Linkovi

Top priča SAD / Svijet

SAD: Nastavlja se trend gubitka poslova

Red za traženje posla, Omaha, Nebraska (Foto: AP)

Broj Amerikanaca koji su se prijavili za olakšice za nezaposlene porastao je prošle nedelje najviše za dva mjeseca, na 898 hiljada, što je pokazatelj da se poslovi i dalje gube što je prepreka za privredni oporavak usljed recesije u pandemiji.

Najnoviji izvještaj Sekretarijata za rad, kao i neki drugi skoriji podaci, pokazuju da zapošljavanje opada. I dalje nije otvoreno još 10,7 miliona radnih mjesta od 22 miliona, koliko je izgubljeno tokom pandemije od početka proleća.

Website za traženje posla "Indeed" navodi se broj oglasa od prošle nedjelje nije promijenio, i da je za 17 odsto manji nego prošle godine. Mnogi poslodavci još nisu sigurni u svoje poslove ili u privredu generalno, kako bi počeli da zapošljavaju. Oglasi za posao su se ponovo objavljivani redovno tokom ljeta, ali je to usporeno u posljednja dva mjeseca.

"Dalji oporavak je za sada zastao. Zapošljavanje u vrijeme praznika je sporo, a mnoge firme moraju da naprave ozbiljne promjene da prežive hladnije mjesece", kaže En Elizabet Konkel, ekonomista u Indeed.

Recesija je neproporcionalno pogodila uslužne delatnosti, posebno restorane, hotele, turističke agencije i organizovanje zabavnih događaja. Šteta koju je pretrpela ova industrija, ostavila je milione ljudi bez posla, vjerovatno na duži period dok ih ponovo ne vrate na posao, ili oni promijene profesiju .

Prema državnoj statistici u četvrtak, zahtjevi za pomoć nezaposlenima porasli su za 53 hiljade prošle nedjelje, ali je opao broj ljudi koji prima pomoć za 1, 2 miliona, na 10 miliona. To bi moglo da znači da su neki ljudi koji su primali pomoć, vraćeni na posao.

To isto pokazuje da je moguće da je više ljudi iskoristilo državnu pomoć, koja uglavnom ističe poslije šest mjeseci, i prebacili su se na programe pomoći na dodatna tri mjeseca. Ti programi su osnovani uz finansijsku pomoć koju je Kongres izglasao na proljeće.

Broj ljudi koji je primao pomoć u septembru, prema posljednjim podacima, skočio je sa 800 hijada na 2, 8 miliona. Vladini podaci takođe navode da se 373 hiljade ljudi prijavilo za pomoć nezaposlenima u jednom drugom programu, koji je prvi put obezbijedio pomoć namijenjenu za samozaposlene, ljude koji rade na ugovor i honorarne poslove.

Skoro svi ljudi koji primaju pomoć za nezaposlene, samo dobijaju redovna sredstva od saveznih država, jer je federalni dodatak od 300 dolara prestao u gotovo svim državama. Pomoć od 600 dolara nedjeljno je tokom ljeta prekinuta.

Ekonomisti upozoravaju da će bez dalje pomoći, porodice širom zemlje imati probleme da plate račune, kiriju i hranu, ali i da izbjegnu da ostanu bez krova nad glavom.

Obustavljanje pomoći će natjerati mnoge nezaposlene da manje troše, što će oslabiti ekonomiju. Dejstvo može biti i odloženo, jer je jedan dio pomoći otišao u štednju, a jedan na otplatu dugova, prema istraživanju Banke federalnih rezervi New Yorka.

Prema tim podacima, krajem juna, četvrtina nezaposlenih štedela je pomoć, a polovina time plaćala dugove. Samo 28 odsto novca je potrošeno.

Više od trećine jednokratne pomoći od 1200 dolara, takođe je ušteđena, trećina je takođe data za dugove. Amerikanci sada više štede, nego prije pandemije, što značu da će ljudi biti u mogućnosti da plaćaju račune iz ušteđevine, makar sada.

Obustavljanje federalnog plaćanja takođe je pokazalo koliko su dramatično nejednake olakšice za nezaposlene u državama. U Arizoni, na primjer, maksimalno se nedeljno može dobiti 240 dolara, dok u susjednoj Kaliforniji može 450. U Tenesiju i Floridi, maksimum je samo 275 dolara. U Nju Džersiju pak, isplaćuje se 713 dolara.

Neki od najmanjih iznosa koji se isplaćuju su u državama u kojima Afroamerikanci čine najveći dio primalaca pomoći. U Misisipiju, njih je 54 odsto, prema fondaciji Century. Maksimalno se izdvaja 235 dolara nedeljno. Afroamerikanci najčešće rade u restoranima, prodavnicama, hotelima i drugim granama koje su pretrpjele velike gubitke poslova.

U Južnoj Karolini, više od trećine nezaposlenih su Afroamerikanci, koji maksimalno mogu da računaju na 326 dolara.

See all News Updates of the Day

Bijela kuća danas sa dvopartijskom grupom senatora o infrastrukturnom sporazumu

Senator Džo Mančin razgovara sa novinarima prije sastanka o infrastrukturi, na Kapitol hilu, Vašington, 23. juna 2021.

Predsednik Sjedinjenih Država Joe Biden trebalo bi u četvrtak da ugosti dvopartijsku grupu američkih senatora u Bijeloj kući nakon što su nagovijestili napredak ka sporazumu o velikom paketu infrastrukturnog ulaganja.

Tokom posljednjih dana, rasprave bile su usredsređene na plan potrošnje veći od hiljadu milijardi dolara, podijeljen približno ujednačeno između novog i prenamijenjenog finansiranja.

Specifični ciljevi djelovanja uključuju poboljšanje mreže državnih puteva i elektro-mreže i proširenje pristupa širokopojasnom internetu.

"Viši zvaničnici Bijele kuće imali su danas dva produktivna sastanka sa dvopartijskom grupom senatora koji su pregovarali o infrastrukturi", izjavila je kasno u srijedu sekretarka za štampu Bijele kuće Džen Psaki. "Grupa je napredovala ka nacrtu potencijalnog sporazuma, a predsjednik je pozvao grupu da sutra dođe u Bijelu kuću kako bi o tome lično razgovarali".

Grupa uključuje 21 senatora i najnoviji je u nizu napora demokrata i republikanaca da postignu sporazum o veličini, prioritetima i izvorima finansiranja glavnog infrastrukturnog programa.

Biden je ranije predložio paket od oko 2,3 hiljada milijardi dolara, a kasnije ga je smanjio na 1,7 hiljada milijardi u pokušaju da pridobije republikansku podršku potrebnu za napredak mjera u ravnomjerno podijeljenom Senatu.

Jedna od glavnih rasprava bila je kako platiti plan. Biden se zalagao za povećanje stope poreza na dobit, ali republikanci su se usprotivili tom koraku nakon što su uspješno smanjili stopu tokom prethodne administracije predsjednika Donalda Trumpa.

Dugogodišnji zatvor za Amerikanku koja je odavala vojne podatke u Iraku

Arhiva - Pentagon u Washingtonu.

Amerikanka koja je prevodila za Pentagon osuđena je u srijedu na 23 godine zatvora zbog prenošenja imena američkih doušnika u Iraku osobi koja je povezana sa libanskim moćnim šiitskim pokretom Hezbolah.

Mariam Tompson (62) priznala je da je povjerljive podatke predala libanskom državljaninu u nadi da će biti proslijeđene grupi koju je Washington označio kao terorističku organizaciju.

"Kazna Tompsonovoj odražava ozbiljnost njenog narušavanja povjerenja američkog naroda, ljudskih izvora koje je ugrozila i vojnka koji su radili uz nju kao prijatelji i kolege", rekao je Džon Demers, šef Odjeljenja za nacionalnu bezbjednost u američkom Sekretarijatu za pravosuđe, navodi se u saopštenju.

Prema sudskim dokumentima, Tompson je radila kao tumač u stranoj vojnoj bazi kada je 2017. započela vezu putem video aplikacije sa čovjekom koji je rekao da je povezan sa Hezbolahom u Libanu.

"Vremenom je Tompson razvila romantično interesovanje za svog sagovornika", napisao je Sekretarijat za pravosuđe.

Ona je dodijeljena američkim specijalnim snagama u Irbilu, glavnom gradu iračkog Kurdistana, u decembru 2019. godine, kada je jedinica pokrenula udare protiv proiranske milicije, koji su završeni 3. januara 2020, smrću moćnog iranskog generala Kasima Suleimanija.

Ubrzo nakon toga, kontakt Tompsonove zatražio je informacije o agentima za koje se sumnja da su pomagali Sjedinjenim Državama.

Dala mu je podatke o nekoliko američkih doušnika, uključujući prava imena najmanje osam ljudi, kojima se pristupalo kroz personalne dosijee, i informacije o američkoj vojnoj taktici.

Federalne vlasti su je uhapsile sljedećeg mjeseca, krajem februara 2020.

Blinken u Berlinu: Sjeverni tok 2 ruski geopolitički projekt

Blinken’s Meeting with German Chancellor Merkel

Američki državni sekretar Antony Blinken opisao je u srijedu plinovod Sjeverni tok 2 kao ruski geopolitički projekt koji podriva sigurnost Ukrajine, dodajući da Sjedinjene Države žele osigurati da Rusija ne koristi energiju kao sredstvo prisile protiv bilo koje evropske države.

Rekao je to u Berlinu gdje se sastao sa ministrom vanjskih poslova Njemačke Heikom Maasom. Nije bilo znakova napretka u pregovorima oko plinovoda čiju izgradnju Njemačka podržava.

Sjeverni tok 2 prolazi koritom Baltičkog mora od Rusije do Njemačke, zaobilazeći Ukrajinu.

"Ne slažemo se uvijek i jedno od tih područja neslaganja je plinovod Sjeverni tok 2, za koji i dalje vjerujemo da predstavlja prijetnju evropskoj energetskoj sigurnosti", rekao je Blinken.

"Njemačka ima drugačiju perspektivu i to se događa s vremenom s vremena na vrijeme. Riješit ćemo naše nesuglasice dok nastavljamo raditi na mnogim područjima gdje vrlo usko sarađujemo."

Pored veće zavisnosti kontinenta od ruskog plina SAD vjeruju da će plinovod postati oružje kojim će Rusija vršiti politički pritisak na ranjive istočne i srednjoevropske države.

Obraćajući se novinarima na zajedničkoj konferenciji s Blinkenom, Maas je rekao da je Njemačka jako svjesna zabrinutosti SAD-a i pokušava to riješiti.

"Uključeni smo u ove razgovore", rekao je. "Svjesni smo očekivanja od Washingtona i to je od najveće važnosti."

Maas je rekao da Njemačka razgovara i s Ukrajinom i drugim zemljama koje je plinovod zaobišao s ciljem da im se zagarantuje alternativna opskrba energentom.

"Postoji čitav niz načina i sredstava i pristupa o kojima razgovaramo, ali o njima ne razgovaramo javno", rekao je Maas.

U idealnom slučaju, dodao je, rješenje bi mogli postići do odlaska njemačke kancelarke Angele Merkel u posjetu predsjedniku SAD Joe Bidenu u Washington sljedećeg mjeseca. Maas je naglasio da je to tek vremenski okvir kojem teže.

Blinken se kasnije sastao s Merkel, a u kratkim uvodnim riječima Sjeverni tok 2 nije spomenut.

Uprkos američkom protivljenju i oštrim prigovorima Poljske i Ukrajine, Merkel je izrazito za ovaj projekt, koji je jedna od ključnih inicijativa ruskog predsjednika Vladimira Putina za povećanje ruskih prihoda od energije.

Plinovodu se protivi i dvostranačka opozicija u američkom Kongresu, gdje su i republikanski i demokratski zastupnici oštro kritikovali administraciju zbog odstupanja od sankcija protiv njemačke firme koja ga gradi. Kritičari su te sankcije vidjeli kao posljednji pokušaj da se spriječi završetak plinovoda koji je sada izgrađen više od 95%.

Blinken je u Njemačkoj u svojoj drugoj posjeti Evropi u posljednjih sedam dana, budući da je pratio predsjednika SAD Joea Bidena na samitima čelnika u Britaniji i Belgiji. U svom susretu s Maasom, Blinken je ponovoio poruku: "Amerika se vratila”, koju je Biden poslao prošle sedmice.

Maas je rekao da je Bidenova posjeta, zajedno sa Blinkenovim povratkom u Evropu tako brzo, "impresivno podvukla da se Amerika vratila: Vratila se na multilateralnu i međunarodnu scenu i veoma smo zadovoljni zbog toga."

Merkel je ponovila taj stav u svojim komentarima prije sastanka s Blinkenom, rekavši da je Njemačka bila "oduševljena" Bajdenovom izjavom. "S obzirom na sve kontroverze u svijetu, mislim da je pošteno reći da moramo imati otvorene kanale za dijalog", rekla je.

Službenici Bajdenove administracije insistiraju na tome da još postoje načini za ublažavanje uticaja plinovoda. Kažu da čak i nakon što je projekt fizički završen, još postoje pitanja dozvola, osiguranje i testovi koji se moraju obaviti prije nego on postane operativan. Neki zvaničnici vjeruju da bi to moglo odgoditi njegovo otvaranje za devet do 12 mjeseci.

Nakon Njemačke, Blinken će posjetiti Francusku i Italiju u sklopu svoje sedmodnevne turneje.

Broj ubistava raste, Biden traži veće mjere za kontrolu prodaje oružja

Mjesto pucnjave u San Hozeu u Kaliforniji, u kojoj je poginulo devetoro ljudi, 26. maja 2021.

Sa dolaskom ljeta, oružano nasilje u velikim američkim gradovima ne pokazuje znake jenjavanja, što je podstaklo administraciju predsjednika Bidena na akciju, ali i otežalo inicijative da se sprovede reforma krivičnog pravosuđa.

U govoru u srijedu popodne, Biden treba da objavi niz izvršni uredbi čiji je cilj da se smanji oružano nasilje, i očekuje se da će ponovo pozvati Kongresa da usvoji reformu kontrole prodaje oružja.

U gradu Njujorku, ove godine se dogodilo 194 ubistva, što je porast u odnosu na 171 ubistvo u istom periodu prošle godine, prema najnovijim podacima policije. U Los Anđelesu, drugom najvećem gradu u Americi, dogodilo se 148 ubistava, u odnosu na 121 prošle godine, dok je u Čikagu, trećem najvećem gradu u zemlji, broj ubistava porastao sa 296 prošle godine, na 307 koliko se dogodilo 2021. do sada.

Porast broja ubistava i pucnjava je počeo prošlog ljeta nakon što su gradovi počeli da ublažavaju restrikcije uvedene zbog COVID19. Prema nedavnoj studiji Asocijacije šefova policije velikih gradova, profesionalne organizacije policijskih šefova iz SAD i Kanade, u 67 većih američkih gradova dogodilo se 8.077 ubistava 2020. godine, što je porast od 33% u odnosu na 6.087 iz 2019.

Dok se restrikcije zbog Kovida ublažavaju kako se sve veći broj Amerikanaca vakciniše, prognoze koje se odnose na nasilje 2021. su podjednako sumorne.

“Očekujem da će 2021. biti podjednako loša kao 2020", kaže Džon Roman, kriminolog Centra za istraživanje nacionalnog javnog mnijenja pri Univerzitetu Čikaga.

Šta podstiče nasilje?

Šta tačno podstiče nasilje - ostaje otvoreno pitanje. Dok kriminolozi ukazuju na pandemiju i proteste zbog smrti Džordža Flojda, mnogi zvaničnici iz agencija za zaštitu zakona krive nedavne reforme kao što je zakon Njujorka iz 2019. kojim su eliminisane isplate kaucije u gotovini za prestupnike koji su počinili sitna krivična djela.

A dok republikanci krive progresivne politike krivičnog pravosuđa za porast kriminala, Bidenova administracija odgovara serijom inicijativa čiji je cilj da se smanji nasilje.

Prošlog mjeseca, sekretar za pravosuđe Merik Garland objavio je novu strategiju borbe protiv kriminala koja uključuje veće angažovanje sa lokalnim zajednicama i finansije za programe remećenja nasilja i ponovnog prijema u društvo ljudi koji odsluže zatvorske kazne.

ARHIVA - Policijska patrola u Majami Biču.
ARHIVA - Policijska patrola u Majami Biču.

Kao dio strategije, Sekretarijat za pravosuđe objavio je da će formirati pet specijalnih jedinica za suzbijanje ilegalne prodaje oružja u glavnim koridorima za trgovinu oružjem.

“Tako da - da, vjerujemo da je centralni pokretač nasilja oružano nasilje i upotreba oružja", rekla je novinarima Džen Psaki, sekretarka za štampu Bijele kuće. "To se statistički vidi u mnogim oblastima. Ali, (predsjednik Biden) takođe vjeruje da treba da osiguramo da državne i lokalne vlade nastave da šalju policajce u patrole, da podržavamo policiju u lokalnim zajednicama i to je, takođe, ključni dio."

Nove mjere

Druge mere biće objavljene u srijedu, a Biden će se obratiti dvostranačkoj grupi gradonačelnika, lokalnih aktivista i predstavnika policije.

Kao američki senator 1990-ih, Bajden je učestvovao u pisanju kontroverznog zakona za koji kritičari vjeruju da je odgovoran za masovna hapšenja Afroamerikanaca proteklih godina. Međutim, za vrijeme predsjedničke kampanje 2020, distancirao se od zakona iz 1994. godine, i prihvatio veliki dio agende progresivnih članova Kongresa o reformi krivičnih zakona, iako nije podržao pozive da se "ukine finansiranje" policije.

Republikanci sada za rast broja ubistava i pucnjava krive navodnu anti-policijsku retoriku liberalnih demokrata, dok se zalažu za povratak politici "čvrstog suzbijanja kriminala."

Na neki način, pandemija je, po svemu sudeći, doprinijela porastu. Međutim, nemoguće je ne primjetiti da se ovi užasni trendovi pojavljuju tačno u trenutku kada su takozvani "progresivci" odlučili da je vrijeme da se osude lokalne policije i da im se smanji finansiranje", izjavio je lider senatske manjine Mič Mekonel u govoru u Senatu prošlog mjeseca.

Kriminolog Džon Roman je konstatovao da su, u prošlosti, periodi povećanog nasilja podsticali impulsivne pozive da se pojačaju policijske i kaznene mjere. Međutim, tvorci politike su na osnovu iskustva proteklih decenija naučili da ne mogu da "hapšenjima riješe problem", ističe Roman.

“Mislim da sada znamo mnogo više o tome šta su alternative, i da su možda te alternative efikasnije od policijskog rada."
Džen Psaki je izjavila da predsjednik čvrsto vjeruje u potrebu da se reformišu policijski sistemi širom zemlje, "ali da postoje koraci koje on može da preduzme kao predsjednik Sjedinjenih Država da se suoči sa problemom kriminala, i nadamo se, da se smanji broj zločina."
“Veliki dio toga je uvođenje mera za bezbjednost oružja", dodala je portparolka Bijele kuće, "kao i korištenje prilike da se obraća građanima i koristi sve mehanizme koje su mu na raspolaganju kao predsjedniku."

Bivši policajac vodi u utrci demokrata za gradonačelnika New Yorka

Jedan od demokrata koji se bori unutar stranke za kandidata za gradonačelnika Erik Adams

Bivši policajac Erik Adams vodi u trci unutar Demokratske stranke za kandidata za gradonačelnika New Yorka.

Oko 85 odsto biračkih mjesta već je prijavilo rezultate prema kojima je Adams, inače predsjednik opštine Bruklin, izbio na prvo mjesto od 13 kandidata sa oko 32 odsto glasova.

Iza njega je Maja Vajli, advokatica za ljudska prava i saradnica odlazećeg gradonačelnika Bila de Blazia, a treća je Katrin Garsija sa oko 19 odsto glasova.

Predizbori u utorak bili su prvi po novom sistemu glasanja, prema kojem birači imaju pravo da rangiraju pet kandidata. Ako poslije prvog kruga nijedan ne osvoji 50 odsto, glasovi posljednjeg na listi daju se onima na vrhu liste.

Gradski izborni štab je najavio da će prvi rezultati rangiranja biti objavljeni 29. juna, a konačni rezultati se očekuju sredinom jula.

Adams bi mogao da postane prvi crnac na čelu New Yorka, ali je apelovao da se ne žuri sa proglašenjem pobjede.

U kampanji je pozvao na povećanje resursa za policiju kako bi mogla da se izbori sa rastućim kriminalom u gradu, posebno poslije pandemije.

U trci je i nekadašnji pretendent na mjesto demokratskog predsjedničkog kandidata, Endrju Jeng, koji je trku u predizborima završio na četvrtom mjestu sa 12 odsto glasova.

Očekuje se da u svakom slučaju, ko god da bude kandidat, demokrate dobiju mjesto gradonačelnika New Yorka. U Republikanskoj stranci nominaciju je osvojio Kurtis Silva, osnivač civilne patrole "Anđeli čuvari".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG