Linkovi

Top priča SAD

Američkim glasačima poručeno da budu strpljivi sa rezultatima predsjedničkih izbora

Arhiva - Na ovoj fotografiji od 5. novembra 2019, Courtney Parker glasa koristeći novu glasačku mašinu u Dallasu, Texas.

Zvaničnici zaduženi za obezbjeđivanje predstojećih predsjedničkih izbora u SAD upozorili su da bi najveća opasnost mogla doći od talasa dezinformacija koje bi američki protivnici mogli lansirati nakon što biračka mjesta širom zemlje počnu da se zatvaraju.

Zvaničnici strahuju da će tada zemlja biti najranjivija, kada mnogi Amerikanci budu očekivali da vide proglašeng pobjednika izbornog dana.

Ali, zbog velikog oslanjanja ove godine na glasanje putem pošte i glasačke listiće odsutnih, zbog pandemije koronavirusa, ti rezutati možda ne dođu tokom izbornog dana, možda čak ni sutradan.

Christopher Krebs
Christopher Krebs

"Ovo će vjerovatno potrajati malo duže da se prebroji zbog povećanog broja glasačkih listića odsutnih", rekao je u utorak na virtuelnoj konferenciji Billington samita o cyber sigurnosti, Christopher Krebs​, direktor američke Agencije za sajber sigurnost i infrasatrukturu (CISA).

"Imajte malo strpljenja", rekao je on u poruci glasačima. "Demokratija se ne pravi preko noći."

Ovo nije prvi put da Krebs izdaje takvo upozorenje, ali poruka je postala urgentija sa manje od dva mjeseca prije glasanja i uz pojačani fokus na glasanje poštom.

"Jedna od stvari o kojima zvaničnici zadužni za izbore govore puno je rast očekivanja od strane glasača i medija, kako bi oni mogli da se pripreme", rekao je Trevor Timmons​, glavni oficir za informacije u Državnom sekretarijatu Colorada.

Colorado je među mnogim američkim državama koje dozvoljavaju svim registrovanim biračima da glasaju putem pošte i šalju biračke listiće nekoliko nedjelja prije izbornog dana. Mnoge druge države obnovile su ili modifikovale svoje procedure kada je riječ o glasanju poštom ove godine, u sklopu zabrinutosti zbog COVID-19.

Ali, pravila kada države mogu da počnu da broje glasove koji su stigli poštom variraju.

Po zakonu, zvaničnici Colorada mogu da počnu sa brojanjem glasova 15 dana prije izbornog dana, dok rezultati ne mogu da budu objavljeni dok se ne okonča lično glasanje, odnosno izborni dan.

Nasuprot tome, najmanje 15 država neće započeti sa brojanjem glasova pristiglim putem pošte dok se ne zatvore birališta. Drugi, uključujući i potencijalno kolebljive države poput Georgije, Michigana, Pennsylvanije i Wisconsina, neće započeti sa brojanjem glasova pristiglih poštom do izbornog dana.

Izborni rezultati će vjerovatno kasniti

Trump Biden
Trump Biden

Uz povećavanje glasanja poštom, zvaničnici očekuju da bi države mogle da dobiju rekordan broj tako upotrijebljenih glasačkih listića.

Kao rezultat toga, oni kažu da je moguće, ako ne i vjerovatno, da će Amerikanci otići na spavanje nakon izbornog dana, a da ne znaju da li će predsjednik Donalda Trump ili potpredsjednik Joe Biden voditi Sjdinjene Države naredne četiri godine.

"Vjerovatno nećemo znati do utorka (3. novembra) do 7 sati naveče. Vjerovatno naećemo znati ni do utorka do ponoći", kaže Timmons.

Zvaničnici zaduženi za izbore kažu da je njihov cilj da obezbijede da birači budu svjesni te mogućnosti i da ne budu obeshrabreni da glasaju.

"Ukoliko ljudi izaberu da ne glasaju, zato što misle da proces nije vrijedan povjerenja, onda su loši momci pobijedili", rekao je Timmons.

Kako bi se obezbijedilo da takozvani "loši momci" ne pobjede, zvaničnici izbora kažu da su radili na "kontroli borilišta".

"Naš fokus je zaista bio na izgradnji povjerenja kod američkih građana", kaže Matthew Masterson​, viši savjetnik za cyber bezbjednost u Sekretarijatu za unutrašnju bezbjednost.

Upozorenje na dezinformacije

Ključni dio plana je da se radi sa državama i lokalnim zvanočnicima, kao i sa kompanijama koje su vlasnici društvenih mreža, da postojano edukuju glasače o tome gdje mogu da dobiju pouzdanu i pravovremenu informaciju.

Naročito, zvaničnici CISA upozoravaju glasače da izbjegavaju prikupljanje informacija iz bilo kojih izvora koji su povezani sa Rusijom, posebno medija koje podržava Rusija poput Russia Today ili Sputnjika, kao u Ruptlyja, koji sebe opisuju kao međunarodne novinske agencije koje obezbjeđuju video snimke na zahtjev.

Državni zvaničnici takođe upozoravaju.

"Napori da se posije sjeme sumnje u umove naših birača dolazi iz domaćih izvora i iz stranih izvora ove godine, više nego ikad prije", rekla je prošlog mjeseca državna sekretarica Michigana Jocelyn Benson​ zakonodavcima tokom saslušanja u Komitetu Predsatvničkog doma za unutrašnju bezbjednost.

"Udružili smo se sa profesionalnim sportistima, poslovnim liderima i drugim uticajnim ljudima kako bismo pomogli da se pusti ta informacija na način koji će doprijeti do glasača i da bismo uzvratili (štetnoj) retorici", rekla je ona.

U isto vrijeme, zvančnici i neke kompanije iz privatnog sektora rade na uveravanju potencijalnih glasača da je izborni sistem bezbedan.

"Svaka vježba, svaki test prodiranja, procjena svakog rizika i ranjivosti čiji smo dio bili kaže da je naša odbrana dobra", kaže Chris Wlaschin​, potpredsjednik sistema sigurnosti u Izborni sistemi i softver, najvećem proizvođaču glasačkih mašina u SAD.

"Vjerovatnoća kada su glasačke mašine u pitanju - bilo da je riječ od uređaju za obilježavanje glasačkih lističa ili o skeneru - vjerovatnoća da će oni biti hakovani ili da će se njima na neki način izmanipulisati nezvanični rezultati je veoma mala", dodao je on u utorak tokom Billington samita o cyber bezbjednosti.

Konačno, izborni zvaničnici se nadaju da će glasači razumjeti da će to što će vjerovatno biti kašnjenja u dobijanju rezultata ne znači da nešto nije u redu.

"To je samo proces rada", rekao je Masterson iz Sekretarijata za unutrašnju bezbednost.

"Izborni zvaničnici će se fokusirati na pouzdanosti i korektnost", dodao je on. "Procesuiraće te biračke listiće i brojaće ih. I dobiće pouzdane i ispravne rezultate, kao što očekujete."

See all News Updates of the Day

Pravne kontroverze: Da li je suđenje za opoziv Trumpa ustavno

Članovi Predstavničkog doma, koji će imati ulogu tužioca na suđenju u Senatu, donose optužnicu protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u Gornji dom Kongresa, 25. januar 2021.

Tri puta u američkoj istoriji, Predstavnički dom opozivao je predsjednika i svaki put je Senat glasao za njegovu oslobađajuću presudu. Najnoviji slučaj dogodio se prije godinu dana kada je tadašnji predsjednik Donald Tump bio optužen da je pokušavao da izvrši pritisak na ukrajinskog predsjednika da sakupi političku prljavštinu protiv Trumpovog političkog rivala, demokrate Joea Bidena.

Trump je ponovo ušao u istoriju ovog mjeseca, kada je postao prvi predsjednik kome je drugi put podnijet opoziv. Ovog puta optužen je za podsticanje svojih pristalica na juriš na američki Capitol 6. januara kako bi spriječio Kongres da potvrdi Bidenovu izbornu pobjedu nad njim.

Novu optužbu za opoziv zbog podsticanja pobune odobrio je Predstavnički dom 13. januara, nedjelju dana prije nego što je Trump napustio funkciju.

Ali s obzirom na to da je Senat trebalo da formalno sudi bivšem predsjedniku počev od 9. februara, ustavna kontroverza kreće se oko toga može li Senat da sudi i osudi bivšeg predsjednika.

Pitanje nije akademsko. U srijedu je 45 od 50 republikanacau Senatu pokušalo neuspješno da odbaci proces protiv Trumpa, preispitujući tokom rasprave ustavnost takvog postupka.

Njihovo obrazloženje: Jednom kada predsjednik ostane bez funkcije, on postaje privatno lice, građanin, i ne može mu se suditi i osuditi čak i ako ga je već opozvao Predstavnički dom.

To je argument koji se očekuje da iznesu Trumpovi advokati dok traže oslobađajuću presudu bivšem predsjedniku.

"Privatni građani ne mogu da budu opozvani", rekao je senator Rand Paul, republikanac iz Kentuckyja koji postojano podržava Trumpa. "Opoziv je za uklanjanje sa funkcije, a optuženi ovdje je već napustio funkciju."

Ipak, pitanje da li se bivšem predsjedniku može suditi ostaje neriješeno, a čak i oni koji osporavaju njegovu ustavnost priznaju da postoji prostor za raspravu.

Jonathan Turley
Jonathan Turley

"Postoje različita mišljenja, mada su gotovo svi učenjaci koji su pisali po ovom pitanju rekli da je to vrlo tijesno pitanje", napisao je Jonathan Turley, konzervativni profesor prava sa Univerziteta George Washington u srijedu na svom ličnom blogu nakon što je brifovao Republikanske senatore o ustavnim i istorijskim aspektima opoziva.

Keith Whittington,​ profesorica politike sa Univerziteta Princeton, rekala je da među pravnim ekspertima nema konsenzusa po tom pitanju, jer je malo njih razmatralo to pitanje prije Trumpovog drugog opoziva i ustavne kontroverze koja je uslijedila.

"To je jedno od takvih pitanja koje se nalazi na samoj periferiji moći opoziva, pa čak i ljudi koji su pisali o moći opoziva obično ne pišu o ovom konkretnom pitanju", rekla je ona u intervjuu.

Debata o detaljima

U Ustavu SAD se navodi da će "predsjednik, potpredsjednik i svi civilni službenici Sjedinjenih Država... biti uklonjeni sa funkcije" ako budu osuđeni za "izdaju, primanje mita ili druge ozbiljne zločine i prekršaje".

Prema tumačenju Turleyja, fraza "predsjednik" označava trenutnog stanara Bijele kuće i sugeriše da se može opozvati samo predsjednik koji je na funkciji.

"Na drugom Trumpovom suđenju za opoziv, predsjednik će biti Joe Biden, a ne Donald Trump", napisao je on.

Štaviše, emeritus profesor prava na Harvardu, Alan Dershowitz​ primjetio je da u slučajevima opoziva Ustav zahtijeva "uklanjanje sa funkcije i izuzeće" sa vršenja funkcije, a ne "uklanjanje sa funkcije ILI diskvalifikaciju".

Drugim riječima, diskvalifikacija pretpostavlja smjenu, a pošto Trump nije smijenjen sa funkcije, on ne podliježe diskvalifikaciji.

"Čini se da tekst Ustava snažno sugeriše da su autori opoziva namjeravali da se on koristi samo za uklanjanje aktuelnog zvaničnika, a kad ga jednom uklone, mogao bi i da ga diskvalifikuje", rekao je on u intervjuu. "Ali nikada nije bilo predviđeno da se koristi samo kao sredstvo buduće diskvalifikacije kao što se koristi danas."

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi, demokratkinja iz Californije, rekla je da članovi parlamenta nemaju drugog izbora osim da opozivaju Trumpa i traže njegovo uvjerenje kao način spriječavanja da se ikada više kandiduje za saveznu funkciju nakon što je tadašnji potpredsjednik Mike Pence odbio pozive demokrata da se pozive se na 25. amandman na Ustav za uklanjanje Trumpa sa funkcije.

Trump je nagovijestio da želi da se kandiduje za reizbor 2024. godine.

Drugi eksperti tvrde da su uklanjanje i diskvalifikacija dva odvojena "aspekta" moći opoziva, što znači da predsjednik može biti diskvalifikovan sa vršenja funkcije u budućnosti čak i ako nije bio prisiljen da napusti funkciju.

"To znači da bivši službenici ostaju podložni opozivu i nakon napuštanja funkcije, u svrhu omogućavanja izricanja kazne diskvalifikacije", napisala je grupa pravnih eksperata u nedavnom otvorenom pismu u znak podrške suđenju u Senatu.

Keith Whittington je primjetila da Ustav ne "zabranjuje izričito" opoziv bivšeg predsjednika, niti da diskvalifikacija zavisi od toga da li "trenutno imate funkciju u vrijeme opoziva".

Istorijska pozadina

Još jedna sporna tačka među ekspertima koji raspravljaju o ustavnosti suđenja bivšem predsjedniku jeste šutnja američkog ustava o tome da li bivši zvaničnici mogu da budu opozvani.

Prema Whittington, autori američkog ustava preuzeli su "moć opoziva" iz britanske parlamentarne prakse i državnih ustava, koji su dozvoljavali opoziv i suđenje bivšim zvaničnicima.

"I zato, kada su Kongresu povjerili moć opoziva, dei onoga što je pošlo uz to je mogućnost opoziva bivših vladinih zvaničnika zbog njihovog ponašanja dok su bili na funkciji", navodi ona.

Prema Dershowitzu, međutim, samo odsustvo bilo kakvog pominjanja opoziva bivšeg predsjednika sugeriše da su se osnivači protivili toj ideji.

"Mogli su lako da dodaju odredbu koja kaže da bi bivši predsjednik mogao da bude opozivan i da predsjedava vrhovni sudija. Oni to nisu uradili", rekao je on.

Melania i Donald Trump
Melania i Donald Trump

Postoji li presedan?

Iako nijednom bivšem predsjedniku nikada nije suđeno, postoji presedan za suđenje bivšem zvaničniku visokog nivoa.

1876. godine Senat je sudio bivšem ratnom sekretaru Williamu Belknapu zbog optužbi za korupciju nakon što je utvrdio da ima nadležnost nad bivšim zvaničnicima.

Iako u konačnom glasanju nije dobijena dvotrećinska većinu potrebna da bi se Belknap osudio, neki eksperti su pristupili slučaju tvrdeći da je Senat nadležan za bivšeg predsjednika.

Ali Dershowitz​ kaže da slučaj Belknap i suđenje Trumpu nisu analogni.

Kao prvo, Belknap je podnio ostavku prije nego što je opozivan. Drugo, nije bio predsjednik. I treće, na kraju je oslobođen "u velikoj mjeri" zato što su mnogi senatori vjerovali da Senat nema moć da sudi bivšem članu vlade.

SAD teže unaprjeđenju rasne jednakosti

SAD teže unaprjeđenju rasne jednakosti
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:40 0:00

Suđenje Trumpu će se održati u Senatu uprkos žestokom otporu republikanaca

Odlazeći američki predsjednik Donald Trump i američka prva dama Melania Trump stižu na Floridu, 20. januara 2021.

Većina republikanaca u Senatu glasala je u utorak protiv održavanja političkog suđenja za opoziv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, optuženog za podsticanje pobune njegovih pristalica, koje su 6. januara upale u zgradu Kongresa. To govori da Trump ponovo ima dovoljno glasova da bude oslobođen optužbi u Senatu. 

Za nastavak procesa opoziva i početak suđenja glasalo je 55 senatora dok je 45 bilo protiv. Samo petero republikanaca pridružilo se svih 50 demokrata. Da bi bivši predsjednik bio osuđen potrebna je dvotrećinska većina, što znači da bi 17 republikanaca trebalo da se okrene protiv Trumpa, pod uslovom da sve demokrate glasaju da je Trump kriv nakon što saslušaju argumente na suđenju koje počinje 9. februara.

Trumpov pristalica, senator Rand Paul, izdejstvovao je glasanje o tome da li treba nastaviti sa suđenjem, koje je opisao kao "neustavnu šaradu".

Reporteri prate senatora Reanda Paula pred polaganje zakletve uoči suđenja o opozivu bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, 26. januara 2021.
Reporteri prate senatora Reanda Paula pred polaganje zakletve uoči suđenja o opozivu bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, 26. januara 2021.

On je tvrdio da Senat ne može da drži suđenje privatnom licu, što Trump sada jeste, nakon što mu je mandat istekao prošle srijede, a demokrata Joe Biden inaugurisan kao 46. predsjednik. Senat je, zapravo, ranije držao suđenja privatnim licima.

I prije glasanja, mnogi republikanci u Senatu po svemu sudeći su se udaljili od ideje da Trumpa treba osuditi zbog podsticanja pobune kada su stotine njegovih pristalica - možda čak 800, prema procejnama zvaničnika - pokušale da dođu do članova Kongresa koji su u tom trenutku vodili debatu za vijreme potvrde Bidenove pobjede na novembarskim iizborima.

Svih 100 senatora položilo je zakletvu da će biti nepristrasna porota na predstojećem suđenju. U slučaju da Trump bude osuđen, prostom većinom glasova moglo bi da mu se zabrani da se ikada ponovo kandiduje za javni položaj.

Biden koji je 36 godina proveo u Senatu a osam godina bio potpredsjednik u Obaminoj administraciji, izjavio je u ponedjeljak za CNN da podržava suđenje ali da ne vjeruje da će dovoljno republikanaca glasati protiv Trumpa da bi bivši predsjednik bio osuđen.

Senator Lindsay Graham, Trumpov pristalica koji je bivšeg predsjednika savjetovao u pogledu predstojećeg procesa u Senatu, izjavio je: "Postoji samo šačica republikanaca, sve manji broj, koji će glasati protiv njega."

Brojni republikanski senatori izjavili su da Trump snosi izvjesnu odgovornost za nerede u Capitolu, u kojima je stradalo petero ljudi, među kojima i jedan policajac.

Na skupu blizu Bijele kuće 6. januara, Trump je nastavio da iznosi neosnovan optužbe da je izbore izgubio zbog krađe glasova i pozvao svoje pristalice da marširaju do Capitola i "bore se" da ponište Bidenovu pobjedu. Proteklih nedjelja, vlasti su uhapsile na desetine izgrednika koji su upali u Kongres - svjetski poznati simbol američke demokratije. Desetine demonstranata su i dalje pod istragom.

Međutim, nekoliko republikanskih zakonodavaca, uprkos tome što su kritikovali Trumpa, postavili su pitanje zbog čega se suđenje održava sada kada on više nije na položaju, i sugerisali da su za nasilje uglavnom bili odgovorni sami izgrednici.

"Saslušaćemo (argumente protiv Trumpa) ali i dalje me brine ustavnost svega ovoga i presedan koji se postavlja u pokušaju da se osudi privatni građanin", izjavila je senatorica Joni Ernst. "Pokazao je loše liderstvo, mislim da se svi slažemo, ali ti ljudi su ušli u Capitol, uradili su to svjesno, dakle oni snose odgovornost."

Senator Ron Johnson odgovara na pitanja novinara po izlasku iz Senata, 26. januara 2021.
Senator Ron Johnson odgovara na pitanja novinara po izlasku iz Senata, 26. januara 2021.

Republikanski senator Ron Johnson rekao je: "Zašto ovo radimo? Ne mogu da zamislim ništa što bi više izazvalo podjele i manje donijelo oporavak od održavanja suđenja za opoziv predsjednika koji je već sišao sa položaja. To je prosto osvetoljubivo. To je besmisleno."

Lider senatske većine Chuck Schumer odbacio je navode republikanaca da bi Trump trebalo da izbjegne suđenje zato što mu se mandat okončao.

"Izgleda se neki nadaju da bi republikanci mogli da se suprotstave opozivu bivšeg predsjednika kao samom procesu, umjesto da se suoče sa njegovim užasnim ponašanjem", rekao je on. "Želim da budem savršeno jasan: to neće proći."

Dva vodeća američka dnevnika Washington Post i New York Times objavili su da njihova istraživanja pokazuju veliko protivljenje među republikanskim senatorima prema osudi Trumpa. Post navodi da se 29 od 50 republikanaca protivi tome da predsjednik bude osuđen, dok Times piše da je protiv osuđujuće presude 27 senatora.

Sud ukinuo Bidenov stodnevni moratorijum na deportacije

Arhiva - Migranti se vraćaju u Meksiko, preko mosta Puerta Meksiko preko rijeke Rio Grante, na granici SAD i Meksika, 31. jula 2019.

Federalni sudija u utorak je zabranio američkoj vladi da sprovede stodnevni moratorijum na deportaciju, što je ključni imigracioni prioritet predsjednika Joea Bidena.

Američki okružni sudija Drew Tipton​ izdao je privremenu zabranu ublažavanja koju je tražio Texas, a koji je u petak osporio dopis Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost (DHS) koji je od imigracionih agencija tražio da obustave većinu deportacija.

Tipton je rekao da administracija Bidena nije "pružila nikakvo konkretno, razumno opravdanje za 100-dnevnu pauzu u deportacijama".

Tiptonova presuda rani je udarac za Bidenovu administraciju koja je predložila dalekosežne promjene koje traže zagovornici imigracije, uključujući i plan za legalizaciju, prema procjenama, 11 miliona imigranata koji ilegalno žive u SAD. Biden je tokom kampanje obećao da će izdati ovaj moratorijum.

Odluka suda predstavlja pobjedu republikanskih lidera iz Texasa, koji su često podnosili tužbe u želji da zaustave programe koje je donieo Bidenov demokratski prethodnik, predsjednik Barack Obama.

Takođe pokazuje da će - kao što su se države koje su vodile demokrate i imigracione grupe sukobljavale sa bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom zbog imigracije na sudu, često uspješno - tako činiti i republikanci sa Bidenom na čelu SAD.

David Pekoske, vršilac dužnosti sekretara za unutrašnju bezbjednost, potpisao je memorandum prvog Bidenovog dana na funkciji, kojim je imigracionim vlastima naložio da se usredsrede na prijetnje po nacionalnu i javnu bezbjednost, kao i na sve koji su uhapšeni u SAD ilegalno nakon 1. novembra.

To je preokret u odnosu na politiku Trumpove administracije u okviru koje je svako ko je u SAD ilegalno postao prioritet za deportaciju.

Moratorijum od 100 dana stupio je na snagu u petak i primjenjivao se na skoro sve koji su neovlašteno ušli u SAD prije novembra.

Pravna argumentacija

Državni tužilac u Texasu Ken Paxton tvrdio je da moratorijum krši federalni zakon i sporazum koji je Texas potpisao sa Sekretarijatom za unutrašnju bezbjednost u poznom periodu Trumpove adminbistracije.

Taj sporazum je zahtijevao da se DHS konsultuje sa državom Texas i drugim državama prije nego što preduzme bilo kakvu radnju na "smanjenju, preusmjeravanju, ponovnom postavljanju prioriteta, opuštanju ili na bilo koji način modifikovanju sprovođenja imigracije".

Administracija Bidena tvrdila je u sudskim spisima da je sporazum neizvršiv, jer "odlazeća administracija ne može ustupiti to ovlašćenje za dolazeću administraciju".

U međuvremenu je Paxtonova kancelarija podnijela komentar koji je objavio Fox News kao dokaz da "odbijanje uklanjanja ilegalnih stranaca direktno dovodi do trenutnog puštanja dodatnih ilegalnih stranaca u Texasu".

Tipton, koga je imenovao Tramp, napisao je da njegovo sudsko naređenje nije zasnovano na sporazumu između Texasa i Trumpove administracije, već federalnom zakonu da se sačuva "status kuo" prije moratorijuma DHS-a.

Reakcija na presudu

Paxton je na sudu zagovarao konzervativne i krajnje desničarske ciljeve, uključujući i neuspjelu tužbu kojom se željela poništiti Bidenova pobjeda nad Trumpom, jer se i sam suočava sa istragom FBI-ja zbog optužbi najviših bivših pomoćnika da je zloupotrijebio službu u službi donatora.

Kao odgovor na naredbu, Paxton je na Twitteru objavio "POBJEDA" i opisao moratorijum na deportaciju kao "pobunjeničku ljevičarsku pobunu", što je očigledna referenca na pobunu 6. januara u kojoj su Trumpove pristalice jurišale na Capitol dok je Kongres potvrđivao Bidenovu pobjedu.

Predstavnički dom je nakon toga opozvao Trumpa zbog podsticanja opsade. Pet ljudi je u neredima u Capitolu izgubilio živote, uključujući i policajca iz Capitola.

Kate Huddleston iz Američke unije građanskih sloboda u Texasu kritikovala je Paxtona i tvrdila da njegova tužba ne bi smjela da bude nastavljena.

"Pauza administracije za deportacije nije samo zakonita, već je neophodna kako bi se obezbjedilo da porodice ne budu razdvojene i da se ljudi ne vraćaju u opasnost bez potrebe dok nova administracija preispituje prošle akcije", rekla je ona u saopštenju.

Senat potvrdio Blinkena na funkciju američkog državnog sekretara

Antony J. Blinken, of New York, speaks during his confirmation hearing to be Secretary of State before the U.S. Senate Foreign Relations Committee at the U.S. Capitol in Washington, D.C., U.S. January 19, 2021.

Američki Senat potvdio je nominaciju američkog diplomate Antonyja Blinkena na funkciju državnog sekretara. Saglasnost da Blinken obavlja tu funkciju dalo je 78 članova Senata dok se usprotivilo njih 22.

Blinken je na funkciji naslijedio Mikea Pompea, koji je u administraciji bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, obavljao funkciju državnog sekretara.

Na prošlonedjeljnom pretresu povodom njegove nominacije, u senatskom Odboru za spoljne poslove, Blinken je rekao da je spreman da se suoči sa izazovima koje predstavljaju Kina, Iran, Rusija i Sjeverna Koreja.

Tada je rekao i da Kina predstavlja najeći izazov za američke nacionalne interese, primjetivši istovremeno i da sa tom zemljom ima prostora za saradnju.

"Naši aspekti odnosa razvijaju se u kontradiktornosti kompetitivnosti, ali i saradnje – kada je ona u obostranom interesu", rekao je Blinken tokom pretresa prošle sedmice u senatskom Odboru za spoljne poslove Senatu.

To tijelo potvrdilo je Blinkenovu nominaciju rezultatom 15 prema 3.

Takođe, Blinken se obavezao da će obnoviti duh i moral State Departmenta, kao i diplomatsko osoblje. Ukazao je da liderstvo Sjedinjenih Država u spoljnoj politici treba da bude zasnovano na odmjerenosti i samopouzdanju.

Za vrijeme administracije bivšeg predsjednika Baracka Obame, Blinken je bio zamjenik državnog sekretara i blisko je povezan sa predsjednikom Joe Bidenom.

Obavljao je I funkciju direktora osoblja Senatskog odbora za spoljne poslove dok je Biden bio predsedavajući.

Uz to bio je i savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bidena u dijelu njegovog mandata kao američkog potpredsjednika.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG