Najnovije
SAD: Nastavlja se trend gubitka poslova
Broj Amerikanaca koji su se prijavili za olakšice za nezaposlene porastao je prošle nedelje najviše za dva mjeseca, na 898 hiljada, što je pokazatelj da se poslovi i dalje gube što je prepreka za privredni oporavak usljed recesije u pandemiji.
Najnoviji izvještaj Sekretarijata za rad, kao i neki drugi skoriji podaci, pokazuju da zapošljavanje opada. I dalje nije otvoreno još 10,7 miliona radnih mjesta od 22 miliona, koliko je izgubljeno tokom pandemije od početka proleća.
Website za traženje posla "Indeed" navodi se broj oglasa od prošle nedjelje nije promijenio, i da je za 17 odsto manji nego prošle godine. Mnogi poslodavci još nisu sigurni u svoje poslove ili u privredu generalno, kako bi počeli da zapošljavaju. Oglasi za posao su se ponovo objavljivani redovno tokom ljeta, ali je to usporeno u posljednja dva mjeseca.
"Dalji oporavak je za sada zastao. Zapošljavanje u vrijeme praznika je sporo, a mnoge firme moraju da naprave ozbiljne promjene da prežive hladnije mjesece", kaže En Elizabet Konkel, ekonomista u Indeed.
Recesija je neproporcionalno pogodila uslužne delatnosti, posebno restorane, hotele, turističke agencije i organizovanje zabavnih događaja. Šteta koju je pretrpela ova industrija, ostavila je milione ljudi bez posla, vjerovatno na duži period dok ih ponovo ne vrate na posao, ili oni promijene profesiju .
Prema državnoj statistici u četvrtak, zahtjevi za pomoć nezaposlenima porasli su za 53 hiljade prošle nedjelje, ali je opao broj ljudi koji prima pomoć za 1, 2 miliona, na 10 miliona. To bi moglo da znači da su neki ljudi koji su primali pomoć, vraćeni na posao.
To isto pokazuje da je moguće da je više ljudi iskoristilo državnu pomoć, koja uglavnom ističe poslije šest mjeseci, i prebacili su se na programe pomoći na dodatna tri mjeseca. Ti programi su osnovani uz finansijsku pomoć koju je Kongres izglasao na proljeće.
Broj ljudi koji je primao pomoć u septembru, prema posljednjim podacima, skočio je sa 800 hijada na 2, 8 miliona. Vladini podaci takođe navode da se 373 hiljade ljudi prijavilo za pomoć nezaposlenima u jednom drugom programu, koji je prvi put obezbijedio pomoć namijenjenu za samozaposlene, ljude koji rade na ugovor i honorarne poslove.
Skoro svi ljudi koji primaju pomoć za nezaposlene, samo dobijaju redovna sredstva od saveznih država, jer je federalni dodatak od 300 dolara prestao u gotovo svim državama. Pomoć od 600 dolara nedjeljno je tokom ljeta prekinuta.
Ekonomisti upozoravaju da će bez dalje pomoći, porodice širom zemlje imati probleme da plate račune, kiriju i hranu, ali i da izbjegnu da ostanu bez krova nad glavom.
Obustavljanje pomoći će natjerati mnoge nezaposlene da manje troše, što će oslabiti ekonomiju. Dejstvo može biti i odloženo, jer je jedan dio pomoći otišao u štednju, a jedan na otplatu dugova, prema istraživanju Banke federalnih rezervi New Yorka.
Prema tim podacima, krajem juna, četvrtina nezaposlenih štedela je pomoć, a polovina time plaćala dugove. Samo 28 odsto novca je potrošeno.
Više od trećine jednokratne pomoći od 1200 dolara, takođe je ušteđena, trećina je takođe data za dugove. Amerikanci sada više štede, nego prije pandemije, što značu da će ljudi biti u mogućnosti da plaćaju račune iz ušteđevine, makar sada.
Obustavljanje federalnog plaćanja takođe je pokazalo koliko su dramatično nejednake olakšice za nezaposlene u državama. U Arizoni, na primjer, maksimalno se nedeljno može dobiti 240 dolara, dok u susjednoj Kaliforniji može 450. U Tenesiju i Floridi, maksimum je samo 275 dolara. U Nju Džersiju pak, isplaćuje se 713 dolara.
Neki od najmanjih iznosa koji se isplaćuju su u državama u kojima Afroamerikanci čine najveći dio primalaca pomoći. U Misisipiju, njih je 54 odsto, prema fondaciji Century. Maksimalno se izdvaja 235 dolara nedeljno. Afroamerikanci najčešće rade u restoranima, prodavnicama, hotelima i drugim granama koje su pretrpjele velike gubitke poslova.
U Južnoj Karolini, više od trećine nezaposlenih su Afroamerikanci, koji maksimalno mogu da računaju na 326 dolara.
See all News Updates of the Day
Biden poželio dobrodošlicu Trumpu. Novoizabrani predsjednik cijeni miran prenos vlasti
Donald Trump i Joe Biden, novoizabrani i odlazeći američki predsjednici, sastali su se u Bijeloj kući nedjelju dana pošto je republikanski kandidat i bivši šef države osvojio potreban broj elektorskih glasova za drugi predsjednički mandat.
Kratko su razgovarali prije sastanka koji održavaju iza zatvorenih vrata Ovalne sobe. Biden, koji je započeo konverzaciju, založio se za nesmentani prenos političke vlasti.
„Izabrani predsjedniče i bivši predsjedniče, dobrodošli i čestitam”, rekao je Biden Trumpu pred reporterima koji su pratili događaj, na čemu mu se izabrani predsjednik zahvalio.
„Nadam se, kao što smo rekli, nesmetanom prenosu. Pobrinućemo se da obezbijedimo sve što vam je potrebno. Imaćemo priliku da, o nekim od detalja, porazgovaramo danas... Dobrodošli”, bile su Bidenove riječi.
Trump je pomenuo da su okolnosti u politici teške, zahvališi Bidenu za iskazanu spremnost da se izvrši transfer vlasti.
„Često se u njoj ne dešavaju najljepše stvari. Ali, danas to nije slučaj i veoma sam zahvalan na tome. Tranzicija će proteći najlakše moguće i to veoma cijenim”, prenio je Trump Bidenu u kratkotrajnom razgovoru prije njihovog susreta iza zatvorenih vrata Ovalne sobe.
„Nema na čemu”, uzvratio mu je Biden.
Bidenova pozivnica važila i za Trumpovu suprugu, buduću prvu damu Melaniju Trump, koja međutim nije došla u Bijelu kuću.
Bidenov i Trumpov susret tumači se kao jedan od neformalnih koraka u tranziciji političke vlasti, koju će Trump formalno preuzeti 20. januara 2025. nakon inauguracione ceremonije.
Tako je Trump, prije nego što formalno preuzme vlast, boravio u predsjedničkoj rezidenciji i to na Bidenov poziv.
„On vjeruje u norme, institucije i miran transfer vlasti”, izjavila je u utorak predstavnica za medije Bijele kuće Karine Jean-Pierre o odluci odlazećeg predsjednika.
Biden je ranije naglasio značaj saradnje sa Trumpom, njegovog prethodnika i nasljednika na predsjedničkoj funkciji. Svrha je, kako je ukazao, da zemlja ostane ujedinjena u vremenima izazova.
Tokom prethodnih godina Biden i Trump su razmjenjivali oštre kritike. Zastupaju različite stavove o ključnim političkim pitanjima koja obuhvataju ekonomiju, bezbjednost, migracije, kao i spoljnu politiku.
Biden je u javnosti Trumpa predstavljao kao prijetnju demokratiji, a Trump Bidena nesposobnim da obavlja predsjedničku funkciju.
Prenos vlasti treba da bude okončan do formalnog preuzimanja dužnosti izabranog predsjednika – kada nova administracija stupa na dužnost.
Konkretan slučaj posebno zanimljivim čini to što sličan susret Trumpa i Bidena poslije izbora 2020. nije upriličen. Trump je poslije poraza prije četiri godine iznosio neutemeljene tvrdnje da su izbori pokradeni u korist Bidena i demokrata.
Tada je napustio Washington i nije prisustvovao Bidenovoj inauguraciji. Time je postao prvi predsednik koji je to učinio poslije Andrewa Jacksona koji je 1869. izbjegao inauguraciju Ulyssesa Granta.
Njemačka održava izbore u februaru. Strahuje se da politička previranja ugrožavaju pomoć Ukrajini
Glavne političke stranke Njemačke složile su se da održe opće izbore u februaru nakon kolapsa vlade vladajuće koalicije ranije ovog mjeseca.
Glasanje bi moglo imati velike implikacije na ukrajinsku vojnu pomoć – u trenucima dok se Evropa priprema za drugi mandat novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa.
Nijemci će izaći na birališta 23. februara nakon raspada trostranačke koalicione vlade prošle sedmice. Kancelar Olaf Scholz rekao je da će se ponovo kandidovati kao kandidat socijaldemokrata.
Ali glavni opozicioni demokršćani imaju veliku prednost u anketama. Njihov vođa, Friedrich Merz, zalagao se za brže izbore.
„Dozvolite mi da podsjetim sve da nemamo savezni budžet za 2025. godinu”, rekao je Merz.
Trostranačka vladajuća koalicija raspala se nakon neslaganja oko podizanja novog duga za finansiranje budžeta za 2025. godinu, uključujući pružanje vojne pomoći Ukrajini.
Berlin je drugi najveći donator vojne pomoći Kijevu nakon Sjedinjenih Država, izdvojivši oko 11 milijardi dolara od invazije Rusije u februaru 2022. Odlazeća vlada planirala je smanjiti tu pomoć na nešto više od četiri milijarde dolara sljedeće godine.
„Loš je trenutak za Ukrajinu, loš je za Evropu. To znači da će Njemačka biti zaokupljena sobom nekoliko mjeseci prije nego što budemo imali novu vladu”, kaže Mattia Nelles iz Njemačko-ukrajinskog biroa.
Izbori će se održati samo nekoliko sedmica nakon inauguracije Donalda Trumpa za sljedećeg američkog predsjednika.
„Najgori slučaj kojeg se mnogi plaše u Berlinu i Kijevu, nova Trumpova administracija koja preuzima vlast u januaru, a zatim smanjuje ili ukida pomoć Ukrajini, prisilit će njemačku vladu, Scholzovu vladu sa sadašnjim parlamentom, da poveća finansiranje Ukrajine”, rekao je Nelles.
Također nije jasno šta bi predstojeći Trumpov mandat moao značiti za širu evropsku sigurnost – uključujući raspoređivanje američkih snaga i opreme, poput raketnih sistema dugog dometa Tomahawk, kaže analitičarka Marina Miron.
„Ono što bi se još moglo preokrenuti je postavljanje [američkih] Tomahawksa u Njemačku. Dakle, imamo prilično situaciju u kojoj bi, recimo, Trump mogao slijediti antiglobalističku agendu i natjerati zemlje NATO-a da ulože više svog BDP-a u odbranu”, kaže Miron iz King's koledža u Londonu.
Evropa je zamrznula oko 200 milijardi dolara ruske imovine nakon invazije Moskve na Ukrajinu. Kamata se koristi za finansiranje oružja za Kijev. Neki tvrde da je vrijeme da se u potpunosti zaplijeni imovina.
„Evropa sjedi na ratnoj blagajni od 200 milijardi američkih dolara zamrznute ruske imovine. I mislim da će dolazeća Trumpova administracija potaknuti Evropljane da idu dalje. I to je dobrodošla vijest sa ukrajinske strane – da ne daju samo zajmove i kredite na osnovu zamrznute ruske imovine, već da krenu u konfiskuciju imovine. I to je svakako nešto što mnogi u Njemačkoj također podržavaju”, kaže Nelles.
Kancelar Scholz je nadgledao nemačke napore da okonča oslanjanje na jeftinu rusku energiju. Ali analitičari kažu da je to dovelo do inflacije i potkopalo povjerenje u najveću evropsku ekonomiju.
U isto vrijeme, analitičari kažu da se Njemačka bori da prevaziđe decenije nedovoljnog ulaganja u svoje oružane snage – nešto što će sljedeća vlada morati riješiti.
Blinken obećao jaču podršku Ukrajini do Trumpovog ulaska u Bijelu kuću
Američki državni sekretar Antony Blinken uvjeravao je NATO u srijedu da će Bidenova administracija pojačati svoju podršku Ukrajini u periodu prije povratka Donalda Trumpa na mjesto predsjednika i da će u to vrijeme pokušati ojačati savez.
Na sastanku sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom u Briselu, Blinken je također rekao da raspoređivanje sjevernokorejskih trupa da pomognu Rusiji u ratu u Ukrajini „zahtijeva čvrst odgovor”.
Novoizabrani predsjednik Trump, koji je doveo u pitanje američku vojnu podršku Ukrajini, kaže da će brzo okončati ruski rat, ali ne govori kako, izazivajući zabrinutost među saveznicima SAD-a da bi mogao pokušati natjerati Kijev da prihvati mir pod uslovima Moskve.
Biden napušta funkciju 20. januara.
Blinken je nakon sastanka s Rutteom u sjedištu Alijanse rekao da su razgovarali o tekućoj podršci Ukrajini, dok ruske snage ostvaruju dobitke na istočnim linijama fronta, te o poslu koji NATO mora obaviti na jačanju svoje odbrambene industrijske baze.
Odlazeća američka administracija bi „nastavila da podupire sve što radimo za Ukrajinu” kako bi osigurala da se može efikasno boriti sljedeće godine ili pregovarati o miru s Rusijom sa pozicije snage, rekao je on.
Biden će „iskoristiti svaki dan da nastavi da radi ono što smo radili u protekle četiri godine, a to je jačanje ovog saveza”, rekao je Blinken.
Govoreći o raspoređivanju sjevernokorejskih trupa za podršku Rusiji, Blinken je rekao novinarima da su odnosi Moskve i Pjongjanga „dvosmjerna ulica” i da postoji „duboka zabrinutost oko toga šta Rusija radi ili može da radi na jačanju kapaciteta Sjeverne Koreje”, uključujući njen nuklearni kapacitet.
Rutte je rekao da „Rusija nije pobijedila” u Ukrajini, koju je napala u februaru 2022.
„Očigledno je da moramo učiniti više kako bismo bili sigurni da Ukrajina može ostati u borbi i biti u stanju da što više odbije ruske napade i spriječi (predsjednika Vladimira) Putina da bude uspješan u Ukrajini”, rekao je.
Demokrate u Senatu žure da potvrde imenovanja sudija prije nego što Trump preuzme dužnost
Demokratska većina u američkom Senatu započela je „pohod” kako bi potvrdila što je moguće više novih federalnih sudija koje je imenovao predsjednik Joe Biden.
Demokrate to rade kako ne bi propustili priliku da popune upražnjena mjesta koja bi republikanac i novoizabrani predsjednik Donald Trump mogao da uptopuni nakon što preuzme dužnost 20. januara sljedeće godine.
Pošto se republikanci spremaju da preuzmu kontrolu nad tim domom 3. januara, Senat je održao glasanje o jednoj od Bidenovih kandidatkinji za pravosuđe - bivšoj tužiteljici April Perry - prvi put od pobjede Trumpa na predsjedničkim izborima 5. novembra. Senat je glasao 51-44 za to da ona postane sutkinja Okružnog suda u Illinoisu.
Biden je objavio imena ukupno još 30 kandidata za sudije koji čekaju na potvrdu Senata. Šesnaest ih je već razmotrio Odbor za pravosuđe i oni čekaju konačnu potvrdu pred punim sastavom Senata. Još 14 kandidata čeka na reviziju Odbora.
Ustav SAD-a daje Senatu ovlaštenje da potvrdi predsjednikove kandidate za doživotna mjesta u federalnom pravosuđu.
„Uradićemo onoliko koliko možemo”, rekao je lider demokratske većine u Senatu Chuck Schumer u saopštenju.
Trump je izvršio 234 imenovanja sudija tokom svoje prve četiri godine na funkciji, što je drugi najveći učinak nekog predsjednika u jednom mandatu, i uspio je da imenujući tri nova lica pomjeri pravosuđe udesno – uključujući stvaranje konzervativne većine od 6:3 u Vrhovnom sudu SAD.
Biden je imenovao mnoštvo liberalnih sudija. Od početka njegovog predsjedničkog mandata 2021. godine, Senat je potvrdio 214 Bidenovih kandidata, uključujući liberalnog sutkinju Vrhovnog suda Ketanji Brown Jackson. Oko dvije trećine su bile žene, a isti udio imali su i pripadnici rasnih manjina.
Demokrate u Senatu su pod pritiskom da brzo potvrde preostale nominovane, kao i sva nova Bidenova imenovanja koja bi mogao da sprovede u završnim nedjeljama svog predsjedničkog mandata.
Koliko će kandidata demokrate u Senatu moći da potvrde, ostaje da se vidi. Trump je u objavi na društvenim mrežama pozvao Senat da prestane da odobrava Bidenove kandidate, rekavši: „Demokrate žele da proture svoje sudije.”
Milijarder Elon Musk, koji je podržao Trumpa, napisao je u utorak na društvenim mrežama da su „aktivistički” kandidati za sudije "loši za zemlju".
Mike Davis, Trumpov saveznik u konzervativnoj pravosudnoj grupi Član III Project, u drugom postu je pozvao republikance u Senatu da odbiju sva imenovanja sudija do januara.
„Američki narod je glasao za monumentalnu promjenu”, napisao je Davis na društvenim mrežama prošle nedjelje. „Zaustavite Senat.”
Kancelarija aktuelnog republikanskog lidera u Senatu Mitcha McConnella odbila je da da komentar. On se dosljedno suprotstavljao Bidenovim kandidatima i, kao tadašnji lider većine, bio je ključan u potvrđivanju Trumpovih prethodnih kandidata.
Trumpovi izabranici u pravosuđu bili su uključeni u velike odluke koje su konzervativci pozdravili, uključujući presude Vrhovnog suda kojima se poništava zaštita prava na abortus, proširuju prava na oružje, odbacuju odluke zasnovane na zaštiti rasne raznolikosti i ograničavaju moći federalnih regulatornih agencija.
Za potvrdu kandidata za sudije potrebna je prosta većina. Demokrate trenutno imaju tanku većinu od 51 prema 49, što znači da ne mogu sebi da priušte bilo kakav prebijeg ili izostanak sa glasanja ako se republikanci pojave u punoj snazi da se suprotstave Bidenovim kandidatima tokom postizborne sednice.
Senator iz Zapadne Virginije Joe Manchih, nezavisni član poslaničkog kluba demokrata, rekao je da neće glasati ni za jednog kandidata koji ne dobije barem jedan glas republikanaca. Zakoni koji se moraju usvojiti, kao što je zakon o potrošnji, da bi se spriječilo zatvaranje vlade, takođe mogu oduzeti dragoceno vreme tokom sednice.
Bidenovi saveznici su rekli da bi mu napor da potvrdi svoje preostale kandidate omogućio da se nadogradi sopstveno naslijeđe koje se ogleda u pomaganju u diversifikaciji u federalnim sudovima gdje dugo dominiraju sudije bijelci.
Radislav Krstić traži puštanje na slobodu prihvatajući presude Tribunala u Hagu
Bivši komandant Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Radislav Krstić, koji je osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja genocida u Srebrenici, ponovo je zatražio od Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) prijevremeno puštanje na slobodu.
Krstićeva Odbrana podnijela je u junu zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu, a Sud je krajem oktobra donio odluku da zahtjev Odbrane, kao i Krstićevo pismo u kojem priznaje krivicu, bude javno objavljen.
U zahtjevu koji je uložio advokat Vladimir Petrović navodi se da je Krstić, ukoliko njegov zahtjev bude odobren, spreman prihvatiti sve uvjete za rano puštanje koje Sud postavi.
U pismu Krstić pohvaljuje usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici kojom je 11. juli određen kao dan sjećanja na žrtve genocida i navodi da podržava Rezoluciju.
“Prihvatam presude Tribunala iz 2001. i 2004. godine, gdje se utvrđuje da su snage vojske kojoj sam pripadao počinile genocid protiv Bošnjaka u Srebrenici u julu 1995., da sam pomogao i podržao genocid tako što sam znao da neki članovi Glavnog štaba imaju namjeru da počine genocid”, rekao je Krstić u pismu.
Krstić piše da je pomagao i podržao zločin protiv čovječnosti kroz učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu da se prisilno uklone bošnjački civili iz Potočara, da je učestvovao u stvaranju humanitarne krize koja je prethodila prisilnom transferu žena, djece i starijih iz Srebrenice, kako navodi, znajući da su civili izloženi ubistvima, silovanjima, premlaćivanjima i zlostavljanjima.
Navodi da je znao da Glavni štab VRS-a nema dovoljno svojih snaga da izvrši pogubljenja bez upotrebe snaga Drinskog korpusa i “da sam znao da će upotreba snaga pod mojom komandom značajno doprinijeti da se izvrši egzekucija bošnjačkih zarobljenika”.
“Želio bih da se još jednom u životu nađem u Potočarima, da se poklonim žrtvama i zamolim za oproštaj”, navodi Krstić objašnjavajući da će to uraditi ako dopuste porodice žrtava.
Krstić je u Haškom tribunalu 2004. osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici. Krajem te godine je upućen na izdržavanje kazne u Englesku, ali je tamo bio napadnut u zatvoru, nakon čega je vraćen u Haag, a potom upućen u Poljsku da odsluži ostatak kazne.
Do sada je Krstić u više navrata tražio prijevremeno puštanje na slobodu, što je Mehanizam odbio, a među zadnjima je takav zahtjev upućen početkom godine.
