Linkovi

Najvažnije

SAD izdvojile 200 miliona dolara za dodatnu pomoć Ukrajini u oružju

Ukrajinski vojnik prolazi pored barikada postavljenih ispred ulaza u Nacionalni akademski teatar opere i baleta u Odesi, usred ruske invazije na Ukrajinu, u Odesi, 10. marta 2022.

Sjedinjene Države su saopštile da će hitno poslati dodatno malokalibarsko, protivtenkovsko i protivvazdušno oružje Ukrajini, u iznosu od 200 miliona dolara, dok ukrajinski zvaničnici apeluju da im se pošalje nova oprema kako bi se odbranili od snažnog granatiranja ruskih snaga.

Američki predsjednik Joe Biden u subotu je dao State Departmentu dozvolu da oslobodi dodatnu bezbjednosnnu pomoć, saopšteno je iz Bijele kuće, čime je omogućeno "hitno" slanje nove vojne opreme Ukrajini.

Uključujući nova sredstva, ukupna američka odbrambena pomoć Ukrajini od januara 2021. iznosi 1,2 milijardi dolara. Od 2014. godine, kada je Rusija pripojila ukrajinski region Krim, ukupna američka pomoć Ukrajini iznosila je 3,2 milijarde dolara.

U memorandumu upućenom državnom sekretaru Antonyju Blinkenu, Biden je naložio da se do 200 miliona dolara za pomoć ukrajinskoj odbrani izdvoji na osnovu Zakona o pomoći stranim zemljama.

Sredstva mogu da budu iskorištena za oružje i drugu opremu iz zaliha Sekretarijata za odbranu, kao i za vojnu obuku ukrajinskih vojnika koji se već treću nedjelju bore da odbiju rusku invaziju.

Pentagon nije želio da komentariše informacije o vojnoj pomoći, navodeći novinarima da se obrate Bijeloj kući i Državnom sekretarijatu.

See all News Updates of the Day

Biden spreman da razgovara sa Putinom, ali ne sada. I Putin je voljan da pregovora, ali po zahtjevima Moskve

Kombinovana fotografija ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Joea Bidena.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je "otvoren za pregovore" o Ukrajini, ali Zapad mora da prihvati zahtjeve Moskve, saopšteno je iz Kremlja dan pošto je američki predsjednik Joe Biden izjavio da je spreman da razgovara sa Putinom o okončanju rata.

Rusija je saopštila da zapadni zahtjevi da se potpuno povuče iz Ukrajine kao preduslov za bilo koje buduće razgovore u suštini isključuju mogućnost takvih pregovora.

Portparol Kremlja Dmitri Peskov je naglasio da je ruski predsjednik otvoren za pregovore ali da je zapadni zahtjev da Moskva prvo povuče vojnike iz Ukrajine - neprihvatljiv.

Poslije nekoliko sati privatnih razgovora sa francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom o Ukrajini i drugim temama, američki predsjednik Biden je izjavio da je spreman da razgovara sa Putinom, ali samo uz konsultacije sa saveznicima iz NATO.

Dodao je da je spreman da razgovara "ako Putin pokaže da je zainteresovan da se nađe način da se okonča rat", dodajući da ruski lider "to još nije pokazao".

Portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost John Kirby u petak je pojasnio da Biden ne namjerava da sada razgovara sa Putinom zato što još ne postoje uslovi za to.

"Jednostavno nismo sada u situaciji gdje razgovori izgledaju kao koristan pristup", rekao je Kirby.

Putin je u petak ujutru telefonom razgovarao sa njemačkim kancelarom Olafom Scholzom. Kako je saopšteno iz Scholzovog kabineta, kancelar je Putinu jasno prenio da je "što prije potrebno pronaći diplomatsko rješenje, što uključuje povlačenje ruskih vojnika".

U saopštenju izdatom iz Kremlja poslije razgovora sa Scholzom, Putin je ponovo okrivio Zapad da podstiče Ukrajinu da produžava rat snabdijevajući je oružjem. Putin je izjavio da su nedavni napadi na ukrajinsku infrastrukturu bili "neminovni" nakon što je Ukrajina navodno bombardovala ključni most na krimskom poluostrvu i energetska postrojenja.

Američki predsjednik Biden nije direktno razgovarao sa Putinom od ruske invazije na Ukrajinu 24. februara. U martu, Biden je ruskog predsjednika opisao kao "kasapina", koji "ne može ostati na vlasti".

"Postoji jedan način da se ovaj rat završi - da se Putin povuče iz Ukrajine", rekao je Biden u četvrtak. "Bolesno je to što radi. Ako traži način da okonča rat, ništa nije učinio."

Predsjednik SAD DJoe Biden i predsjednik Francuske Emmanuel Macron hodaju pored vozila tokom sastanka u Washingtonu, 30. novembra 2022.
Predsjednik SAD DJoe Biden i predsjednik Francuske Emmanuel Macron hodaju pored vozila tokom sastanka u Washingtonu, 30. novembra 2022.

Macron je rekao da je uvjeren da će SAD nastaviti da podržavaju Ukrajinu uz veću vojnu i humanitarnu pomoć.

"Riječ je o našim vrijednostima", rekao je francuski lider. "Veoma je važno da SAD podržavaju Ukrajinu."

Biden je rekao da SAD "nikada neće tražiti od Ukrajine da pravi kompromis" da okonča rat bez saglasnosti vlade u Kijevu.

Ranije, prije njihovih privatnih razgovora, Biden je, pozdravljajući Macrona u prvoj državnoj posjeti jednog stranog lidera otkad je preuzeo položaj, rekao: "Francuska i Sjedinjene Države se suočavaju sa ambicijom Vladimira Putina".

"Savez između naše dvije nacije ostaje od suštinskog značaja za našu odbranu", rekao je Biden. "SAD nisu mogle da traže boljeg partnera od Francuske".

On je opisao Francusku kao najstarijeg saveznika i nepokolebljivog partnera u cilju slobode.

Macron je, govoreći tokom sunčanog, ali prohladnog jutra u Washingtonu, rekao: "Dok se rat vraća na evropsko tlo sa ruskom agresijom protiv Ukrajine i u svjetlu višestrukih kriza sa kojima se suočavaju naše nacije i društva, moramo još jednom jednom da postanemo braća po oružju".

Rekao je da Washington i Pariz "dijele istu vjeru u slobodu i demokratske vrijednosti".

Escobar: Političari u BiH sarađuju sa kriminalcima

Escobar: Političari u BiH sarađuju sa kriminalcima
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:56 0:00

Gabriel Escobar, kada je u pitanju BiH, osvrnuo na pitanje korupcije, najnovijih odluka visokog predstavnika, i izazova sa kojima se ta zemlja suočava.

Biden domaćin Macronu u Bijeloj kući, teme Ukrajina i Kina

Američki predsjednik Joe Biden i prva dama Jill Biden domaćini su francuskom predsjedniku Macronu i njegovoj supruzi Brigitte na službenoj državnoj ceremoniji dolaska u Bijelu kuću u Washingtonu.

Predsjednik Joe Biden u Bijeloj kući je dočekao francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, kao prvog svjetskog lidera u državnoj posjeti od početka Bidenove administracije. 

Predsjednik Joe Biden u Bijeloj kući je dočekao francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, kako bi obilježili više od 200 godina američko-francuskih odnosa i novo savezništvo u suprostavljanju ruskoj invaziji na Ukrajinu.

Državna večera za Macrona biće prva koju je Biden održao od kada je postao predsjednik. Dvojica lidera su se u četvrtak sastala u Ovalnoj kancelariji a na vrhu dnevnog reda je rat u Ukrajini koji traje već devet mjeseci.

Biden i Macron nastoje da očuvaju jedinstvo u SAD i Evropi kako bi se nastavila ekonomska i vojna pomoć Kijevu dok se odupire ruskim snagama.

Poslije neformalne večere u srijedu, predsjednik Biden i prva dama Jill Biden dočekali su francuskog predsjednika i prvu damu Brigitte Macron, uz počasnu gardu i vojni orkestar koji je izveo himne dvije zemlje.

Biden je u svom uvodnom obraćanju pozdravio Francusku kao svog "najstarijeg saveznika i nepokolebljivog partnera u borbi za slobodu".

"Francuska i SAD se suočavaju sa osvajačkim ambicijama Vladimira Putina i ruskim brutalnim ratom protiv Ukrajine, koji je razorio mir na evropskom kontinentu", rekao je predsjednik Biden. "Francuska i SAD još jednom brane demokratske vrijednosti i univerzalna ljudska prava koja su u srcu obje nacije."

Na početku posjete, Macron je poručio da Francuska i SAD treba da još jednom budu "braća po oružju", govoreći o pomoći zapadne koalicije Ukrajini da se odbrani od ruske invazije.

Dvojica predsjednika tokom ove posjete slave dugogodišnju američko-francusku vezu - ali su prijatelji koji imaju nesuglasice.

Francuski predsjednik koristi posjetu Washingtonu da oštro kritikuje aspekte zakona o klimi koje je potpisao američki predsjednik kao loš dogovor za Evropu.

Uoči sastanka u četvrtak, Macron je jasno stavio do znanja da on i drugi evropski lideri ostaju duboko zabrinuti zbog podsticaja u novom zakonu o klimi koji favorizuje klimatsku tehnologiju američke proizvodnje, uključujući električna vozila.

Macron je u srijedu kritikovao zakon, poznat kao Zakon o smanjenju inflacije, tokom ručka sa američkim zakonodavcima i ponovo tokom govora u francuskoj ambasadi. Francuski predsjednik je rekao da bi - dok napore Bidenove administracije da suzbije klimatske promjene treba pozdraviti - subvencije bile ogroman korak unazad za evropske kompanije.

"Odluke koje su donijete... su odluke koje će izazvati podjele na Zapadu", rekao je Macron u francuskoj ambasadi.

On je dodao da zakon "stvara takve razlike između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope da svi oni koji rade u mnogim kompanijama (u SAD) će samo pomisliti: 'Mi više ne ulažemo na drugu stranu Atlantika'".

Odvojeno, na ručku sa članovima Kongresa iz obje stranke, zajedno sa poslovnim liderima i diplomatama, Macron je rekao da velike industrijske zemlje moraju da učine više na rješavanju klimatskih promjena i promovisanju biodiverziteta.

On je kritikovao dogovor postignut na nedavnom klimatskom samitu u Egiptu u kojem su se Sjedinjene Države i druge bogate nacije složile da pomognu u plaćanju štete koju pregrijani svijet nanosi siromašnim zemljama.

Dogovor uključuje nekoliko detalja o tome kako će biti plaćen, a Macron je rekao da je potreban sveobuhvatniji pristup - "ne samo novi fond za koji smo odlučili da neće biti finansiran, pa čak i ako bude finansiran, neće biti pravilno raspodijeljen".

Govoreći na ručku, gdje nije bilo novinara, Macron je komentarisao Zakon o smanjenju inflacije, nazivajući subvencije štetnim za francuske kompanije i druge u Evropi, prema jednoj osobi koja je prisustvovala sastanku iza zatvorenih vrata. Osoba je zatražila anonimnost kako bi govorila o privatnim komentarima Macrona.

Evropska unija je izrazila zabrinutost da bi poreski krediti u zakonu o klimi, uključujući i one koji imaju za cilj da podstaknu Amerikance da kupuju električna vozila, diskriminisali evropske proizvođače i prekršili pravila Svjetske trgovinske organizacije (STO)

Njemački ministar ekonomije Robert Habeck ponovio je u srijedu da vjeruje da dijelovi zakona nisu kompatibilni sa pravilima STO.

"Vjerujem da ovaj stav u velikoj mjeri dijele one zemlje koje su posvećene multilateralnom trgovinskom poretku", rekao je on novinarima u Berlinu."Amerikanci znaju da mi to tako vidimo i Evropska komisija će im to takođe reći."

Zvaničnici Bidenove administracije suprotstavili su se stavom da zakon naveliko pomaže SAD da ispune globalne ciljeve za suzbijanje klimatskih promjena.

Sekretarca za štampu Bijele kuće Karine Jean-Pierre u srijedu je izjavila da će zakon takođe pružiti nove mogućnosti za francuske kompanije i druge u Evropi.

"Postoji niz odredbi koje će doprinijeti rastu sektora čiste energije na globalnom nivou", rekao je Jean-Pierre novinarima.

"To predstavlja značajne mogućnosti za evropske firme, kao i koristi za energetsku bezbjednost EU. I ovo za nas nije igra" u kojoj jedna strana dobija ono što druga strana izgubi.

Macronovi najnoviji oštri komentari dolaze nakon što je izazvao iznenađenje ranije ovog mjeseca u govoru na samitu u Bangkoku. On je nazvao SAD i Kinu"dvjicom velikih slonova" koji su na vrhuncu stvaranja "velikog problema za ostatak džungle".

Njegova posjeta takođe dolazi u trenutku kada i Washington i Pariz drže na oku Kinu nakon što su prošlog vikenda izbili protesti u nekoliko gradova na kopnu i u Hong Kongu zbog pekinške strategije "nultog Covida".

"Pitanje Kine biće veoma visoko na dnevnom redu u naredna dva dana", rekao je portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće John Kirby novinarima u srijedu.

Macron se u srijedu sastao sa potpredsjednicom Kamalom Harris u sjedištu NASA u Washingtonu, dok su obje strane željele da istaknu američko-francusku saradnju u svemiru.

U junu, Francuska je potpisala sporazume Artemis, skup principa pod vodstvom NASA koji se koriste za upravljanje međunarodnom civilnom upotrebom svemira. Istog mjeseca, SAD su ispunile obećanje da će se pridružiti Opservatoriji Svemir za klimu (Space for Climate Opservatory) koju predvodi Francuska, a koja treba da modelira i prati klimatske promjene.

Macron se takođe zaustavio na Arlingtonskom groblju. On i njegova supruga Brigitte kasnije su imali privatnu večeru sa Bidenom i prvom damom Jill Biden u restoranu u Washingtonu.

Macron i njegova supruga doputovali su u SAD sa poklonima koji su pažljivo prilagođeni ukusu američkih domaćina, među kojima su LP ploča i CD originalnog saundtracka za film iz 1966. "Jedan čovjek i jedna žena", koji su Bidenovi gledali na svom prvom izlasku, saopšteno je iz Jelisejske palate.

Pored razgovora u Ovalnoj kancelariji sa Bidenom u četvrtak, potpredsjednica Kamala Harris će ugostiti Macrona na ručku u State Departmentu prije državne večere za oko 350 gostiju, blistave svečanosti koja će se održati u ogromnom šatorskom paviljonu izgrađenom na Južnom travnjaku Bijele kuće.

Novi republikanski lideri pripremaju seriju istraga Bidenove administracije

Predstavnik Jim Jordan (Ohio) govori tokom konferencije za novinare o propisima u o oružju i 6. januaru, Capitol Hill, juni 2022.

Republikanci u Predstavničkom domu obećavaju agresivan nadzor Bidenove administracije kada preuzmu donji dom Kongresa sljedeće godine, a posebno će se koncentrisati na poslovanja predsjednikovog sina Huntera Bidena, ilegalnu imigraciju na američko-meksičkoj granici i porijeklo Covida.

Republikanci nemaju dovoljno glasova da stave na raspravu svoje ključne zakonske prijedloge ako ne dobiju podršku nekih demokrata, ali bi njihov nadzor vladinih agencija mogao da dovede demokrate u defanzivnu poziciju i da smanji podršku Bidenovoj administraciji pred predsjedničke izbore 2024.

Odbor za pravosuđe

Republikanski kongresmen Jim Jordan trebalo bi da bude naredni predsjedavajući Odbora za pravosuđe u Predstavničkom domu. Jordan je učestvovao u formiranju a zatim bio na čelu ultra-konzervativnog, takozvanog Kokusa slobode, i 6. januara 2021. se usprotivio rezultatima predsjedničkih izbora koje su predstavili elektori iz Pennsylvanije. Predsjednik Donald Trump je imao tako visoko mišljenje o Jordanu da mu je uručio najviše civilno odlikovanje u zemlji, Predsjedničku medalju slobode.

Odbor za pravosuđe se bavi nadzorom rada Sekretarijata za pravosuđe i Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost, kao i pitanja kriminala, imigracije i zaštite građanskih sloboda. To je obično jedan od najviše stranački obojenih odbora na Capitol Hillu, ali Jordanov borbeni stil se izdvaja čak i u takvom kontekstu. Taj odbor je mjesto gdje bi vjerovatno započela svaka inicijativa da se opozove neki član Bidenove administracije, kao što su neki republikanci predlagali opoziv sekretara za unutrašnju bezbjednost Alejandra Mayorkasa.

Jordanovi upiti administraciji posljednjih mjeseci su jasan nagovještaj da će odbor istraživati FBI-jev pretres Trumpove rezidencije Mar-a-Lago. Također se zalaže za širu analizu imigracione politike Bidenove administracije i porijeklo Covida.

„Sve te stvari moraju da se istraže da bismo saznali istinu”, poručio je Jordan konzervativnim aktivistima na jednoj konferenciji prošlog ljeta. „Plus, to će biti okvir za trku 2024. godine, kada se nadam i vjerujem da će se predsjednik Trump ponovo takmičiti, i moramo da osiguramo da pobijedi.”

Odbor za nadzor rada vlade

Očekuje se da će republikanski kongresmen James Comer da bude novi predsjedavajući Odbora Predstavničkog doma za nadzor vlade i reformu. On je jasno stavio na znanje da će istraga predsjednikovog sina, Huntera, biti jedan od njegovih prioriteta. Republikanci kažu da je cilj njihove istrage poslovanja Huntera Bidena da se utvrdi da li su „te aktivnosti ugrozile američku nacionalnu bezbjednost i sposobnost predsjednika Bidena da vodi politiku na nepristrasan način”.

Hunter Biden, sin predsjednika Joea Bidena, za vrijeme proslave Uskrsa u Bijeloj kući, 18. aprila 2022.
Hunter Biden, sin predsjednika Joea Bidena, za vrijeme proslave Uskrsa u Bijeloj kući, 18. aprila 2022.

Comer također postavlja temelje za istragu situacije na američko-meksičkoj granici. Uputio je pismo Mayorkasu tražeći niz dokumenata i komunikacija koje se odnose na graničnu politiku administracije. „Ne možemo da izdržimo još jednu godinu neuspješne granične politike Bidenove administracije”, navodi se u tom pismu.

To je, međutim, samo dijelić fokusa odbora.

„Istraživaćemo između 40 i 50 različitih stvari”, izjavio je Comer u nedjelju za program Meet the Press TV mreže NBC. „Imamo kapacitete za to. Imaćemo 25 članova odobra i osoblje od blizu 70 ljudi. Zato ćemo imati sposobnost da istražimo brojne stvari.”

Potrošnja federalne vlade u okviru reagovanja na pandemiju Covida će također biti pod lupom.

„Vjerujemo da su u protekle tri godine protraćene stotine milijardi, ako ne i hiljade milijardi dolara, što obuhvata dakle dvije administracije, u ime borbe protiv Covida”, rekao je Comer.

„Želimo da održimo pretrese o tome. Želimo da pokušamo da ustanovimo šta se dogodilo sa lažnim fondovima za osiguranje nezaposlenih, lažnim zajmovima za mala preduzeća, i tako dalje, dio tog novca se trošio za državne i lokalne vlade u okviru paketa pomoći pogođenima Covidom”, navodi Comer.

Fokus na Afganistanu

Kongresmen iz Texasa Michael McCaul trebalo bi da postane novi predsjedavajući Odbora za spoljnopolitičke odnose u Predstavničkom domu, koji će istraživati američko povlačenje iz Afganistana. On je taj zahtjev iznio sredinom oktobra tražeći različita dokumenta, a State Departmentu je zatražio da sačuva sve zapise o haotičnom povlačenju, što se odnosi i na pogibiju 13 američkih vojnika u samoubilačkom bombaškom napadu.

Američki vojnici uzimaju bebu iz ruku roditelja, Afganistanaca, za vrijeme evakuacije iz Kabula, 19. avgusta 2021.
Američki vojnici uzimaju bebu iz ruku roditelja, Afganistanaca, za vrijeme evakuacije iz Kabula, 19. avgusta 2021.

„Način na koji je to urađeno je bio takva katastrofa i sramota za naše veterane koji su služili u Afganistanu. Oni zaslužuju odgovore na brojna pitanja koja imamo”, rekao je McCaul u programu This Week na televiziji ABC. Dodao je: „Zašto nije postojao plan evakuacije? Kako je sve pošlo tako naopako?”

Energetika i porezi

Članica Predstavničkog doma Cathy McMorris Rodgers iz države Washington prema očekivanjima će biti sljedeća predsjedavajuća Odbora za energetiku i trgovinu, koji ima najširu jurisdikciju od svih odbora u Kongresu - od zdravstvene zaštite, preko životne sredine do nacionalne energetske politike. Republikanci u tom odboru su već uložili mjesece u istragu porijekla Covida a očekuje se da će nastaviti taj rad u sljedećem sazivu Kongresa.

Kongresmeni Jason Smith, Adrian Smith i Vern Buchanan izrazili su interesovanje da budu novi predsjedavajući odbora za budžet, koji već traži dokumenta u vezi sa izdvajanjima u okviru paketa pomoći pogođenima kovidom, u iznosu od skoro 1,9 hiljada milijardi dolara, koji su demokrate usvojile početkom prošle godine. Odbor je takođe nadležan za američku Poresku službu (IRS), koja je često meta republikanske kontrole, kao i prezira.

Bidenova poruka kongresnim liderima: Ukrajina prioritet

Predsjednik Joe Biden razgovara sa kongresnim liderima među kojima su odlazeća predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi i lider republikanaca u Senatu Mitch McConnell, u Bijeloj kući, 29. novembra 2022.

Predsjednik Joe Biden primio je kongresne lidere u Beloj kući i izrazio nadu da će članovi Kongresa sarađivati kako bi osigurali nastavak finansiranja vlade, povećali izdvajanja za pomoć Ukrajini i spriječili štrajk radnika željeznice.

Međutim, Kevin McCarthy, koji bi trebalo da postane sljedeći predsjedavajući Predstavničkog doma, stavio je predsjedniku na znanje da će "stvari biti drugačije", kada Republikanska partija preuzme kontrolu nad tim tijelom.

Biden pokušava da osigura usvajanje još nekoliko zakona prije nego što demokrate izgube kontrolu nad Predstavničkim domom 3. januara, i nada se da će izbjeći zatvaranje vlade 16. decembra. Predsjednik također želi da se usvoji zakon o vladinom finansiranju, kojim bi se izdvojio dodatni novac za pogođene pandemijom Covida, i da se poveća američka podrška ukrajinskoj ekonomiji i odbrani od ruske invazije.

Biden je također pozvao Kongres da reaguje i nametne privremeni sporazum između željezničkih kompanija i radnika, kako bi se izbjegao štrajk 9. decembra koji bi ostavio teške posljedice na američku ekonomiju.

Članovi Kongresa kasne mjesecima u usvajanju zakona o finansiranju vlade za ovu fiskalnu godinu, oslanjajući se na privremene mjere kojima se uglavnom produžava finansiranje na sadašnjem nivou, dok federalne agencije upozoravaju da zbog toga nemaju dovoljno novca.

"Nadam se da ćemo sarađivati na finansiranju vlade", rekao je Biden članovima Kognresa, naglašavajući značaj Ukrajine i pandemijskog finansiranja.

On je rekao da je "ekonomija ugrožena" zbog mogućeg štrajka željezničkih radnika i izrazio uvjerenje da će Kongres reagovati da ga spriječi.

Na sastanku u Bijeloj kući, Biden je sjedio u čelu stola u Rooseveltovoj sobi, dok su sa njegove lijeve i desne strane sedeli demokrata Nnacy Pelosi, predsjedavajuća Predstavničkog doma, i lider senatske većine Chuck Schumer, oboje sa širokim osmijehom na početku sastanka.

Kevin McCarthy, lider republikanske manjine u Predstavničkom domu sjedio je pored Schumera a Mitch McConnell, lider republikanske manjine u Senatu, sjedio je pored Pelosi i djelovao više rezervisano.

Na početku sastanka, Biden se našalio: "Siguran sam da će ovo ići veoma brzo" - misleći da se postigne saglasnost o svemu. Članovi Kongresa proveli su malo više od sat vremena sa predsjednikom, kome su se pridružili potpredsjednica Kamala Harris i visoki saradnici.

McCarthy se nada da će postati predsjedavajući Predstavničkog doma u januaru, iako prethodno mora da pobijedi protivkandidate unutar svoje stranke kako bi bio izabran 3. januara. Razgovarajući sa novinarima ispred Bijele kuće poslije susreta, rekao je da je Biden "dobio signal da će se stvari promijeniti" kada republikanci preuzmu kontrolu nad Predstavničkim domom.

Lider republikanaca u donjem domu Kongresa, koji jedva da je razgovarao sa Bidenom u prve dvije godine predsjednikovog mandata, rekao je: "Mogu da sarađujem sa svakim", ali je dodao da su novembarski izbori pokazali da "Amerika voli balans i podjelu vlasti".

Schumer i Pelosi izjavili su da je sastanak bio "dobar" i "produktivan", i da se "osjećala dobra volja u sobi".

Svi lideri kažu da bi više voljeli da se usvoji sveobuhvatni zakon o budžetu za fiskalnu godinu, umjesto rezolucije kojom se održava trenutno stanje.

Lider republikanaca u Predstavničkom domu evin McCarthy obraća se novinarima poslije susreta sa predsjednikom Bidenom i drugim kongresnim liderima u Bijeloj kući, 29. novembra 2022.
Lider republikanaca u Predstavničkom domu evin McCarthy obraća se novinarima poslije susreta sa predsjednikom Bidenom i drugim kongresnim liderima u Bijeloj kući, 29. novembra 2022.

McCarthy, koji je obećao da će na više kritičan način razmotriti zahtjeve Bidenove administracije za pomoć Ukrajini, rekao je novinarima: "Nisam za pisanje bjanko čekova o bilo čemu". Dodao je da to ne znači da se nužno protivi dodatnom finansiranju, ali da želi da postoji "odgovornost i revizije."

Kongres također razmatra zakon o istopolnim brakovima, podizanju granice zaduživanja i reformi Zakona o brojanju elektorskih glasova da bi se spriječio još jedan pokušaj kao kada su 2020. tadašnji predsjednik Donald Trump i neki članovi Kongresa pokušali da ponište volju birača izraženu na predsjedničkim izborima koje je Trump izgubio.

Senat u utorak glasa o zakonu o istopolnim brakovima, a Predstavnički dom će morati da ga odobori prije nego što stigne Bidenu na potpis.

"Nadam se da ćemo pronaći druge zajedničke tačke", dodao je Biden, "jer građani Amerike žele da sarađujemo".

Republikanci će imati tanku većinu u Predstavničkom domu od januara, dok demokrate i dalje imaju kontrolu nad Senatom. Drugi krug izbora u Georgiji naredne sedmice odlučiće da li će Bidenova stranka imati većinu od 51-49 glasova ili će odlučivati glas potpredsjednice Harris ako obje stranke budu imale po 50 senatora.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG