Linkovi

Top priča SAD / Svijet

Amerika daje pola miliona vakcina vojsci Južne Koreje

Predsednik Južne Koreje Moon Jae-in i predsjednik SAD Joe Biden na konferenciji za novinare u Bijeloj kući, 21. maj 2021.

Predsjednik SAD Joe Biden i južnokorejski predsjednik Moon Jae-in najavili su, poslije sastanka u Bijeloj kući, da će unaprijediti saradnju u proizvodnji vakcina i doprinijeti globalnim zalihama.

"Ojačaćemo spremnost da se borimo sa pandemijom i drugim biološkim prijetnjama", rekao je Biden na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Moonom.

Južna Koreja je vakcinisala samo 3 odsto od 54 miliona stanovnika, ali ima cilj da do novembra dostigne kolektivni imunitet. U skladu sa dogovorom, SAD će pomoći Seulu da postigne taj cilj i dati 550.000 vakcina južnokorejskim vojnicima koji u tom regionu rade sa američkom vojskom.

Dvojica lidera su razgovarala i o klimatskim promjenama i regionalnoj sigrnosti, krizi u Mjanmaru, tenzijama u Tajvanskom moreuzu i saradnji u oblasti visokih tehnologija.

Biden je zahvalio južnokorejskim kompanijama, uključujući Samsung, Hyundai, LG i SK koje su najavile ulaganja u SAD vrijedna 25 milijardi dolara.

"Atmosfera između dvije zemlje je veoma dobra i žele da pokažu koliko je snažno njihovo partnerstvo", kaže Sue Mi Terry​, saradnica Centra za međunarodne i strateške studije.

Moon je drugi svjetskli lider koga je ugostio Biden otkako je došao na vlast, poslije posjete japanskog premijera Yoshihidea Suge​. Ove posjete treba da naglase važnost veza Washingtona sa Azijom kako bi se uspostavila protivteža kineskom uticaju.

"Južna Koreja je veoma ambivalenta u odgovoru na rivalstvo SAD i Kine", kaže Scott Snyder​ iz Savjeta za međunarodne odnose. Objašnjava i da je Bidenova administracija promijenila fokus angažmana u regionu na vakcine i klimatske promjene, za razliku od Trumpove otvoreno antikineske politike.

Sjeverna Koreja

Dvojica predsjednika ponovila su od ranije poznate stavove o nuklearnom arsenalu Sjeverne Koreje.

"Obojica smo veoma zabrinuti zbog te situacije", kazao je Biden.

Američki predsjednik je dodao da je imenovao Sung Kima, karijernog diplomatu, da bude specijalni izaslanik za Sjevernu Koreju. Administracija i dalje pokušava da uspostavi neki diplomatski kontakt.

"Naše dvije zemlje žele da se angažuju diplomatski sa Sjevernom Korejom i preduzmu praktične poteze u smanjenju tenzija i napredovanju ka cilju - denuklearizaciji Korejskog poluostrva", rekao je Biden.

Moon je naglasio da su obje zemlje saglasne oko roka za denuklearizaciju.

"Princip pregovora sa Sjevernom Korejom je već utvrdila američka vlada: vrlo precizno, praktično, postepeno i fleksibilno. To je zajednički pristup koji imamo sa SAD", rekao je Moon.

Moon ima cilj da sklopi sporazum o primirju sa Sjevernom Korejom prije isteka mandata sljedeće godine. Ali, analitičari sumnjaju u to.

"Ne postoji momentum sa Sjevernom Korejom, ne može se očekivati napredak", kaže Terry.

Nuklearni arsenal Pjongjanga se razvijao u protekle četiri godine, uprkos ličnom odnosu koji je bivši predsjednik Donald Trump uspostavio sa Kim Jong Unom.

"Trenuntno smo u blokadi kada je riječ o Sjevernoj Koreji, i vjerovatno je da će nastaviti sa provokacijama u dogledno vrijeme", smatra Terry.

Portparolka Bijele kuće Jen Psaki je, govoreći ranije o Bidenovoj strategiji, rekla da je između Trumpovih velikih ciljeva i Obaminog "strateškog strpljenja".

"Administracija želi da ostavi što više prostora. Da istovremeno ostavi otvorena vrata dijalogu, ali i da ne bude ponižena ako Sjeverna Koreja nastavi sa provokacijama", kaže Snyder.

See all News Updates of the Day

Nuklearni pregovori sa Iranom: Oprezni optimizam

Nuklearni pregovori sa Iranom: Oprezni optimizam
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:41 0:00

BiH i Kosovo među zemljama kojima će SAD donirati vakcine

FedEx Delivers 1.35 Million COVID-19 Vaccine Doses to Mexico Shipment marks the first delivery of COVID-19 vaccines from the U.S. to Mexico by FedEx for Direct Relief.

Bijela kuća predstavila je u ponedjeljak 21. juna plan za globalnu raspodjelu još 55 miliona doza vakcina protiv COVID-19, a među planiranim državama nalaze se Kosovo i Bosna i Hercegovina.

Ranije je najavljeno kako je planirano da vakcine budu raspoređene tokom jula.

Otprilike 75 posto doza bit će raspodijeljeno Latinskoj Americi, Karibima, Aziji i Africi kroz COVAX sistem.

Planom se ispunjava obećanje na koje se obvezao američki predsjednik Joe Biden rekavši da će podijeliti 80 miliona doza širom svijeta. Ranije je predstavljen plan za dijeljenje još 25 miliona.

Dok nastavljamo borbu protiv pandemije COVID-19 kod kuće i dok radimo na okončanju pandemije širom svijeta, predsjednik Biden je obećao da će SAD biti arsenal vakcina za svijet”, naveli su iz Bijele kuće, prenosi Reuters.

Od 55 miliona doza, 41 milion će biti podijeljen kroz COVAX, a oko 14 miliona će biti podijeljeno Latinskoj Americi i Karibima, 16 miliona Aziji i 10 miliona Africi, rekli su iz Bijele kuće.

Ostatak će biti podijeljen sa zajedničkim “regionalnim prioritetima”, uključujući Kolumbiju, Argentinu, Iran, Ukrajinu, Zapadnu obalu i Gazu. Bosna i Hercegovina i Kosovo dobit će vakcine kroz direktnu raspodjelu.

Za sve ove doze prednost treba dati onima koji su najugroženiji, poput zdravstvenih radnika na temelju nacionalnih planova vakcinisanja”, naveli su iz Bijele kuće.

SAD, Evropa, Kanada, uvode sankcije Bjelorusiji

Belarus President Alexander Lukashenko addresses Prime Ministers from the Commonwealth of Independent States during a meeting, in Minsk, Belarus, May 28, 2021.

Sjedinjene Države uvele su sankcije više od 15 pojedinaca i entiteta iz Bjelorusije, saopštio je Sekretarijat za finansije, čime se Amerika pridružila Velikoj Britaniji, Kanadi i Evropskoj uniji u primjeni pritiska na režim Aleksandra Lukašenka zbog kršenja ljudskih prava i erozije demokratije.

Sekretarijat za finansije saopštio je da je na crnu listu stavljeno 16 pojedinaca i pet entiteta zbog poteza Lukašenkove vlade koji su doveli do "eskalacije nasilja i represije, uključujući i prinudno preusmjeravanje komercijalnog leta RyanAira i hapšenje novinara Romana Prataševiča.

"SAD i partneri neće tolerisati produžene napade na demokratiju i neprestano gušenje nezavisnih glasova u Bjelorusiji", saopštila je Andrea Gacki, direktorka Kancelarije za kontrolu strane imovine u okviru Sekretarijata za finansije.

Meta sankcija su bliski saradnici Lukašenka, naveo je Sekretarijat za finansije, uključujući njegovog sekretara za medije i predsjedavajuću Savjeta republike, gornjeg doma parlamenta Bjelorusije.

EU pozdravila podršku Srbije odluci o sankcijama Bjelorusiji

Za to vrijeme, šefovi diplomatija Evropske unije najavili su nove sankcije protiv bjeloruske vlade, koje su ovog puta usmjerene na 86 pojedinaca i entiteta u vlasništvu države.

Evropski savjet objavio je u ponedeljak saopštenje u kojem je pozdravio odluku zemalja kandidata za članstvo u EU - među kojima je i Srbija - da podrže restriktivne mjere.

Spisak od 78 ljudi i osam entiteta, za koji se očekuje da će biti objavljen u službenom listu EU 21. juna, uključuje parlamentarce, tužioce, sudije i druge zvaničnike za koje Unija smatra da su "odgovorni za ozbiljna kršenja ljudskih prava i za ozbiljno podrivanje pravila zakona, kao i za represiju nad civilnim društvom i demokratskom opozicijom".

Lukašenkov sin Dmitrij i supruga njegovog najstarijeg sina Lilija, takođe su na spisku za sankcije zbog "koristi i podrške režima Lukašenka".

Odluka o uvođenju sankcija usvojena je jednoglasno, javio je AFP.

Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sogurnost Josep Borrell izjavio je pred sastanak da se uvode nove sankcije i da je predviđen i niz mjera čiji je cilj da se oslabi ekonomija te zemlje.

"Nećemo više sankcionisati samo pojedince. Sada ćemo uvesti i sektorske sankcije što znači da ćemo sada raditi na ekonomskim oblastima koje su od posebnog značaja za Bjelorusiju i za prihod režima", rekao je njemački šef diplomatije Heiko Maas.

Unija je sankcije Bjelorusiji počela da uvodi nakon spornih predsjedničkih izbora na kojima je Aleksandar Lukašenko osvojio šesti mandat.

Izbori, koje je opozicija smatrala namještenim, bili su okidač za masovne proteste u toj zemlji.

Nove sankcije će se odnositi na više od 86 pojedinaca i organizacija. Mnogi od tih zvaničnika su povezani sa prošlomjesečnim preusmjeravanjem leta aviona Ryanaira iz Atine za Viljnus na glavni grad bjelorusije Minsk kada je uhapšen opozicioni aktivista.

Prije sastanka ministri su održali radni doručak sa lidericom bjeloruske opozicije Svetlanom Tihanovskajom.

Američke korporacije sve više podržavaju LGBTQ prava

Novi set Lego kockica u duginim bojama upućuje poruku inkluzivnosti.

Jun je mesec LBGTQ ponosa - promocija ravnopravnosti, dostojanstva i veće vidljivosti gej, biseksualnih i transseksualnih osoba kao socijalne grupe, nasuprot tendencijama da se posrame i budu žigosani u društvu

Američki potrošači primijetili su da je više korporacija u posljednje vrijeme usvojilo znak duge - simbol LGBTQ.

Primjetno je da su i neki brendovi koji su u principu najviše namijenjeni djeci počeli da upućuju inkluzivne poruke.

Ovog mjeseca je kompanija LEGO, koja formalno proizvodi igračke za djecu ali je popularna kod ljudi svih generacija, počela da prodaje set Lego kockica u duginim bojama nazvan "Everyone is Awesome" (Svi su sjajni).

"Želio sam da stvorim model koji simbolizuje inkluzivnost i slavi sve, bez obzira kako se identifikuju ili koga vole", saopštio je dizajner Metju Ešton kada je predstavljen novi set.

Proizvodjač hrane Kelogs udružio se sa GLAAD, neprofitnom organizacijom koja promoviše prihvatanje i pozitivno prikazivanje LBGTQ ljudi, i predstavio svoje ovsene pahuljice Fruit Loops, koje su već proizvod u duginim bojama, u novom obliku srca.

Novi dizajn Kelogsovih cerealija iskazuje podršku pravima na različito seksualno opredeljenje.
Novi dizajn Kelogsovih cerealija iskazuje podršku pravima na različito seksualno opredeljenje.

Ljudi sa svih strana ideološkog spektra na društvenim medijima su izražavali svoja mišljenja o velikim brendovima i korporacijama koje su podržale ciljeve društvene pravde, kažu stručnjaci za marketing, i ako su kompanije odlučile da učestvuju, to vjerovatno znači da su sigurne i da će ta odluka biti profitabilna.​

"Kompanije ponovo razmatraju ko su kupci", kaže za Glas Amerike Angeli Đanćandani, profesorka marketinga na Univerzitetu Nju Hejvena.

"Oni gledaju podatke i razumiju ko su njihovi potrošači", navodi ona.

Đanćandani takoše ukazuje da je do promjene u marketingu možda djelimično došlo zbog veće raznovrsnosti unutar samih kompanija, gdje zaposleni osjećaju veću slobodu da predlože ideje koje se odnose na pitanja društvene pravde i jednakosti.

"Mnogo tih kompanija ima raznovrsniju strukturu zaposlenih, što im pomaže da pronađu nove načine da prave proizvode i razmišljaju o tome ko je njihov kupac", navodi ona.

Na primjer, Ešton, dizajner Lego seta "Everyone is Awesome" i potpredsjednik kompanije za dizajn, otvoreno je govorio o svojim problemima dok je rastao kao pripadnik LGBTQ zajednice 1980-ih. Mnogi odrasli kupci su na Twitteru izrazili podršku proizvodu.

Dok su neke kompanije kao što je Kelogs iskazale podršku pro-LBGTQ, pojedini kritičari su ukazali da mnoge korporacije koje koriste grafiku sa dugom nisu pokazale da zaista i podržavaju gej prava.

Članica Predstavničkog doma Pramila Džajapal na Twitteru je objavila spisak brojnih korporacija koje su usvojile verziju svojih logotipa sa dugama ali su donirale političkim kampanjama republikanaca koji su blokirali zakonske prijedloge kojima se zabranjuje diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije.

Dok su Džajapal i drugi političari iz američke ljevice skeptični u pogledu podrške nekih korporacija društvenoj pravdi, grupe hrišćana, evanđelista, osudile su popularizaciju "mjeseca ponosa."

Pa ipak, stručnajci za marketing vjeruju da bez obzira na diskusije dva pola političkog spektra, baza potrošača većine tih kompanija će ostati ista, ili veća.

Prema Lisi Monahan, profesorki marketinga na Koledžu Meredit, brendovi kao što su Kelogs i Lego imaju "značajne podatke o svojim potrošačima i tome kako bi jedan takav potez mogao da utiče na njihov profit."

Monahan kaže da postoje "značajni dokazi" koji pokazuju ne samo da će oni lojalni brendu zanemariti njegova politička gledišta u dužem roku, već i da će neki koji sada nisu lojalni tom brendu biti podstaknuti da počnu da kupuju njegove proizvode.

"Iskazivanje podrške društvenim pitanjima koja su možda polarizujuća na kraju ima pozitivan efekat, uprkos riziku da će se time odbiti potrošači čija su gledišta suprotna onima za koja se zalaže brend", napisala je u emailu Glasu Amerike Monahan.

Svjetski dan izbjeglica - prilika za izgradnju empatije i razumijevanja

Raseljene žene i deca čekaju na pomoć u Pembi u Mozambiku, nakon što su pobjegli od napada u Palmi, u sjevernom Mozambiku, 19. april 2021.

20. juni je Sjvetski dan izbjeglica. UNCHR - agencija UN za izbjeglice - kaže da je taj datum "prilika da se gradi empatija i razumijevanje" prema stradanjima izbjeglica i oda priznanje njihovoj čvrstini i izdržljivosti u započinjanju novog života. 

Američki predsjednik Joe Biden saopštio je: "Danas se pridružujem ljudima širom planete u obilježavanju Svjetskog dana izbjeglica, dana kada priznajemo hrabrost i humanost miliona ljudi primoranih da bježe od nasilja, progona i rata."

"Na današnji dan, potvrđujemo svoju svetu obavezu da ublažimo patnje kroz humanitarnu pomoć i udvostručimo napore da postignemo trajna rješenja za izbjeglice - uključujući i kroz preseljenje. Također smo posvećeni učešću u diplomatskim naporima da se okončaju aktuelni konflikti koji primoravaju izbjeglice da traže bezbjednost na drugim mjestima", poručio je američki predsjednik.

Danas ima više izbjeglica na svijetu nego ikada, navodi UNHCR, uprkos restrikcijama i zatvaranjima koja su uvedena zbog pandemije Covida-19.

U saopštenju UNHCR-a navodi se da je "broj ljudi koji bježe od ratovanja, nasilja, progona i kršenja ljudskih prava 2020. porastao za skoro 82,4 miliona" - što je broj koji predstavlja povećanje od 4% u odnosu na već rekordnih 79,5 miliona na završetku 2019. godine".

Dijete iz Afganistana u kampu Khazana u Pakistanu.
Dijete iz Afganistana u kampu Khazana u Pakistanu.

"A ono što je prilično šokantno je da se u proteklih najmanje deset godina broj ljudi koji su izbjeglice ili nasilno raseljeni više nego udvostručio. Negdje oko 48% čine djeca ili mladi, tako da imamo generacije djece koja su razdvojena od svoje zemlje porijekla", rekla je pomoćnica visokog komesara Gillian Triggs novinarki Glasa Amerike Laurel Bowman​.

UNHCR poziva svijet da se sjeti da je "iza svakog broja - jedna osoba, prinuđena da napusti svoj dom, i jedna priča o raseljenju, oduzimanju imovine i stradanjima. Oni zaslužuju našu pažnju i podršku ne samo kroz humanitarnu pomoć već i pronalazak rješenja da se okončaju njihove patnje".

Svjetski dan izbjeglica je prvi put globalno obilježen 20. juna 2001. godine, na pedesetu godišnjicu Konvencije iz 1951. koja se odnosila na status izbjeglica. Prvobitno je bio poznat kao Dan izbjeglica Afrike, prije nego što ga je Generalna skupština UN zvanično označila za međunarodni dan u decembru 2000.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG