Linkovi

Najnovije

SAD i Njemačka zajedno u borbi protiv antisemitizma i negiranja Holokausta

Američki državni sekretar Antony Blinken (L) i njemački ministar inostranih poslova Hajko Mas potpisuju sporazum o pokretanju Dijaloga SAD i Nejmačke o holokaustu, pored spomenika žrtvama holokausta u Berlinu (Foto: AP/Markus Schreiber)
Američki državni sekretar Antony Blinken (L) i njemački ministar inostranih poslova Hajko Mas potpisuju sporazum o pokretanju Dijaloga SAD i Nejmačke o holokaustu, pored spomenika žrtvama holokausta u Berlinu (Foto: AP/Markus Schreiber)

Sjedinjene Države i Njemačka pokrenule su u četvrtak novu inicijativu za suzbijanje alarmantnog porasta antisemitizma i negiranja Holokausta širom svijeta.

Vlade dvije zemlje najavile su početak Dijaloga SAD i Njemačke o Holokaustu čiji cilj je da se preokrene trend koji je dobio veću podršku tokom pandemije koronavirusa, u svjetlu naglog rasta političkog populizma širom Evrope i u Sjedinjenim Državama. Dijalog omogućava razvoj instrumenata za podučavanje mladih i drugih o zločinima koje su počinili Nacisti i njihovi saradnici.

Američki državni sekretar Antony Blinken, nemački šef diplomatije Hajko Mas i nekoliko preživelih Holokausta prisustvovali su pokretanju projekta kod Spomenika ubijenim Jevrejima u Evropi, u Berlinu. Svi su govorili o povezanosti negiranja Holokausta, revizionizma i neznanja sa porastom antisemitizma, kao i sa širim problemom diskriminacije protiv manjina.

"Negiranje Holokausta i drugi oblici antisemitizma često su povezani sa homofobijom, ksenofobijom, rasizmom, drugim oblicima mržnje. Takođe je poklič za one koji pokušavaju da unište naše demokratije, što smo vidjeli u obje naše zemlje i što često prethodi nasilju", poručio je Blinken.

Mas je naglasio da je važno da Njemačka - kako je rekao "zemlja počinilaca" - preuzme vodeću ulogu u projektu.

"Proteklih godina, videli smo da antisemitizam i rasizam pogađaju naše društvo. Samo pomislite na žute zvijezde koje su se nosile na protestima protiv mjera za suzbijanje Kovida, bujicu antisemitskih teorija zavjere na internetu, napade na sinagoge i Jevreje koji žive u našim zemljama, učesnike nemira ispred Bundestaga ili rulju koju je napala američki Kapitol", naglasio je Mas.

Imajući u vidu da je sve manje direktnih svjedočenja o počinjenim zvjerstvima, Blinken i Mas su naglasili da će novi dijalog rezultirati inovativnim načinima podučavanja mlađih generacija o Holokaustu i događajima koji su doveli do masovnog pogubljenja Jevreja i drugih u nacističkoj Njemačkoj i drugim mjestima.

"Holokaust nije bio nagli pad, već postepeni silazak u tamu", istakao je američki državni sekretar.

See all News Updates of the Day

Kamala Harris pozvala Afroamerikanke da je podrže

Potpredsjednica SAD Kamala Harris sa međunarodnom predsjednicom udruženja studentkinja Zeta Phi Beta (Foto: Brendan Smialowski / AFP)
Potpredsjednica SAD Kamala Harris sa međunarodnom predsjednicom udruženja studentkinja Zeta Phi Beta (Foto: Brendan Smialowski / AFP)

Potpredsjednica SAD Kamala Harris u srijedu je zatražila od više hiljada članica afroameričkog udruženja studentkinja Zeta Phi Beta da joj pomognu da pobijedi na predsjedničkim izborima u novembru.

Harris je vjerovatna predsjednička kandidatkinja demokrata na izborima 5. novembra, nakon što je predsjednik Amerike Joe Biden u nedjelju okončao kandidaturu za reizbor u svjetlu sve već pritiska demokrata koji su dovodili u pitanje njegovu sposobnost da pobijedi i da služi još četiri godine na položaju predsjednika.

Harris (59), prva crnkinja i Amerikanka azijskog porijekla na položaju potpredsjednice SAD - čija bi eventualna pobjeda na izborima također bila historijska - uzdrmala je izbornu trku i unijela novu energiju među demokrate.

Trumpova kampanja tvrdi da je spremna za kandidaturu Harris, koju povezuje sa Bidenovom ekonomskom i imigracionom politikom zbog koje je pala popularnost aktuelnom predsjedniku među biračima.

Harris je u srijedu govorila na skupu koji je u Indijanapolisu organizovalo udruženje Zeta Phi Beta, osnovano na Univerzitetu Howard - tradicionalno crnačkom koledžu koji je potpredsjednica pohađala.

Haris se nada da će joj višegeneracijska mreža crnkinja iz udruženja - koje su imale važnu ulogu u Bajdenovoj pobjedi 2020. godine - pomoći da se ponovo podstakne snažan odziv demokratskih birača u novembru.

"Hvala vam. I sada, u ovom trenutku, našoj naciji je ponovo potrebno vaše liderstvo", rekla je Harris.

Potpredsednica Harris kasnije popodne došla je u Houuston da poseti gradski centar za hitne slučajeve, kako bi razgovarala o naporima za oporavak nakon uragana.

"Hvala svima za vaš trud", rekla je okupljenima.

Oluja je udarila na kopno 8. jula, čupala drveće, oštetila kuće i isključila struju milionima. Neki dijelovi grada bili su bez struje nedjelju dana.

Između Harris i Trumpa se vodi tijesna trka, pokazuju ovonedjeljne ankete. Prema istraživanjima javnog mnijenja, Harris je ili u prednosti, ili neznatno zaostaje za Trumpom.

Trump je u utorak novinarima rekao da vjeruje da može lakše da pobijedi Harris nego Bidena, i optužio je da je radikalna ljevičarka i da je djelimično odgovorna za rekordni priliv migranata. Potpredsjednica SAD nije odgovorna za pograničnu bezbjednost.

Demokrate će formalno imenovati nove kandidate za predsjednika i potpredsjednika na konvenciji u Chicagu narednog mjeseca, nakon virtuelnog glasanja 7. augusta.

Biden i Netanyahu danas raspravljaju o ratu u Gazi i pregovorima o prekidu vatre

Arhiv - Predsjednik Joe Biden sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u Tel Avivu 18. oktobra 2023.
Arhiv - Predsjednik Joe Biden sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u Tel Avivu 18. oktobra 2023.

Američki predsjednik Joe Biden ugostiće izraelskog premijera Benjamina Netanyahua na razgovorima u četvrtak u Bijeloj kući za koje se očekuje da će biti fokusirani na izraelski rat protiv Hamasa u Pojasu Gaze.

Visoki zvaničnik američke administracije rekao je novinarima u sredu da će Biden izraziti "svoju čvrstu posvećenost bezbjednosti Izraela" i da će na sastanku biti razgovarano o prijetnjama Izraelu od grupa koje podržava Iran na Bliskom istoku, kao što su Hamas, Hezbolah sa sjedištem u Libanu i jemenski militanti Huti.

Pored humanitarne situacije u Gazi, Biden i Netanyahu bi također trebalo da razgovaraju o naporima da se osigura sporazum o prekidu vatre koji uključuje prekid borbi, oslobađanje talaca koje Hamas drži u Gazi, oslobađanje palestinskih zatvorenika koji su zatvoreni u Izraelu i dopremanje humanitarne pomoći za Palestince u Gazi.

Sjedinjene Države rade sa Egiptom i Katarom posredujući u pregovorima o prekidu vatre, koji su trajali mjesecima usred suprotstavljenih zahtijeva Izraela i Hamasa.

Visoki zvaničnik američke administracije rekao je da u osnovi postoji okvir za prvu fazu predviđenog sporazuma u tri faze i da SAD očekuju "mnogo aktivnosti u narednoj sedmici" dok pregovarači pokušavaju da zaključe sporazum.

Prva faza bi trajala 42 dana tokom koji bi Hamas trebalo da oslobodi neke od talaca, uključujući žene, muškarce starije od 50 godina i one koji su bolesni i ranjeni. Američki zvaničnik je rekao da ono što ostaje da se razjasni su koraci implementacije za prvu fazu, odnosno "kako će ona zapravo funkcionisati iz dana u dan".

