Linkovi

Top priča SAD

Američki šef nacionalne sigurnosti: Granica je sigurna

A U.S. Border Patrol Agent escorts two asylum-seeking unaccompanied minors from Central America as others take refuge near a baseball field after crossing the Rio Grande river into the United States from Mexico on rafts, in La Joya, Texas, March 19, 2021.

Američki šef nacionalne sigurnosti Alejandro Mayorkas rekao je u nedjelju da je jugozapadna granica zemlje s Meksikom "sigurna" i "zatvorena", čak i dok se hiljade srednjoameričkih migranata slivaju u Sjedinjene Države brzinom što je najviša unazad 20 godina.

SAD trenutno drže 15.000 djece migranata bez pratnje, ali Mayorkas je rekao da su SAD po svojim zakonima dužne brinuti se o njima, umjesto da ih protjeruju u svoje matične zemlje, kao što je to bila politika pod bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Mayorkas je rekao da je lažno reći da je s djecom postupano humano u Trumpovoj administraciji.

"Prethodna administracija je demontirala postupak azila", rekao je za emisiju Fox News Sunday. "Potičemo porodice da ne šalju svoju djecu na granicu", rekao je Mayorkas. Ali ako djeca uđu u Sjedinjene Države, Mayorkas je rekao da će djeca biti zbrinuta nekoliko dana, poslata rođacima koji već žive u Sjedinjenim Državama ili smještena kod provjerenih ljudi koji su spremni da se brinu o njima.

"Ovdje se radi o ranjivoj djeci", rekao je. „Možemo ih (obraditi) na siguran i uredan način. Uspjet ćemo."

Odrasle osobe i porodice koje stižu na granicu vraćaju se u Meksiko prema trenutnoj američkoj imigracijskoj politici.

U nedjelju je američki predsjednik Joe Biden rekao da planira posjetiti granicu s Meksikom "u nekom trenutku". Njegova je administracija, rekao je, radila na tome da potencijalni migranti podnesu zahtjev za azil u svojim matičnim zemljama.

"Oni mogu ostati na mjestu i iznijeti svoje argumente iz svojih zemalja", rekao je.

Kada je Biden stupio na dužnost prije dva mjeseca, zaustavio je izgradnju graničnog zida koji je Trump otpočeo i rekao da će biti humanija imigracijska politika. Iako je pozvao ljude u Hondurasu, Gvatemali i Salvadoru da ostanu kod kuće, kritičari kažu da su njegove promjene politike dovele do toga da hiljade ljudi kreću u opasne korake prema sjeveru kroz Meksiko i pokušavaju doći do SAD-a

Veći protok migranata započeo je u aprilu prošle godine, devet mjeseci prije nego što je Trump napustio funkciju, ali je znatno porastao za vrijeme Bidena.

Prema vladinim evidencijama, oko 74.000 ljudi zaustavljeno je na granici u decembru, posljednjem cijelom Trumpovom mjesecu na vlasti, ali ukupan broj narastao je na 100.000 u februaru, prvom Bidenovom prvom mjesecu na mjestu predsjednika. U ista dva mjeseca, broj djece bez pratnje koja dolaze SAD porastao je s oko 5.000 na više od 9.400.

Porast migracija pokazao se kao rana politička glavobolja za Bidena. Kritičar administracije, senator Tom Cotton iz Arkansasa, mogući republikanski predsjednički kandidat za 2024. godinu, rekao je za Fox News: "Upravo je administracija Bidena okončala politiku Trumpove administracije 'ostani u Meksiku'".

"Granica je širom otvorena", rekao je Cotton, odbijajući Mayorkasovu tvrdnju da je sigurna. Rekao je da je Biden "demontirao vrlo efikasne politike koje je imala Trumpova administracija".

Prošle sedmice lider manjinske kuće Kevin McCarthy predvodio je grupu republikanskih poslanika do granice kako bi osudio Bajdenovu politiku.

"Ovu krizu stvaraju predsjedničke politike ove nove administracije", rekao je McCarthy. "Ne postoji drugi način da se to zatraži osim krize Biden-ove granice."

See all News Updates of the Day

Biden o sankcijama Rusiji: Strana sila se ne može nekažnjeno miješati u izbore

Zastave SAD i Rusije na aerodromu u Moskvi, Vnukovo airport, April 11, 2017.

Američki predsjednik Joseph Biden izjavio je da Sjedinjene Države ne mogu dozvoliti stranoj sili da se nekažnjeno miješa u američke izbora.

Ukoliko Rusija nastavi miješanje u američku demokratiju – Sjedinjene Države su spremne da reaguju”, poručio je Biden obraćajući se povodom odluke američke administracije o uvođenju dodatnih sankcija Rusiji i protjerivanju diplomatskih predstavnika te zemlje.

Administracija predsjednika Joe Bidena u četvrtak je objavila odluku o protjerivanju 10 ruskih diplomata i uvođenju sankcija protiv desetina pojedinaca i kompanija zbog miješanja Kremlja u američke predsjedničke izbore prošle godine i hakerskih napada na federalne agencije.

Sankcije će takođe uticati na sposobnost Moskve da se zadužuje, zabranom američkim finansijskim insitutcijama da kupuju ruske obveznice direktno od ruskih institucija.

Riječ je o prvim mjerama protiv Moskve zbog napada na software kompanije Solar Winds koji je omogućio hakerima da pristupe hiljadama kompanija i vladinih agencija koje taj software koriste. Američki zvaničnici vjeruju da je cilj bio da se prikupe vladine povjerljive informacije.

Osim hakerskkih napada, američki zvaničnici su prošlog mjeseca optužili ruskog predsjednika Vladimira Putina da je odobrio operaciju čiji cilj je bio da se pomogne Donaldu Trumpu da bude ponovo izabran za predsjednika, mada nema dokaza da je Rusija ili bilo ko drugi promijenio glasačke listiće ili krivotvorio ishod.

Mjere, koje su najavljene u četvrtak, obuhvataju uvođenje sankcija protiv šest ruskih kompanija koje podržavaju cyber aktivnosti zemlje, kao i protiv 32 pojedinca i entiteta koji su optuženi za miješanje u prošlogodišnje američke predsjedničke izbore, uključujući i širenje dezinformacija.

Kaznene mjere uvedene su i protiv osam pojedinaca i entiteta povezanih sa ruskom okupacijom Krima. Bijela kuća je saopštila da su među 10 diplomata, za koje je donijeta odluka o protjerivanju, predstavnici ruskih obavještajnih službi.

Očekuju se i ostale mjere, mada je malo vjerovatno da će ih administracija javno saopštiti.

Cilj ovih akcija je da Rusija odgovara za svoje bezobzirne akcije. Djelovaćemo odlučno u odgovoru na ruske akcije koje nanose štetu nama ili našim saveznicima i partnerima", saopštio je američki državni sekretar Antony Blinken.

Dodao je međutim da će Sjedinjene Države "gdje je to moguće, tražiti prilike za saradnju sa Rusijom, sa ciljem da se izgrade stabilniji i predvidljiviji izbori usklađeni sa američkim interesima".

Bijela kuća je takođe navela da Biden koristi diplomatske, vojne i obavještajne kanale da odgovori na izvejštaje da je Rusija podsticala Talibane da napadaju američke i savezničke trupe u Afganistanu, zasnovane na "najboljim procjenama" obavještajne zajednice.

Izvještaji su objavljeni prošle godine, a Trumpova administracija je bila kritikovana zato što o tom pitanju nije direktno razgovarala sa Rusijom. Bijela kuća nije zvanično potvdila te izvještaje.

"Bezbjednost i dobrobit američkog vojnog osoblja, i naših saveznika i partnera su apsolutni prioritet Sjedinjenih Država", saopšteno je iz Bijele kuće.

Nove sankcije će doprinijeti zahlađenju odnosa između Washingtona i Moskve, koja testira Zapad raspoređivanjem vojnika na granici sa Ukrajinom.

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je će uskoro odgovoriti na američke sankcije i da je američki ambasador u Rusiji John Sullivan pozvan na "teške razgovore".

"Takvo agresivno ponašanje će bez sumnje dobiti odlučan odgovor. ​Washington bi trebalo da shvati da će neko morati da plati cijenu degradacije bilateralnih odnosa", poručila je portparolka ministarstva Marija Zaharova i dodala da će "za to u potpunosti biti odgovorne Sjedinjene Države".

Odnosi dvije zemlje pogoršani su i nakon što je Joe Biden Putina nazvao "ubicom" u jednom TV intervjuu. Tokom razgovora u utorak, Biden je Putinu poručio da će SAD "snažno braniti svoje interese", a predložio mu je i sastanak u trećoj zemlji.

Biden: Povlačenje američkih trupa iz Afganistana počinje prvog maja

ARHIVA - Američke snage u Afganistanu (Foto: AFP/Johannes Eisele / AFP)

Sjedinjene Američke Države prvog maja će početi konačno povlačenje svojih trupa iz Afganistana, izjavio je američki predsjednik Joseph Biden.

Vrijeme je za okončanje najdužeg rata i da se američke trupe vrate kući. Povlačenje će biti bezbjedno i potpuno usklađeno sa saveznicima. To možda nije nešto o čemu ja kao predsjednik pregovarao – ali je nešto što su Sjedinjene Države dogovorile”, izjavio je Biden tokom obraćanja u Bijeloj kući.

"Ja sam četvrti američki predsjednik koji zapovijeda trupama u Afganistanu. Neću tu odgovornost prosliejditi petom", rekao je Biden.

Napustićemo teritoriju Afganistana prije obilježavanja dvadesetogodišnjice terorističkih napada 11. septembra”, podvukao je Biden tokom obraćanja iz predsedničke rezidencije.

Ukazavši da su razlozi za ostanak američkih trupa u Afganistanu, kako se izrazio, nejasni – američki predsjednik je podvukao da će Sjedinjene Države će biti usredređene na terorističke prijetnje širom sveta.

U međuvremenu Bijela kuća je saopštila da je američki predsjednik razgovarao sa predsjednikom Afganistana Ašrafom Ganijem.

"Dvojica državnika izrazila su posvećenost snažnom bilateralnom partnerstvu nakon povlačenja američkih trupa iz Afganistana", ukazano je u saopštenju Bijele kuće.

Biden je, kako se navodi, istakao da će SAD nastaviti da podržavaju građane Afganistana u smislu razvoja, humanitarnih pitanja i bezbjednosti, navedeno je u saopštenju Bijele kuće.

Prema sporazumu sa talibanima koji je administracija bivšeg predsjednika Donalda Trumpa postigla 2020, SAD su se obavezale da će u fazama povlačiti svoju vojsku iz Afganistana. Trenutno je u toj zemlji raspoređeno oko 12.000 američkih vojnika.

Talibani su se obavezali da će početi mirovne pregovore sa afganistanskom vladom, boriti se protiv terorističkih grupa, prije svega ogranka Islamske države u zemlji.

Talibani su doprli u fokus svjetske javnosti nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. u Sjedinjenim Državama. Režim je pružio utočište Osami Bin Ladenu i drugim vođama Al-Kaide odgovornim za taj napad.

Pošto su talibani odbili da izruče Al-Kaidine lidere SAD su oktobra 2001. izvele oružanu intervenciju u Afganistanu. Od tada su na teritoriji Afganistana raspoređene američke trupe uz snage međunarodne savezničke koalicije.

Izvještaj obavještajnih agencija o prijetnjama SAD: Kina, Rusija, Iran, Sjeverna Koreja, klimatske promjene...

Paravojni policajac stražari nedaleko od Velike narodne dvorane pred otvaranje Nacionalnog narodnog kongresa u Pekingu, Kina, 5. marta 2021. U izveštaju američkih obavještanih agencija, Kina predstavlja najveću prijetnju po SAD.

Globalna epidemija koronavirusa nije učinila mnogo da bi se spriječili protivnici Sjedinjenih Država, posebno Kina, da nastave da ciljaju i ostvaruju dobit na uštrb SAD, zaključak je nedavno objavljene procjene američkih obavještajaca.

Kancelarija direktora nacionalne obaveštajne službe (ODNI) objavila je u utorak do tada tajni izvještaj na 27 strana, dan prije nego što je trebalo da najviši američki obavještajni zvaničnici svjedoče pred zakonodavcima o najhitnijim prijetnjama u godini koja je pred nama.

Peking će, kaže se u izvještaju, "nastaviti napore svoje cjelokupne vlade na širenju uticaja Kine, potkopavajući uticaj Sjedinjenih Država, zabijajući klinove u točkove između Washingtona i njegovih saveznika i partnera i njegujući nove međunarodne norme koje favorizuju autoritarni kineski sistem".

Analiza, koja predstavlja zaključke svih 18 američkih obavještajnih agencija, dalje upozorava da kinesko rukovodstvo na sve jaču konkurenciju sa Washingtonom gleda kao na dio "epohalne geopolitičke promjene" i spremno je da prihvati sve agresivnije strategije kako bi prevladalo.

Ta agresivnost, prema riječima zvaničnika, uključuje nastojanje za postavljanje dodatnih vojnih instalacijama širom svijeta i sporazume o pristupu "kako bi se poboljšala njegova sposobnost da projektuje moć".

Ona takođe uključuje i narastajući arsenal oružja.

"Kina gradi sve veće i sve sposobnije nuklearne raketne snage koje su održivije, raznovrsnije i u većoj pripravnosti", navodi se u izvještaju ODNI, upozoravajući da Peking pokušava da obezbijedi da može da uzvrati na nuklearni napad sopstvenim nuklearnim raketama.

Američki obavještajni analitičari dalje očekuju da Kina obezbijedi prisustvo u svemiru - sa svemirskom stanicom koja će operisati u niskoj Zemljinoj orbiti u naredne tri godine - i da ostane prijetnja u cyber prostoru, gdje je pokazala sposobnost da izazove "lokalizovane, privremene poremećaje do kritične infrastrukture u Sjedinjenim Državama".

Ipak, američki obavještajni analitičari vjeruju da će postojati šanse da Washington i Peking rade zajedno.

"Kineski lideri će, vjerovatno, tražiti taktičke mogućnosti za smanjenje napetosti sa Washingtonom kada takve prilike budu odgovarale njihovim interesima“, navodi se u izvještaju ODNI.

Javna procjena, koja se sada zahtijeva po zakonu, prva je od 2019. godine, kada je tadašnji predsjednik Donald Trump žigosao svoje obavještajne zvaničnike na društvenim mrežama kao "pasivne i naivne" zbog njihovog ocjenjivanja Irana, Sjeverne Koreje i terorističke grupe Islamska država. Napori zakonodavaca da obezbijede procjenu javne prijetnje 2020. godine nisu uspjeli.

Ipak, nova procjena odraz je tema koje su američki obavještajci iznosili u drugim javnim nastupima, upozoravajući da će se pored Kine i SAD suočiti sa velikim izazovima Rusije, Irana i Sjeverne Koreje.

Rusija

Analitičari predviđaju da je Rusija i dalje posvećena podrivanju američkog uticaja i podjeli i slabljenju zapadnih saveza, kao dio pristupa "milo za drago" u sukobu sa Sjedinjenim Državama.

"Ruski zvaničnici već dugo vjeruju da Sjedinjene Države sprovode sopstvene„ 'kampanje uticaja' kako bi potkopale Rusiju, oslabile predsjednika Vladimira Putina i instalirale zapadno prijateljske režime u državama bivšeg Sovjetskog Saveza i drugdje", navodi se u izvještaju.

"Rusija traži prilagođavanje sa Sjedinjenim Državama u pogledu međusobnog nemiješanja u unutrašnje poslove obje zemlje i američkog priznavanja ruske sfere uticaja na veći dio bivšeg Sovjetskog Saveza“, dodaje se.

Iako ovo drugo može navesti Moskvu da ponudi partnerstvo Sjedinjenim Državama, obavještajni zvaničnici vide malo razloga da se vjeruje da će se Kremlj vratiti unazad po pitanju bilo koje od svojih zlonamernih aktivnosti, bilo da to znači pomjeranje granica u cyber prostoru, destabilizaciju Ukrajine ili uklanjanje neistomišljenika .

I dalje postoji zabrinutost zbog vojne moći Moskve.

"Rusija će u dogledno vrijeme ostati najveći i najsposobniji rival Sjedinjenih Država" koji posjeduje oružje za masovno uništenje, navodi se u izvještaju ODNI.

Iran

Američki obavještajni analitičari vide malo naznaka da će Iran pokušati da promijeni svoj kurs, gledajući na sebe kao "zarobljenog u borbi" sa Washingtonom oko sfere uticaja Teherana na Bliskom istoku i šire. A nedavni dosezi američkog predsjednika Joe Bidena u pokušaju da oživi nuklearni sporazum, poznat i kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA), vjerovatno neće pokolebati iransko rukovodstvo.

"Očekujemo da će Iran preuzeti rizike koji bi mogli da eskaliraju tenzije i ugroze američke i savezničke interese", upozoravaju američki obavještajni analitičari.

Što se tiče nuklearnog programa Teherana, američka obavještajna služba vjeruje da Iran "trenutno ne preduzima ključne aktivnosti u razvoju nuklearnog naoružanja za koje smatramo da bi bile potrebne za proizvodnju nuklearnog uređaja", iako su analitičari rekli da je nastavio neke nuklearne aktivnosti koje su zabranjene po odredbama nuklearnog sporazuma.

Američke obavještajne agencije takođe očekuju da će Iran i dalje stvarati probleme u Iraku dok pokušava uspostaviti trajno vojno prisustvo u Siriji i igrajući na svim stranama sukoba u Afganistanu, tako da će biti dobro pozicioniran bez obzira ko na kraju prevlada.

Teheran će, najvjerovatnije, i dalje koristiti svoje rastuće cyber mogućnosti, koje uključuju mogućnost pokretanja napada na kritičnu infrastrukturu, navodi se u izvještaju.

Sjeverna Koreja

Iran će vjerovatno imati "društvo" kada je riječ o preuzimanju rizika.

U američkoj procjeni prijetnji upozorava se da Sjeverna Koreja takođe pokazuje znake da će učiniti više od svog tradicionalnog zveckanja oružjem kako bi privukla pažnju.

"Kim Džong Un može preduzeti brojne agresivne i potencijalno destabilizujuće akcije radi preoblikovanja regionalnog bezbjednosnog okruženja i zabijanja klinova u točkove između Sjedinjenih Država i njihovih saveznika“, navodi se u izvještaju ODNI-a, upozoravajući da će Pjongjang "predstavljati prijetnju za masovno uništenje u doglednoj budućnosti".

Terorizam

Nekad smatran najvećom prijetnjom po SAD, terorizam, upozoravaju obavještajni službenici, je stalno nadmašen problemima koji proizlaze iz nadmetanja velikih sila - SAD, Kine i Rusije i prijetnjama u cyber prostoru.

Ali, uprkos pretrpljenim gubicima u vođstvu, obavještajna procjena upozorava da Islamsku državu (IS) i al-Kaidu ne treba potcjenjivati.

Dvije terorističke grupe "i dalje su najveća sunitska teroristička prijetnja američkim interesima u inostranstvu", navodi se u izvještaju. "Oni takođe nastoje da izvrše napade unutar Sjedinjenih Država, iako je kontinuirani američki i saveznički CT antiteroristički pritisak u velikoj mjeri degradirao njihove sposobnosti.“

Obavještajni službenici upozoravaju da u međuvremenu IS ostaje "sposoban da vodi dužu pobunu" u Iraku i Siriji, zadržavajući svoje globalne težnje.

Al-Kaida, iako je tokom proteklih nekoliko godina pretrpjela ono što obavještajni analitičari opisuju kao "ozbiljne gubitke", takođe je pokazala elastičnost, posebno u Africi.

Obavještajni zvaničnici takođe su rekli da u nekim dijelovima Evrope rizik od bijelih supremacista nadmašuje opasnost od IS i Al-Kaide.

"Australija, Njemačka, Norveška i Velika Britanija smatraju da su nasilni ekstremisti, bijele rasno ili etnički motivisane grupe, uključujući i neonacističke grupe, najbrže rastuća teroristička prijetnja", navodi se u izvještaju.

Klimatske promjene

Obavještajni analitičari upozoravaju da će klimatske promjene vjerovatno podstaći velike poremećaje tokom naredne godine.

"Ekološka degradacija i promjenljiva klima nastaviće da podstiču izbijanje bolesti, ugrožavaju sigurnost hrane i vode i pogoršavaju političku nestabilnost i humanitarne krize", navodi se u izvještaju.

"Ove godine vidjećemo rastući potencijal za nagli porast migracija stanovništva Centralne Amerike, koje se okreće od ekonomskih padova usljed pandemije COVID 19 i ekstremnih vremenskih uslova, uključujući višestruke uragane 2020. godine i nekoliko godina ponavljajućih suša i oluja", kaže se.

Predsjednik i Potpredsjednica SAD muslimanima čestitali početak mjeseca Ramazana

Predsjednik Joe Biden sa potpredsjednicom Kamalom Harris,‬ Mart 29, 2021.

Američki predsjednik Joe Biden u društvu supruge Jill obilježili su početak svetog muslimanskog mjeseca Ramazana šaljući "najtoplije čestitke i želje muslimanskim zajednicama u SAD i širom svijeta".

"Kako mnoge naši američke kolege sutra počinju postiti, podsjećamo se koliko je ova godina bila teška. U ovoj pandemiji, prijatelji i voljeni još se ne mogu okupljati zajedno na proslavi i u džematu, a previše će obitelji sjesti za iftar s nestalim voljenima," izjavili su predsjednik i prva dama u ponedjeljak.

Iako je obilježavanje ove godine u virtuelnoj formi zbog pandemije, Bidenovi su najavili će naredne godine nastaviti tradicionalno obilježavanje Bajrama u Bijeloj kući, koristeći arapsku riječ "inšallah".

U svoje i ime svog supruga na početku Ramazana muslimanskoj javnosti se obratila i potpredsjednica Kamala Harris. U video poruci na twitteru ona je također naglasila da je ovogodišnja forma obilježavanja virtuelna dok se naredne godine očekuje nastavak obilježavanja Bajrama u Bijeloj kući.

Bidena čekaju pregovori o paketu za modernizaciju infrastrukture

Bidena čekaju pregovori o paketu za modernizaciju infrastrukture
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:13 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG