Linkovi

Top priča SAD

SAD: Nastavlja se trend gubitka poslova

Red za traženje posla, Omaha, Nebraska (Foto: AP)

Broj Amerikanaca koji su se prijavili za olakšice za nezaposlene porastao je prošle nedelje najviše za dva mjeseca, na 898 hiljada, što je pokazatelj da se poslovi i dalje gube što je prepreka za privredni oporavak usljed recesije u pandemiji.

Najnoviji izvještaj Sekretarijata za rad, kao i neki drugi skoriji podaci, pokazuju da zapošljavanje opada. I dalje nije otvoreno još 10,7 miliona radnih mjesta od 22 miliona, koliko je izgubljeno tokom pandemije od početka proleća.

Website za traženje posla "Indeed" navodi se broj oglasa od prošle nedjelje nije promijenio, i da je za 17 odsto manji nego prošle godine. Mnogi poslodavci još nisu sigurni u svoje poslove ili u privredu generalno, kako bi počeli da zapošljavaju. Oglasi za posao su se ponovo objavljivani redovno tokom ljeta, ali je to usporeno u posljednja dva mjeseca.

"Dalji oporavak je za sada zastao. Zapošljavanje u vrijeme praznika je sporo, a mnoge firme moraju da naprave ozbiljne promjene da prežive hladnije mjesece", kaže En Elizabet Konkel, ekonomista u Indeed.

Recesija je neproporcionalno pogodila uslužne delatnosti, posebno restorane, hotele, turističke agencije i organizovanje zabavnih događaja. Šteta koju je pretrpela ova industrija, ostavila je milione ljudi bez posla, vjerovatno na duži period dok ih ponovo ne vrate na posao, ili oni promijene profesiju .

Prema državnoj statistici u četvrtak, zahtjevi za pomoć nezaposlenima porasli su za 53 hiljade prošle nedjelje, ali je opao broj ljudi koji prima pomoć za 1, 2 miliona, na 10 miliona. To bi moglo da znači da su neki ljudi koji su primali pomoć, vraćeni na posao.

To isto pokazuje da je moguće da je više ljudi iskoristilo državnu pomoć, koja uglavnom ističe poslije šest mjeseci, i prebacili su se na programe pomoći na dodatna tri mjeseca. Ti programi su osnovani uz finansijsku pomoć koju je Kongres izglasao na proljeće.

Broj ljudi koji je primao pomoć u septembru, prema posljednjim podacima, skočio je sa 800 hijada na 2, 8 miliona. Vladini podaci takođe navode da se 373 hiljade ljudi prijavilo za pomoć nezaposlenima u jednom drugom programu, koji je prvi put obezbijedio pomoć namijenjenu za samozaposlene, ljude koji rade na ugovor i honorarne poslove.

Skoro svi ljudi koji primaju pomoć za nezaposlene, samo dobijaju redovna sredstva od saveznih država, jer je federalni dodatak od 300 dolara prestao u gotovo svim državama. Pomoć od 600 dolara nedjeljno je tokom ljeta prekinuta.

Ekonomisti upozoravaju da će bez dalje pomoći, porodice širom zemlje imati probleme da plate račune, kiriju i hranu, ali i da izbjegnu da ostanu bez krova nad glavom.

Obustavljanje pomoći će natjerati mnoge nezaposlene da manje troše, što će oslabiti ekonomiju. Dejstvo može biti i odloženo, jer je jedan dio pomoći otišao u štednju, a jedan na otplatu dugova, prema istraživanju Banke federalnih rezervi New Yorka.

Prema tim podacima, krajem juna, četvrtina nezaposlenih štedela je pomoć, a polovina time plaćala dugove. Samo 28 odsto novca je potrošeno.

Više od trećine jednokratne pomoći od 1200 dolara, takođe je ušteđena, trećina je takođe data za dugove. Amerikanci sada više štede, nego prije pandemije, što značu da će ljudi biti u mogućnosti da plaćaju račune iz ušteđevine, makar sada.

Obustavljanje federalnog plaćanja takođe je pokazalo koliko su dramatično nejednake olakšice za nezaposlene u državama. U Arizoni, na primjer, maksimalno se nedeljno može dobiti 240 dolara, dok u susjednoj Kaliforniji može 450. U Tenesiju i Floridi, maksimum je samo 275 dolara. U Nju Džersiju pak, isplaćuje se 713 dolara.

Neki od najmanjih iznosa koji se isplaćuju su u državama u kojima Afroamerikanci čine najveći dio primalaca pomoći. U Misisipiju, njih je 54 odsto, prema fondaciji Century. Maksimalno se izdvaja 235 dolara nedeljno. Afroamerikanci najčešće rade u restoranima, prodavnicama, hotelima i drugim granama koje su pretrpjele velike gubitke poslova.

U Južnoj Karolini, više od trećine nezaposlenih su Afroamerikanci, koji maksimalno mogu da računaju na 326 dolara.

See all News Updates of the Day

Bijela kuća svjesna ruskih dezinformacija u vezi sa vakcinama

Arhiva: Jen Psaki, portparolka Bijele kuće (REUTERS/Jonathan Ernst)

Portparolka Bijele kuće Jen Psaki izjavila je da administracija američkog predsjednika Joea Bidena prati nastojanja povezana sa ruskim službama bezbjednosti o podrivanju učinka vakcina potiv koronavirusa čiji su proizvođači kompanije Pfizer i Moderna.

"Svjesni smo, pratimo i preduzimamo korake za rješavanje", rekla je Psaki novinarima u Bijeloj kući.

Sjedinjene Države uočile su da su takve, dezinformišuće sadržaje, objavljivala tri portala povezana sa ruskim obavještajnim službama, izjavila je portparolka Bijele kuće ne navodeći njihove nazive.

Osim dezinformacija o vakcinama, objavljivani su i tekstovi o međunarodnim organizacijama, vojnim konfliktima, protestima – temama koje mogu podsticati podjele, rekla je Psaki.

"Borićemo se svim dostupnim načinima protiv dezinformacija. Upoznati smo sa pristupom i naporima ruske kampanje dezinformacijama", rekla je Psaki, dodavši da će administracija predsjednika Bidena u svakoj prilici ponoviti da su vakcine bezbjedne.

O postojanju takve kampanje u nedjelju je izvestio magazin Wall Street Journal. U izjavi tom mediju portparol Kremlja demantovao je navode da je Rusija širila lažne informacije.

Augusta 2020. State Department objavio je izvještaj koji, kako je tada saopšteno, predstavlja ruske taktike korištenja kombinovanih zvaničnih, anonimnih i neimenovanih kanala i platformi za stvaranje i širenje lažnih narativa, navedeno je u izvještaju Centra za globalno angažovanje State Depaertmenta (Global Engagement Center)

Visoki ruski zvaničnici i proruski mediji nastojali su da iskoriste strah i zbrku koju prati pandemija koronavirusa – stvaranjem i širenjem teorija zavjere, ukazano je u izvještaju.

Centar za globalno angažovanje ušao je u trag ruskim vezama dezinformisanja detaljno opisujući načine na koje se zvanični Kremlj bavi širenjem dezinformacija, koristeći se zvaničnom vladinom komunikacijom, oglašavanjem koje finansira država, korštenjem anonimnih izvora, zloupotrebom društvenih mreža i dezinformisanjem u cyber prostoru.

Biden nominovao dvije žene za visoke vojne položaje

President Joe Biden walks with Air Force Gen. Jacqueline Van Ovost, left, and Army Lt. Gen. Laura Richardson before speaking at an event to mark International Women's Day, March 8, 2021, in the East Room of the White House in Washington.

Predsjednik Joe Biden u ponedjeljak je nominovao dvije žene koje će voditi američke vojne komande. One će biti tek druga i treća žena koje će zauzimati visoke vojne položaje u Sjedinjenim Državama.

Američka generalica vazduhoplovstva Jacqueline Van Ovost, jedina žena koja je dostigla čin generala s četiri zvjezdice, najviši u vojsci, nominirana je za šefa Zapovjedništva za transport (USTRANSCOM).

Generalica armije Laura Richardson s tri zvjezdice nominirana je za vođu Južne komande (SOUTHCOM), koja pokriva Srednju i Latinsku Ameriku. Dobit će i svoju četvrtu zvijezdu.

Ako Senat potvrdi njihove nominacije, Van Ovost i Richardson slijedit će Lori Robinson, koja je bila prva žena koja je upravljala vojnom komandom. Predvodila je Sjevernu komandu (NORTHCOM) prije nego što se povukla 2018. godine.

"Svaka od ovih žena vodila je karijeru pokazujući neuporedivu vještinu, integritet i dužnost prema zemlji", rekao je Biden predstavljajući Van Ovost i Richardson tokom kratkog govora u Bijeloj kući.

"Danas je Međunarodni dan žena, i svi moramo vidjeti i prepoznati postignuća ovih žena u prebijanju barijera", dodao je.

Američka vojska ima 11 komandi, a sve ih vode generali sa četiri zvjezdice.

Biden potpisao uredbu o glasačkim pravima

Joe Biden

Predsjednik Joe Biden u nedjelju je dao nalog federalnim agencijama da preduzmu određene, skromne, korake da olakšaju proces glasanja američkim biračima, dok se u Kongresu vodi velika bitka o glasačkim pravima širom zemlje.

Biden je vladinim agencijama naredio da omoguće lakše registrovanje birača i pružanje informacija o izborima, dok je šefovima tih agencija rekao da osmisle planove da milionima federalnih radnika daju slobodan dan, da bi sami glasali ili volontirali kao nestranački radnici na biralištima.

Američki lider potpisao je tu uredbu na 56. godišnjicu "krvave nedjelje", incidenta iz 1965. godine, kada su policajci države Alabame pretukli oko 600 aktivista za građanska prava, kada su pokušali da marširaju u gradiću Selma. Napad na aktivistse bio je prekretnica u američkom pokretu za građanska prava i doveo do usvajanja zakona o glasačkim pravima, kasnije te godine.

"Svaki registrovani birač treba da ima mogućnost da glasa, i da se taj glas računa", izjavio je Biden u unprijed snimljenom govoru koji je emitovan na Doručku jedinstva u čast Martina Luthera i Corette King. "Ako imate najbolje ideje, nemate šta da krijete. Pustite ljude da glasaju", rekao je predsjednik. Učesnici ovogodišnjeg doručka, održanog na državnom koledžu Wallace, sjedili su u svojim automobilima zbog pandemije koronavirusa.

Prošle nedjelje, u Predstavničkom domu, koji kontrolišu demokrate, usvojen je niz mjera o glasačkim pravima kojima treba da se uspostave nacionalni standardi o načinu sprovođenja izbora u SAD, koji bi imali prednost u odnosu na veoma raznovrsna pravila koja postoje u 50 američkih država.

Zakon je prošao u Predstavničkom domu, skoro po stranačkim linijama sa 220 glasova za i 210 protiv, ali mu se republikanci uglavnom protive. U Senatu, u kome ima 50 demokrata i 50 republikanaca, demokratama koje podržavaju zakon potrebno je najmanje 10 republikanskih glasova da bi okončali potencijalni filibaster - proceduru koja se koristi za blokiranje usvajanja zakona.

Kada je započela pandemija prošle godine, brojne države su olabavile pravila glasanja kako bi građani mogli da glasaju prije dana izbora, ili glasaju poštom a da ne navode razlog za to.

Martin Luther King i njegova supruga Coretta marširaju u preijstolnici Montgomery, Alabama, 25. marta 1965.
Martin Luther King i njegova supruga Coretta marširaju u preijstolnici Montgomery, Alabama, 25. marta 1965.

Međutim, poslije Bidenove pobjede na izborima, republikanci sada pokušavaju da uvedu zakone koji će, na budućim izborima, postaviti čvršća pravila i ograniči pristup glasanju - kao što je zabrana glasanja na nedjelju uči dana izbora. To je dan kada crnačke crkve često, poslije redovne službe, podstiču vjernike da izađu i glasaju. Prema nekim od prijedloga, ograničilo bi se glasanje poštom ili rano glasanje. Više od 250 restriktivnih prijedloga izbornih zakona podnijeto je u 43 države.

Mjera koja je usvojena u Predstavničkom domu, čini upravo suprotno - standardizuje nacionalna pravila, prema kojima bi se tražila automatska registracija birača kada se ljudi registruju za dokumenta koja izdaje vlada, kao što su vozačke dozvole. Rano glasanje bi bilo omogućeno najmanje 15 dana prije samog izbornog dana.

Nezavisne komisije, koje ne bi činili članovi skupština, odredile bi granice glasačkih jedinica i distrikta kako bi se obe stranke spriječile da kroje mape kako im odgovara. Imena političkih donatora bi morala da se otkriju. Predsjednički kandidati bi morali da objave svoja poreska dokumenta, što je Bidenov prethodnik Donald Trump rekao da će učiniti, ali nikada nije ostvario.

U svom govoru u nedjelju, Biden je rekao: "2020, sama naša demokratija je bila u pitanju, i čak u sred pandemije, glasalo je više Amerikanaca nego ikada ranije", više od 159 miliona ljudi.

Čak i tako, rekao je Biden, "umjesto da se slavi moć glasanja - vidjeli smo upad bez presedana u naš Capitol i brutalni napad na našu demokratiju 6. januara. Do sada neviđeni napor da se ignoriše, podrije i poništi volja naroda."

Stotine Trumpovih pristalica upale su u Capitol da pokušaju da ponište Bidenovu pobjedu. Razbijali su prozore, upadali u kongresne kancelarije i tukli se sa policijom a u neredima je nastradalo pet osoba, među kojima i jedan policajac Capitola. Više od 300 izgrednika je uhapšeno a istraga se nastavlja.

Blinken: Ako se ne sprovedu reforme, moguće povlačenje SAD iz Afganistana

Državni sekretar SAD Antoni Blinken

Državni sekretar SAD Antony Blinken upozorio je da će Afganistan sam morati da se suoči sa talibanima ako predsjednik Ašraf Gani ne ubrza mirovni proces.

"Moram jasno da kažem, gospodine predsjedniče, da se politički proces nastavlja u Washingtonu i da SAD nisu odbacile nijednu opciju. Razmatramo i potpuno povlačenje naše vojske do 1. maja", piše u Blinkenovom pismu afganistanskom predsjedniku.

Američki državni sekretar je naglaso da je hitno potrebno sprovesti promjene kako bi se spriječilo da talibani osvoje još neke dijelove teritorije.

U pismu, u koje je Glas Amerike imao uvid, piše i kakva su očekivanja od Ganija i koje diplomatske napore Afganistan treba da sprovede.

Blinken je najavio da će SAD, preko UN, pozvati ministre spoljnih poslova Rusije, Kine, Pakistana, Irana i Indije kako bi zajedno definisali pristup u postizanju mira u Afganistanu. Takođe piše da će pozvati Tursku da organizuje sastanak svih učesnika konflikta u Avganistanu u narednim nedjeljama kako bi se "finalizovao mirovni sporazum".

Amerika je, kaže Blinken, pripremila predlog prema kojem se spriječava proljećna ofanziva talibana. Spriječavanje nasilja je glavni zahtjev upućen afganistanskoj vladi, a konstatuje se da je nasilje na "nedoupstivo visokom nivou" od dogovora sa SAD u februaru 2020.

Američki izaslanik za Avganistan Zamlaj Kalizad zalaže se za ponovno pokretanje mirovnog procesa i Ganiju je predao Blinkenovo pismo.

Među predlozima je i formiranje "tranzicione mirovne vlade" koja bi u nekom momentu predala ovlaštenja stalnoj vladi, nakon izmjena ustava i izbora.

Portparol talibana Mohamad Naem rekao je za Glas Amerike da će talibani proučiti prijedlog koji je donio Kalizad i da će potom iznijeti svoj stav.

"Mislim da bi ovo pismo moglo da pogorša odnose između Ganija i Bidena jer se vidi da su SAD spremne da podrže formiranje nove vlade, a to je nešto što Gani ne želi", kaže Michael Kugelman​, direktor azijskog programa u Willson centra u Washingtonu.

Ideja o prelaznoj vladi postoji od predsjedničkih izbora 2019. godine, ali je Gani odbacivao.

"Slobodni, pošteni i inkluzivni izbori pod nadzorom međunarodne zajednice su jedini način za formiranje nove vlade", rekao je Gani u subotu.

Ganijev politički rival Abdulah Abdulah kaže da je otvoren za pregovore o američkoj ideji.

Značajna većina Amerikanaca podržava Bidenovo reagovanje na koronavirus

U vrijeme duboke političke polarizacije u Americi, podrška Bidenovom reagovanju na pandemiju prevazilazi stranačke linije. U cjelini, 70% Amerikanaca podržava korake koje je demokratski predsjednik preduzeo u reagovanju na virus, među kojima je i 44% republikanaca. (Foto: AP)

Kao i većina novoizabranih predsjednika u američkoj istoriji na početku mandata, Džo Bajden (Joe Biden) uživa prilično veliku popularnost i podršku građana.

60% Amerikanaca odobrava njegov rad a još više podržava način na koji reaguje na pandemiju koronavirusa, pokazuje nova anketa koju su sproveli AP i NORC Centar za istraživanja javnih pitanja.

U vrijeme duboke političke polarizacije u Americi, podrška Bidenovom reagovanju na pandemiju prevazilazi stranačke linije. U cjelini, 70% Amerikanaca podržava korake koje je demokratski predsjednik preduzeo u reagovanju na virus, među kojima je i 44% republikanaca.

Biden nailazi na veći skepticizam Amerikanaca kada je riječ o ekonomiji, koja je teško pogođena pandemijom. 55% Amerikanaca odobrava Bidenov pristup ekonomiji do sada, a 63% smatra da je ekonomija u lošem stanju, pokazuje anketa koju su sproveli AP i NORC. Republikanci su manje skloni da podrže Bidena kada je riječ o ekonomiji, nego pandemiji, i samo 17% odborava njegovu fiskalnu politiku.

Manje od dva mjeseca nakon što je stupio na položaj, Biden je najveću pažnju posvetio pandemiji, pozivajući Amerikance da prate stroge mjere socijalnog distanciranja i nošenja maski i obećao da će ubrzati distribuciju vakcina. Takođe je više puta poručio da se ekonomija neće potpuno oporaviti dok se širenje virusa ne dovede pod kontrolu.

Biden je tražio od Kongresa da usvoji plan pomoći pogođenima pandemijom u vrijednosti od 1,9 hiljada milijardi dolara, koji bi obezbijedio direktne isplate pomoći milionima Amerikanaca i ulio novac u budžete državnih i lokalnih vlada. Džon Viljegas, 58-godišnji demokrata iz Ilinoisa koji podržava Bidenovu politiku i u reagovanju na pandemiju i u ekonomiji, jedva čeka da se usvoji paket pomoći. "Pošto su mnoge male firme morale da se zatvore, mnogo ljudi trpi", kaže Viljegas, koji je Bidenov pristup nazvao "zaokretom od 180 stepeni" u odnosu na njegovog prethodnika, Donalda Trumpa.

Trump je tvrdio da američka ekonomija ne može da izdrži udarac koji nastaje kada se uvedu restrikcije na poslovanje i putovanja. Najveći strahovi ekonomista su bili smanjeni kada su republikanske države slijedile Trumpov putokaz i suprotstavile se restrikcijama, ali je broj slučajeva COVID19 tada drastično porastao. Više od 520.000 ljudi je preminulo u SAD od virusa tokom prošle godine.

ARHIVA - Građevinski radnici na Menhetnu u Njujorku čekaju u redu da im se izmeri temperatura da bi se vratili na posao posle ručka, 10. novembra 2020.
ARHIVA - Građevinski radnici na Menhetnu u Njujorku čekaju u redu da im se izmeri temperatura da bi se vratili na posao posle ručka, 10. novembra 2020.

Uprkos radikalno drugačijim pristupima vođenju ekonomije za vrijeme pandemije, Bidenov rejting popularnosti u sferi ekonomije je sličan Trumpovom, čiju je ekonomsku politiku od početka pandemije dosljedno podržavalo oko polovine Amerikanaca. Ključna razlika je u tome što je zbog tog nivoa podrške, ekonomija bila Trumpova najjača strana, dok je Bidenu tu podrška relativno slaba u poređenju sa stavovima Amerikanaca o njegovom upravljanju zemljom za vrijeme pandemije, i drugim pitanjima.

Podaci pokazuju da su stranačke podjele i dalje veoma jake u SAD - stavovi Amerikanaca o ekonomiji su se potpuno promijenili od kako je inaugurisan novi predsjednik. U decembru, 67% republikanaca i samo 15% demokrata je opisalo ekonomiju kao dobru. Sada, 35% republikanaca i 41% demokrata pozitivno opisuje ekonomiju. U tom periodu nije bilo mnogo većih promjena u ukupnom ekonomskom rastu ili stopi nezaposlenosti.

Bidenovo reagovanje na pandemiju moglo bi da odredi tok njegovog predsjedničkog mandata i politički kapital, u pokušaju da donese značajne zakone u drugim oblastima. Demokrate ubrzano rade na prijedlozima zakona o investicijama u infrastrukturu, reformi policije i glasačkim pravima.

Biden je takođe obećao da će se uhvatiti u koštac sa problemom klimatskih promjena, i najavio da će nadgraditi veliki zakon o reformi zdravstvene zaštite, donijet u vrijeme kada je bio potpredsjednik Baraka Obame.

Obećanje da će preduzeti odlučne korake donijelo mu je solidni rejting popularnosti u nekim od tih sfera. Na primjer, oko 6 od 10 Amerikanaca kaže da odobrava Bidenov pristup zdravstvenoj zaštiti i rasnim odnosima.

Ukupno, 48% Amerikanaca vjeruje da zemlja ide u dobrom smjeru, u poređenju sa 37% iz decembra. Anketa takođe pokazuje da 43% Amerikanaca očekuje da će se stvari u zemlji u cjelini popraviti u narednih godinu dana, dok 34% misli da će se pogoršati a 23% vjeruje da će stanje ostati otprilike isto.

Sam Biden namjerno izbjegava da predviđa kada će se život u Americi vratiti u prije-pandemijsku normalu. Iako je obećao da će SAD imati dovoljno vakcina za sve Amerikance do kraja maja, rekao je da će tek krajem godine ili početkom 2022 Amerikanci moći da prestanu da nose maske ili se u potpunosti vratiti normalnim aktivnostima.

Kada je riječ o postavljanju očekivanja građana - Bidenov tim ima sljedeći cilj: obećati manje, ostvariti više nego što je obećano.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG