Linkovi

Najvažnije

Američki šef nacionalne sigurnosti: Granica je sigurna

A U.S. Border Patrol Agent escorts two asylum-seeking unaccompanied minors from Central America as others take refuge near a baseball field after crossing the Rio Grande river into the United States from Mexico on rafts, in La Joya, Texas, March 19, 2021.

Američki šef nacionalne sigurnosti Alejandro Mayorkas rekao je u nedjelju da je jugozapadna granica zemlje s Meksikom "sigurna" i "zatvorena", čak i dok se hiljade srednjoameričkih migranata slivaju u Sjedinjene Države brzinom što je najviša unazad 20 godina.

SAD trenutno drže 15.000 djece migranata bez pratnje, ali Mayorkas je rekao da su SAD po svojim zakonima dužne brinuti se o njima, umjesto da ih protjeruju u svoje matične zemlje, kao što je to bila politika pod bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Mayorkas je rekao da je lažno reći da je s djecom postupano humano u Trumpovoj administraciji.

"Prethodna administracija je demontirala postupak azila", rekao je za emisiju Fox News Sunday. "Potičemo porodice da ne šalju svoju djecu na granicu", rekao je Mayorkas. Ali ako djeca uđu u Sjedinjene Države, Mayorkas je rekao da će djeca biti zbrinuta nekoliko dana, poslata rođacima koji već žive u Sjedinjenim Državama ili smještena kod provjerenih ljudi koji su spremni da se brinu o njima.

"Ovdje se radi o ranjivoj djeci", rekao je. „Možemo ih (obraditi) na siguran i uredan način. Uspjet ćemo."

Odrasle osobe i porodice koje stižu na granicu vraćaju se u Meksiko prema trenutnoj američkoj imigracijskoj politici.

U nedjelju je američki predsjednik Joe Biden rekao da planira posjetiti granicu s Meksikom "u nekom trenutku". Njegova je administracija, rekao je, radila na tome da potencijalni migranti podnesu zahtjev za azil u svojim matičnim zemljama.

"Oni mogu ostati na mjestu i iznijeti svoje argumente iz svojih zemalja", rekao je.

Kada je Biden stupio na dužnost prije dva mjeseca, zaustavio je izgradnju graničnog zida koji je Trump otpočeo i rekao da će biti humanija imigracijska politika. Iako je pozvao ljude u Hondurasu, Gvatemali i Salvadoru da ostanu kod kuće, kritičari kažu da su njegove promjene politike dovele do toga da hiljade ljudi kreću u opasne korake prema sjeveru kroz Meksiko i pokušavaju doći do SAD-a

Veći protok migranata započeo je u aprilu prošle godine, devet mjeseci prije nego što je Trump napustio funkciju, ali je znatno porastao za vrijeme Bidena.

Prema vladinim evidencijama, oko 74.000 ljudi zaustavljeno je na granici u decembru, posljednjem cijelom Trumpovom mjesecu na vlasti, ali ukupan broj narastao je na 100.000 u februaru, prvom Bidenovom prvom mjesecu na mjestu predsjednika. U ista dva mjeseca, broj djece bez pratnje koja dolaze SAD porastao je s oko 5.000 na više od 9.400.

Porast migracija pokazao se kao rana politička glavobolja za Bidena. Kritičar administracije, senator Tom Cotton iz Arkansasa, mogući republikanski predsjednički kandidat za 2024. godinu, rekao je za Fox News: "Upravo je administracija Bidena okončala politiku Trumpove administracije 'ostani u Meksiku'".

"Granica je širom otvorena", rekao je Cotton, odbijajući Mayorkasovu tvrdnju da je sigurna. Rekao je da je Biden "demontirao vrlo efikasne politike koje je imala Trumpova administracija".

Prošle sedmice lider manjinske kuće Kevin McCarthy predvodio je grupu republikanskih poslanika do granice kako bi osudio Bajdenovu politiku.

"Ovu krizu stvaraju predsjedničke politike ove nove administracije", rekao je McCarthy. "Ne postoji drugi način da se to zatraži osim krize Biden-ove granice."

See all News Updates of the Day

SAD: Veliki rast broja radnih mjesta, najniža stopa nezaposlenosti od 1969.

Rast broja radnih mjesta u SAD-u naglo se ubrzao u siječnju, dok je stopa nezaposlenosti dosegla najnižu razinu od 3,4% u posljednjih 53- godine, što ukazuje na tvrdoglavo ograničeno tržište rada i potencijalnu glavobolju za dužnosnike Federalnih rezervi dok se bore protiv inflacije.

Pomno praćeno izvješće Ministarstva rada o zapošljavanju u petak također je pokazalo da je otvaranje novih radnih mjesta u protekloj godini bilo mnogo veće nego što se prethodno procjenjivalo, sugerirajući da gospodarstvo nije ni blizu recesiji. Iako je inflacija plaća dodatno zahlađena u siječnju, prosječne plaće po satu porasle su brže u 2022. nego što se prethodno procjenjivalo.

Snaga zapošljavanja, koja se dogodila unatoč otpuštanjima u tehnološkom sektoru, kao i u sektorima poput stanovanja i financija koji su osjetljivi na kamatne stope, izlila je hladnu vodu na očekivanja tržišta da je središnja banka SAD-a blizu pauziranja svog ciklusa stezanja monetarne politike.

Ekonomisti kažu da zapanjujuće izvješće i drugi podaci objavljeni u petak koji pokazuju nagli oporavak aktivnosti uslužnog sektora prošlog mjeseca sugeriraju da bi Fed mogao podići svoju ciljnu kamatnu stopu iznad nedavno projiciranih vrhunaca od 5,1% i zadržati je tamo neko vrijeme.

"Tržište rada još uvijek je vruće, prevruće za Fed", rekao je Daniel Vernazza, glavni međunarodni ekonomist UniCredit banke u Londonu. "Svatko tko je mislio da bi Fed mogao prestati s rastom čim se ožujak nastane, vjerojatno će biti razočaran ovim dokazom."

Istraživanje poduzeća pokazalo je da su se platni spiskovi nepoljoprivrednih poduzeća prošlog mjeseca povećali za 517.000 radnih mjesta, najviše u šest mjeseci. Ekonomisti u anketi Reutersa očekivali su dobitak od 185.000. Podaci za prosinac revidirani su na više kako bi pokazali 260.000 dodanih radnih mjesta umjesto prethodno prijavljenih 223.000. Rast zaposlenosti prošlog mjeseca bio je znatno iznad mjesečnog prosjeka od 401.000 u 2022.

Sa siječanjskim izvješćem, Zavod za radnu statistiku (BLS) Ministarstva rada objavio je svoju godišnju reviziju "referentnih vrijednosti" platnih spiskova i ažurirao formule koje koristi za izjednačavanje podataka za redovite sezonske fluktuacije u istraživanju poduzeća.

Gospodarstvo je u 12 mjeseci do ožujka 2022. otvorilo 568 000 radnih mjesta više nego što je ranije objavljeno. Revizije podataka o plaćama od travnja do prosinca također su pokazale više otvorenih radnih mjesta nego što se prethodno procjenjivalo. Gospodarstvo je 2022. otvorilo 4,8 milijuna radnih mjesta umjesto prethodno prijavljenih 4,5 milijuna.

Revizije su odbacile tvrdnje istraživača iz Philadelphia Feda koji su u prosincu objavili rad u kojem se sugerira da je rast zaposlenosti u drugom kvartalu 2022. bio precijenjen za oko milijun radnih mjesta.

BLS je revidirao svoj sustav klasifikacije djelatnosti, što je rezultiralo reklasificiranjem oko 10% zaposlenosti u različite industrije. Općenito povećanje zaposlenosti prošlog mjeseca predvodio je sektor odmora i ugostiteljstva, koji je dodao 128.000 radnih mjesta, od kojih 99.000 u restoranima i barovima.

Zapošljavanje u slobodnom vremenu i ugostiteljstvu ostaje 495 000 radnih mjesta ispod razine prije pandemije. Zapošljavanje u profesionalnim i poslovnim uslugama poraslo je za 82.000, s privremenim pomoćnim poslovima, najava budućeg zapošljavanja, koji su se oporavili za 25.900 nakon nekoliko mjeseci pada. Vladine plaće skočile su za 74.000, potaknute povratkom štrajkača sveučilišnih radnika u Kaliforniji.

Platni spiskovi u građevinarstvu povećali su se za 25.000 radnih mjesta, koja su uglavnom bila među poduzetnicima za specijaliziranu trgovinu. Zaposlenost u proizvodnji porasla je za 19.000 radnih mjesta.

Dionicama na Wall Streetu trgovalo se uglavnom u padu. Dolar je ojačao u odnosu na košaricu valuta. Cijene američkih državnih obveznica su pale.

RAST PLAĆA USPORAVA

Prosječna plaća po satu porasla je 0,3% prošlog mjeseca nakon što je u prosincu porasla za 0,4%. Time je međugodišnji rast plaća smanjen na 4,4%, što je najmanji rast od kolovoza 2021., s 4,8% u prosincu. No rast plaća revidiran je prema gore za 2022., što ukazuje na samo umjereno usporavanje inflacije plaća nego što se prije mislilo. Prosječni radni tjedan povećao se na 34,7 sati s 34,4 sata u prosincu.

"Iako je prirodno biti skeptičan u pogledu stupnja snage rasta plaća i povećanja ukupnog broja sati rada s obzirom na percipirano usporavanje rasta, ističemo da su gotovo svi pokazatelji tržišta rada koji se nalaze u ovom izvješću pokazali poboljšanje u uvjetima na tržištu rada", rekao je Conrad DeQuadros, viši ekonomski savjetnik u Brean Capitalu u New Yorku.

Predsjednik Joe Biden rekao je da je izvješće o zapošljavanju znak da njegov ekonomski plan funkcionira. "Poslovi rastu, inflacija pada", napisao je demokratski predsjednik na Twitteru.

Fed je u srijedu podigao referentnu kamatnu stopu za 25 baznih bodova na raspon od 4,50% do 4,75% i obećao "stalna povećanja" troškova zaduživanja. Ovotjedni podaci vlade pokazali su da je krajem prosinca bilo 11 milijuna otvorenih radnih mjesta, s 1,9 radnih mjesta na svaku nezaposlenu osobu.

BLS je također uključio nove procjene stanovništva u anketu o kućanstvima, iz koje je izvedena stopa nezaposlenosti. Kao takva, stopa nezaposlenosti od 3,4%, najniža od svibnja 1969., nije usporediva s prosinačkom stopom od 3,5%, iako na nju nisu utjecale nove kontrole stanovništva.

Zaposlenost u kućanstvima skočila je za 894.000, ali uzimajući u obzir nove procjene stanovništva, porast je iznosio samo 84.000. Oko 886.000 ljudi ušlo je u radnu snagu, iako se broj smanjio za 5.000 nakon prilagodbe za kontrole stanovništva.

Stopa sudjelovanja u radnoj snazi, ili udio radno sposobnih Amerikanaca koji imaju posao ili ga traže, porasla je na 62,4% u siječnju sa 62,3% u prosincu. Ostao je nepromijenjen nakon uzimanja u obzir novih procjena broja stanovnika.

Izvješće o zapošljavanju nagovijestilo je oporavak proizvodne proizvodnje prošlog mjeseca. Također postoje znakovi da je maloprodaja snažno započela 2023. Gospodarstvo je nastavilo pokazivati otpornost unatoč povećanju stopa za 450 baznih bodova od prošlog ožujka.

"Fed bi bio dobar kad bi ovo smatrao uspjehom i smatrao da bi usporavanje tempa rasta omogućilo tržištu rada da se zaokrene, ali možda ne i da se slomi", rekao je Rick Rieder, glavni investicijski direktor za globalne fiksne prihode BlackRock u New Yorku.

"Današnji dan predstavlja dobre dokaze da tržište rada nije propalo i dokaz kako se gospodarstvo može prilagoditi i prilagoditi kako bi ostalo živahno usprkos velikim vjetrovima."

Bećirović za VOA: Planiram da ojačam bosansko-američko savezništvo

Member of Presidency of Bosnia and Herzegovina, Denis Bećirović

Prvi put, od 2005. godine u Washingtonu, u posjeti, se nalaze sva tri člana Predsjedništva Bosna i Hercegovine. Za Glas Amerike govorio je Denis Bećirović.

Bećirović: BiH treba snažnije liderstvo SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:41 0:00

VOA: Gospodine Bećiroviću hvala vam još jednom što ste prihvatili naš poziv za razgovor. Vi se zapravo tek stigli sa sastanka u State Departmentu sa Gabrielom Escobarom i Derek Cholletom. Recite nam kako je to bilo s obzirom da ste bili po prvi put od 2005. sva tri člana Predsjedništva zajedno?

BEĆIROVIĆ: Tako je. Prije svega koristim priliku da vas srdačno pozdravim. Prvi put nakon 2005. tri člana Predsjedništva BiH su u posjeti SAD. Imali smo čitav niz sastanaka sa američkim kongresmenima, senatorima, niz važnih sastanaka u Bijeloj kući, Pentagonu, State Departmenu itd… I moram reći da smo imali dosta sadržajne razgovore sa domaćinima. Bosna i Hercegovina kao država treba snažnije liderstvo Sjedinjenih Američkih Država i u Bosni i Hercegovini i u regiji. Nove geopolitičke okolnosti su uzrokovale da i Bosna i Hercegovina osjeti pojačan ruski pritisak nakon početka brutalne agresije Rusije na Ukrajinu, i u tom kontekstu je potrebno da demokratske snage i izabrani predstavnici u Bosni i Hercegovini ostvare što kvalitetniju komunikaciju sa predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država.

Ja sam kao novi član Predsjedništva Bosne i Hercegovine obećao ljudima i prije izbora, da će moje prve dvije vanjskopolitičke posjete biti u Brisel i Washington. Evo upravo ovih dana u Washingtonu realiziram dato obećanje ljudima u Bosni i Hercegovini jer je moja prva posjeta bila u Brisel, u sjedište NATO-a, a druga ovdje u Washington. To je i praktična i simbolička poruka da je mjesto Bosne i Hercegovine u euro-atlanskim integracijama i da je jako važno da cijelo društvo usmjerimo u tom pravcu.

VOA: Vi ste rekli koliko je bitna veza i suradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama, vi ste svojim gestom i dolaskom u Washingtom i pokazali, a i prešli sa riječi na djelo. Međutim, da li ste dok ste u Washingtonu primijetili da prisutnost Bosne i Hercegovine u Washingtonu nije bila onakva kakva bi trebala da bude, u diplomatskom smislu?

BEĆIROVIĆ: U pravu ste. Dosta toga je pogrešno rađeno posljednjih godina. Neki anti-bh krugovi su negativno lobirali protiv interesa države Bosne i Hercegovine, i te stvari moramo početi mijenjati na korist svih građana i naroda Bosne i Hercegovine, i države Bosne i Hercegovine u cjelini. Sjedinjene Države su daleke 1994. godine otvorile 4. jula ambasadu u Sarajevu. Tada je na otvaranju te ambasade, između ostalih, govorila i ambasadorica SAD u Ujedinjenim Nacijama, gospođa Madeleíne Albright, veliki prijatelj države Bosne i Hercegovine. Onda je tada rekla jednu rečenicu koja je i danas jednako aktuelna. A ona glasi: „Sudbine Sjedinjenih Američkih Država i multietničke Bosne i Hercegovine su nerazdvojno povezane". Dakle, mi zaista imamo jedno veliko prijateljstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama, i ja svoju ulogu vidim između ostalog i u tome da ojačam bosansko-američko savezništvo u narednom periodu, da imamo puno ozbiljnije ljude i SAD koji će nas predstavljati, ali i da radim na umrežavanju vrlo brojne školovane bh. dijaspore u Washingtonu, jer su sve to ljudi koji mogu da doprinesu napretku Bosne i Hercegovine. Tako da ovih dana, osim zvaničnih sastanaka sa predstavnicima SAD imao sam i niz sastanaka sa predsatvnicima bh. dijaspore koji također iskazuju veliku spremnost da pomognu Bosni i Hercegovini u narednom periodu.

VOA: Iz ovog što ste mi rekli vrlo je očigledno, da će odnosi sa Washingtonom biti jedan od vaših prioriteta. Vi ste i novo lice, ljudi vas vide kao lice promjene. Da li to znači da će sljedeći ambasador biti izabran iz krugova profesionalnih diplomata, neko ko ima iskustvo i kontakte ili će do izbora doći na neki drugi način?

BEĆIROVIĆ: Moram reći, da moramo puno ozbiljnije shvatiti vanjsku politiku. Pogotovo, pomoći da ustrojimo jednu profesionalnu diplomatiju. U tom smislu ja sam predložio Predsjedništvu BiH preko 90% karijernih diplomata. Očekujem uskoro da ko su kandidati i člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda i člana Predsedništva, odnosno Predsjedavajuće, iz srpskog naroda. Jako je važno da shvatimo da su ovo teška vremena. Ne može se samo govoriti da BiH treba neuke i neiskusne ljude slati, a da druge susjedne države imaju potpuno drugačiji trend. One šalju, pogotovo na ključne destinacije, najiskusnije kadrove.

Mi moramo shvatiti da naši novi ambasadori nemaju mogućnost niti treba da se uče kako obavljati ambasadorsku dužnost, već treba od prvog dana da promptno djeluju u zaštiti interesa države Bosne i Hercegovine. U tom smislu, moj tim, zajedno samnom izgradio i posebne kriterije kako vršiti odabir u dolasku do pravih rješenja za ambasadore, generalne konzule i to su jako visoki kriteriji koji podrazumijevaju da tu funkciju moraju vršiti ljudi koji imaju znanje, koji imaju iskustvo i političku volju da pomognu Bosni i Hercegovini. U tom smislu zaista sam optimista. Naravno u bh. politici, često gledamo situaciju da se političari svaki dan dodvoravaju biračkom tijelu, ali ne rade za interes države Bosne i Hercegovine. Ja mislim da nam trebaju odgovorni i ozbiljni političari. Da BiH napokon treba i državnike koji su spremni da ugroze svoju ličnu popularnost ali da zemlja krene u pravom pravcu, da krene naprijed tamo gdje joj je i mjesto. A mjesto joj je u Evropskoj Uniji i NATO savezu. Da podsjetim to si i strateški vanjskopolitički ciljevi Bosne i Hercegovine.

VOA: Vrlo sličnu poruku ste poslali i jučer. I na temu korupcije ste rekli da je nacionalizam samo pokriće za korupciju, međutim momentalno bh pravni sustav, održava i etničke političke partije koje i dalje podržavaju nacionalizam. Ne bih da ja komentiram da je jedno izazvalo drugu, znamo kakva je situacija na terenu, a ono što ste vi rekli nije čak ni analiza, to je činjenično stanje. Da li se iz toga može izvesti zaključak da građansko opredjeljenje BiH u u pravnom, de facto i da jure smislu, treba da bude budućnost BiH i na koji način mislite da je to izvodljivo, jer čak i u zapadnim krugovima se instistira da je za to „prerano“, da bi to dovelo do sukoba, i da jednostavno ne postoji kritična masa koja je zainteresovana za takvo uređenje, bez da nam se daju ikakvi dokazi da je to zaista tako.

BEĆIROVIĆ: Moramo biti odlučniji, puno prisutniji u glavnim centrima zapadne politike. I u tom smislu, evo i ovu posjetu koristim da svojim sagovornicima ukažem na važnost, da i u Bosni i Hercegovini moraju da važe jednaka pravila kao i u uređenim, drugim državama. Put prema punom poštivanju ljudskih prava, prema realiziranju presuda Evropskog suda za ljudska prava, a to je za nas obavezujuće u Bosni i Hercegovini, ne treba da bude put nikakve destabilizacije.

Kada budemo postizali nivo ljudskih prava onakav kakav je potreban da bismo, danas-sutra, postali i punopravna članica Evropske Unije i NATO-a, dakle u tim situacijama mi se naprosto moramo prilagođavati standardima koji važe u tim zemljama. Tako da, Bosna i Hercegovina je takva država da u njoj moramo pronaći jedan balans između građanskog i etničkog, moramo omogućiti da država nesmetano funkcioniše, a da s druge strane zaštitimo ne samo kolektivna ljudska prava u BiH već i individualna ljudska prava.

Na žalost imamo takav sistem koji je hiper-nesenzibilan kada su u pitanju individualna ljudska prava, a opet hiper – senzibilan kada su u pitanju kolektivna ljudska prava. Te stvari moramo mijenjati. To moramo mijenjati u interesu svakog čovjeka u Bosni i Hercegovini, jer ja duboko vjerujem da ogromna većina ljudi u Bosni i Hercegovini, dobronamjernih ljudi iz svih naroda želi jednu uređenu, modernu, demokratsku, evropsku, euroatlansku Bosnu i Hercegovinu. Za takvu Bosnu i Hercegovinu se vrijedi boriti, vrijedi okupljati ljude u BiH kao i naše ljude širom planete koji su također spremni da pomognu u izgradnji BiH.

VOA: Da li za takvu Bosnu i Hercegovinu vrijedi žrtvovati i vlastitu političku karijeru?

BEĆIROVIĆ: Apsolutno mislim da vrijedi. Mislim da zemlja treba da krene u pravom smjeru. Do sada smo uglavnom bili u situaciji da političari uglavnom kreiraju svađe, oni su super popularni, neki i super bogati, s druge strane ljudi su sve siromašniji. To moramo promijeniti. Političari ne trebaju samo da se svađaju već treba da pronalaze rješenja. Kako bi zemlja krenula naprijed i kako bismo zaustavili masovan odlazak ljudi iz BiH. On je prisutan u oba entiteta. Skoro sam putovao od Goražda do Trebinja. Dva ssata se možete voziti a da nemate auto u kontra smjeru. Ljudi odlaze.

VOA: Ljudi odlaze jer ne vide perspektivu u zemlji koja te toliko duboko korumpirana. Odlaze i ljudi koji nisu samo mladi kadrovi, koji su u srednjovječni, kvalifikovani kadrovi, jer se osjećaju marignalizovanim ukoliko ne pripadaju etničkim političkim partijama. Kako će se to promijeniti?

BEĆIROVIĆ: Protiv kriminala i korupcije se moramo najenergičnije boriti. To mora da radi pravosudni sistem u BiH. Bosna i Hercegovina ima preko hiljadu sudija na različitim nivoima. Preko 300 tužilaca. Ti ljudi moraju opravdati svoje visoke plate. Moraju početi raditi transparentno, profesionalno, nezavisno. Trenutno to ne rade.

VOA: Kada će postojati politička volja da se pokrenu sve te istrage, da se zapravo zadovolji pravda, ako je to i zatvorska kazna za one koji su se bavili korupcijom, što da ne?

BEĆIROVIĆ: Ja mislim da kod većine javnosti takva volja postoji. Kod dobrog dijela novoizabranih zvaničnika postoji odlučnost da se krene u tom pravcu. Ali postoje i političari koji su upravo i generatori kriminala i korupcije. Oni se obično sakrivaju iza nacionalizma. A iza nacionalizma često u Bosni i Hercegovni stoji kriminal i korupcija. Te stvari moramo prepoznati.

VOA: Da li je dosadašnja politika, govoriću o zapadnoj, udovoljavanja establišmentu doprinijela produbljivanju korupcije?

BEĆIROVIĆ: Moram reći da bi i Evropska Unija i Sjedinjene Američke Države morali biti odlučniji kada je Bosna i Hercegovina u pitanju. I danas sam o tome govorio. Bolje sankcionisati pojedine destruktivne političare nego dozvoliti da cvjeta kriminal i korupcija, nego dozvoliti da imamo ugrožavanje Daytonskog mirovnog sporazuma. Što znači i mirovnog procesa i procesa stabilizacije i Bosne i Hercegovine i cijele regije. U novim geopolitičkim okolnostima od izuzetne važnosti je da očuvamo mir i sigurnost, da gradimo pravnu državu i da ispunjavamo onih čuvenih 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, koji treba da transformiraju naše društvo. Naravno ima otpora provođenju reformi a to upravo čine oni koji znaju da onog dana kad BiH u punom smislu postane pravna država, da onda neće moći raditi ovo što trenutno rade.

SAD: Najopsežniji izvještaj o kriminalu i oružju u proteklih 20 godina

Ilustracija: Puške izložene u trgovini oružja u gradu Oceanside u Kaliforniji, 12. aprila 2021. godine (Reuters/Bing Guan)

Najopsežniji izvještaj o oružju i kriminalu na nivou SAD u protekle dvije decenije pokazuje da je sve kraći period između vremena u kojem je oružje kupljeno i vremena u kojem je pronađeno na mjestu zločina. To je pokazatelj da se legalno kupljeno oružje sve brže koristi u zločinima širom zemlje.

Izvještaj takođe dokumentuje porast u korištenju konvertora koji čine da poluautomatsko oružje funkcioniše kao automatsko oružje, poput mitraljeza. Sve je više i zapljena takozvanog fantomskog oružja privatne proizvodnje, kojem je teško ući u trag.

Izvještaj Biroa za alkohol, duhan, vatreno oružje i eksplozive, koji obuhvata period od 2017. do 2021. godine, objavljen je u trenutku kada se nacija suočava sa porastom nasilnog kriminala, prevashodno kriminala uz upotrebu vatrenog oružja.

Veliki dio prikupljenih podataka do sada nije bio široko dostupan, a njegovo objavljivanje ima za cilj pomoć policiji i kreatorima politika da smanje nasilje oružjem, izjavio je Stiv Detelbah, direktor Biroa.

Informacije su moć”, rekao je Detelbah. „Izvještaj pruža više informacija o američkom oružju u kriminalu, nego je ikada ranije bilo prikupljeno u jednoj publikaciji.“

Prema podacima iz izvještaja, 54% oružja koje je policija pronašla na mjestima zločina 2021. godine, kupljeno je u roku od tri godine unazad, što je dvocifren porast u odnosu na 2019. godinu. To može ukazivati na ilegalnu trgovinu oružjem ili da neko ko može legalno kupiti oružje to učini samo kako bi ga prodao drugoj osobi koja ne može legalno posjedovati oružje. Do porasta je uglavnom došlo zbog oružja kupljenog u periodu od godinu dana prije pisanja izvještaja.

To je takođe vrijeme u kojem je ukupan broj novog kupljenog oružja u SAD značajno porastao - prodaja oružja rušila je rekorde tokom pandemije koronavirusa.

Većina oružja korištenog u zločinima promijenila je vlasnika u odnosu na originalnog kupca, navodi se u izvještaju. Takođe je utvrđeno ono što je zamjenica glavnog državnog tužioca Liza Monako nazvala epidemijom ukradenog oružja: više od 1,07 miliona komada vatrenog oružja prijavljeno je kao ukradeno između 2017. i 2021. Gotovo svo to oružje – 96% - bilo je u privatnom vlasništvu.

Kriminalci u SAD sve češće pretvaraju pištolje u automatsko oružje
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:54 0:00

Izvještaj je takođe dokumentovao više od petostrukog povećanja broja uređaja koji pretvaraju legalno poluautomatsko oružje u ilegalno automatsko. Između 2012. i 2016. Biro za vatreno oružje je pronašao 814 takvih konvertera, ali je broj porastao na 5.414 tokom petogodišnjeg perioda koji je obuhvaćen izvještajem.

Primjerice, jedan takav konverter je upotrijebljen prilikom masovne pucnjave u Sakrementu prošlog aprila, kada je šest ljudi ubijeno, a 12 ranjeno, u sukobu koji policija opisuje kao obračun rivalskih bandi.

Kada je riječ o takozvanom fantomskom oružju, biro je u 2021. pronašao više od 19.000 komada oružja privatne proizvodnje, duplo više nego godinu ranije. Riječ je o privatno proizvedenom vatrenom oružju bez serijskih brojeva koje se sve češće pojavljuje na mjestima zločina.

Do ovog porasta je djelimično došlo i jer su iz biroa podsticali policiju da im pošalje oružje, kako bi mu se lakše moglo ući u trag, iako ono obično nije davalo toliko informacija kao uobičajeno vatreno oružje. Ipak, ovakvo oružje ima jedinstvenu balistiku i druge karakteristike koje mogu biti korisne istražiteljima.

Izvještaj je napisan nakon što je glavni državni tužilac Merik Garland naložio birou da napravi prvu sveobuhvatnu studiju kriminalne trgovine oružjem u više od 20 godina.

Washington do juna mora odlučiti o podizanju granice duga

Nakon upozorenja ministrice financija, predsjedavajući Kongresa će se sastati s predsjednikom Bidenom kako bi došli do dogovora koji će zaštititi američke financije.

Američko ministarstvo financija je ove nedjelje saopćilo da planira povećati granicu zaduživanja tijekom prva tri mjeseca 2023 godine, bez obzira što savezna vlada već dostiže postojeću granicu, koja ograničava zajmove na 32.4 biliona dolara.

Vlada Sjedinjenih Država naime planira uzajmiti 932 milijarde dolara u prvom kvartalu godine. To je 353 milijarde više nego iznosi projekcija od prošlog oktobra, a usljed nešto manjeg balansa gotovine, prihoda od poreza, kao i povećane potrošnje.

Veće zaduženje u prvom kvartalu se poklapa sa zahtjevima demokrata u Kongresu da se generalno poveća dozvoljeno zaduživanje na saveznom nivou. Predsjednik Biden želi da se granica zaduživanja pomakne bez ikakvih uvjeta, no republikanska većina u Kongresu je protiv toga i zahtijeva barem garanciju za smanjenje saveznih troškova ukoliko bude dogovora o većem zaduživanju.

Zvaničnici u američkom ministarstvu financija kažu da debata o maksimalnom zaduženju predstavlja rizik po američki financijski položaj uopće.

“Čak i prijetnja bez njenog ostvarenja, da Washington može biti u situaciji da ne ispuni sve financijske obaveze, može prouzročiti veliku štetu ekonomiji. To bi se moglo dogoditi jer bi kao posljedica, moglo opasti povjerenje i financijski status kućanstava i biznisa, moglo bi doći do neželjenih fluktuacija na tržištima novca , i rastom cijene kapitala, izmedjuostalioh mogućih problema. ”, kazao je Ben Harris, pomoćnik ministra financija za ekonomsku politiku.

Ministar financija Janet Yellen je u pismu kongresnim liderima prošli mjesec rekla da je njeno ministarstvo počelo posezati za, kako se izrazila, neuobičajenim mjerama, kako bi se izbjeglo nepodmirivanje svih obaveza. Gospodja Yellen je dodala da je od ključne važnosti da Kongres reagira čim prije, ili da povisi ili da posve suspendira granicu duga.

U pismu koje je upućeno i kongresmenima i senatorima, Yellen je dodala kako će akcije koje je ona poduzela kupiti nešto vremena, dok Kongres ne usvoji zakon o dugu. Ona je kazala također da nike vjerovatno da se zalihe gotovine iscrpe prije juna mjeseca.

Novi predsjedavajući Zastupničkog doma Kevin McCarthy se uskoro sastaje s predsjednikom upravo kako bi razgovarali o granici zaduživanja.

Predsjedavajući McCarthy je izjavio za emisiju mreže CBS “Face the Nation” da “...želim sjesti s predsjednikom Bidenom , kako bi smo razgovarali o tome kako postići sporazum o dugu, koji bi nas odveo do balansiranja gotovine i duga, a koji ne bi doveo ni u kakvu opasnost naše postojeće financijske obaveze..”

Objašnjenje: Šta je Molitveni doručak u Washingtonu

Predsjednik Joe Biden govori na Nacionalnom molitvenom doručku, 3. februar 2022. (Foto: AP/Patrick Semansky)

Nacionalni molitveni doručak, jedan od najpoznatijih i najdugovječnijih događaja koji spaja religiju i politiku u Vašingtonu, odvaja se od privatne vjerske grupe koja ga je nadgledala decenijama, zbog zabrinutosti da je skup postao izvor podjela.

Organizator i domaćin ovogodišnjeg doručka, zakazanog za četvrtak, biće Nacionalna fondacija za molitveni doručak, na čijem čelu je bivši senator Mark Prajor, demokrata iz Arkanzasa.

Senator Kris Kuns, koji je redovni učesnik Molitvenog doručka i predsjednik senatskog odbora za etiku, rekao je da je dio razloga za promenu u organizaciji zabrinutost, koja se pojavila posljednjih godina, da članovi Kongresa ne znaju važne detalje o tom velikom, višednevnom događaju.

Senator Kris Kuns, demokrata iz Delavera, postavlja pitanja na sednici Odbora za pravosuđe američkog Kongresa, 22. februar 2021.(Foto: AFP/ Demetrius Freeman)
Senator Kris Kuns, demokrata iz Delavera, postavlja pitanja na sednici Odbora za pravosuđe američkog Kongresa, 22. februar 2021.(Foto: AFP/ Demetrius Freeman)

Kuns, demokrata iz Delavera, rekao je da su u prošlosti, on i republikanski senator Džejms Lenkford iz Oklahome, potpredsjednik odbora, dobijali pitanja o tome ko je pozvan i koliko je novca prikupljeno.

Tradicionalni događaj "trajao je nekoliko dana, prisustvovale su hiljade ljudi, i imao je veoma veliku i pomalo složenu organizaciju, naveo je Kuns u jednom intervjuu. „Pojavila su se pitanja o našoj sposobnosti kao članova Kongresa da kažemo da znamo tačno kako se organizuje, ko je pozvan, kako se finansira. Mnogi od nas koji su bili u liderskim ulogama nisu umjeli da odgovore na ta pitanja."

To je dovelo do toga da zakonodavci odluče da sami organizuju molitveni doručak.

Bivši senator iz Arkanzasa Mark Prajor, predsjednik nove Fondacije za nacionalni molitveni doručak, rekao je da je zatvaranje zbog kovida pružilo članovima priliku da “resetuju” doručak i vrate ga korijenima – o toj promjeni se, kako je rekao, raspravljalo godinama.

"Jedini razlog zašto su Predstavnički dom i Senat željeli da to urade je da ga vrate korijenima, kada članovi oba doma Kongresa mogu da se okupe i mole za predsjednika, njegovu porodicu i administraciju, mole za našu vladu, i za svijet“, rekao je Prajor.

On je naglasio da su članovi Kongresa, predsjednik, potpredsjednica i drugi zvaničnici administracije i njihovi gosti pozvani na molitveni doručak u četvrtak, koji će se održati u centru za posjetioce u Kapitolu. Očekuje da će mu prisustvovati između 200 i 300 ljudi.

Prajor je izrazio nadu da će manji događaj povratiti intimnost koja je slična nedeljnim okupljanjima na Kapitolu uz zajedničku, opštu molitvu. Grupe senatora i kongresmena dugo su održavale nezvanične sastanke da bi se povezali, družili i stavili u stranu političke nesuglasice.

Molitveni doručak na kome se učesnicima obraća aktuelni predsjednik Sjedinjenih Država već 70 godina je vrhunac manifestacije koja traje nekoliko dana. Dvajt Ajzenhauer je bio prvi predsjednik koji je prisustvovao, u februaru 1953, i svaki predsjednik od tada je govorio na skupu.

Veći događaj, koji je organizovala privatna vjerska grupa pod nazivom Međunarodna fondacija, uvek je bio usredsređen na "Isusovu ličnost i principe , sa fokusiranjem na molitve za lidere naše nacije i lidere iz cijelog svijeta", naveo je u emailu portparol te organizacije Ej Leri Ros.

Više od 1.400 učesnika prijavilo se da učestvuje u ovogodišnjem skupu koji traje dva dana, a trećina prijavljenih je iz inostranstva.

Predsjednik Joe Biden, koji je govorio na doručku protekle dvije godine, je spreman da to uradi ponovo. 2021. godine, on se obratio iz Bijele kuće tokom virtualnog doručka, mjesec dana nakon što su zgradu Kapitola napale pristalice bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koje su namjeravale da spriječe potvrđivanje izbora 2020. godine.

U prošlogodišnjem obraćanju iz Kapitola, Biden je govorio o potrebi da se članovi Kongresa međusobno bolje upoznaju.

“Teško je da osjećate iskrenu antipatiju prema nekome kad uvidite da prolazi kroz iste stvari kroz koje vi prolazite" , rekao je predsjednik.

Posljednjih godina, pitanja o Međunarodnoj fondaciji, njenom finansiranju i gostima navela su neke da razmisle o učešću Kongresa.

Senator Tim Kejn, demokrata iz Virdžinije, prestao je da dolazi 2016, jer je događaj "postao zabava i ekstravagantno lobiranje, a ne prilika za duhovno razmišljanje", objasnio je Kejnov portparol odgovarajući e-mailom na pitanja novinara. Kejn će prisustvovati događaju u četvrtak.

Senator Tim Kejn, demokrata iz Virdžinije govori na sednici senatskog odbora za zdravstvo, obrazovanje, rad i penzije na Kapitol Hilu u Vašingtonu, 3. februar 2021.(Foto: AP/Anna Moneymaker)
Senator Tim Kejn, demokrata iz Virdžinije govori na sednici senatskog odbora za zdravstvo, obrazovanje, rad i penzije na Kapitol Hilu u Vašingtonu, 3. februar 2021.(Foto: AP/Anna Moneymaker)

Skup je izložen još većim kritikama 2018. godine, kada je Marija Butina, ruska operativka priznala krivicu za zavjeru da se infiltrira u konzervativne političke krugove zarad ruskih interesa. Prema sudskim dokumentima, ona je prisustvovala na dva skupa u okviru Molitvenog doručka u nadi da će uspostavi nezvanične veze između ruskih i američkih političara.

Politički podtekst pojavio se kada je Donald Trump prekršio tradiciju da obraćanje skupu bude predah od stranačkih rasprava. On je iskoristio svoj govor 2020. da kritikuje svoj prvi opoziv i napadne političke protivnike, uključujući republikanskog senatora iz Jute Mita Romnija i predsjedavajuću Nensi Pelosi, demokratkinju iz Kalifornije.

Ranije ovog mjeseca, Fondacija Sloboda od religije (Freedom from Religion) poslala je pismo koje je potpisalo 30 različitih grupa Bijeloj kući i članovima Kongresa tražeći od njih da bojkotuju događaj zbog pitanja o Međunarodnoj fondaciji.

Kopredsjednica organizacije, Eni Lori Gejlor, istakla je da je osnovna zabrinutost fondacije oko doručka i dalje prisutna, uprkos odvajanju od većeg vjerskog okupljanja.

"Fondacija Sloboda od religije decenijama protestuje zbog pojavljivanja Nacionalnog molitvenog doručka kao kvazi-vladinog okupljanja, koje vrši pritisak na predsjednika i Kongres da pokažu svoju pobožnost, koja šalje poruku da su Sjedinjene Države hrišćanska nacija“, napisala je ona.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG