Linkovi

Top priča

Četvrti juli, Juneteenth i značenje američkih nacionalnih praznika

"Deklaracija o nezavnisnosti", donijeta 4. jula 1776. godine, izložena u Kongresnoj biblioteci.

Četvrtog jula 1776. Kontinentalni kongres formalno je odobrio Deklaraciju o nezavisnosti. Proslave su započele nakon nekoliko dana: parade i javna čitanja, logorske vatre i svijeće i ispaljivanje po 13 metaka iz mušketa, po jednog za svaku od originalnih država.

Prošlo je skoro vijek prije nego što je zemlja zvanično imenovala praznikom datum svog osnivanja.

Nedavnim usvajanjem Zakona o Nacionalnom danu nezavisnosti, kojim se obilježava kraj ropstva u Sjedinjenim Državama, zemlja sada ima 12 federalnih praznika. Mnoga su raspoređena po američkom kalendaru, ali njihovo postojanje nije samo priča o kontinuitetu. Oni odražavaju kako su SAD evoluirale - od pripadnosti država relativno maloj federalnoj vladi do centralizovanije nacije.

Državni i lokalni skupovi za Dan nezavisnosti i druge praznike stari su koliko i sama zemlja. Ali prvi krug federalnih praznika, identifikovan kao takav jer su federalni službenici (u početku samo savezni službenici u Washington DC) dobili slobodan dan, predsjednik Ulysses S. Grant​ potpisao je zakon 1870. godine, pet godina nakon okončanja građanskog rata.

"Građanski rat konsolidovao je nacionalnu moć na sve načine, a nacionalni praznici su ilustracija toga", kaže historičar nagrađivan Pulitzerovom nagradom Eric Foner​. "Bilo je mnogo, mnogo prvih poslije građanskog rata".

Uvođenje proslave Juneteentha drugih federalnih praznika prošlo je sa značajnom većinom u Kongresu, što ukazuje na širok dvopartijski konsenzus. Prvi praznici, primjećuje Grantov biograf Ron Chernow​, bili su najsigurniji u to vrijeme - Nova godina, Dan nezavisnosti, Dan zahvalnosti, Božić i rođendan Georgea Washingtona (donesen 1879).

"Pratili su građanski rat, ali, slučajno, nisu imali nikakve veze sa građanskim ratom. Ratne rane i dalje su bile duboke i neopozive, a svako obilježavanje samog rata moglo bi se smatrati podjelom", kaže Chernow. Primjećuje da Dan sjećanja, počast onima koji su poginuli u ratu, nije postao federalni praznik sve do 1888. godine.

"Sa prvih pet federanih praznika pokušalo se da se uspostavi zajednički jezik između Sjevera i Juga", kaže Chernow. "Obje strane u građanskom ratu tvrdile su da su se borile u duhu američke revolucije. Stoga je objema stranama bilo lako da ispoštuju rođendan Washingtona i Dan nezavisnosti".

Bez obzira na izjave o patriotizmu ili socijalnoj pravdi, federalni praznici odražavaju dio osjećaja u zemlji za samu zemlju i kako se zemlja mijenja.

Javna podrška da rođendan Martina Luthera Kinga bila je toliko jaka da ga je 1983. godine potpisao predsjednik Ronald Reagan, koji se šezdesetih protivio Zakonu o građanskim pravima i Zakonu o biračkim pravima i privatno vjerovao da su stajališta kasnijih lidera koji se zalažu za građanska prava bila "zasnovana na slici, a ne na stvarnosti". Čak i tada su se Arizona, New Hampshire i Južna Karolina opirali da to postane državni praznik, a Južna Karolina je čekala do 2000. godine. Alabama i Mississippi još uvijek povezuju Kingov rođendan sa rođendanom generala Konfederacije Roberta I. Leeja.

Dan Kolumba postao je nacionalni praznik 1968. godine, koji su Kongres i predsjednik Lyndon Johnson odobrili kao počast imigrantima i kao "izjavu o spremnosti da se s povjerenjem suoče sa nepoznatom sutrašnjicom", prema tadašnjem izvještaju Senata.

Ali tokom posljednjih 40 godina, kako se Columbova slika premještala sa nekoga ko je otkrio Ameriku na rasističku i imperijalističku, gradovi i države su ili promijenile ime praznika (Havaji ga nazivaju "Dan otkrića") ili su iskoristili dan kako bi ga posvetili drugima - od 1989. godine Južna Dakoka ga naziva "Danom američkih domorodaca".

