Linkovi

Najnovije

Četvrti juli, Juneteenth i značenje američkih nacionalnih praznika

"Deklaracija o nezavnisnosti", donijeta 4. jula 1776. godine, izložena u Kongresnoj biblioteci.
"Deklaracija o nezavnisnosti", donijeta 4. jula 1776. godine, izložena u Kongresnoj biblioteci.

Četvrtog jula 1776. Kontinentalni kongres formalno je odobrio Deklaraciju o nezavisnosti. Proslave su započele nakon nekoliko dana: parade i javna čitanja, logorske vatre i svijeće i ispaljivanje po 13 metaka iz mušketa, po jednog za svaku od originalnih država.

Prošlo je skoro vijek prije nego što je zemlja zvanično imenovala praznikom datum svog osnivanja.

Nedavnim usvajanjem Zakona o Nacionalnom danu nezavisnosti, kojim se obilježava kraj ropstva u Sjedinjenim Državama, zemlja sada ima 12 federalnih praznika. Mnoga su raspoređena po američkom kalendaru, ali njihovo postojanje nije samo priča o kontinuitetu. Oni odražavaju kako su SAD evoluirale - od pripadnosti država relativno maloj federalnoj vladi do centralizovanije nacije.

Državni i lokalni skupovi za Dan nezavisnosti i druge praznike stari su koliko i sama zemlja. Ali prvi krug federalnih praznika, identifikovan kao takav jer su federalni službenici (u početku samo savezni službenici u Washington DC) dobili slobodan dan, predsjednik Ulysses S. Grant​ potpisao je zakon 1870. godine, pet godina nakon okončanja građanskog rata.

"Građanski rat konsolidovao je nacionalnu moć na sve načine, a nacionalni praznici su ilustracija toga", kaže historičar nagrađivan Pulitzerovom nagradom Eric Foner​. "Bilo je mnogo, mnogo prvih poslije građanskog rata".

Uvođenje proslave Juneteentha drugih federalnih praznika prošlo je sa značajnom većinom u Kongresu, što ukazuje na širok dvopartijski konsenzus. Prvi praznici, primjećuje Grantov biograf Ron Chernow​, bili su najsigurniji u to vrijeme - Nova godina, Dan nezavisnosti, Dan zahvalnosti, Božić i rođendan Georgea Washingtona (donesen 1879).

"Pratili su građanski rat, ali, slučajno, nisu imali nikakve veze sa građanskim ratom. Ratne rane i dalje su bile duboke i neopozive, a svako obilježavanje samog rata moglo bi se smatrati podjelom", kaže Chernow. Primjećuje da Dan sjećanja, počast onima koji su poginuli u ratu, nije postao federalni praznik sve do 1888. godine.

"Sa prvih pet federanih praznika pokušalo se da se uspostavi zajednički jezik između Sjevera i Juga", kaže Chernow. "Obje strane u građanskom ratu tvrdile su da su se borile u duhu američke revolucije. Stoga je objema stranama bilo lako da ispoštuju rođendan Washingtona i Dan nezavisnosti".

Bez obzira na izjave o patriotizmu ili socijalnoj pravdi, federalni praznici odražavaju dio osjećaja u zemlji za samu zemlju i kako se zemlja mijenja.

Javna podrška da rođendan Martina Luthera Kinga bila je toliko jaka da ga je 1983. godine potpisao predsjednik Ronald Reagan, koji se šezdesetih protivio Zakonu o građanskim pravima i Zakonu o biračkim pravima i privatno vjerovao da su stajališta kasnijih lidera koji se zalažu za građanska prava bila "zasnovana na slici, a ne na stvarnosti". Čak i tada su se Arizona, New Hampshire i Južna Karolina opirali da to postane državni praznik, a Južna Karolina je čekala do 2000. godine. Alabama i Mississippi još uvijek povezuju Kingov rođendan sa rođendanom generala Konfederacije Roberta I. Leeja.

Dan Kolumba postao je nacionalni praznik 1968. godine, koji su Kongres i predsjednik Lyndon Johnson odobrili kao počast imigrantima i kao "izjavu o spremnosti da se s povjerenjem suoče sa nepoznatom sutrašnjicom", prema tadašnjem izvještaju Senata.

Ali tokom posljednjih 40 godina, kako se Columbova slika premještala sa nekoga ko je otkrio Ameriku na rasističku i imperijalističku, gradovi i države su ili promijenile ime praznika (Havaji ga nazivaju "Dan otkrića") ili su iskoristili dan kako bi ga posvetili drugima - od 1989. godine Južna Dakoka ga naziva "Danom američkih domorodaca".

"Federalne praznike možete zamisliti kao spomenike podignute u parkovima", kaže Matthew Dennis​, autor knjige o američkim praznicima iz 2002. godine "Dani crvenih, bijelih i plavih slova". "Pomoću spomenika, pokušavate da umetnete značenje prošlosti u kamen. Ali to se može promijeniti, a ljudi bi mogli reći: 'Čekaj, ko je ovaj tip?'"

Među nacionalnim praznicima, 4. juil je najsloženiji i o njemu se raspravlja, odraz pitanja i kontradikcija o porijeklu zemlje i o samoj Deklaraciji o nezavisnosti.

Dan nezavisnosti zahvaćen je podjelama u zemlji gotovo od samog početka. Tokom 1780-ih i 1790-ih, pristalice jače centralne vlade (federalisti) i oni koji su brinuli o povratku u monarhiju u britanskom stilu (ponekad nazvanu Jeffersonovim republikancima), prepirali su se oko autorstva Deklaracije o nezavisnosti, s tim što su republikanci isključivu zaslugu davali svom Thomasu Jeffersonu i federalisti koji se (ispravno) protive tvrdnji da su mnogi drugi na tome radili.

U decenijama prije građanskog rata, crni Amerikanci često su bivali isključeni iz zvaničnih događaja od 4. jula i umjesto toga bi slavili 5. juli, dok su obje strane priznavale 4. juli i svoju udaljenost od njega. Frederick Douglass održao je 5. jula svoj čuveni govor iz 1852. godine "Šta je robu četvrti juli".

Sam građanski rat bio je period za razmičita tumačenja. Južnjaci su prihvatili poruku Deklaracije o nezavisnosti kao čin prkosa protiv tiranije. Sjever je na to gledao kao na nacrt. U pismu Kongresu upućenom 4. jula 1861. godine, samo nekoliko mjeseci nakon početka građanskog rata, predsjednik Abraham Lincoln govorio je o Danu nezavisnosti kao inspiraciji za novo i humanije društvo.

"Naši protivnici usvojili su neke deklaracije o nezavisnosti u kojima, za razliku od one stare, koju je napisao Jefferson, izostaju riječi 'svi ljudi su stvoreni jednaki'", napisao je Lincoln.

Značenje 4. jula nastavlja da se razvija, od predsjednika do predsjednika. Franklin D. Roosevelt i George W. Bush ​su među onima koji su posvetili govore o Danu nezavisnosti vojsci, bilo tokom Drugog svjetskog rata ili nakon napada 11. septembra.

Obraćanje Johna F. Kennedyja​ iz 1962. godine, u jeku hladnog rata, nazvalo je nezavisnost "jedinstvenim pitanjem koje danas dijeli svijet" i pozvalo se na "čežnju za nezavisnošću iza gvozdene zavjese".

Predsjednik Barack Obama je 2014. godine citirao obećanje "života, slobode i potrage za srećom" i naveo to kao razlog "što imigranti iz cijelog svijeta sanjaju da dođu na naše obale".

Za Dan nezavisnosti 2020. godine, manje od dva mjeseca nakon ubistva Georgea Floyda, predsjednik Donald Trump osudio je demonstrante pokreta Black Lives Matters ​(BLM, Životi crnaca su važni) i kako je rekao "nemilosrdnu kampanju za brisanje naše historije, klevetanje naših heroja, brisanje vrijednosti i indoktrinaciju naše djece". Njegov tada mogući nasljednik, Joe Biden, objavio je kratki video snimak u kojem je rekao da zemlja još nije ispunila svoje obećanje o jednakosti, napominjući da je čak i Jefferson bio robovlasnik.

"Ali kada je jednom predloženo, to (jednakost) je bila ideja koja se nije mogla da se ograniči", rekao je. "Preživjela je bijes građanskog rata, pse Bulla Connor​a, atentat na Martina Luthera Kinga i više od 200 godina sistematskog rasizma."

"Amerika nije bajka", dodao je Biden. "To je bio stalni napor između dva dijela našeg karaktera: ideje da su svi muškarci i žene - svi ljudi - stvoreni jednaki i rasizma koji nas je razdvojio."

See all News Updates of the Day

Florida se sprema za katastrofalan udar uragana Milton

Ova satelitska slika GOES-16 GeoColor snimljena u 12:15 sati. EDT i koju je obezbijedila Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) prikazuje uragan Milton u Meksičkom zaljevu, uz obalu meksičkog poluostrva Jukatan u utorak, 8. oktobra 2024.
Ova satelitska slika GOES-16 GeoColor snimljena u 12:15 sati. EDT i koju je obezbijedila Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) prikazuje uragan Milton u Meksičkom zaljevu, uz obalu meksičkog poluostrva Jukatan u utorak, 8. oktobra 2024.

Jugoistočna američka država Florida pripremala se u srijedu za dolazak snažnog uragana Milton usred upozorenja o jakim kišama, jakim vjetrovima i olujnim udarima opasnim po život.

Prognostičari su rekli da se očekuje da će središte oluje doći do kopna u srijedu navečer duž zapadno-centralne obale Floride. Taj region uključuje Tampa Bay, grad od 3,3 miliona stanovnika koji nije direktno pogođen uraganom od 1921. godine.

"Milton ima potencijal da bude jedan od najrazornijih uragana zabilježenih na zapadnoj centralnoj Floridi", rekao je američki Nacionalni centar za uragane.

Posebnu zabrinutost izazivao je olujni udar, porast nivoa vode uzrokovan uglavnom snažnim vjetrovima oluje dok se gura u obalu. Centar za uragane saopštio je da bi nivoi olujnog talasa mogli da dostignu 3-4,5 metara u oblastima u blizini mjesta gdje je oko oluje izašlo na obalu.

Upozorenja o olujnim udarima bila su na snazi u srijedu za gotovo cijelu zapadnu obalu poluostrva Florida, koja se proteže na 500 kilometara.

Putevi su u ponedjeljak i utorak bili zauzeti jer su ljudi slijedili obavezne i dobrovoljne naredbe za evakuaciju kako bi izbjegli put uragana, dok su oni koji su odlučili ostati obavili posljednje pripreme da izdrže oluju.

Uragan je imao maksimalnu snagu vjetra od oko 260 kilometara na sat kasno u utorak, što ga čini olujom kategorije 5 na petostepenoj Saffir-Simpson skali. Očekuje se da će oluje takvih razmjera uzrokovati opsežna razaranja i oštećenja kuća i dugotrajne nestanke struje.

Nacionalni centar za uragane saopćio je kako se očekuje da će područja u središnjoj i sjevernoj Floridi dobiti 15-30 centimetara padavina, uz veće količine na nekim lokacijama. Očekuje se da će oluja preći Floridu i ući u Atlantski okean u četvrtak.

"Evakuirajte sada, sada, sada", savjetovao je američki predsjednik Joe Biden stanovnicima Floride u utorak iz Bijele kuće. Predsjednik je otkazao ove sedmice putovanja u Njemačku i Angolu kako bi ostao u SAD-u kako bi nadgledao pripreme i odgovor na Miltona, saopštila je Bijela kuća.

Milton će vjerovatno biti "čudovište", rekao je guverner Floride Ron DeSantis u utorak. Pozvao je stanovnike Floride da obrate pažnju na izvještaje prognostičara i da se pridržavaju lokalnih naredbi o evakuaciji.

Guverner je rekao da će Florida aktivirati 8.000 pripadnika Nacionalne garde kako bi pomogli u rješavanju Miltonovih posljedica.

Deseci skloništa za hitne slučajeve su spremni za ljude kojima su potrebna, a jedna lokacija na Floridi može primiti 10.000 ljudi, rekao je guverner. Međutim, DeSantis je rekao da su skloništa "dizajnirana da budu skloništa u krajnjoj instanci".

Miltonov udar na Floridu dolazi samo dvije sedmice nakon što je uragan Helene pogodio državu. DeSantis je u utorak rekao da su kamioni Ministarstva transporta Floride uklonili 1.300 kamiona Heleninih ostataka u nešto više od 48 sati. Rekao je da će odnošenje tako "ogromne količine" krhotina spriječiti dalju štetu.

Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su od Reutersa, Associated Pressa i agencije France-Presse.

FBI i CISA: Iranski hakeri ciljaju na političke kampanje

Sjedište agencije FBI u Washingtonu
Sjedište agencije FBI u Washingtonu

Prema novom upozorenju američkih zvaničnika, iranski hakeri koji žele potkopati povjerenje u američke izbore idućeg mjeseca tragaju za žrtvama, stavljajući pažnju na sve koji rade za američke političke kampanje.

FBI i Agencija za cyber sigurnost i infrastrukturnu sigurnost (CISA), vladino tijelo odgovorno za nadzor izborne sigurnosti, pozvali su u utorak političare i njihove timove da ojačaju svoj stav u vezi s cyber sigurnošću u borbi protiv prijetnje iz Irana.

Oni su također ohrabrili bivše zvaničnike američke vlade, akademike, novinare i aktiviste da preduzmu potrebne mjere opreza, napominjući da hakeri povezani s Iranom djeluju po nalogu Korpusa garde islamske revolucije.

"Cyber akteri IRGC-a predstavljaju stalni i eskalirajući rizik", rekla je direktorica CISA-e Jen Easterly u izjavi objavljenoj u utorak. "Pozivamo pojedince i organizacije povezane s nacionalnim političkim organizacijama ili kampanjama da preispitaju i provedu [sigurnosne] akcije."

Smjernice FBI-a i CISA-e upozoravaju da su iranski hakeri ciljali i lične i poslovne račune e-pošte, često lažno predstavljajući profesionalne kontakte, kako bi ukrali vjerodajnice i lozinke.

Američki zvaničnici su ranije rekli da su iranski operativci koristili slične tehnike u operaciji hakiranja s ciljem potkopavanja kampanje bivšeg predsjednika i sadašnjeg republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa.

Krajem prošlog mjeseca, američki tužioci optužili su trojicu Iranaca — Masouda Jalilija, Seyyed Ali Aghamirija i Yasera Balaghija — da su koristili istu taktiku u širokoj kampanji koja je kompromitovala račune e-pošte bivšeg zvaničnika State Departmenta, bivšeg savjetnika predsjednika za unutrašnju sigurnost i najmanje dva bivša funkcionera CIA-e.

Iranski zvaničnici su ranije i više puta odbacili optužbe SAD za miješanje u izbore. Iranska misija pri Ujedinjenim nacijama još nije odgovorila na zahtjev Glasa Amerike za komentar najnovijih navoda.

U ponedjeljak su američki obavještajni zvaničnici upozorili da američki protivnici, uključujući Iran, pojačavaju svoje cyber operacije kako se američki izbori 5. novembra sve bliže približavaju.

Zvaničnici su rekli da će se povećanje nadovezati na ono što je već bio neviđeni tempo napada koje su predvodili Iran, Rusija i Kina, što je potaknulo trostruko povećanje broja sigurnosnih brifinga za političke kampanje u SAD-u.

Zvaničnici američke obavještajne službe rekli su da je fokus Irana na pomaganju američkoj predsjedničkoj kampanji potpredsjednice Demokratske stranke Kamale Harris, uglavnom pokušavajući naštetiti Trumpovoj kandidaturi za reizbor.

Prethodne obavještajne procjene također su optužile Teheran da koristi umjetnu inteligenciju za kreiranje postova na društvenim mrežama i lažnih vijesti kako bi razbjesnio birače i podstaknuo podjele uoči izbora u SAD-u.

U julu je američki direktor Nacionalne obavještajne službe Avril Haines upozorila da akteri povezani s Iranom također pokušavaju da se infiltriraju u američke grupe koje protestuju protiv izraelskih akcija u Gazi.

"Primijetili smo aktere vezane za iransku vladu kako se na internetu predstavljaju kao aktivisti, koji žele potaknuti proteste, pa čak i pružati finansijsku podršku demonstrantima", rekla je tada Haines.

FBI uhapsio Afganistanca zbog planiranja napada na dan izbora u SAD

FBI pečat prikazan je na zidu u Omahi, Nebraska, 10. avgusta 2022.
FBI pečat prikazan je na zidu u Omahi, Nebraska, 10. avgusta 2022.

FBI je uhapsio Afganistanca za kojeg zvaničnici kažu da je inspiriran militantnom organizacijom Islamska država i da je planirao napad na dan izbora usmjeren na velike mase u Sjedinjenim Državama, saopćilo je u utorak Ministarstvo pravde.

Nasir Ahmad Tawhedi, 27, iz Oklahoma Cityja, Oklahoma, rekao je istražiteljima nakon hapšenja u ponedjeljak da je planirao da se njegov napad poklopi s izbornim danom sljedećeg mjeseca i da se očekivalo da će on i maloljetni saučesnik umrijeti kao mučenici, prema dokumentima optužnice.

Tawhedi, koji je ušao u SAD 2021. sa posebnom imigrantskom vizom, poduzeo je korake posljednjih sedmica da unaprijedi svoje planove napada, uključujući naručivanje pušaka AK-47, likvidaciju imovine svoje porodice i kupovinu karata u jednom smjeru u Afganistan za svoju ženu i dijete.

"Terorizam je i dalje prioritet broj jedan FBI-a, a mi ćemo iskoristiti sve resurse da zaštitimo američki narod", rekao je direktor FBI-a Christopher Wray u izjavi.

Nakon što je uhapšen, saopštilo je Ministarstvo pravde, Tawhedi je rekao istražiteljima da je planirao napad za dan izbora koji će biti usmjeren na velika okupljanja ljudi.

Tawhedi je optužen za zavjeru i pokušaj pružanja materijalne podrške grupi Islamska država, koju su SAD označile stranom terorističkom organizacijom.

SAD nastoje oživjeti još nuklearnih reaktora, kaže savjetnik u Bijeloj kući

Prednji ulaz u nuklearnu elektranu Three Mile Island je na slici u okrugu Dauphin, Pennsylvania, 30. maja 2017.
Prednji ulaz u nuklearnu elektranu Three Mile Island je na slici u okrugu Dauphin, Pennsylvania, 30. maja 2017.

Bidenova administracija radi na planovima za vraćanje dodatnih nuklearnih reaktora koji su povučeni iz upotrebe kako bi se zadovoljila rastuća potražnja za električnom energijom bez emisija, rekao je savjetnik Bijele kuće za klimu Ali Zaidi.

Dva takva projekta su već u toku, uključujući planirano ponovno puštanje u rad Holtecove nuklearne elektrane Palisades u Michiganu i potencijalno ponovno pokretanje jedinice u fabrici Constellation Energy na Three Mile Island u Pennsylvaniji, u blizini mjesta najgore nuklearne nesreće u američkoj povijesti.

Upitan mogu li se ponovo pokrenuti dodatne zatvorene elektrane, Zaidi je rekao: "Radimo na tome na vrlo konkretan način. Mogu se sjetiti dvije."

On je odbio da identifikuje elektrane ili da pruži dodatne detalje o naporima.

Govoreći na konferenciji Reuters IMPACT u New Yorku, Zaidi je rekao da je ponovno napajanje postojećih neaktivnih nuklearnih elektrana dio trostruke strategije administracije predsjednika Joea Bidena da se više nuklearne energije stavi na mrežu za borbu protiv klimatskih promjena i povećanje proizvodnje.

Nuklearni reaktor Palisades se vidi u Covert Townshipu, Michigan, 14. avgusta 2024.
Nuklearni reaktor Palisades se vidi u Covert Townshipu, Michigan, 14. avgusta 2024.

Druga dva pravca uključuju razvoj malih modularnih reaktora (SMR) za određene primjene i nastavak razvoja naprednih nuklearnih reaktora sljedeće generacije.

Biden je pozvao na utrostručenje kapaciteta nuklearne energije u SAD-u kako bi podstakao potražnju za energijom koja se dijelom ubrzava zbog ekspanzije tehnologija gladnih energije poput umjetne inteligencije i računalstva u oblaku.

Prošle sedmice, Bidenova administracija je saopštila da je zatvorila zajam od 1,52 milijarde dolara za oživljavanje nuklearne elektrane Palisades u Michiganu, kojoj će trebati dvije godine da se ponovo otvori.

Constellation i Microsoft su, u međuvremenu, prošlog mjeseca potpisali ugovor o snabdijevanju kako bi pomogli u oživljavanju jedinice tvornice u Pensilvaniji, za koju se Constellation nada da će također dobiti podršku vlade.

Zaidi je na konferenciji rekao da je američka mornarica u ponedjeljak zatražila informacije za izgradnju SMR-ova na šest baza. "SMR je tehnologija koja nije decenijama daleko. To je tehnologija koju kompanije u Sjedinjenim Državama žele da primijene u ovoj deceniji," rekao je on.

Zaidi se također pozabavio nevoljama koje su zadesile poseban Bidenov cilj čiste energije, da do kraja decenije stavi 30 gigavata morskih vjetroelektrana na mrežu.

Administracija je ove godine odložila prodaju iznajmljivanja vjetroelektrana na moru u Oregonu i Meksičkom zaljevu zbog niske potražnje kompanija, jer su visoki troškovi, problemi s opremom i izazovi u lancu snabdijevanja pogodili druge projekte.

Zaidi je rekao da je najmanje polovina cilja od 30 GW već u izgradnji i da neke od ranih prepreka pružaju korisno učenje za buduće projekte.

"Prilično sam optimista u pogledu sljedećeg talasa projekata u kojima ćemo imati domaći lanac nabavke i nadamo se bolje troškove kapitala u odnosu na projekte s kojima se trenutno suočavaju," rekao je.

Inženjeri: Prekomjerna sječa, nepostojanje zakona među uzrocima kobnih nesreća

Inženjeri: Prekomjerna sječa, nepostojanje zakona među uzrocima kobnih nesreća
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:43 0:00

Zadnje poplave odnijela je najmanje 21 život, te izazvale rasprave o stanju zemljišta, riječnih korita, i šuma, u cijeloj državi, posebno u Donjoj Jablanici. Inženjeri smatraju kako su prekomjerna eksploatacija, i nepostojanje zakona samo neki od razloga što je ova nesreća bila tako kobna.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG