Objavljivanje tajnih depeša, internih dopisa i drugih dokumenata zadovoljava rok koji je u oktobru odredio predsjednik Joe Biden i u skladu je sa saveznim statutom koji poziva na objavljivanje evidencije u posjedu vlade. Očekuje se da će dodatni dokumenti biti objavljeni sljedeće godine.
Nije bilo neposrednih naznaka da zapisi sadrže nova otkrića koja bi mogla radikalno promijeniti razumijevanje javnosti o događajima oko atentata na Kennedyja u Dallasu 22. novembra 1963. koga je ubio Lee Harveyj Oswald.
Dokumenti uključuju CIA-ine depeše i dopise u kojima se govori o Oswaldovim ranije otkrivenim, ali nikad u potpunosti objašnjenim posjetama sovjetskoj i kubanskoj ambasadi u Meksiko Cityu.
Jedna depeša CIA-e opisuje kako je Oswald telefonirao sovjetskoj ambasadi dok je bio u Meksiko Cityu da zatraži vizu za posjetu Sovjetskom Savezu. Posetio je i kubansku ambasadu, očigledno zainteresovan za putnu vizu koja bi mu omogućila da posjeti Kubu i tamo sačeka sovjetsku vizu.
Više od mjesec dana prije atentata 3. oktobra, vratio se u Sjedinjene Države preko prelaza na granici Teksasa.
U drugom memorandumu, datiranom dan nakon atentata, kaže se da je, prema presretnutom telefonskom pozivu u Meksiko Cityu, Oswald komunicirao sa identifikovanim službenikom KGB-a dok je bio u sovjetskoj ambasadi tog septembra.
Nakon što je Kennedy ubijen, meksičke vlasti su uhapsile meksičku službenicu kubanske ambasade s kojom je Oswald komunicirao, a ona je rekla da se Oswald “predstavio kao komunista i obožavatelj Castra", navodi se u depeši.
Komisija koju je vodio predsjednik Vrhovnog suda Earl Warren je 1964. zaključila da je Oswald djelovao sam, a druga kongresna istraga 1979. nije pronašla nikakve dokaze koji bi podržali teoriju da je CIA bila umiješana.
