Najnovije
Amerika daje pola miliona vakcina vojsci Južne Koreje
Predsjednik SAD Joe Biden i južnokorejski predsjednik Moon Jae-in najavili su, poslije sastanka u Bijeloj kući, da će unaprijediti saradnju u proizvodnji vakcina i doprinijeti globalnim zalihama.
"Ojačaćemo spremnost da se borimo sa pandemijom i drugim biološkim prijetnjama", rekao je Biden na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Moonom.
Južna Koreja je vakcinisala samo 3 odsto od 54 miliona stanovnika, ali ima cilj da do novembra dostigne kolektivni imunitet. U skladu sa dogovorom, SAD će pomoći Seulu da postigne taj cilj i dati 550.000 vakcina južnokorejskim vojnicima koji u tom regionu rade sa američkom vojskom.
Dvojica lidera su razgovarala i o klimatskim promjenama i regionalnoj sigrnosti, krizi u Mjanmaru, tenzijama u Tajvanskom moreuzu i saradnji u oblasti visokih tehnologija.
Biden je zahvalio južnokorejskim kompanijama, uključujući Samsung, Hyundai, LG i SK koje su najavile ulaganja u SAD vrijedna 25 milijardi dolara.
"Atmosfera između dvije zemlje je veoma dobra i žele da pokažu koliko je snažno njihovo partnerstvo", kaže Sue Mi Terry, saradnica Centra za međunarodne i strateške studije.
Moon je drugi svjetskli lider koga je ugostio Biden otkako je došao na vlast, poslije posjete japanskog premijera Yoshihidea Suge. Ove posjete treba da naglase važnost veza Washingtona sa Azijom kako bi se uspostavila protivteža kineskom uticaju.
"Južna Koreja je veoma ambivalenta u odgovoru na rivalstvo SAD i Kine", kaže Scott Snyder iz Savjeta za međunarodne odnose. Objašnjava i da je Bidenova administracija promijenila fokus angažmana u regionu na vakcine i klimatske promjene, za razliku od Trumpove otvoreno antikineske politike.
Sjeverna Koreja
Dvojica predsjednika ponovila su od ranije poznate stavove o nuklearnom arsenalu Sjeverne Koreje.
"Obojica smo veoma zabrinuti zbog te situacije", kazao je Biden.
Američki predsjednik je dodao da je imenovao Sung Kima, karijernog diplomatu, da bude specijalni izaslanik za Sjevernu Koreju. Administracija i dalje pokušava da uspostavi neki diplomatski kontakt.
"Naše dvije zemlje žele da se angažuju diplomatski sa Sjevernom Korejom i preduzmu praktične poteze u smanjenju tenzija i napredovanju ka cilju - denuklearizaciji Korejskog poluostrva", rekao je Biden.
Moon je naglasio da su obje zemlje saglasne oko roka za denuklearizaciju.
"Princip pregovora sa Sjevernom Korejom je već utvrdila američka vlada: vrlo precizno, praktično, postepeno i fleksibilno. To je zajednički pristup koji imamo sa SAD", rekao je Moon.
Moon ima cilj da sklopi sporazum o primirju sa Sjevernom Korejom prije isteka mandata sljedeće godine. Ali, analitičari sumnjaju u to.
"Ne postoji momentum sa Sjevernom Korejom, ne može se očekivati napredak", kaže Terry.
Nuklearni arsenal Pjongjanga se razvijao u protekle četiri godine, uprkos ličnom odnosu koji je bivši predsjednik Donald Trump uspostavio sa Kim Jong Unom.
"Trenuntno smo u blokadi kada je riječ o Sjevernoj Koreji, i vjerovatno je da će nastaviti sa provokacijama u dogledno vrijeme", smatra Terry.
Portparolka Bijele kuće Jen Psaki je, govoreći ranije o Bidenovoj strategiji, rekla da je između Trumpovih velikih ciljeva i Obaminog "strateškog strpljenja".
"Administracija želi da ostavi što više prostora. Da istovremeno ostavi otvorena vrata dijalogu, ali i da ne bude ponižena ako Sjeverna Koreja nastavi sa provokacijama", kaže Snyder.
See all News Updates of the Day
Libanski izvori: Biden i Macron će objaviti primirje između Izraela i Hezbollaha
Očekuje se da će američki predsjednik Joe Biden i francuski predsjednik Emmanuel Macron uskoro objaviti prekid vatre u Libanu između oružane grupe Hezbollah i Izraela, izjavila su u ponedjeljak četiri visoka libanska izvora.
U Washingtonu je portparol Bele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby rekao: „Blizu smo”, ali "ništa nije gotovo dok se sve ne uradi.”
Francusko predsjedništvo je saopćilo da su razgovori o prekidu vatre postigli značajan napredak. U Jerusalimu je visoki izraelski zvaničnik rekao da će se izraelska vlada sastati u utorak kako bi odobrila sporazum o primirju s Hezbollahom.
Znakovi diplomatskog proboja bili su praćeni teškim izraelskim zračnim napadima na južna predgrađa Bejruta pod kontrolom Hezbollaha, dok je Izrael nastavio sa ofanzivom koju je pokrenuo u septembru nakon skoro godinu dana prekograničnih neprijateljstava.
Ured premijera Benjamina Netanyahua odbio je komentirati izvještaje da su se Izrael i Libanon složili s tekstom sporazuma. Međutim, visoki izraelski zvaničnik rekao je Reutersu da bi na sastanku vlade u utorak trebalo da se odobri tekst.
Izraelski ambasador pri Ujedinjenim narodima, Danny Danon, rekao je da će Izrael zadržati sposobnost da napadne južni Liban prema bilo kojem sporazumu. Liban se ranije protivio formulaciji koja bi Izraelu dala takvo pravo.
Glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller rekao je da su se jazovi između dvije strane značajno smanjili, ali da još uvijek postoje koraci koje treba poduzeti kako bi postigli sporazum.
„Često su posljednje faze sporazuma najteže jer se najteža pitanja ostavljaju za kraj”, rekao je on. „Trudimo se koliko možemo.”
Diplomatija ima za cilj natjerati Hezbollah i Izrael koji podržava Iran da okončaju borbe koje su izbile u oktobru 2023. paralelno s izraelskim ratom protiv palestinske islamističke grupe Hamas u Gazi. Sukob u Libanu drastično je eskalirao u posljednja dva mjeseca.
U Bejrutu, Elias Bou Saab, zamjenik predsjednika libanonskog parlamenta, rekao je Reutersu da „nisu preostale ozbiljne prepreke” za početak primjene primirja s Izraelom koji su predložili SAD, „osim ako se Netanyahu ne predomisli”.
Trump najavio hitno uvođenje carina na robu iz Meksika, Kanade i Kine
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump obećao je u ponedjeljak da će brzo uvesti carine Kini, Meksiku i Kanadi - tri najveća trgovinska partnera zemlje - povećavajući izglede za trgovinske ratove i veće cijene za američke potrošače.
Trump je u nizu postova na svom Truth Social računu kako bi najavio poteze, uključujući i izjavu da će prvog dana na funkciji „potpisati sve potrebne dokumente kako bi Meksiku i Kanadi naplatio carinu od 25 posto na SVE proizvode koji dolaze u Sjedinjene Države”.
Rekao je da će tarife ostati na snazi dok „droge, posebno fentanil, i svi ilegalni stranci ne prestanu ulaziti u našu zemlju!”.
Trump je rekao da Meksiko i Kanada imaju sposobnost da „lako riješe ovaj dugo tinjajući problem”.
Također se požalio na, kako je rekao, ulogu Kine u „ogromnim količinama droge, posebno fentanila, koje se šalju u Sjedinjene Države”.
"Dok ne prestanu, naplaćivat ćemo Kini dodatnih 10% tarife, iznad svih dodatnih tarifa, na sve njihove brojne proizvode koji dolaze u Sjedinjene Američke Države”, napisao je Trump.
Kina je odgovorila da „niko neće dobiti” trgovinski ili tarifni rat.
„Kina vjeruje da je kinesko-američka ekonomska i trgovinska saradnja po prirodi obostrano korisna”, rekao je Liu Pengyu, glasnogovornik kineske ambasade u Sjedinjenim Državama.
Sjedinjene Države, Meksiko i Kanada potpisale su novi trgovinski sporazum za vrijeme Trumpovog prethodnog mandata, sporazum koji će biti na reviziji 2026. godine.
Dogovor dopušta izuzeća nacionalne sigurnosti za ograničenja.
Trump i kanadski premijer Justin Trudeau razgovarali su o trgovini i sigurnosti granica nakon što je Trump najavio svoje planove u ponedjeljak, rekao je kanadski izvor upoznat sa situacijom.
Novi američki lider preuzima dužnost u januaru, ostavljajući prostor za pregovore i potencijalne promjene planova Trumpove administracije.
Trumpov kandidat za vođenje Ministarstva financija, Scott Bessent, napisao je u članku za Fox Newa prošle sedmice da tarife mogu biti „korisno sredstvo za postizanje ciljeva vanjske politike predsjednika”, uključujući pridobijanje druge vlade da poveća potrošnju na odbranu ili preduzme mjere trgovine drogom.
Zamjenica kanadskog premijera Chrystia Freeland i ministar javne sigurnosti Dominic LeBlanc objavili su kasno u ponedjeljak zajedničko saopštenje naglašavajući bliske veze između SAD-a i Kanade, uključujući kanadski izvoz energije u SAD i saradnju na zaustavljanju trgovine drogom.
„Naš odnos danas je uravnotežen i obostrano koristan, posebno za američke radnike. Danas Kanada kupuje više od Sjedinjenih Država nego Kina, Japan, Francuska i Velika Britanija zajedno”, navodi se u saopštenju.
Tarife plaćaju kompanije koje uvoze proizvode, što znači da bi se, ako se implementiraju, ti troškovi mogli prenijeti u obliku viših cijena za ljude koji kupuju niz dobara uključujući plin, automobile i hranu
Trump je koristio carine kao dio svoje ekonomske agende tokom svoje prethodne administracije, s posebnim fokusom na robu iz Kine. Kineska vlada je odgovorila sopstvenim carinama na proizvode proizvedene u SAD-u.
On se također fokusirao na sigurnost na američko-meksičkoj granici, naredivši izgradnju šire mreže graničnih zidova i zahtijevajući od meksičke vlade da preduzme korake za uklanjanje migranata iz područja u blizini granice sa SAD-om.
Posljednji Trumpovi zahtjevi dolaze u vrijeme kada hapšenja zbog ilegalnih prelazaka granice opadaju, a brojke iz oktobra pokazuju da su hapšenja bila blizu najniže vrijednosti u protekle četiri godine.
Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.
Biden će prisustvovati inauguraciji Donalda Trumpa u januaru
Američki predsjednik Joe Biden prisustvovat će inauguraciji Donalda Trumpa u januaru, saopštila je u ponedjeljak Bijela kuća, nazvavši to "posvećenošću našim demokratskim vrijednostima" uprkos tome što je Trump preskočio Bidenovu vlastitu zakletvu.
Tadašnji predsjednik Trump odbio je prisustvovati Bidenovoj inauguraciji 2021. godine, nakon što je lažno tvrdio da je Bidenova pobjeda na izborima bila lažna i podigao gomilu pristalica koji su upali u američki Capitol.
"Predsjednik je obećao da će prisustvovati inauguraciji onoga ko pobijedi na izborima", rekao je zamjenik sekretara za štampu Andrew Bates novinarima koji su letjeli s Bidenom u Air Force One-u.
"On i prva dama će ispoštovati to obećanje i prisustvovati inauguraciji."
Bates je dodao: "On to smatra važnom demonstracijom posvećenosti našim demokratskim vrijednostima i poštovanju volje naroda, jer nastavljamo da pružamo urednu i efikasnu tranziciju."
Uprkos tome što je Trumpa više puta opisivao kao prijetnju demokratiji tokom kampanje 2024, demokrata Biden je nastojao da Trumpu omogući glatku tranziciju koju mu je republikanac uskratio.
Biden je pozvao novoizabranog predsjednika Trumpa u Bijelu kuću sedmicu nakon glasanja 5. novembra, na kojima je Trump pobijedio potpredsjednicu Demokratske stranke Kamalu Harris i osvojio historijski povratak.
Biden, 82, odustao je od svoje kandidature za drugi mandat u julu i podržao Harris nakon što je katastrofalan nastup u debati protiv Trumpa izazvao strahove među demokratama o njegovim godinama i mentalnoj oštrini.
Rekordne suše na sjeveroistoku SAD-a mogle bi promijeniti navike ljudi
Ovo nije bila uobičajena jesen na sjeveroistoku SAD-a. Požari su gorjeli u parkovima i šumama u okolini New Yorka, a gradovi od Portsmoutha (New Hampshire) do južno od Philadelphije zabilježili su tri najsušnija mjeseca ikada. Neki rezervoari vode u regionu su blizu historijskih minimuma.
Moraju se dogoditi velike promjene kako bi se izbjegle kritične nestašice vode u budućnosti, čak i ako ta budućnost nije blizu. Kako se klima zagrijava, suše će se nastaviti intenzivirati i zajednice bi ovo trebale iskoristiti kao motivaciju za pravljenje dugoročnih rješenja, kažu stručnjaci.
"Ovo je rano upozorenje za opasnost u budućnosti", kaže Tim Eustance, izvršni direktor Komisije za vodosnabdijevanje okruga North Jersey. "Ljudi su još juče trebali prestati zalijevati svoje travnjake."
Eutance želi da guverner New Jerseryja Phil Murphy proglasi vanredno stanje zbog suše kako bi povećao osjećaj hitnosti kod ljudi.
Stručnjaci kažu da postoji nekoliko načina da se poboljša situacija sa vodom.
Dopunjavanje vode pod zemljom
Jedno važno mjesto gdje se voda skladišti je pod zemljom, ali količina podzemnih voda je tokom godina značajno opala u dijjelovima država Delaware, Maryland, New Jersey i New York.
Podzemne vode čine otprilike polovinu vode za piće u New Jerseyju. Međutim, urbanističko širenje i beton mogu otežati kiši da dopre do tokova ispod zemlje.
"New Jersey je prepun tržnih centara. Imamo ogromne parkinge umjesto kojih bismo mogli da zadržimo vodu, a ne da ona otiče", navodi Eutance.
U drugim dijelovima zemlje sve je češća upotreba propusnog asfalta, betona i pločnika koji omogućavaju da voda prodire u tlo. Na opštinama bi bilo da to zahtijevaju, dodaje on.
Brži način za dopunu vodene tokove je ubrizgavanje visoko prečišćenih otpadnih voda u njih, nešto što Los Angeles radi godinama. To dramatično povećava količinu raspoložive vode u gradu.
Virginia Beach, u državi Virginia, također pumpa visoko prečišćenu vodu u svoje vodene tokove, a okrug Anne Arundel u Marylandu pokušava donijeti zakon koji bi to omogućio.
Plaćanje ljudima da štede vodu
U nekim mjestima na zapadu SAD, plaćanje ljudima da štede vode je opcija već dugo. Gradovi i okruzi plaćaju za svaki skinuti kvadratni metar travnjaka, umjesto kojeg se postavi prirodna vegetacije za to podneblje.
Te politike nisu ni približno tako raširene na sjeveroistoku, kaže Alan Roberson, izvršni direktor Udruženja državnih administratora vode za piće.
"Izobilje je stvorilo drugačiju perspektivu", kaže on. Ovo može otežati uključivanje ljudi u očuvanje prirodne sredine.
Nadograđeni vodomjeri mogu kupcima dati detalje o korištenju vode i pomoći im da vide gdje mogu uštedjeti novac kada suša ne još nije dostigla razmjere urgentnosti, kaže Beth O'Connell, glavna inženjerka okruga Anne Arundel.
Češća ponovna upotreba već korištene vode
Koncept je jednostavan: korištena voda iz umivaonika, mašine za veš i toaleta se preradi po visokim standardima i ponovo koristi - ali ne za piće. Na primjer, može ponovo da se koristi u toaletima, za rashlađivanje zgrada, ili za podizanje nivoa rijeka.
"Jedan od velikih problema je što u Americi koristimo vodu za piće za zalijevanje travnjaka i puštanje vode u toalet", kaže Eutance.
Zach Gallagher je izvršni direktor kompanije "Natural Systems Utilities", koja dizajnira, gradi i upravlja sistemima za reciklažu vode. On je takođe otac troje dece i živi u New Jerseyju, tako da ga ova suša i lično pogađa.
"Osjećam se kao da radim nešto što će imati smisla i ostaviti nešto više za moju djecu i njihovu djecu", kaže on.
Ponovna upotreba vode može biti od pomoći i za suše i za poplave, objašnjava on. Kada zgrada može ponovo da iskoristi vlastitu otpadnu vodu i ispusti je direktno u svoj vodovod, to smanjuje opterećenje na gradski kanalizacioni sistem, što je učestao problem u starim priobalnim gradovima. Takođe, to smanjuje i potražnju za novom vodom.
Redizajnirana stara rafinerija šećera Domino na njujorškom East Riveru moći će da prečišćava 1,5 miliona litara otpadnih voda dnevno, dovoljno da prekrije fudbalsko igralište sa gotovo 38 centimetara vode. Očišćena voda će se vraćati u nove zgrade mješovite namjene za ispiranje toaleta, hlađenje i uređenje okoline, a dio će se ispuštati nazad u rijeku.
Ponovna upotreba vode koja se ne koristi za piće sve je češća pojava na istoku SAD, ali bi naredni korak trebalo da bude preduzimanje tih aktivnosti na regionalnom nivou, kaže O'Connell.
Novi način razmišljanja
Planiranje za budućnost koja uključuje dugotrajne suše može biti skupo, a moglo bi i zahtijevati promjenu u načinu razmišljanja od izobilja ka štednji, kaže Del Shannon, inženjer za brane i član Američkog društva građevinskih inženjera.
On je radio na projektima širom svijeta i navodi da su mnoge zemlje u razvoju fokusirane na nabavku pouzdane vode za usjeve i piće: "Moramo prerađivati našu vodu i čuvati je jednako pažljivo kao i te zemlje."
Izraelska vlada bojkotuje najstariji dnevni list zbog kritičkog izvještavanja
Izraelska vlada jednoglasno je odlučila u nedjelju da bojkotuje najstariji dnevni list Haaretz zbog kritičkog izvještavanja o sukobu Izraela i Hamasa i poziva izdavača tog lista da se sankcionišu najviši vladini zvaničnici.
Kancelarija ministra za komunikacije Shloma Karhija saopštila je da je predlog protiv Haaretza usvojila cijela vlada.
"Nećemo dozvoliti realnost u kojoj izdavač novina u državi Izrael poziva na uvođenje sankcija protiv Izraela i podržava njegove neprijatelje usred rata, a da ga Izrael finansira", navodi se u saopštenju.
Prijedlog sankcija podrazumijeva da vlada prestane da troši novac na oglašavanje u ljevičarski nastrojenom dnevnom listu, čiji je vlasnik porodica Shocken. Zaposleni u državnim službama i kompanijama čiji je vlasnik država, također će otkazati pretplatu na ovaj list.
"Zalažemo se za slobodu medija i slobodu izražavanja, ali i vlada ima slobodu da odluči da li će da finansira pobunu protiv države Izrael", navodi se u saopštenju ministra za komunkacije.
List Haaretz, koji uživa međunarodni ugled, kričan je prema premijeru Benjaminu Netanyahuu i njegovoj desničarskoj vladi. Također kritički izvještava o ratu Izraela i Hamasa, a novinari su istraživali i priče o navodnom zlostavljanju od strane izraelskih vojnika.
Redakcija dnevnog lista se u nedjelju oglasila saopštenjem i optužila Netanyahua da "uništava izraelsku demokratiju".
"Kao i njegovi prijatelji Putin, Erdogan i Orban, Netanyahu pokušava da ušutka kritičke, nezavisne novine. Haaretz neće biti spriječen, niti će se pretvoriti u vladin pamflet koji objavljuje samo ono što odobre vlada i njen lider", navodi se.
Ministar za komunikacije je, kao dio obrazloženja za bojkot, naveo i izjave izdavača Amosa Shokena koje je nedavno dao na konferenciji u Londonu.
U tom govoru, Shocken je pozvao na uvođenje međunarodnih sankcija izraelskim liderima. Također je optužio izraelsku vladu da "uvodi okrutan režim aparthejda nad palestinskom populacijom" i da se "bori protiv palestinskih boraca za slobodu koje Izrael naziva teroristima". Shocken je kasnije pojasnio da nije govorio o Hamasu, već o Palestincima koji žive na okupiranoj Zapadnoj obali.
Izraelska vlada je kritikovana zbog odnosa prema slobodi medija tokom rata sa Hamasom, u kojem je do sada poginuo i najveći broj novinara, prema podacima Komiteta za zaštitu novinara (CPJ). Zaključno sa današnjim danom, u sukobu je poginulo 129 palestinskih novinara, dvoje izraelskih i šest libanskih.
Izrael je zatvorio i dopisništvo Al Jazeere na Zapadnoj obali u septembru. Tada je rečeno da je zatvaranje neophodno jer je Al Jazeera prijetnja nacionalnoj bezbjednosti. Grupe za slobodu medija su te tvrdnje ocijenile kao lažne.
Prošle nedjelje su poslanici u Izraelu izglasali produženje važenja zabrane na još šest mjeseci i donijeli odluku da se svakom stranom mediju zabrani emitovanje programa na 45 ili 60 dana, ako se procijeni da je prijetnja po nacionalnu bezbjednost.
"Netanyahuova vlada otvoreno targetira medijsku nezavisnost i pluralizam u Izraelu. Sloboda medija u zemlji koja sebe naziva 'jedinom demokratijom na Bliskom istoku' biće ugrožena", rekla je Anne Bocande iz Reportera bez granica.
