Rezultati popisa koji je trajao 10 godina će odrediti političku mapu Amerike u narednoj deceniji.
Teksas je dobio dva mjesta, i to je najveća promjena u popisu.
Po jedno mjesto dobili su Florida, Sjeverna Karolina, Oregon, Montana i Kolorado.
Po jedno mjesto izgubili su Njujork, Kalifornija, Ilinois, Mičigen, Ohajo, Pensilvanija i Zapadna Virdžinija.
Broj članova Predstavničkog doma koji dolazi iz neke države zavisi od broja stanovnika u toj državi. One u kojima raste populacija, dobijaju nova mjesta, one u kojima se smanjuje ih gube.
Novi rezultati popisa znače i da će države morati da mijenjaju granice svojih distrikta, proces poznat i kao "džerimendering", što obje partije žele da okrenu u svoju korist.
Promjene u popisu stanovništva znače da republikanci, koji su većina u državnim skupštinama Teksasa i Floride, mogu da promjene granice distrikta tako da u njima više ne pobjeđuju demokrate, koje imaju tijesnu većinu.
Kalifornija je i dalje američka država sa najviše stanovnika, ali pošto se broj žitelja smanjuje, izgubila je jedno mjesto.
Ukupno, rezultati popisa pokazuju da u SAD živi 331.449.281 stanovnik, što je 7,4 odsto više nego 2010. Ali, to je ujedno i najsporiji rast u američkoj istoriji.
Detaljniji rezultati popisa očekuju se u septembru, a objavljivanje ovih rezultata kasni četiri mjeseca jer zbog pandemije nije bilo moguće ići od vrata do vrata.
