Linkovi

SAD neće podržati globalni porez za milijardere


Ministarka finansija Janet Yellen svjedoči pred Komitetom za finansijske usluge Predstavničkog doma 6. februara 2024. u Washingtonu. Ona je 20. maja 2024. rekla da SAD ne podržavaju globalni porez za ultrabogate.
Ministarka finansija Janet Yellen svjedoči pred Komitetom za finansijske usluge Predstavničkog doma 6. februara 2024. u Washingtonu. Ona je 20. maja 2024. rekla da SAD ne podržavaju globalni porez za ultrabogate.

Prijedlog koji razmatraju neke članice G20 grupe naprednih ekonomija, a koji bi uveo porez na imovinu ultrabogatih širom svijeta, nema podršku Bidenove administracije, izjavila je u ponedjeljak američka ministrica financija Janet Yellen.

Yellen je rekla za Wall Street Journal da se Sjedinjene Države zalažu za progresivno oporezivanje, prema kojem bogataši plaćaju veći dio svog prihoda od onih koji imaju manje imovinske koristi. Međutim, rekla je, „pojam nekog zajedničkog globalnog aranžmana za oporezivanje milijardera sa prihodima koji su na neki način preraspodijeljeni – mi ne podržavamo proces kojim se to pokušava postići. To je nešto na šta ne možemo da se potpišemo.

Plan će imati ograničene šanse za implementaciju bez podrške SAD, iako se čini da ima podršku lidera nekih velikih ekonomija kao što su Francuska i Brazil.

Stav SAD o globalnom porezu na milijardere u suprotnosti je s podrškom globalnog minimalnog poreza na međunarodne kompanije, za koji je Yellen pomogla u sklapanju sporazuma na početku mandata predsjednika Joea Bidena.

Porez od 2% bi prikupio 250 milijardi dolara

Cilj globalnog poreza na bogatstvo milijardera bio bi spriječiti ultrabogate da izbjegnu oporezivanje tako što će svoj novac premjestiti preko granica ili u porezne oaze do kojih porezni organi njihove matične zemlje ne mogu doći.

Oporezivanje bogatstva umjesto dohotka, na koji se obično fokusiraju nameti, spriječilo bi milijardere da iskoriste strategije ulaganja koje im omogućavaju da povećaju svoje bogatstvo, a istovremeno ostvaruju mali oporezivi prihod.

U komentarima na sastanku ministara finansija G20 u februaru, ekonomista Gabriel Zucman, direktor Poreske opservatorije EU, citirao je dokaze koji pokazuju da je trenutno globalno oporezivanje milijardera regresivno, što znači da je efektivna poreska stopa koju plaćaju niža — ponekad mnogo niža — od stopa koje plaćaju prosječni poreski obveznici.

"Iako se može mnogo toga učiniti ako zemlje djeluju pojedinačno, najbolji način da se riješi ova regresivnost je stvaranje zajedničkog minimalnog standarda kroz međunarodnu koordinaciju", rekao je Zucman.

To je zato što je glavna prepreka oporezivanju veoma bogatih u praksi rizik da se presele u mjesta sa niskim porezom. Ovo međunarodno takmičenje izvršilo je značajan pritisak na dizajn poreskih sistema na globalnom nivou. Ali uz međunarodnu koordinaciju, poreskim stopama ultrabogatih može se postaviti obvezujući minimum.

Zucmanova organizacija je procijenila da bi godišnji porez od 2% koji se primjenjuje na bogatstvo od oko 3.000 milijardera širom svijeta generirao oko 250 milijardi dolara prihoda svake godine.

'Moralni dug'

Obraćajući se na sastanku G20 u Washingtonu prošlog mjeseca, profesorica MIT-a i dobitnica Nobelove nagrade za ekonomiju Esther Duflo govorila je u prilog porezu od 2%, kao i globalnom porezu na međunarodna preduzeća, i tvrdila da bi prihodi trebali biti usmjereni na pomoć siromašnim zemljama dok se bore da se prilagode klimatskim promjenama.

Bogati ljudi i bogate korporacije ostvaruju prihod od prodaje svojih proizvoda svuda u svijetu, uključujući i siromašne zemlje”, rekla je Duflo. “Njihovi proizvodi također uvelike doprinose klimatskim promjenama.”

Ona je okarakterisala obavezu bogatih nacija da pomognu siromašnim zemljama da upravljaju klimatskom tranzicijom kao "moralni dug" i rekla da je zahtevanje da ultrabogati plaćaju više samo pravedno.

Ne govorimo o iznudi”, rekla je. “Govorimo o plaćanju vašeg poštenog dijela.”

Brazilski ministar finansija Fernando Haddad govori na sastancima ministara finansija i guvernera centralnih banaka G20 u Sao Paulu, Brazil, 29. februara 2024.
Brazilski ministar finansija Fernando Haddad govori na sastancima ministara finansija i guvernera centralnih banaka G20 u Sao Paulu, Brazil, 29. februara 2024.

Oporezivanje 'ključna briga'

Na istom sastanku, brazilski ministar finansija Fernando Haddad branio je fokus na međunarodno oporezivanje bogatih kao ključan za ekonomsku pravdu.

Međunarodno oporezivanje nije samo omiljena tema progresivnih ekonomista; to je pitanje od ključne važnosti koje je u središtu globalnog makroekonomskog pitanja”, rekao je Haddad.

Nejednakost se povećava, a ciljevi održivog razvoja [Ujedinjenih nacija] postaju sve udaljeniji“, rekao je. “Tokom brazilskog predsjedavanja G20, zalagao sam se za novu globalizaciju zasnovanu na društvenim i ekološkim kriterijima.

Dodao je: „Svaka zemlja pojedinačno može preći dug put. ... Međutim, bez međunarodne saradnje postoji ograničenje za djelovanje nacionalnih država. Bez saradnje, oni koji su na vrhu nastaviće da izbegavaju naše poreske sisteme.

Francuska, MMF takođe za

Francuski ministar finansija Bruno Le Maire, na istom događaju, rekao je Hadadu: "Možete računati na apsolutnu podršku Francuske."

"To je pitanje efikasnosti i pravde", rekao je Le Maire. “Ideja je da svako plati svoj pošten udjel doprinosa.

Za to je bila i izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva, koja je rekla: „U većini zemalja bogati plaćaju manje poreza od srednje klase, pa čak i od siromašnih. Naš prvi izbor je da zatvorimo rupe i spriječimo utaju poreza. Pozivamo međunarodnu zajednicu da implementira sporazume koji omogućavaju razmjenu poreznih informacija.

XS
SM
MD
LG