Najnovije
Četvrti juli, Juneteenth i značenje američkih nacionalnih praznika
Četvrtog jula 1776. Kontinentalni kongres formalno je odobrio Deklaraciju o nezavisnosti. Proslave su započele nakon nekoliko dana: parade i javna čitanja, logorske vatre i svijeće i ispaljivanje po 13 metaka iz mušketa, po jednog za svaku od originalnih država.
Prošlo je skoro vijek prije nego što je zemlja zvanično imenovala praznikom datum svog osnivanja.
Nedavnim usvajanjem Zakona o Nacionalnom danu nezavisnosti, kojim se obilježava kraj ropstva u Sjedinjenim Državama, zemlja sada ima 12 federalnih praznika. Mnoga su raspoređena po američkom kalendaru, ali njihovo postojanje nije samo priča o kontinuitetu. Oni odražavaju kako su SAD evoluirale - od pripadnosti država relativno maloj federalnoj vladi do centralizovanije nacije.
Državni i lokalni skupovi za Dan nezavisnosti i druge praznike stari su koliko i sama zemlja. Ali prvi krug federalnih praznika, identifikovan kao takav jer su federalni službenici (u početku samo savezni službenici u Washington DC) dobili slobodan dan, predsjednik Ulysses S. Grant potpisao je zakon 1870. godine, pet godina nakon okončanja građanskog rata.
"Građanski rat konsolidovao je nacionalnu moć na sve načine, a nacionalni praznici su ilustracija toga", kaže historičar nagrađivan Pulitzerovom nagradom Eric Foner. "Bilo je mnogo, mnogo prvih poslije građanskog rata".
Uvođenje proslave Juneteentha drugih federalnih praznika prošlo je sa značajnom većinom u Kongresu, što ukazuje na širok dvopartijski konsenzus. Prvi praznici, primjećuje Grantov biograf Ron Chernow, bili su najsigurniji u to vrijeme - Nova godina, Dan nezavisnosti, Dan zahvalnosti, Božić i rođendan Georgea Washingtona (donesen 1879).
"Pratili su građanski rat, ali, slučajno, nisu imali nikakve veze sa građanskim ratom. Ratne rane i dalje su bile duboke i neopozive, a svako obilježavanje samog rata moglo bi se smatrati podjelom", kaže Chernow. Primjećuje da Dan sjećanja, počast onima koji su poginuli u ratu, nije postao federalni praznik sve do 1888. godine.
"Sa prvih pet federanih praznika pokušalo se da se uspostavi zajednički jezik između Sjevera i Juga", kaže Chernow. "Obje strane u građanskom ratu tvrdile su da su se borile u duhu američke revolucije. Stoga je objema stranama bilo lako da ispoštuju rođendan Washingtona i Dan nezavisnosti".
Bez obzira na izjave o patriotizmu ili socijalnoj pravdi, federalni praznici odražavaju dio osjećaja u zemlji za samu zemlju i kako se zemlja mijenja.
Javna podrška da rođendan Martina Luthera Kinga bila je toliko jaka da ga je 1983. godine potpisao predsjednik Ronald Reagan, koji se šezdesetih protivio Zakonu o građanskim pravima i Zakonu o biračkim pravima i privatno vjerovao da su stajališta kasnijih lidera koji se zalažu za građanska prava bila "zasnovana na slici, a ne na stvarnosti". Čak i tada su se Arizona, New Hampshire i Južna Karolina opirali da to postane državni praznik, a Južna Karolina je čekala do 2000. godine. Alabama i Mississippi još uvijek povezuju Kingov rođendan sa rođendanom generala Konfederacije Roberta I. Leeja.
Dan Kolumba postao je nacionalni praznik 1968. godine, koji su Kongres i predsjednik Lyndon Johnson odobrili kao počast imigrantima i kao "izjavu o spremnosti da se s povjerenjem suoče sa nepoznatom sutrašnjicom", prema tadašnjem izvještaju Senata.
Ali tokom posljednjih 40 godina, kako se Columbova slika premještala sa nekoga ko je otkrio Ameriku na rasističku i imperijalističku, gradovi i države su ili promijenile ime praznika (Havaji ga nazivaju "Dan otkrića") ili su iskoristili dan kako bi ga posvetili drugima - od 1989. godine Južna Dakoka ga naziva "Danom američkih domorodaca".
"Federalne praznike možete zamisliti kao spomenike podignute u parkovima", kaže Matthew Dennis, autor knjige o američkim praznicima iz 2002. godine "Dani crvenih, bijelih i plavih slova". "Pomoću spomenika, pokušavate da umetnete značenje prošlosti u kamen. Ali to se može promijeniti, a ljudi bi mogli reći: 'Čekaj, ko je ovaj tip?'"
Među nacionalnim praznicima, 4. juil je najsloženiji i o njemu se raspravlja, odraz pitanja i kontradikcija o porijeklu zemlje i o samoj Deklaraciji o nezavisnosti.
Dan nezavisnosti zahvaćen je podjelama u zemlji gotovo od samog početka. Tokom 1780-ih i 1790-ih, pristalice jače centralne vlade (federalisti) i oni koji su brinuli o povratku u monarhiju u britanskom stilu (ponekad nazvanu Jeffersonovim republikancima), prepirali su se oko autorstva Deklaracije o nezavisnosti, s tim što su republikanci isključivu zaslugu davali svom Thomasu Jeffersonu i federalisti koji se (ispravno) protive tvrdnji da su mnogi drugi na tome radili.
U decenijama prije građanskog rata, crni Amerikanci često su bivali isključeni iz zvaničnih događaja od 4. jula i umjesto toga bi slavili 5. juli, dok su obje strane priznavale 4. juli i svoju udaljenost od njega. Frederick Douglass održao je 5. jula svoj čuveni govor iz 1852. godine "Šta je robu četvrti juli".
Sam građanski rat bio je period za razmičita tumačenja. Južnjaci su prihvatili poruku Deklaracije o nezavisnosti kao čin prkosa protiv tiranije. Sjever je na to gledao kao na nacrt. U pismu Kongresu upućenom 4. jula 1861. godine, samo nekoliko mjeseci nakon početka građanskog rata, predsjednik Abraham Lincoln govorio je o Danu nezavisnosti kao inspiraciji za novo i humanije društvo.
"Naši protivnici usvojili su neke deklaracije o nezavisnosti u kojima, za razliku od one stare, koju je napisao Jefferson, izostaju riječi 'svi ljudi su stvoreni jednaki'", napisao je Lincoln.
Značenje 4. jula nastavlja da se razvija, od predsjednika do predsjednika. Franklin D. Roosevelt i George W. Bush su među onima koji su posvetili govore o Danu nezavisnosti vojsci, bilo tokom Drugog svjetskog rata ili nakon napada 11. septembra.
Obraćanje Johna F. Kennedyja iz 1962. godine, u jeku hladnog rata, nazvalo je nezavisnost "jedinstvenim pitanjem koje danas dijeli svijet" i pozvalo se na "čežnju za nezavisnošću iza gvozdene zavjese".
Predsjednik Barack Obama je 2014. godine citirao obećanje "života, slobode i potrage za srećom" i naveo to kao razlog "što imigranti iz cijelog svijeta sanjaju da dođu na naše obale".
Za Dan nezavisnosti 2020. godine, manje od dva mjeseca nakon ubistva Georgea Floyda, predsjednik Donald Trump osudio je demonstrante pokreta Black Lives Matters (BLM, Životi crnaca su važni) i kako je rekao "nemilosrdnu kampanju za brisanje naše historije, klevetanje naših heroja, brisanje vrijednosti i indoktrinaciju naše djece". Njegov tada mogući nasljednik, Joe Biden, objavio je kratki video snimak u kojem je rekao da zemlja još nije ispunila svoje obećanje o jednakosti, napominjući da je čak i Jefferson bio robovlasnik.
"Ali kada je jednom predloženo, to (jednakost) je bila ideja koja se nije mogla da se ograniči", rekao je. "Preživjela je bijes građanskog rata, pse Bulla Connora, atentat na Martina Luthera Kinga i više od 200 godina sistematskog rasizma."
"Amerika nije bajka", dodao je Biden. "To je bio stalni napor između dva dijela našeg karaktera: ideje da su svi muškarci i žene - svi ljudi - stvoreni jednaki i rasizma koji nas je razdvojio."
See all News Updates of the Day
Četvoro astronauta, koji su neplanirano zapeli u svemiru, vratili se na Zemlju nakon skoro 8 mjeseci
Četvoro astronauta vratilo se na Zemlju u petak nakon skoro osmomjesečnog boravka u svemirskoj stanici produženog zbog problema s Boeingovim kapsulama i uragana Milton.
SpaceX kapsula sa posadom pala je padobranom prije zore u Meksički zaljev nedaleko od obale Floride nakon što se sredinom sedmice iskrcala s Međunarodne svemirske stanice.
Tri Amerikanca i jedan Rus trebali su se vratiti prije dva mjeseca. Ali njihov povratak kući bio je zaustavljen problemima s Boeingovom novom Starliner astronautskom kapsulom, koja se u septembru vratila prazna zbog sigurnosnih razloga. Tada se umiješao uragan Milton, nakon čega su uslijedile još dvije sedmice jakog vjetra i uzburkanog mora.
SpaceX je lansirao četvoricu — NASA-e Matthew Dominick, Michael Barratt i Jeanette Epps, te Rus Alexander Grebenkin — u martu. Barratt, jedini svemirski veteran koji je ušao u misiju, odao je priznanje je timovima za podršku kod kuće jer su morali "preplanirati, preurediti i na neki način sve ponoviti zajedno s nama... i pomoći nam da se izvučemo sa svim tim udarcima."
Njihove zamjene su dva probna pilota Starlinera Butch Wilmore i Suni Williams, čija je misija produžena sa osam dana na osam mjeseci, i dva astronauta koje je SpaceX lansirao prije četiri sedmice. Ta četvorica će ostati tamo do februara.
Svemirska stanica se sada vratila u normalnu veličinu posade od sedam – četiri Amerikanca i tri Rusa – nakon višemjesečne prepunjenosti.
EU pomaže područja pogođena poplavama u BiH sa 20 miliona eura, poručila šefica Evropske komisije u Sarajevu
Evropske komisije je donijela odluku da se odmah mobiliziraju sredstva pomoći od 20 miliona evra za pomoć područjima pogođenim poplavama u Bosni i Hercegovini, poručila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u petak, 25. oktobra u Sarajevu.
"Zahvalna sam što sam jučer mogla vidjeti područje koje je uništeno. Želim prije svega izraziti svoju podršku i saosjećanje sa žrtvama poplava u BiH. Bolno je gledati razmjere katastrofe u Jablanici", rekla je Von der Leyen nakon što se sastala sa predsjedavajućom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto i članovima državne vlade.
Von der Leyen je najavila i dalje pružanje pomoći kroz Fond solidarnosti koji koriste članice EU, ali je otvoren i za zemlje koje imaju kandidatski status.
Dan ranije posjetila je područja pogođena katastrofalnim poplavama, u Donjoj Jablanici na jugu BiH, gdje je izrazila solidarnost sa građanima i poručila da je "Evropa na strani Bosne i Hercegovine i stoji uz njene građane".
Obilne padavine pogodile su sjevernu Hercegovinu i centralnu Bosnu te izazvale bujice i poplave u noći 4. oktobra. Poginulo je 19 ljudi u Jablanici, četvoro u Konjicu i troje u Fojnici.
Kiša je aktivirala brojna klizišta, a najteža situacija bila je u Donjoj Jablanici, na jugu zemlje, na koju se sručio materijal iz kamenoloma koji se nalazi iznad tog sela. U poplavama i klizištima je uništeno najmanje 230 objekata, a procijenjena šteta je oko 25,6 miliona eura.
Ursula von der Leyen u Bosni i Hercegovini boravi u sklopu četverodnevne turneje kako bi s vlastima zemalja Zapadnog Balkana razgovarala o Planu rasta Evropske unije vrijednog šest milijardi eura i napretku u evropskim integracijama.
U tom kontekstu je najavila i podršku institucija EU na pomoći BiH kako bi ispunila uslove za Plan rasta.
Bosna i Hercegovina, jedina od zemalja regije, nije napravila tražene reforme u okviru Plana rasta, koje omogućavaju pristup tržištu Evropske Unije i fondovina EU od šest milijardi eura.
"Bosna i Hercegovina itekako zaslužuje ovu priliku i znam da, sa druge strane, imam dobre, snažne partnere da to zajednički ostvarimo", rekla je Leyen.
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto zahvalila se na ponuđenoj pomoći, te je dodala kako je sa Leyen razgovarala i o obavezama BiH na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.
Dodala je i kako je ljestvica Plana rasta za BiH postavljena "dosta visoko", te da je BiH ispunila 111 od 113 uslova.
"Kada je u pitanju Plan rasta čekuju nas još tri dodatne mjere koje se odnose na vizni režim, budžetski monitoring i borbu protiv korupcije i kriminala. Na tome ćemo raditi predano", rekla je Krišto.
Prije ove posjete, Evropska komisija je odobrila reformske agende za Albaniju, Crnu Goru, Kosovo, Srbiju i Sjevernu Makedoniju, koje će trajati od 2024. do 2027. godine, s ciljem poticanja rasta i povezivanja s EU, a paket je vrijedan šest milijardi eura.
Međutim, reformska agenda za Bosnu i Hercegovinu nije odobrena zbog nedostatka političkog dogovora unutar zemlje o nekoliko pitanja, uključujući imenovanje sudaca Ustavnog suda BiH.
Von der Leyen u petak je razgovarala i sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
U okviru balkanske turneje, ona je prethodno posjetila Albaniju i Sjevernu Makedoniju, a nakon BiH, putuje u Beograd, Prištinu i Podgoricu, gdje će se sastati s najvišim zvaničnicima Srbije, Kosova i Crne Gore.
U izraelskom napadu ubijena tri novinara na jugu Libana
U izraelskom napadu u petak rano ujutro ubijena su najmanje tri novinara i ranjeno nekoliko drugih dok su spavali u pansionima koje koriste mediji u Hasbayi u južnom Libanu, izvještavaju libansko ministarstvo zdravlja i lokalni mediji.
Ubijeni su kamerman Ghassan Najjar i inženjer Mohamed Reda iz proiranske novinske kuće Al-Mayadeen i kamerman Wissam Qassem, koji je radio za Hezbollahov Al-Manar, navodi se u odvojenim izjavama.
Udari su učinili da je to najsmrtonosniji dan za medije u godini neprijateljstava između izraelske vojske i libanonske milicije Hezbolah.
Iz Izraela, koji generalno poriče da namjerno napada novinare, nije bilo komentara.
Pet novinara je ubijeno u prethodnim izraelskim napadima u Libanu tokom sukoba, uključujući vizuelnog novinara Reutersa Isama Abdallaha.
Hasbaya je grad u kojem žive i muslimani i kršćani. Posljednjih sedmica bilo je napada na njegovu periferiju, ali je petak, oko 3 sata ujutro (ponoć GMT), bio prvi na sam grad.
"Ovo je ratni zločin", rekao je libanonski ministar informacija Ziad Makary. Najmanje 18 novinara iz šest medija, uključujući Sky News, Al-Jazeeru i libanske emitere, boravilo je u pansionima.
"Čuli smo kako avion leti veoma nisko - to nas je probudilo - a onda smo čuli dva projektila", rekao je Muhammad Farhat, reporter libanske kuće Al-Jadeed, za Reuters.
Rekao je da je oštećeno nekoliko bungalova. Njegovi snimci pokazuju prevrnute i oštećene automobile, na nekima oznaku "Press".
"Izvještavali smo odatle oko mjesec dana, a da se ništa nije dogodilo. Ne znam ni kako sam se izvukao ispod ruševina", rekao je Farhat.
Ghassan bin Jiddo, direktor Al-Mayadeena, rekao je na X nalogu kanala da je napad bio "namjeran".
"Smatramo okupaciju (Izrael) potpuno odgovornom za ovaj ratni zločin, u kojem su mete bile novinarske ekipe, uključujući tim Al-Mayadeen", rekao je bin Jiddo.
Izrael napada libanske medije, vojnike
Dan ranije, Izrael je pogodio kancelariju koju koristi Al-Mayadeen u južnom predgrađu Bejruta. Ministarstvo zdravlja Libana saopćilo je da je jedna osoba ubijena, a petoro, uključujući dijete, ranjeno.
Vlasti u Bejrutu kažu da je izraelska vojna kampanja ubila više od 2.500 ljudi i raselila više od 1,2 miliona ljudi, stvarajući humanitarnu krizu.
U četvrtak su u izraelskom napadu poginula tri libanska vojnika dok su pokušavali da evakuišu ranjene ljude iz pograničnog sela Yater, saopštila je libanonska vojska. Iz izraelske vojske nije bilo komentara.
SAD su saopćile da bi Izrael trebao poduzeti korake kako bi izbjegao civilne žrtve i prestao ugrožavati mirovne snage UN-a ili trupe libanonske vojske u svojim napadima u Gazi i Libanu.
Izrael, koji je kritiziran zbog granatiranja bolnica i škola, rekao je da precizno gađa militante Hamasa i Hezbollaha, optužujući ih da koriste civile kao štit.
Komitet za zaštitu novinara (CPJ) saopštio je da su od 24. oktobra njegove preliminarne istrage pokazale da je najmanje 128 medijskih radnika ubijeno od početka rata u Gazi, što ga čini najsmrtonosnijim periodom za novinare otkako je CPJ počeo da prikuplja podatke u 1992.
Od toga, 123 su Palestinci, dva Izraelca i tri Libanca.
Mjesec dana nakon izraelske vojne operacije protiv Hezbollaha kojeg podržava Iran, američki državni sekretar Antony Blinken upozorio je u Dohi da "ovo ne može dovesti, ne bi trebalo dovesti, do dugotrajne kampanje".
Blinken je takođe rekao da se nada da Iran dobija poruku da bi dalji napadi na Izrael ugrozili njegove interese. Izrael je obećao odmazdu za iransku raketnu baraž 1. oktobra.
SAD, Izrael, Katar i Egipat pokušavaju da ožive pregovore o prekidu vatre
Američki i izraelski pregovarači okupit će se u Dohi kako bi se pripremili za nove razgovore o prekidu vatre u Gazi koji bi podrazumijevao i oslobađanje izraelskih talaca, saopćili su Katar i Washington.
Izrael je rekao da će David Barnea, šef obavještajne agencije Mossad, otputovati u Dohu u nedjelju kako bi se sastao s direktorom CIA-e Williamom Burnsom i premijerom Katara.
Egipatska sigurnosna delegacija sastala se s delegacijom lidera Hamasa u Kairu u sklopu napora da se ožive razgovori o prekidu vatre u Gazi, objavila je egipatska državna televizija Al Qahera News TV.
Visoki zvaničnik Hamasa Osama Hamdan rekao je Al-Mayadeenu da nije došlo do promjene u stavu grupe. "Taoci koje drži otpor vratit će se samo uz zaustavljanje agresije i potpuno povlačenje", rekao je Hamdan.
Blinken je na svom prvom putovanju u regiju otkako je Izrael ubio vođu Hamasa Yahya Sinwara, idejnog tvorca napada grupe na Izrael 7. oktobra 2023., koji je pokrenuo sukobe širom Bliskog istoka. Washington, bliski saveznik Izraela, izrazio je nadu da njegova smrt može dati poticaj za prekid borbi.
General-pukovnik Herzi Halevi, šef izraelske vojske, rekao je da je prekid sukoba s Hezbollahom sada moguć jer je Izrael ubio većinu njihovih visokih komandanata.
Libanska briga
Premijer Nadžib Mikati rekao je da je teret na Izraelu. "Oluja kojoj trenutno svjedočimo... nosi sjeme potpunog uništenja, ne samo naše zemlje, već i svih ljudskih vrijednosti", rekao je on.
Hezbollah je pokrenuo napade na Izrael dan nakon napada palestinske militantne grupe Hamas 7. oktobra 2023. na južni Izrael, u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i rezultiralo otmicama još 250, prema izraelskim podacima.
Izraelska ofanziva u Gazi ubila je skoro 43.000 ljudi, prema vlastima u Gazi, i opustošila teritoriju.
Ubistvo policajca u Bosanskoj Krupi i ranjavanje drugog okarakterisano kao terorizam
Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona (USK) je sinoćnji napad na policijsku stanicu u Bosanskoj Krupi, prilikom kojeg je jedan policajac ubijen, a drugi ranjen, okarakterisalo kao krivično djelo terorizma.
Glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog Kantona (MUP USK) Adnan Beganović je kazao da se napad desio u četvrtak, 24. oktobra, prije 21 sat, kada je maloljetnik rođen 2009. godine upotrebom hladnog oružja po ulasku u policijsku stanicu u Bosanskoj Krupi ranio dva policajca.
“Nažalost, jedan policijski službenik je smrtno stradao, dok je drugi nakon operativnog zahvata u Kantonalnoj bolnici ‘Dr. Irfan Ljubijankić’ stabilno i nalazi se i dalje na liječenju”, kazao je Beganović te dodao da je na lice mjesta osim jakih policijskih snaga izašao i tužilac Kantonalnog tužilaštva USK-a.
Prema njegovim riječima, Kantonalno tužilaštvo USK-a se očitovalo da u opisanom događaju postoje elementi bića krivičnog djela “terorizam”.
Ramo Isak, ministar unutrašnjih poslova Federacije, kaže da još uvijek traju istražne radnje, zbog čega je suvišno komentarisati ovaj događaj dok se ne utvrdi na koji način je maloljetno lice ovo uradilo te koji je bio motiv, ali je jedini apel za sada uputio roditeljima i zajednici.
“Mogu pozvati sve roditelje da obrate pažnju na svoju djecu, gdje izlaze, šta rade, s kim se druže. Nemoguće da roditelj nije mogao primijetiti da njegovo dijete ima neke loše namjere ili da ima takve neke pobude. Mora se zajednica uključiti, jedino na taj način možemo uspjeti protiv ovih oblika kriminaliteta”, kaže Isak za Detektor.
Isak je naveo da je Kantonalno tužilaštvo USK-a vjerovatno tokom istrage došlo do određenih informacija koje ukazuju na krivično djelo terorizama.
“Bitna stavka je da je Federalna uprava policije uključena, stavljena na raspolaganje nadležnom tužilaštvu i da ćemo poduzeti sve mjere koje su iz naše nadležnosti”, rekao je on.
Ranije jutros Isak je izjavio za medije da je stepen sigurnosti nakon ovog slučaja podignut na viši nivo i da će policija biti maksimalno na terenu.
Susret Dodika i Putina u Kazanju
Proruski predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji se nalazi na listi sankcioniranih od SAD i Velike Britanije, susreo se sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na samitu u Kazanju u Rusiji u četvrtak navečer, 24. oktobra.
Na njegovom zvaničnom twitter nalogu Dodik je napisao da je razgovarao o završetku srpsko-ruskog hrama u Banjoj Luci, te jačanju turističkog potencijala Srbije i Rusije.
"Uvijek je posebno zadovoljstvo sresti velikog svjetskog lidera i iskrenog prijatelja Republike Srpske", napisao je Dodik.
Na samitu, čiji je domaćin ruski predsjednik, okupili se, pored ostalih lideri Kine, Indije, Brazila, Južne Afrike i drugih zemalja koje su članice ili teže članstvu u BRIKS-u.
Ovo je Dodikov peti susret sa Putinom od početka ruske invazije na Ukrajinu, te ukupno jedanaesti razgovor od 2014. godine.
Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska jedan je od rijetkih zvaničnika koji se od početka invazije Rusije na Ukrajinu susreće sa ruskim i bjeloruskim zvaničnicima.
Iz međunarodne zajednice su više puta ukazali da se BiH obavezala da slijedi sigurnosne i vanjskopolitičke smjernice EU, kao zemlja kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji (EU).
Proruska retorika i bliskost sa ruskim čelnicima ne pokazuju neku konkretnu korist za RS. Investicije iz 27 zemalja članica EU bloka čine 64 odsto ukupnih stranih investicija u BiH, dok se ruske investicije svode na manje od četiri odsto.
U RS-u, Rusija je peta na listi investitora, iza susjedne Srbije, Italije, Austrije, te Velike Britanije.
Nekoliko velikih projekata, koje je Vlada RS-a pokrenula u ovom entitetu sa ruskim kompanijama i oligarsima, doveli su do višemilionskih gubitaka.
Među njima su neuspješna revitalizacija fabrike glinice Birač u Zvorniku, sa kompanijom ruskog oligarha Vladimira Romanova, neuspjela izgradnja termoelektrane Ugljevik i hidroelektrane "Mrsovo" na rijeci Lim u opštini Rudo, kao i prodaja naftne industrije u ovom entitetu ruskoj državnoj kompaniji Zarubrežnjeft.
Najsnažnije uporište Rusije u BiH je u naftnoj industriji, konkretno, u Optima grupi, najvećoj naftnoj kompaniji u BiH, u vlasništvu "Zarubežnjefta", ruske državne kompanije, zadužene za poslove sa naftom u inostranstvu.