"Postoje neke stvari koje su nam potrebne od Hamasa, a postoje neke stvari koje su nam potrebne od izraelske strane", rekao je zvaničnik.

Nakon sastanka, Biden i Netanyahu trebalo bi da se sastanu sa porodicama Amerikanaca koji su među taocima.

Netanyahuov raspored također uključuje razgovore kasnije u četvrtak sa potpredsjednicom Kamalom Harris, koja je sada vodeća u procesu izbora kandidata demokrata za novembarske predsjedničke izbore u SAD. Republikanski kandidat, bivši predsjednik Donald Trump, ugostiće Netanyahua na razgovorima u petak.

Netanyahu je u srijedu izašao pred Kongres SAD kako bi održao govor braneći rat svoje zemlje protiv Hamasa. Obećao je da će nastaviti borbu protiv palestinskih militanata do "potpune pobede" i povratka preostalih talaca koje drže.

Sa hiljadama propalestinskih, antiratnih demonstranata na ulicama ispred Capitola SAD i više od 50 demokratskih zakonodavaca koji su bojkotovali njegov govor, Netanyahu je rekao da je uvjeren da će pregovori o prekidu vatre na kraju uspjeti.

Ali, on nije dao nagovještaj iskoraka u pregovorima koji su u višemjesečnom zastoju.

Umjesto toga, okrivio je Hamas za nastavak rata. Napao je Iran zbog finansiranja Hamasa, Hezbolaha i jemenskih pobubunjenika Huta, dok je kritikovao demonstrante i one koji su protestovali u kampusima američkih koledža posljednjih mjeseci kao "iranske korisne idiote" koji pomažu neprijateljima Izraela.

"Iran stoji iza svakog haosa, sveg terora, svih ubistava", rekao je on izazvavši klicanje većine zakonodavaca u sali Predstavničkog doma.

Neke prisutne demokrate nisu ustajale, aplaudirale niti navijale onoliko često koliko su to činili mnogi republikanski kongresmeni.

Bez obzira na to, Netanyahu je naglašeno pohvalio i Bidena za njegovu čvrstu podršku u slanju velikih količina municije u Izrael za borbu protiv Hamasa i Trampa za premještanje američke ambasade iz Tel Aviva u Jerusalim i drugu pomoć tokom njegovog mandata.

Netanyahu je uporedio teroristički napad Hamasa na Izrael 7. oktobra sa japanskim napadom na Pearl Harbor 1941. na američku pomorsku bazu koji je uvukao Sjedinjene Države u Drugi svetski rat, i terorističkim napadima Al Kaide 2001. u kojima je poginulo skoro 3.000 ljudi u SAD.

Rekao je da u borbi protiv Hamasa "ne štitimo samo sebe, štitimo i vas. Naši neprijatelji su vaši neprijatelji".

"Naša pobjeda će biti vaša pobjeda", izjavio je on naglašavajući da Izrael drži američke vojnike izvan rata. "Dajte nam alat brže i brže ćemo završiti posao."

SAD su najveći izraelski dobavljač oružja tokom sukoba.

"Amerika i Izrael moraju biti zajedno. Kada stojimo zajedno, dešava se nešto zaista jednostavno: mi pobjeđujemo, oni gube", rekao je Netanyahu.

On je rekao da se nada demilitarizovanoj i deradikalizovanoj Gazi kada se borbe završe u kojoj će nova generacija Palestinaca "živjeti u miru sa nama". Ali u međuvremenu, rekao je on, Izrael mora da zadrži "nadmoćnu bezbjednosnu kontrolu".

Netanyahu je predstavio oslobođene bivše taoce Hamasa i porodice talaca koji su gledali govor u sali Predstavničkog doma, a zakonodavci su im uputili aplauze. U međuvremenu, službenici obezbeđenja ispratili su sa galerije demonstrante koji su ustali da pokažu majice sa sloganima tražeći od lidera da postignu dogovor o okončanju borbi i oslobađanju oko 70 živih talaca koje Hamas još uvijek drži.

Predsjedavajući republikanskog Predstavničkog doma Mike Johnson je prvi pozvao izraelskog lidera - da bi mu se kraju pridružila još tri najviša zvaničnika Kongresa, uključujući dvojicu demokrata - tražeći od Netanyahua da obavijesti američke zakonodavce o stanju rata.

Demokrate koji su bojkotovale Netanyahuov govor rekle su da protestuju zbog njegovog vođenja rata i nemogućnosti da se postigne prekid vatre.

Jedan od njih, senator Dick Durbin, drugi demokrata po hirearhiji u Senatu, rekao je u saopštenju da je izraelsko vođenje rata u Gazi "brutalna strategija koja prevazilazi svaki prihvatljiv nivo samoodbrane".

"Netanyahuovo odbijanje da razmotri bilo kakav mirovni plan koji i Izraelcima i Palestincima daje garanciju bezbjednosti nije u skladu sa mirnim okončanjem ovog vjekovnog sukoba", rekao je Durbin. "Stajaću uz Izrael, ali neću stajati i bodriti njegovog sadašnjeg premijera."

Visoke čelične barijere okruživale su Capitol u sredu, a policija je upotrijebila biber sprej dok su se hiljade demonstranata okupljale u blizini Capitola. Nekoliko demonstranata podiglo je veliku sliku Netanyahua sa rogovima đavola i umazanu lažnom krvlju koja mu curi iz usta.

Neki od demonstranata nosili su natpise na kojima je pisalo "uhapsite Netanyahua" i "prekinite svu američku pomoć Izraelu", uz povike "Slobodna, slobodna Palestina". Policija je odvela nekoliko demonstranata koji su sjedeli na ulici u nadi da će blokirati Netanyahuov dolazak radi njegovog govora.

Jedan organizator protesta Kaleem Hawa rekao je za Glas Amerike: "Razlog naše današnje mobilizacije je da je to što je Benjamin Netanyahu ratni zločinac. I želimo da pošaljemo poruku da on nije dobrodošao u DC, da nije dobrodošao u SAD i da je Izrael postao država parija zbog načina na koji su sprovodili genocid nad palestinskim narodom koji je u toku".

Drugi demonstrant, LouJane Lamasri, rekao je: "On ima utjehu što je pozvan u SAD, trebalo bi da bude u lisicama. Trebalo bi da je u zatvoru. I on treba da bude optužen za svoje zločine i da plati za svoje zločine protiv Palestinaca".

Među uličnim demonstrantima bilo je i onih koji su podržavali Netanyahua, uključujući i jednog koji se predstavio samo kao "Jremey iz Kanade".

"Ja sam na proizraelskoj, proameričkoj i prokanadskoj strani", rekao je on. "Prozapadna strana vrijednosti, a ja sam protiv terorista koji se kriju ispod svojih civila i započinju ratove koje ne mogu da završe".

Rat Izraela i Hamasa počeo je terorističkim napadom Hamasa 7. oktobra na južni Izrael u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i tokom kog je zarobljeno oko 250 talaca. U protivofanzivi Izraela u Gazi koja je usledila ubijeno je više od 39.000 ljudi, većinom žena i djece, prema Ministarstvu zdravlja Gaze, koje u svojim brojevima ne pravi razliku između boraca i civila.

Izrael pronašao tijela pet ubijenih talaca

Gaza, 24. juli 2024.
Gaza, 24. juli 2024.

Izrael je u četvrtak saopštio da je pronašao tijela pet talaca koji su ubijeni tokom oktobarskog napada Hamasa na Izrael.

Izraelska vojska identifikovala je jednu osobu kao Mayu Goren, koja je ubijena u kibucu Nir Oz na jugu Izraela.

Ostala četiri taoca su izraelski vojnici koji su ubijeni u borbi, saopštila je vojska.

Hamas je odnio tijela svih pet osoba u Gazu, gdje su izraelske snage izvele operaciju njihovog pronalaska u južnom gradu Khan Younis, saopćila je vojska.

Hamas je ubio oko 1.200 ljudi i uzeo 250 ljudi za taoce tokom napada 7. oktobra. U Gazi se još uvijek drži oko 110 talaca, a izraelske vlasti su saopćile da je otprlike jedna trećina njih mrtva.

Izraelska kontraofanziva usmjerena na eliminaciju Hamasa ubila je više od 39.100 ljudi, prema Ministarstvu zdravlja Gaze. Ministarstvo ne pravi razliku između militanata i civila.

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz izrazio je saučešće porodicama i rekao da je vraćanje preostalih talaca, bilo živih ili mrtvih, obaveza.

Višemjesečni pregovori uz posredovanje Sjedinjenih Država, Egipta i Katara nisu uspjeli postići sporazum o prijedlogu o prekidu vatre koji bi uključivao oslobađanje talaca iz Gaze, kao i oslobađanje palestinskih zatvorenika i pojačanu isporuku humanitarne pomoći u Gazu .

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu treba u četvrtak razgovarati s američkim predsjednikom Joeom Bidenom u Bijeloj kući. Uoči sastanka, američki zvaničnik je rekao da će pregovori biti fokusirani na provedbu plana o prekidu vatre i da postoje pitanja koja treba riješiti i s Izraelom i s Hamasom kako bi se postigao dogovor.

Neke informacije za ovaj izvještaj pristigle su od AP-a, AFP-a i Reutersa.

Biden se obratio naciji: "Obrana demokracije je važnija od bilo koje titule"

Predsjednik Joe Biden se obraća naciji iz Ovalnog Ureda Bijele Kuće, u Washingtonu, 24. jula 2024, (Pool via AP)
Predsjednik Joe Biden se obraća naciji iz Ovalnog Ureda Bijele Kuće, u Washingtonu, 24. jula 2024, (Pool via AP)

Predsjednik Joe Biden se u srijedu navečer, po lokalnom vremenu, obratio naciji iz Ovalnog ureda za njega rijetkim govorom - tek četvrtim od početka njegovog predsjedničkog mandata - u kojemu je objasnio svoje razloge za odustajanja od predizborne kampanje i predsjedničke kandidature.

On je također izložio svoje planove za preostalih 180 dana njegovog predsjedničkog mandata.

"Obrana demokracije je važnija od bilo koje titule", rekao je Biden. "Ja izvlačim snagu i nalazim radost radeći za američki narod. Ali, ovaj sveti zadatak usavršavanja naše unije nije o meni nego - o vama."

"Veličina Amerike je da ne vladaju ni kraljevi, niti diktatori - vladaju ljudi. Historija je u vašim rukama. Moć je u vašim rukama. Čitava ideja Amerike - leži u vašim rukama", rekao je predsjednik Biden u svom govoru naciji.

Biden je odlučio u nedjelju da okonča kampanju za drugi mandat u Bijeloj kući, posle velikog pritiska demokrata, i da podrži potpredsjednicu Kamalu Harris za prvu afroameričku predsjedničku kandidatkinju jedne od vodećih stranka u američkoj historiji.

Biden je izbornu godinu nazvao jednim od onih rijetkih trenutaka u historiji kada "odluke koje sada donosimo određuju sudbinu naše nacije i svijeta u decenijama koje dolaze".

"Amerikanci će morati da biraju da li žele naprijed ili nazad, između nade i mržnje, između jedinstva i podjela. Moramo da odlučimo da li još vjerujemo u poštenje, pristojnost, poštovanje, slobodu, pravdu i demokratiju”, dodao je predsjednik Amerike.

"Imao sam privilegiju da služim ovoj naciji više od 50 godina. Dao sam svoje srce i svoju dušu, kao i mnogi drugi. I bio sam blagosloven milion puta zauzvrat ljubavlju i podrškom američkog naroda. Nadam se da znate koliko sam vam svima zahvalan", naveo je Biden.

Predsjednik je rekao da njegova dosadašnja postignuća zaslužuju i drugi mandat, ali da "ništa ne smije stati na put spašavanja naše demokracije". I stoga, kaže, "predaje baklju novoj generaciji".

To je ono što je Biden obećavao tokom predizborne kampanje 2020. - da će, ako pobijedi, predati baklju novoj, mlađoj generaciji Demokrata.

Ton govora je bio veoma miran, gotovo tih, ali ponos predsjednika Bidena na sve što je ostvario za svog mandata nije bio nimalo zatomljen kada je nabrajao svoje uspjehe: 16 miliona novih radnih mjesta; stopa kriminala koja je pala na najnižu razinu u 50 godina; smanjenje ilegalnih prelazaka preko granice; imenovanje prve crnkinje, sutkinje Ketanji Brown Jackson u Vrhovni sud Sjedinjenih Država; oživljavanje proizvodne industrije, posebno mikroprocesora.

Potpredsjednicu Kamalu Harris Biden je opisao superlativima kao "fantastičnog partnera" u zajedničkom radu i ocijenio da je ona veoma "sposoban protivnik" republikanskom predsjedničkom kandidatu, bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu.

"Kamala Harris je iskusna, čvrsta, sposobna. Ona mi je bila nevjerovatan partner i lider naše zemlje", naveo je u obraćanju Biden.

U obraćanju naciji predsjednik Amerike, nije pominjao Trumpa.

Među smjernicama svog rada u narednih šest mjeseci svog mandata, predsjednik Biden je istaknuo da će neumorno raditi na pomoći Ukrajini u njenom ratu protiv agresije Rusije. Na domaćoj sceni, obećao je raditi na reformi Vrhovnog suda, što je iznenadilo mnoge analitičare jer se on tome godinama protivio.

Prva dama Amerike, Jill Biden nekoliko minuta nakon što je je njen suprug završio obraćanje javnosti, napisala na društvenoj mreži X da joj je srce puno zahvalnosti za one koji se nikada nisu pokolebali, koji su odbijali da sumnjaju, koji su uvijek vjerovali.

"Hvala vam na poverenju koje ste ukazali Joeu - sada je vrijeme da to povjerenje ukažete Kamali. Volim vas, Jill", navela je Bidenova supruga.

U prvoj reakciji na obraćanje predsjednika Sjedinjenih Država naciji, Trump je saopštio na svojoj društvenoj mreži Truth Social:

"Govor pokvarenog Joe Bidena u Ovalnom Uredu bio je jedva razumljiv i tako loš!", napisao je Trump.

Trump na prvom mitingu poslije povlačenja Bidena se obrušio na Kamalu Harris

Republikanski predsjednički kandidat Donald Tramp na mitingu u Charoltteu, 24. jula 2024. (Foto: AP/Matt Kelley)
Republikanski predsjednički kandidat Donald Tramp na mitingu u Charoltteu, 24. jula 2024. (Foto: AP/Matt Kelley)

Republikanski kandidat za predsjednika SAD Donald Trump održao je - u Charlotteu u Sjevernoj Karolini - prvi miting otkako je Joe Biden izašao iz predsjedničke trke.

On je rekao da je pobijedio Bidena prije tri dana kada je odlučio da se povuče iz predsjedničke trke. Naveo je da je Biden odustao jer je gubio prema svim anketama, i tvrdi da su mu lideri demokrata rekli da odustane, ili će se u suprotnom pozvati na 25. amandman. Dodao je da su demokrate napravle veoma nedemokratski potez i da su ga istjerale.

"Sada imamo novu žrtvu koju treba da pobijedimo: lažljivu Kamalu Harris", rekao je, pogrešno izgovarajući njeno ime i nastavljajući da napada šta je uradila kada je u pitanju bezbjednost na južnoj granici.

Kamalu Harris opisao je kao "ultraliberalnu pokretačku snagu" koja bi trebalo da bude odgovorna za politiku Bidenove administracije o imigraciji.

"Kao osoba nadležna za granicu, Kamala je otvorila naše granice što je omogućilo da 20 miliona ilegalnih stranaca uđe u našu zemlju iz cijelog svijeta", rekao je Trump.

Bivši predsjednik je opisao potpredsjednicu Harris kao najliberalniju političarku ikada izabranu u američkoj historiji, govoreći kako će "uništiti našu zemlju ako ikada bude izabrana".

"Nećemo to dozvoliti", rekao je bivši predsjednik u Sjevernoj Karolini, jednoj od nekolicine država koje se smatraju ključnim za pobjedu na predsjedničkim izborima 5. novembra.

"Vratićemo se u Bijelu kuću i ponovo ćemo Ameriku učiniti velikom", naveo je Trump.

Trumpov skup počeo je dva sata prije nego što se Biden obratio naciji iz Ovalne sobe da objasni zašto je odustao od trke pod sve većim pritiskom kolega demokrata.

Fox News je predložo da debata između Trampa i Kamale Harris bude 17. septembra, navela je mreža u saopštenju objavljenom u srijedu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG