenih američkih sankcije za isporuke ruske nafte, Kina i Indija traže alternative
Kineske i indijske rafinerije nabavit će više nafte sa Bliskog istoka, Afrike i Amerike, što će povećati cijene i troškove transporta, budući da nove američke sankcije ruskim proizvođačima i brodovima ograničavaju opskrbu najvećim kupcima Moskve, kažu trgovci i analitičari.
Američko ministarstvo finansija u petak je uvelo sankcije ruskim proizvođačima nafte Gazprom njeft i Surgutneftegas, kao i za 183 plovila koja su isporučila rusku naftu, ciljajući prihode koje je Moskva koristila za finansiranje svog rata s Ukrajinom.
Mnogi od tankera korišteni su za otpremu nafte u Indiju i Kinu jer su zapadne sankcije i ograničenje cijena koje su zemlje Grupe 7 nametnule 2022., prebacile trgovinu ruskom naftom iz Evrope u Aziju. Neki tankeri su otpremali i naftu iz Irana, koji je također pod sankcijama.
Ruski izvoz nafte ozbiljno će biti oštećen novim sankcijama, koje će primorati kineske nezavisne rafinerije da ubuduće smanje proizvodnju rafinerije, rekla su dva kineska trgovinska izvora. Izvori su odbili da budu imenovani jer nisu ovlašteni da razgovaraju sa medijima.
Očekivani poremećaj ruske ponude doveo je u ponedjeljak globalne cijene nafte na najviši nivo u posljednjih nekoliko mjeseci, a Brent se trgovao iznad 81 dolar po barelu.
Među novim sankcionisanim brodovima, 143 su naftni tankeri koji su prošle godine pretovarili više od 530 miliona barela ruske sirove nafte, što je oko 42% ukupnog izvoza nafte na more, rekao je u bilješci vodeći analitičar Kplera za teretni promet Matt Wright.
Od toga je oko 300 miliona barela isporučeno u Kinu, dok je većina ostatka otišla u Indiju, dodao je.
"Ove sankcije će značajno smanjiti flotu brodova dostupnih za isporuku nafte iz Rusije u kratkom roku, povećavajući vozarine", rekao je Wright.
Trgovac sa sjedištem u Singapuru rekao je da su određeni tankeri otpremali blizu 900.000 barela ruske nafte dnevno u Kinu u posljednjih 12 mjeseci.
"Pašće sa litice", dodao je.
Za prvih 11 mjeseci prošle godine, indijski uvoz ruske sirove nafte porastao je 4,5% u odnosu na prethodnu godinu na 1,764 miliona barela dnevno, ili 36% ukupnog uvoza Indije.
Obim Kine, uključujući snabdijevanje gasovodima, porastao je za 2% na 99,09 miliona metričkih tona (2,159 miliona barela dnevno), ili 20% njenog ukupnog uvoza, u istom periodu.
Kina uvozi uglavnom rusku naftu ESPO Blend, koja se prodaje iznad gornje granice cijene, dok Indija kupuje uglavnom naftu Urals.
Analitičarka Vortexa Emma Li rekla je da će izvoz ruske nafte ESPO Blend biti zaustavljen ako se sankcije striktno provedu, ali da će to zavisiti od toga da li je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump ukinuo embargo i da li je Kina priznala sankcije.
ALTERNATIVE
Nove sankcije će Kinu i Indiju gurnuti nazad na tržište nafte u skladu sa zahtjevima kako bi tražile veću ponudu sa Bliskog istoka, Afrike i Amerike, rekli su izvori.
Cijene za Bliski istok, Afriku i brazilske sorte već su porasle posljednjih mjeseci zbog rastuće potražnje iz Kine i Indije, jer su se opskrbe ruske i iranske nafte smanjile i poskupile, dodaju.
"Cijene za bliskoistočne sorte već rastu", rekao je indijski zvaničnik za preradu nafte.
"Ne postoji opcija osim da moramo ići na bliskoistočnu naftu. Možda ćemo morati ići i na američku naftu."
Drugi izvor iz indijske rafinerije rekao je da će sankcije ruskim osiguravateljima nafte potaknuti Rusiju da svoju naftu cijeni ispod 60 dolara po barelu kako bi Moskva mogla nastaviti koristiti zapadno osiguranje i tankere.
Harry Tchilinguirian, šef istraživanja u Onyx Capital Group, rekao je: "Indijske rafinerije, glavni preuzimači ruske sirove nafte, vjerovatno neće čekati da saznaju i truditi će se da pronađu alternative za naftu na Bliskom istoku i naftu iz Atlantskog bazena koja se odnosi na Dated-Brent.
"Snaga u Dubaiju može samo rasti jer ćemo vjerovatno vidjeti agresivne ponude za februarski utovar tereta poput Omana ili Murbana, što će dovesti do čvršće razlike između Brent-a/Dubaija", dodao je.
Prošlog mjeseca, Bidenova administracija sankcionirala je više brodova koji rade s iranskom naftom prije oštrijih akcija koje se očekuju od dolazeće Trumpove administracije, što je dovelo do toga da je Shandong Port Group zabranila sankcioniranim tankerima ulazak u svoje luke u istočnoj kineskoj provinciji.
Kao rezultat toga, Kina, glavni kupac iranske sirove nafte, također će se okrenuti težoj bliskoistočnoj nafti i najvjerovatnije će maksimizirati svoj otkup kanadske nafte iz Trans-Mountain naftovoda (TMX), rekao je Tchilinguirian.
Rutte: NATO zabrinut situacijom u BiH i na Kosovu
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte izjavio je u ponedeljak da sjeveroatlantski savez posebno zabrinut situacijom u Bosni i Hercegovini i na Kosovu.
Govoreći u Evropskom parlamentu situaciji u BiH, Rutte je podvukao da je od suštinske važnosti da se u zemlji ne stvori sigurnosni vakuum.
On je izrazio punu podršku misiji ALTHEA i dodao je da će alijansa održati bliske kontakte na svim nivoima kako bi se osiguralo da zajedno efikasno upravljaju svim potencijalnim izazovima iz BiH.
Osvrćući se na sigurnosnu situaciju na Kosovu, šef najveće vojne organizacije je potvrdio da su zvaničnici NATO u redovnom kontaktu s Prištinom i Beogradom, naročito u svjetlu predizborne kampanje na Kosovu kako bi se spriječile eventualne tenzije.
"U kontaktu smo kako s Kosovom, tako i sa Srbijom kako bismo osigurali da i izbori koji će biti održani početkom februara ne dovedu do destabilizacije. To je takođe ključno", izjavio je šef alijanse.
On je podvukao da je neophodno da se obrati posebna pažnja region Zapadnog Balkana, kojeg je nazvao ključnim susjedstvom.
Rutte je izrazio "duboku zabrinutost" sigurnosnom situacijom na evropskom kontinentu zbog kampanje koju vodi Rusija.
"Nismo u ratu ali se ne može reći da smo u miru", rekao je generalni sekretar alijanse.
On je poručio Evropljanima da je neophodno investirati u odbranu. U suprotnom, podvukao je on, "pripremite se da učite ruski jezik ili pobjegnete na Novi Zeland".
SAD označile ekstremno desničarsku mrežu 'Terrorgram' kao terorističku grupu
SAD su u ponedjeljak uvele sankcije ekstremno desničarskoj online mreži, označivši kolektiv "Terrorgram" terorističkom grupom i optužujući je za promicanje nasilne nadmoći bijelaca.
Američki State Department je u saopćenju naveo da je grupu, koja prvenstveno djeluje na društvenoj mreži Telegram, i tri njena čelnika posebno označio kao globalne teroriste.
State Department je saopćio da je grupa motivirala i omogućila napade i pokušaje napada korisnika, uključujući pucnjavu 2022. ispred LGBTQ bara u Slovačkoj, planirani napad 2024. na energetske objekte u New Jerseyu i napad nožem u avgustu na džamiju u Turskoj.
"Grupa promoviše nasilne bijelce, podstiče napade na pretpostavljene protivnike i pruža smjernice i materijale s uputama o taktikama, metodama i ciljevima napada, uključujući kritičnu infrastrukturu i vladine službenike", navodi State Department.
Ova akcija zamrzava bilo koju američku imovinu grupe i zabranjuje Amerikancima da se bave njome.
Lideri koji su u ponedjeljak na meti sankcija nalazili su se u Brazilu, Hrvatskoj i Južnoj Africi, navodi se u saopštenju.
U septembru su američki tužioci objavili krivične prijave protiv dvojice navodnih vođa grupe, rekavši da su koristili Telegram da podstaknu napade na Crnce, Jevreje, LGBTQ ljude i imigrante s ciljem poticanja rasnog rata.
Britanija je u aprilu saopćila da će zabraniti Terrorgram kolektiv kao terorističku organizaciju, što znači da će postati krivično djelo u zemlji pripadati ili promovirati grupu.
Predsjednik SAD-a Joe Biden kritikovao je bijelu nadmoć dok je bio na vlasti.
2021. godine, Biden je pokrenuo prvu američku nacionalnu strategiju za borbu protiv domaćeg terorizma, koja je uključivala resurse za identifikaciju i procesuiranje prijetnji i nova sredstva odvraćanja kako bi se spriječilo Amerikance da se pridruže opasnim grupama.