"Federalne praznike možete zamisliti kao spomenike podignute u parkovima", kaže Matthew Dennis​, autor knjige o američkim praznicima iz 2002. godine "Dani crvenih, bijelih i plavih slova". "Pomoću spomenika, pokušavate da umetnete značenje prošlosti u kamen. Ali to se može promijeniti, a ljudi bi mogli reći: 'Čekaj, ko je ovaj tip?'"

Među nacionalnim praznicima, 4. juil je najsloženiji i o njemu se raspravlja, odraz pitanja i kontradikcija o porijeklu zemlje i o samoj Deklaraciji o nezavisnosti.

Dan nezavisnosti zahvaćen je podjelama u zemlji gotovo od samog početka. Tokom 1780-ih i 1790-ih, pristalice jače centralne vlade (federalisti) i oni koji su brinuli o povratku u monarhiju u britanskom stilu (ponekad nazvanu Jeffersonovim republikancima), prepirali su se oko autorstva Deklaracije o nezavisnosti, s tim što su republikanci isključivu zaslugu davali svom Thomasu Jeffersonu i federalisti koji se (ispravno) protive tvrdnji da su mnogi drugi na tome radili.

U decenijama prije građanskog rata, crni Amerikanci često su bivali isključeni iz zvaničnih događaja od 4. jula i umjesto toga bi slavili 5. juli, dok su obje strane priznavale 4. juli i svoju udaljenost od njega. Frederick Douglass održao je 5. jula svoj čuveni govor iz 1852. godine "Šta je robu četvrti juli".

Sam građanski rat bio je period za razmičita tumačenja. Južnjaci su prihvatili poruku Deklaracije o nezavisnosti kao čin prkosa protiv tiranije. Sjever je na to gledao kao na nacrt. U pismu Kongresu upućenom 4. jula 1861. godine, samo nekoliko mjeseci nakon početka građanskog rata, predsjednik Abraham Lincoln govorio je o Danu nezavisnosti kao inspiraciji za novo i humanije društvo.

"Naši protivnici usvojili su neke deklaracije o nezavisnosti u kojima, za razliku od one stare, koju je napisao Jefferson, izostaju riječi 'svi ljudi su stvoreni jednaki'", napisao je Lincoln.

Značenje 4. jula nastavlja da se razvija, od predsjednika do predsjednika. Franklin D. Roosevelt i George W. Bush ​su među onima koji su posvetili govore o Danu nezavisnosti vojsci, bilo tokom Drugog svjetskog rata ili nakon napada 11. septembra.

Obraćanje Johna F. Kennedyja​ iz 1962. godine, u jeku hladnog rata, nazvalo je nezavisnost "jedinstvenim pitanjem koje danas dijeli svijet" i pozvalo se na "čežnju za nezavisnošću iza gvozdene zavjese".

Predsjednik Barack Obama je 2014. godine citirao obećanje "života, slobode i potrage za srećom" i naveo to kao razlog "što imigranti iz cijelog svijeta sanjaju da dođu na naše obale".

Za Dan nezavisnosti 2020. godine, manje od dva mjeseca nakon ubistva Georgea Floyda, predsjednik Donald Trump osudio je demonstrante pokreta Black Lives Matters ​(BLM, Životi crnaca su važni) i kako je rekao "nemilosrdnu kampanju za brisanje naše historije, klevetanje naših heroja, brisanje vrijednosti i indoktrinaciju naše djece". Njegov tada mogući nasljednik, Joe Biden, objavio je kratki video snimak u kojem je rekao da zemlja još nije ispunila svoje obećanje o jednakosti, napominjući da je čak i Jefferson bio robovlasnik.

"Ali kada je jednom predloženo, to (jednakost) je bila ideja koja se nije mogla da se ograniči", rekao je. "Preživjela je bijes građanskog rata, pse Bulla Connor​a, atentat na Martina Luthera Kinga i više od 200 godina sistematskog rasizma."

"Amerika nije bajka", dodao je Biden. "To je bio stalni napor između dva dijela našeg karaktera: ideje da su svi muškarci i žene - svi ljudi - stvoreni jednaki i rasizma koji nas je razdvojio."

See all News Updates of the Day

Republikanci u Senatu blokirali debatu o zakonu o domaćem terorizmu

Aktivisti na Kapitol hilu protestuju zahtevajući preduzimanje koraka ka usvajanja zakona o kontroli oružja, posle ubistva 19 dece i dvoje nastavnika u osnovnoj školi u Teksasu, 26. maja 2022.

Republikanci u Senatu blokirali su pokušaje demokratskih zakonodavaca da započnu debatu o mjerama za suzbijanje domaćeg terorizma, dok se dvije stranke spore i oko pitanja šta je najbolji način da se suzbije oružano nasilje u zemlji.

Predstavnički dom, u kome većinu imaju demokrate, usvojio je prijedlog zakona o domaćem terorizmu prošle nedelje, poslije masovne pucnjave u jednoj prodavnici u Buffalu u New Yorku, gdje je bijeli tinejdžer ubio desetoro crnaca, birajući svoje žrtve po rasi.

Demokrate su pokušale da započnu debatu o zakonu protiv domaćeg terorizma dva dana nakon što je naoružani tinejdžer ubio 19 djece i dvoje nastavnika u osnovnoj školi u Teksasu. Odnos glasova je bio 47-47, što je znatno manje od 60 glasova potrebnih da bi se prevazišao republikanski filibaster.

Demokrate, koje godinama ne uspjevaju da prevaziđu republikansko protivljenje čvršćoj kontroli prodaje oružja i provjeri podataka kupaca oružja, sada ulažu novi pokušaj da postignu kompromis sa republikancima u zakonima o kontroli oružja poslije masakra u Teksasu koji je izvršio 18-godišnjak, koji je napustio srednju školu prije mature. Nema nagovještaja da su republikanski senatori spremni da odustanu od svog protivljenja, a mnogi kažu da bi prava poštenih građana na kupovinu oružja bila narušena ako bi se uvela provjera biografije.

Republikanci kažu da zakon o domaćem terorizmu ne stavlja dovoljan naglasak na krivična djela koja čine grupe ekstremne ljevice.

Nove federalne kancelarije

Prema zakonu, unutar FBI-ja i Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost i pravosuđe otvorile bi se nove kancelarije koje bi se fokusirale na domaći terorizam.

Demokratske pristalice zakona kažu da bi te nove kancelarije bolje pripremile federalnu vladu da preduzme preventivne mjere protiv domaćeg terorizma. Neki republikanci smatraju da vlada već ima ovlaštenja da prati takve aktivnosti, što novi zakon čini izlišnim.

ARHIVA - Senator sa Floride Marko Rubio, na pretresu u Senatu 14. septembra 2021.
ARHIVA - Senator sa Floride Marko Rubio, na pretresu u Senatu 14. septembra 2021.

"Problem je što imamo gomilu ljudi koji svakoga sa kim se ne slažu opisuju kao teroristu ili ekstremistu", izjavio je republikanski senator Marko Rubio, kako prenosi Politico. "Dostigli smo tačku u Americi gdje se sada termin "ekstremista" suviše liberalno primjenjuje, i postoji ozbiljna zabrinutost u pogledu toga kako bi se koristili ti novi entiteti ... To brine ljude".

ARHIVA - Lider većine u Senatu Čak Šumer na Kapitol hilu 5. aprila 2022.
ARHIVA - Lider većine u Senatu Čak Šumer na Kapitol hilu 5. aprila 2022.

Lider demokrata u Senatu Čak Šumer kaže da za neke republikance "nikakav obim oružanog nasilja - bilo da je domaći terorizam, pucnjava u školama, pucnjava u nekom naselju ili bilo šta drugo - neće nikada uvjeriti da preduzmu akciju".

U izvještaju su korištene informacije agencije AP.

SAD: Masovno ubistvo u školi potaklo pozive na pooštravanje zakona o oružju

SAD: Masovno ubistvo u školi potaklo pozive na pooštravanje zakona o oružju
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:32 0:00

Nakon što je u masovnoj pucnjavi u Texasu ubijeno 19 djece i dvije odrasle osobe, vidljivo uzrujan predsjednik Joe Biden rekao je da će tražiti od zakonodavaca da poduzmu reforme u oblasti zakona o nošenju oružja.

Biden: Kada ćemo se već jednom suprotstaviti oružanom lobiju?

Predsjednik SAD sa suprugom u obraćanju iz Bijele kuće, poslije masovnog ubistva u Teksasu

Predsjednik SAD Joe Biden pozvao je na uvođenje novih restrikcija na oružje, nakon što je 18-godišnji napadač u osnovnoj školi u Uvaldeu, Teksasu ubio najmanje 19-oro djece i dvoje nastavnika.

Biden je apelovao da se, poslije nekoliko neuspjelih pokušaja, uradi nešto po pitanju oružanog nasilja, a takođe je svalio krivicu na proizvođače oružja i njihove lobije, zbog kojih u Washingtonu ne mogu da se usvoje strožiji zakoni.

"Kada ćemo se, za ime Božije, suprotstaviti oružanom lobiju? Zašto treba da svjedočimo ovakvim pokoljima, zašto i dalje dozvoljavamo da se ovo desi", upitao je vidno potreseni Biden.

Predsjednik SAD, koji je i sam izgubio dvoje djece, govorio je o roditeljskom bolu i hrabrosti onih koji su preživjeli.

"Izgubiti dijete je kao da vam neko otkine dio duše. Ostaje vam praznina u grudima. I imate osjećaj da vas je uvukla i da nikada nećete moći da izađete".

"Vrijeme je da ovaj bol pretvorimo u akciju", kazao je Biden.

Prije nedelju dana, američki predsjednik se u Buffalu sastao sa porodicama žrtava masovnog ubistva. U prodavnici je 18-godišnji bijelac rasista ubio 10 Afroamerikanaca.

Ove tragedije pokazuju da u Americi vlada epidemija oružanog nasilja.

"Ovakva masovna ubistva se rijetko dešavaju na drugim mjestima u svijetu. Zašto?", upitao je Biden.

Pitanje je da li će posljednja masovna ubistva podstaći promjenu zakona o oružju, što nije uspjela ni najmasovnija tragedija u osnovnoj školi Sandy Hook u Konektikatu, gdje je ubijeno 26 osoba, među njima 20-oro djece.

"Ideja da 18-godišnjak može da uđe u prodavnicu oružja i kupi dvije automatske puške je jednostavno pogrešna", rekao je Biden, koji je ranije pozvao da se zabrani prodaja automatskog oružja, kao i da se sprovode strože bezbjednosne provjere kupaca oružja i da se donesu zakoni koji bi zabranjivali da osobe sa mentalnim problemima kupuju oružje.

Lider demokrata u Senatu Čak Šumer nagovijestio je da bi moglo da se raspravlja o dva zakona o pooštravanju bezbjednosnih provjera za kupce oružja, koja je ranije usvojio Predstavnički dom, ali se ne zna kada bi se o njima moglo glasati.

Biden je naredio da se u subotu sve zastave na institucijama u SAD spuste na pola koplja.

Bivši predsjednik SAD Barrack Obama, za vrijeme čijeg mandata se desilo masovno ubistvo djece u školi Sandy Hook, izjavio je da je "krajnje vrijeme da se nešto preduzme".

"Mišel i ja žalimo zajedno sa porodicama u Uvaldeu, koje su u bolu kakav niko nikada ne bi trebalo da osjeti. Dijelimo i njihov bijes. Skoro deset godina poslije ubistva u Sandy Hooku i deset dana poslije Buffala, naša zemlja je paralizovana. Ne zbog straha, nego oružanog lobija i političke partije koja ne pokazuje nikakvu volju da radi na sprječavanju ovih tragedija".

Kongres ni poslije ubistva u Sandy Hooku 2012. nije uspio da usvoji zakone o strožim bezbjednosnim proverama kupaca oružja. Uprkos mjesecima zajedničkog rada i demokrata i republikanaca, u Senatu zbog pravila filibaster nije moglo da se sakupi 60 glasova, da se okonča rasprava i prijedlog stavi na glasanje.

Kris Marfi (Chris Murphy), senator iz Kontektikta, države u kojoj se nalazi škola Sandy Hook, upitao je svoje kolege zašto se uopšte kandiduju na izborima kada samo stoje po strani i ništa ne preduzimaju.

"Evo, ja sam ovdje da vas molim, bukvalno da padnem na koljena i da vas preklinjem", kazao je demokratski senator.

Marfi je najavio da će razgovarati sa republikanskim senatorom iz Teksasa Džonom Korninom o potencijalnom zakonskom prijedlogu na kojem su već radili, a tiče se strožih bezbjednosnih provjera. Rekao je da želi da razgovara i sa drugim teksaškim senatorom, Tedom Kruzom.

"Ne razumijem zašto ljudi misle da ne možemo ništa da uradimo, to nije tačno", kaže Marfi.

Tragedija u Texasu: 19 djece i dvoje odraslih ubijeni u pucnjavi u osnovnoj školi

People react outside the Ssgt Willie de Leon Civic Center, where students had been transported from Robb Elementary School after a shooting, in Uvalde, Texas, U.S. May 24, 2022.

Naoružani tinejdžer ubio je najmanje 19 djece i dvoje odraslih nakon što je u utorak upao u osnovnu školu u Teksasu. Naciji se nakon napada, iz Bijele Kuće, obratio i predsjednik Biden.

To je posljednji napad masovnih ubojstava potaknutih oružjem u Sjedinjenim Državama i najgora pucnjava u školi u zemlji u gotovo desetljeću.

Guverner Texasa Greg Abbott je rekao da je osumnjičeni, kojeg je guverner identificirao kao 18-godišnjeg Salvadora Ramosa, i sam ubijen, a ubio ga je jedan od policajaca koji su reagirali na mjestu događaja.

Napad se desio u osnovnoj školi Robb u Uvaldeu, oko 85 milja zapadno od San Antonija.

19 djece i dvoje učitelja nalazili su se u jednoj učionici četvrtog razreda gdje se napadač zabarikadirao, objavile su vlasti u srijedu, dok je najsmrtonosnija pucnjava u školi u gotovo desetljeću ponovno pokrenula nacionalnu raspravu o američkim zakonima o oružju.

Policija je okružila osnovnu školu Robb u Uvaldeu u Teksasu, razbijajući prozore u nastojanju da evakuira djecu i osoblje, rekao je glasnogovornik Odjela za javnu sigurnost Teksasa Chris Olivarez za CNN. Policajci su na kraju provalili u učionicu i ubili napadača, identificiranog kao 18-godišnjeg Salvadora Ramosa.

Ramos je svoje divljanje započeo pucajući u svoju baku kod kuće. Zatim se odvezao do obližnje škole gdje je slupao automobil i ušao u zgradu odjeven u taktičku opremu i s puškom, rekle su vlasti. Njegova baka je preživjela, ali je u kritičnom stanju. Istražitelji se nadaju da ona može rasvijetliti motiv pucnjave.

Više djece je također ozlijeđeno, rekao je Olivarez za Fox News, iako nije imao tačan broj.

People react outside the Ssgt Willie de Leon Civic Center, where students had been transported from Robb Elementary School after a shooting, in Uvalde, Texas, U.S. May 24, 2022.
People react outside the Ssgt Willie de Leon Civic Center, where students had been transported from Robb Elementary School after a shooting, in Uvalde, Texas, U.S. May 24, 2022.

U medjuvremenu se predsjednik Biden obratio iz Bijele Kuće u povodu ove užasne tragedije rekavši izmedjuostalog "...nadao sam se da, kada budem predsjednik, neću morati ponovno govoriti o masakru.. Uvalde, Texas…osnovna škola… prelijepa dječica iz drugog,trećeg, četvrtog razreda…Kao narod mi moramo , u ime Boga, ustati protiv lobija za oružje…mučno mi je više i govoriti, moramo nešto učiniti!", kazao je američki predsjednik.

Biden je naredio da se zastave vijore na pola koplja do zalaska sunca u subotu u znak obilježavanja tragedije.

Masovne pucnjave u Americi često su dovodile do javnih prosvjeda i poziva na strože provjere pozadine prodaje oružja i drugih kontrola vatrenog oružja uobičajenih u drugim zemljama, ali takve mjere su u više navrata bile neuspjele suočene s snažnom opozicijom predvođenom republikancima.

Rat u Evropi poskupio žitarice i u SAD

Rat u Evropi poskupio žitarice i u SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:40 0:00

Dok američki poljoprivrednici odlaze na polja kako bi posadili ovogodišnje usjeve, cijene žitarica poput kukuruza i soje blizu su rekordno visokih. Kako izvještava Kane Farabaugh iz Glasa Amerike, te visoke cijene dolaze s povećanim troškovima i za poljoprivrednike i za potrošače.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG