Linkovi

SAD i Rusija se spore oko vojnog jačanja u arktičkoj regiji


Sastanak američkog državnog sekretara Antonija Blinkena i ministra vanjskih poslova Rusije tokom samita Arktičkog vijeća na Islandu, 19. maj 2021.
Sastanak američkog državnog sekretara Antonija Blinkena i ministra vanjskih poslova Rusije tokom samita Arktičkog vijeća na Islandu, 19. maj 2021.

Američki državni sekretar Antony Blinken izrazio je zabrinutost zbog vojnog jačanja u arktičkoj regiji, na samitu Arktičkog vijeća na Islandu kasno u četvrtak.

"Posvećeni smo unapređivanju mirnog arktičkog regiona u kojem preovladava saradnja u pogledu klime, životne sredine, nauke i sigurnosti i gdje održivi ekonomski razvoj donosi korist ljudima u regionu", rekao je Blinken delegatima okupljenim u Reykjaviku.

Moskovski ministar vanjskih poslova Sergey Lavrov ispitivao je motive NATO-a u raspoređivanju bombardera i podmornica na to područje.

"Problemi povezani s eskalacijom vojno-političke napetosti ostaju zbog stranih trupa u Norveškoj i u baltičkoj regiji", rekao je Lavrov na konferenciji za novinare nakon samita.

Rusija takođe insistira na tome da arktičke države nastave vojne sastanke na visokom nivou usred sve veće napetosti u regionu, potezu kojem se usprotivio Washington.

"Važno je proširiti pozitivne odnose koje imamo unutar Arktičkog vijeća kako bi obuhvatili i vojnu sferu", rekao je Lavrov.

Godišnji sastanci šefova oružanih snaga iz arktičkih država zaustavljeni su 2014. godine nakon ruske aneksije Krima.

Rusija je u četvrtak od Islanda preuzela rotirajuće predsjedavanje Arktičkim vijećem. Organizacija, osnovana 1996. godine, ima za cilj olakšati dijalog o pitanjima od zajedničkog interesa i ima osam članova: Kanada, Danska, Finska, Islanda, Norveška, Rusija, Švedska i SAD. Mandat vijeća izričito isključuje vojna pitanja. Ostale države, uključujući Kinu, zalažu se za status službenog promatrača na forumu.

Rusija je posljednjih godina značajno proširila svoje vojne baze u arktičkom regionu. NATO je takođe povećao svoju vojnu aktivnost na Arktiku.

Vojna aktivnost na Arktiku predstavlja sve veći rizik, kaže analitičarka Katarina Kertysova, sagovornica za politiku u Evropskoj mreži liderstva sa sjedištem u Londonu.

"U nedostatku vojno-vojnog dijaloga ili odgovarajućeg foruma na kojem bi se moglo raspravljati o takvim zabrinutostima, vjerojatnost pogrešnih izračuna ili pogrešnog čitanja namjera i slučajne eskalacije raste", rekla je Kertisova

XS
SM
MD
LG