Sekretarijat za rad je u petak saopštio i da su cijene u periodu od oktobra do novembra porasle za 0,8% - što je značajno povećanje, iako nešto manje od rasta cijena od 0,9% od septembra do oktobra.
Inflacija je teško opterećenje za potrošače, posebno porodice sa nižim primanjima, i posebno kada je riječ o svakodnevnim potrepštinama. Zbog inflacije je poništen efekat povećanja plata koje su dobili mnogi radnici, a podaci su objavljeni u trenutku kada opada podrška predsjedniku Džozefu Bajdenu, koji mjesecima preduzima korake da ublaži pritisak inflacije.
Inflaciji doprinosi mješavina različitih faktora koji su posljedica brzog oporavka od pandemijske recesije. Među njima je nekoliko vladinih programa finansijske pomoći pogođenima pandemijom, izuzetno niske kamatne stope koje drže Federalne rezerve, kao i nestašica materijala u fabrikama u SAD i inostranstvu. Proizvodjače je usporila potražnja veća od očekivane, kao i različita zatvaranja povezana sa kovidom, i zastoji u lukama i skladištima u istovarivanju robe.
Poslodavci, koji imaju manjak radnika, podizali su plate a mnogi su onda podigli cijene da bi nadomjestili ta povećanja, što je doprinijelo inflaciji.
Porasla je cijena robe od hrane i polovnih vozila, do elektronike, namještaja i iznajmljivanja automobila. Rast cijena, koji je počeo poslije pandemije, pošto su Amerikanci koji su bili kod kuće preplavili fabrike narudžbama, proširio se na usluge, od iznajmljivanja stanova i cijena u restoranima, do medicinskih usluga i zabave.
Rast cijena od 6,8% u periodu od 12 mjeseci koji je okončan u novembru, bio je najveća inflacija tokom jedne godine od perioda koji je završen u junu 1982, kada su cijene porasle za 7,1%. Tada je do rasta došlo nakon što je centralna banka podigla kamatne stope na dvocifreni nivo, u pokušaju da obuzda sve veću inflaciju koju su pokrenuli potresi na tržištu nafte.
Uporna inflacija je iznenadila Federalne rezerve, čiji je predsjednik Džerom Pauel mjesecima opisivao kao samo “prolaznu”, kratkoročnu posljedicu zastoja u lancu snabdijevanja. Prije dvije nedelje, međutim, Pauel je nagovijestio promjenu politike i prešutno priznao da visoka inflacija traje duže nego što je očekivano. Rekao je da će Federalne rezerve vjerovatno brže reagovati da polako ukinu svoju politiku ultra-niskih kamatnih stopa nego što je ranije planirano.
Inflaciji u velikoj mjeri doprinose cijene goriva, posebno benzina, koje su porasle čak 58,1% u odnosu na godinu dana ranije. Cijene smještaja, hrane, novih i polovnih automobile, cijena avio karata, odjeće i namještaja su znatno doprinijele novembarskoj inflaciji.
Neki ekonomisti se nadaju da će inflacija narednih mjeseci dostići vrhunac a onda postepeno opasti što će donijeti olakšanje potrošačima, ističući da u nekim oblastima počinje da se smanjuje problem nedovoljnih zaliha. A dok će visoka cijena energenata nastaviti da opterećuje potrošače narednih mjeseci, Amerikanci će vjerovatno biti pošteđeni od ranijih prognoza da će cijene goriva dostići rekordno visok nivo tokom zime.
Cijena hrane bi takođe potencijalno mogla da se smanji, zbog značajnog pada cijena kukuruza i pšenice u odnosu na visoki nivo ranije ove godine.
