"Pokušali smo da učinimo sve što je u našoj moći da spriječimo države takvog tipa da predsjedavaju nad međunarodnim tijelima", izjavio je Robert Wood, američki ambasador za razoružanje, novinarima nakon što je napustio sjednicu u Ženevi.
"Predstavnik Juana Guaidoa, prelaznog predsjednika, trebao bi biti u ovom tijelu, trebao bi sjediti u stolici ovdje, režim Nicolasa Madura u suštini je mrtav, i jednostavno ne želi da bude ukopan", kazao je Wood.
Maduro je zadržao kontrolu nad državnim institucijama, nazivajući Guaida marionetom Washingtona i optužujući američke sankcije za hiperinflaciju i humanitarnu krizu u svojoj zemlji, prenosi Reuters.
Kako je došlo do krize?
Predsjednik Venecuele Nicolas Maduro je preuzeo dužnost predsjednika 2013. godine, nakon smrti Uge Chaveza. On je u januaru položio zakletvu za drugi mandat nakon izbora održanih u maju 2018. godine, koji su bili narušeni bojkotom opozicije i široko rasprostranjenim tvrdnjama o namještanju glasova.
Kriza je eskalirala nezadovoljstvom građana, a opozicijski lider i predsjednik Nacionalne skupštine Juan Guaido se 23. januara samoproglasio za prijelaznog predsjednika Venecuele. Prvo su ga priznali SAD, potom i više latinoameričkih, te veći broj država Evropske unije.
Madura, pak, podržavaju Rusija, Bjelorusija, Bolivija, Iran, Kuba, Nikaragva, El Salvador, Sirija i Turska. Rusija i Kina su posljednjih godina značajno investirale u Venecuelu i posjeduju veliki dio duga te zemlje u različitim oblicima.
Venecuela je bila u ekonomskom slobodnom padu. Hiperinflacija, nestašice struje i osnovnih namirnica doveli su da milioni napuste ovu južnoameričku državu.