Linkovi

Najnovije

SAD izdvojile 200 miliona dolara za dodatnu pomoć Ukrajini u oružju

Ukrajinski vojnik prolazi pored barikada postavljenih ispred ulaza u Nacionalni akademski teatar opere i baleta u Odesi, usred ruske invazije na Ukrajinu, u Odesi, 10. marta 2022.
Ukrajinski vojnik prolazi pored barikada postavljenih ispred ulaza u Nacionalni akademski teatar opere i baleta u Odesi, usred ruske invazije na Ukrajinu, u Odesi, 10. marta 2022.

Sjedinjene Države su saopštile da će hitno poslati dodatno malokalibarsko, protivtenkovsko i protivvazdušno oružje Ukrajini, u iznosu od 200 miliona dolara, dok ukrajinski zvaničnici apeluju da im se pošalje nova oprema kako bi se odbranili od snažnog granatiranja ruskih snaga.

Američki predsjednik Joe Biden u subotu je dao State Departmentu dozvolu da oslobodi dodatnu bezbjednosnnu pomoć, saopšteno je iz Bijele kuće, čime je omogućeno "hitno" slanje nove vojne opreme Ukrajini.

Uključujući nova sredstva, ukupna američka odbrambena pomoć Ukrajini od januara 2021. iznosi 1,2 milijardi dolara. Od 2014. godine, kada je Rusija pripojila ukrajinski region Krim, ukupna američka pomoć Ukrajini iznosila je 3,2 milijarde dolara.

U memorandumu upućenom državnom sekretaru Antonyju Blinkenu, Biden je naložio da se do 200 miliona dolara za pomoć ukrajinskoj odbrani izdvoji na osnovu Zakona o pomoći stranim zemljama.

Sredstva mogu da budu iskorištena za oružje i drugu opremu iz zaliha Sekretarijata za odbranu, kao i za vojnu obuku ukrajinskih vojnika koji se već treću nedjelju bore da odbiju rusku invaziju.

Pentagon nije želio da komentariše informacije o vojnoj pomoći, navodeći novinarima da se obrate Bijeloj kući i Državnom sekretarijatu.

See all News Updates of the Day

State Department: Odlazak Dodika kod Putina pokazuje kako je on izoliran od euroatlantske zajednice

Susret Dodika i Putina u Kaznu, 21. februar 2023.
Susret Dodika i Putina u Kaznu, 21. februar 2023.

Jučerašnji susret entitetskog predsjednika Milorada Dodika s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, izazvao je reakcije u cijeloj BiH, a na molbu Glasa Amerike, reagirao je i State Department.

Glasnogovornik State State Departmenta je naglasio da Washington ne vjeruje da iko treba davati platformu ruskom predsjedniku da promovira svoju agresiju protiv Ukrajine, i potom dodao: "Posjeta Milorada Dodika je tek posljednji primjer u nizu primjera koji pokazuju kako je on izoliran od euroatlantske zajednice."

U odgovoru se kaže kako Sjedinjene Države stoje uz narod BiH, i podržavaju sigurnu i prosperitetnu budućnost te zemlje u euroatlantskoj zajednici.

"Ali mi ćemo isto tako držati odgovornima individue i institucije koje prijete stabilnosti i sigurnosti BiH", kaže se u odgovoru State Departmenta.

Dodikovo oslanjanje na sankcionisane zemlje
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:10 0:00

Majka Alekseja Navalnog: Ruski istražitelji planiraju tajnu sahranu mog sina

Majka Alekseja Navalnog, Ljudmila (Foto: Navalny Team via AP)
Majka Alekseja Navalnog, Ljudmila (Foto: Navalny Team via AP)

Majka ruskog opozicionog lidera Alekseja Navalnog, koji je preminuo u arktičkoj zatvorskoj koloniji, optužila je ruske istražitelje da planiraju tajnu sahranu njenog sina i poručila da ona na to neće pristati.

„Ucjenjuju me, postavljaju uslove gdje, kada i kako bi moj sin trebalo da bude sahranjen... Žele da se to uradi tajno, bez oproštaja. Žele da me dovedu do kraja groblja, do iskopanog groba i da kažu: ovdje leži tvoj sin. Ne pristajem na to”, naglasila je Ljudmila Navalna u video poruci na YouTube, iz arktičkog grada Saleharda.

Ruski istražitelji nisu odgovorili na izjavu majke Navalnog.

Navalni je prošle nedjelje iznenada umro u zatvoru. Njegov tim i porodica tvrde da ga je Kremlj ubio, što ruske vlasti negiraju.

Majka ruskog opozicionara navela je da je vidjela njegovo tijelo i umrlicu u kojoj se navodi da je umro prirodnom smrću. Prethodno je podnijela tužbu u sudu u Salehardu, zbog odbijanja zvaničnika da joj predaju tijelo sina. Pretres tim povodom je zakazan za 4. mart.

„Jučer uveče su me tajno odveli u mrtvačnicu gde su mi pokazali Alekseja”, rekla je ona na snimku koji je Navalnijev tim objavio na društvenim mrežama.

„Želim da oni kojima je Aleksej drag, svi za koje je njegova smrt postala lična tragedija, imaju mogućnost da se oproste od njega”.

Rekla je da je snimila snimak jer su joj istražitelji „prijetili”.

„Gledajući me u oči, rekli su da će, ako ne pristanem na tajnu sahranu, uraditi nešto sa tijelom mog sina... Tražim da mi se tijelo mog sina odmah preda”, rekla je ona.

U utorak je od ruskog predsjednika Vladimira Putina zatražila da joj preda tijelo sina da bi mogla dostojanstveno da ga sahrani.

Od smrti Alekseja Navalnog, oko 400 ljudi privedeno je širom Rusije dok su odavali poštu opozicionom lideru, polažući cvijeće i svijeće, prema podacima grupe koja prati politička hapšenja OVD-Info. P

olicija je uklanjala cvijeće tokom noći, ali se građani polažu jooš više.

Putin šalje signal Zapadu letom u novom nuklearnom bombarderu

Ruski predsjednik Vladimir Putin sprema se za let na moderniziranom strateškom bombarderu Tu-160M s nuklearnim kapacitetom, u Kazanju, Rusija, 22. februara 2024.
Ruski predsjednik Vladimir Putin sprema se za let na moderniziranom strateškom bombarderu Tu-160M s nuklearnim kapacitetom, u Kazanju, Rusija, 22. februara 2024.

Ruski predsjednik Vladimir Putin letio je u četvrtak u moderniziranom strateškom bombarderu Tu-160M koji može nositi nuklearno oružje, što je potez koji će se na Zapadu vjerojatno vidjeti kao jasan podsjetnik na nuklearne sposobnosti Moskve.

Divovski avion s okretnim krilima, kodnog naziva "Blackjacks" od strane vojnog saveza NATO-a, modernizirana je verzija bombardera iz doba Hladnog rata.

Državna TV prikazala je Putina kako se spušta niz ljestve iz aviona nakon leta i novinarima govori da je to pouzdana i modernizirana letjelica koju ruske zračne snage mogu prihvatiti.

"To je novi stroj, puno toga je novo. Lakše ga je kontrolirati. Pouzdan je", rekao je Putin.

Ruski čelnik, za kojeg se očekuje da će lako osvojiti još jedan šestogodišnji mandat sljedećeg mjeseca, poletio je u trenutku kada su Moskva i Zapad u sukobu oko ruskog rata u Ukrajini i smrti opozicionog političara Alekseja Navalnog u zatvoru.

Neki ruski i američki diplomati kažu da ne pamte vrijeme lošijih odnosa između dvije najveće svjetske nuklearne sile, uključujući i tokom Kubanske raketne krize 1962. godine.

Državna TV prikazala je divovski avion, kojem Rusija daje nadimak "Bijeli labudovi", kako polijeće i slijeće na pistu koja pripada tvornici u Kazanu koja proizvodi modernizirani supersonični avion, a dopisnik Pavel Zarubin to je uzbuđeno nazvao "jedinstvenim događajem".

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je putanja leta aviona vojna tajna. Let s Putinom trajao je 30 minuta, izvijestile su ruske novinske agencije.

Tu-160M, koji ima četveročlanu posadu, sposoban je nositi 12 krstarećih projektila ili 12 nuklearnih projektila kratkog dometa i može preletjeti 12.000 km bez zaustavljanja.

Ruska nuklearna doktrina utvrđuje uslove pod kojima bi ruski predsjednik razmotrio korištenje nuklearnog oružja: općenito kao odgovor na napad korištenjem nuklearnog ili drugog oružja za masovno uništenje ili na upotrebu konvencionalnog oružja protiv Rusije "kada je postojanje države ugroženo".

Bivši predsjednik Dmitrij Medvedev, sada zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, opetovano je upozoravao na rizik od nuklearnog sukoba sa Zapadom otkako je Moskva poslala desetke hiljada vojnika u Ukrajinu 2022. godine.

Ali Putin, koji je vrhovni komandant ruskih oružanih snaga, rekao je u oktobru da postojanje ruske države nije ugroženo i da "nijedna osoba zdrave pameti ne bi pomislila upotrijebiti nuklearno oružje protiv Rusije".

Prema ugovoru potpisanom 2018, deset moderniziranih nuklearnih bombardera Tu-160M trebalo bi biti isporučeno ruskim zračnim snagama do 2027. po cijeni od 163 milijuna dolara po svakom.

Tupoljev, proizvođač aviona, kaže da je modernizirana verzija bila 60 posto učinkovitija od starije verzije sa značajnim poboljšanjima.

Izraelski zračni napadi na Rafah

Palestinci gledaju na razaranja nakon izraelskog napada na stambene zgrade i džamiju u Rafahu, Pojas Gaze, 22. februar 2024. (AP Photo/Fatima Shbair)
Palestinci gledaju na razaranja nakon izraelskog napada na stambene zgrade i džamiju u Rafahu, Pojas Gaze, 22. februar 2024. (AP Photo/Fatima Shbair)

Izraelska vojska izvela je u četvrtak rano ujutro zračne napade na Rafah, područje južnog pojasa Gaze koje je u fokusu međunarodne brige za sigurnost palestinskih civila.

Agencija UN-a za pomoć i rad palestinskim izbjeglicama saopćila je u srijedu da je porast zračnih napada u Rafahu "pojačao strahove da će dodatno ometati preopterećene humanitarne operacije" u području sa skoro 1,5 miliona ljudi.

Ministarstvo zdravlja u Gazi koje vodi Hamas saopćilo je u četvrtak da su izraelske snage ubile skoro 100 ljudi širom Pojasa Gaze tokom proteklog dana, čime je ukupan broj u ratu porastao na 29.410 ljudi.

Izraelska vojska saopćila je u četvrtak da su njene snage vodile ofanzive na područje Zeitoun grada Gaze, u sjevernom dijelu pojasa, i na zapadu Khan Younisa u južnoj Gazi.

U članku koji je prvi put objavljen u srijedu u brazilskim novinama Folha, šef humanitarne službe UN-a Martin Griffiths pozvao je članove G-20 koji se sastaju u Rio de Janeiru ove sedmice da iskoriste svoje političko vodstvo i utjecaj kako bi pomogli okončanju rata u Gazi.

"Zvjerstva koja su zadesila narod Gaze - i humanitarna tragedija koju trpe - tu su da svijet vidi, dokumentirani od strane hrabrih palestinskih novinara, previše njih je ubijeno pritom", napisao je. "Niko se ne može pretvarati da ne zna."

Dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije, rekao je u srijedu da je Gaza "postala zona smrti".

"Veliki dio teritorije je uništen, više od 29.000 ljudi je mrtvo, mnogo više ih je nestalo, pretpostavlja se mrtvih, a mnogo, mnogo više je povrijeđeno", rekao je novinarima u Ženevi.

Samit G-20: Zapadni ministri kritikovali Rusiju zbog Ukrajine dok ih je slušao Lavrov

Ruski ministar spoljih poslova Sergej Lavrov prisustvuje sastanku ministara spoljnih poslova G20 u Rio de Janeiru, Brazil, 21. februara 2024.
Ruski ministar spoljih poslova Sergej Lavrov prisustvuje sastanku ministara spoljnih poslova G20 u Rio de Janeiru, Brazil, 21. februara 2024.

Zapadni ministri spoljnih poslova iz grupe G-20, koji su se sastali u Brazilu u srijedu, napali su Rusiju zbog njene invazije na Ukrajinu dok ih je slušao ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, saopštile su diplomate.

"Rusija mora biti natjerana da plati za svoju agresiju", rekao je britanski ministar spoljnih poslova David Cameron na zatvorenoj sjednici, saopštio je njegov kabinet.

Slične primjedbe prvog dana dvodnevnog sastanka iznijele su najviše diplomate Sjedinjenih Država, Australije, Kanade, Njemačke, Italije, Francuske i Norveške.

Norveški ministar spoljnih poslova Espen Barth Eide rekao je novinarima da je Lavrov na Cameronove primjedbe mirno odgovorio "skupom alternativnih činjenica" o događajima u Ukrajini.

Lavrov nije razgovarao sa novinarima. Rusko opravdanje svoje "specijalne vojne operacije" u Ukrajini, koja je počela prije dvije godine, u početku je bila "denacifikacija" Ukrajine. U skorije vreme, Moskva naglašava da se brani od zapadne agresije.

Sastanak je zakazan za pripremu dnevnog reda za samit G-20 u novembru. Na samitu u septembru, lideri G-20 usvojili su deklaraciju u kojoj se izbjegava osuda Rusije zbog rata u Ukrajini, ali su pozvali sve države da ne koriste silu za zauzimanje teritorija.

Cameron se također osvrnuo na smrt disidenta Alekseja Navalnog u ruskom zatvoru prošle nedelje.

Eide je rekao da je sjednica G-20 u Riju bila fokusirana uglavnom na sukobe u Gazi i Ukrajini.

"Moramo da podržimo Ukrajinu dok ne postane slobodna i nezavisna suverena zemlja bez druge vojske na svom tlu", rekao je norveški ministar na sastanku.

Eide je rekao da su se ministri koji su govorili na sastanku složili sa potrebom za rješenjem dvije države na Bliskom istoku, ali nije bilo konsenzusa o tome kako to postići.

Brazil, ovogodišnji predsjedavajući G-20, otvorio je sastanak ministara spoljnih poslova okrivljujući Ujedinjene nacije i druga multinacionalna tijela što nisu zaustavili sukobe u kojima se ubijaju nevini ljudi.

Ministar inostranih poslova Mauro Vieira pozvao je na "duboku reformu" globalnog upravljanja kao glavni prioritet Brazila ove godine.

"Multilateralne institucije nisu adekvatno opremljene da se nose sa aktuelnim izazovima, što pokazuje neprihvatljiva paraliza Savjeta bezbjednosti u odnosu na tekuće sukobe", rekao je Vieira na sastanku.

"Ovo stanje neaktivnosti rezultira gubitkom nevinih života", rekao je on.

Američki državni sekretar Antony Blinken sastao se sa brazilskim predsjednikom Luizom Ignazijom Lulom da Silvom u Braziliji na putu na sastanak u Riju i izrazio podršku SAD planu Brazila da globalno upravljanje bude efikasnije.

Visoki američki diplomata razgovarao je o izraelskom ratu u Gazi sa Lulom usred diplomatske prepirke nakon što je brazilski lider uporedio izraelski rat sa nacističkim genocidom tokom Drugog svjetskog rata, rekao je portparol SAD novinarima.

Prošle nedjelje Luline optužbe za zločine Izraela u Gazi izazvale su diplomatsku krizu sa izraelskim prigovorom i Brazilom koji je opozvao svog ambasadora.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG