Najnovije
Američkim glasačima poručeno da budu strpljivi sa rezultatima predsjedničkih izbora
Zvaničnici zaduženi za obezbjeđivanje predstojećih predsjedničkih izbora u SAD upozorili su da bi najveća opasnost mogla doći od talasa dezinformacija koje bi američki protivnici mogli lansirati nakon što biračka mjesta širom zemlje počnu da se zatvaraju.
Zvaničnici strahuju da će tada zemlja biti najranjivija, kada mnogi Amerikanci budu očekivali da vide proglašeng pobjednika izbornog dana.
Ali, zbog velikog oslanjanja ove godine na glasanje putem pošte i glasačke listiće odsutnih, zbog pandemije koronavirusa, ti rezutati možda ne dođu tokom izbornog dana, možda čak ni sutradan.
"Ovo će vjerovatno potrajati malo duže da se prebroji zbog povećanog broja glasačkih listića odsutnih", rekao je u utorak na virtuelnoj konferenciji Billington samita o cyber sigurnosti, Christopher Krebs, direktor američke Agencije za sajber sigurnost i infrasatrukturu (CISA).
"Imajte malo strpljenja", rekao je on u poruci glasačima. "Demokratija se ne pravi preko noći."
Ovo nije prvi put da Krebs izdaje takvo upozorenje, ali poruka je postala urgentija sa manje od dva mjeseca prije glasanja i uz pojačani fokus na glasanje poštom.
"Jedna od stvari o kojima zvaničnici zadužni za izbore govore puno je rast očekivanja od strane glasača i medija, kako bi oni mogli da se pripreme", rekao je Trevor Timmons, glavni oficir za informacije u Državnom sekretarijatu Colorada.
Colorado je među mnogim američkim državama koje dozvoljavaju svim registrovanim biračima da glasaju putem pošte i šalju biračke listiće nekoliko nedjelja prije izbornog dana. Mnoge druge države obnovile su ili modifikovale svoje procedure kada je riječ o glasanju poštom ove godine, u sklopu zabrinutosti zbog COVID-19.
Ali, pravila kada države mogu da počnu da broje glasove koji su stigli poštom variraju.
Po zakonu, zvaničnici Colorada mogu da počnu sa brojanjem glasova 15 dana prije izbornog dana, dok rezultati ne mogu da budu objavljeni dok se ne okonča lično glasanje, odnosno izborni dan.
Nasuprot tome, najmanje 15 država neće započeti sa brojanjem glasova pristiglim putem pošte dok se ne zatvore birališta. Drugi, uključujući i potencijalno kolebljive države poput Georgije, Michigana, Pennsylvanije i Wisconsina, neće započeti sa brojanjem glasova pristiglih poštom do izbornog dana.
Izborni rezultati će vjerovatno kasniti
Uz povećavanje glasanja poštom, zvaničnici očekuju da bi države mogle da dobiju rekordan broj tako upotrijebljenih glasačkih listića.
Kao rezultat toga, oni kažu da je moguće, ako ne i vjerovatno, da će Amerikanci otići na spavanje nakon izbornog dana, a da ne znaju da li će predsjednik Donalda Trump ili potpredsjednik Joe Biden voditi Sjdinjene Države naredne četiri godine.
"Vjerovatno nećemo znati do utorka (3. novembra) do 7 sati naveče. Vjerovatno naećemo znati ni do utorka do ponoći", kaže Timmons.
Zvaničnici zaduženi za izbore kažu da je njihov cilj da obezbijede da birači budu svjesni te mogućnosti i da ne budu obeshrabreni da glasaju.
"Ukoliko ljudi izaberu da ne glasaju, zato što misle da proces nije vrijedan povjerenja, onda su loši momci pobijedili", rekao je Timmons.
Kako bi se obezbijedilo da takozvani "loši momci" ne pobjede, zvaničnici izbora kažu da su radili na "kontroli borilišta".
"Naš fokus je zaista bio na izgradnji povjerenja kod američkih građana", kaže Matthew Masterson, viši savjetnik za cyber bezbjednost u Sekretarijatu za unutrašnju bezbjednost.
Upozorenje na dezinformacije
Ključni dio plana je da se radi sa državama i lokalnim zvanočnicima, kao i sa kompanijama koje su vlasnici društvenih mreža, da postojano edukuju glasače o tome gdje mogu da dobiju pouzdanu i pravovremenu informaciju.
Naročito, zvaničnici CISA upozoravaju glasače da izbjegavaju prikupljanje informacija iz bilo kojih izvora koji su povezani sa Rusijom, posebno medija koje podržava Rusija poput Russia Today ili Sputnjika, kao u Ruptlyja, koji sebe opisuju kao međunarodne novinske agencije koje obezbjeđuju video snimke na zahtjev.
Državni zvaničnici takođe upozoravaju.
"Napori da se posije sjeme sumnje u umove naših birača dolazi iz domaćih izvora i iz stranih izvora ove godine, više nego ikad prije", rekla je prošlog mjeseca državna sekretarica Michigana Jocelyn Benson zakonodavcima tokom saslušanja u Komitetu Predsatvničkog doma za unutrašnju bezbjednost.
"Udružili smo se sa profesionalnim sportistima, poslovnim liderima i drugim uticajnim ljudima kako bismo pomogli da se pusti ta informacija na način koji će doprijeti do glasača i da bismo uzvratili (štetnoj) retorici", rekla je ona.
U isto vrijeme, zvančnici i neke kompanije iz privatnog sektora rade na uveravanju potencijalnih glasača da je izborni sistem bezbedan.
"Svaka vježba, svaki test prodiranja, procjena svakog rizika i ranjivosti čiji smo dio bili kaže da je naša odbrana dobra", kaže Chris Wlaschin, potpredsjednik sistema sigurnosti u Izborni sistemi i softver, najvećem proizvođaču glasačkih mašina u SAD.
"Vjerovatnoća kada su glasačke mašine u pitanju - bilo da je riječ od uređaju za obilježavanje glasačkih lističa ili o skeneru - vjerovatnoća da će oni biti hakovani ili da će se njima na neki način izmanipulisati nezvanični rezultati je veoma mala", dodao je on u utorak tokom Billington samita o cyber bezbjednosti.
Konačno, izborni zvaničnici se nadaju da će glasači razumjeti da će to što će vjerovatno biti kašnjenja u dobijanju rezultata ne znači da nešto nije u redu.
"To je samo proces rada", rekao je Masterson iz Sekretarijata za unutrašnju bezbednost.
"Izborni zvaničnici će se fokusirati na pouzdanosti i korektnost", dodao je on. "Procesuiraće te biračke listiće i brojaće ih. I dobiće pouzdane i ispravne rezultate, kao što očekujete."
See all News Updates of the Day
Trump rekonstruira američki diplomatski kor kako bi osigurao da slijedi njegov plan
Američki predsjednik Donald Trump u srijedu je izdao izvršnu naredbu kojom se nalaže državnom sekretaru Marku Rubiju da preuredi službu vanjskih poslova kako bi osigurao "vjernu i efikasnu provedbu" Trumpove vanjskopolitičke agende.
Naredba, koja je uslijedila nakon preokreta u američkoj agenciji za međunarodni razvoj, dolazi kada Trump uvodi promjene kako bi osigurao da američka vanjska politika bude usklađena s njegovim planom "Amerika na prvom mjestu". Takođe je više puta obećao da će "očistiti duboku državu" otpuštanjem birokrata koje smatra nelojalnim.
U nalogu se takođe navodi da je nesprovođenje predsjednikovog dnevnog reda osnov za profesionalno discipliniranje, što može rezultirati otpuštanjem osoblja.
"Sekretar mora održavati izuzetnu radnu snagu patriota kako bi efikasno implementirao ovu politiku", navodi se u naredbi.
„Sekretar će, u skladu sa važećim zakonom, reformisati spoljnopolitičku službu i administraciju spoljnih odnosa kako bi osigurao vjernu i efektivnu implementaciju predsjednikovog spoljnopolitičkog dnevnog reda.
Izvršna naredba kaže da će državni sekretar provesti reforme u zapošljavanju, učinku, evaluaciji i standardima zadržavanja kako bi "osigurao radnu snagu koja je posvećena vjernoj provedbi vanjske politike predsjednika".
Također je rečeno da sekretar može obnoviti programe Instituta za inostrane poslove i revidirati ili zamijeniti Priručnik za vanjske poslove.
Samo nekoliko sati nakon što je preuzeo dužnost 20. januara, Trump je naredio zamrzavanje većine američke strane pomoći kako bi osigurao da je usklađena s njegovom politikom "Amerika na prvom mjestu".
Nakon naredbe, osoblje USAID-a je stavljeno na odsustvo i rečeno im je da se ne javljaju na posao u sjedište agencije, gdje su znakovi prekriveni trakom ili uklonjeni. Web stranica USAID-a je prestala da radi, a Rubio je imenovan za vršioca dužnosti administratora.
Ministri odbrane NATO-a razgovarat će o vojnoj potrošnji, pomoći Ukrajini
Više saveznika iz NATO-a izrazilo je u četvrtak podršku povećanju potrošnje na odbranu, ističući potrebu da Ukrajina i druge evropske nacije budu dio bilo kakvog pregovaračkog okončanja rata Rusije protiv Ukrajine.
Komentari su uslijedili kada su se ministri odbrane NATO-a okupili u Briselu na sastanku fokusiranom na ciljeve potrošnje na odbranu, jačanje industrijskih kapaciteta i podršku Ukrajini.
Sastanak se održava usred napora SAD da saveznici iz NATO-a usmjere veći dio svojih domaćih budžeta na odbranu, a američki predsjednik Donald Trump signalizira da će uskoro razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
"Ne može biti pregovora o Ukrajini bez Ukrajine. I glas Ukrajine mora biti u središtu svih razgovora", rekao je britanski ministar odbrane John Healey novinarima neposredno prije ministarskog sastanka.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorius rekao je da o potencijalnom članstvu Ukrajine u NATO-u i da li treba da ustupi bilo koju teritoriju ne treba odlučivati prije početka mirovnih pregovora.
Pistorius je rekao novinarima da žali zbog onoga što je nazvao ustupcima koje su Sjedinjene Države učinile prije bilo kakvih potencijalnih pregovora, pozivajući se na komentare američkog ministra odbrane Petea Hegsetha u srijedu koji je rekao da je zadržavanje ukrajinskih granica prije invazije "nerealan cilj".
Hegseth se zalagao za okončanje rata pregovorima uz sigurnosne garancije koje podržavaju evropske i neevropske trupe koje su raspoređene u okviru misije koja nije članica NATO-a. Isključio je raspoređivanje američkih trupa u Ukrajinu.
Luksemburški ministar odbrane Juriko Bakeš rekao je novinarima u četvrtak da svi saveznici moraju da nastave da podržavaju Ukrajinu.
"Razgovara se o mirovnim planovima. Ništa o Ukrajini ne bi trebalo odlučivati bez Ukrajine za stolom. Ništa o evropskoj sigurnosti ne bi trebalo odlučivati bez Evropljana za stolom", rekao je Backes.
Hegseth je u četvrtak rekao da je ruska invazija na Ukrajinu "hitna, stvarna prijetnja kontinentu" i da bi trebala biti "poziv za buđenje kada su u pitanju troškovi odbrane".
Rekao je da ciljevi saveznika koji troše 2% svog bruto domaćeg proizvoda na odbranu nisu dovoljni, te da je povećanje - čak 5% - "kritično".
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte ponovio je svoju podršku većoj potrošnji na odbranu.
"To je jedino pošteno, to je jedino razumno", rekao je novinarima u četvrtak.
Rutte je rekao da saveznici u NATO-u također ne proizvode dovoljno u smislu vojne proizvodnje, rekavši da članice alijanse moraju dobiti više proizvodnje iz svoje ogromne industrijske baze kako bi održale korak s Kinom, Rusijom i drugima.
Nakon ministarskog sastanka NATO-a u četvrtak, Hegseth odlazi u Poljsku na, kako je Pentagon rekao, razgovore s liderima o "bilateralnoj odbrambenoj saradnji, kontinuiranim naporima odvraćanja duž istočnog krila NATO-a i vodstvu Poljske kao uzornog saveznika u ulaganju u odbranu i podjeli tereta u NATO-u".
Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su od Associated Pressa, agencije France-Presse i Reutersa.
Američki sudija dozvolio Trumpu da nastavi sa penzionisanjem federalnih radnika
Savezni sudac je u srijedu dozvolio administraciji predsjednika Donalda Trumpa da provede svoj federalni program odgođenog penzionisanja, dok predsjednik pokušava da revidira i smanji američku vladu, gurajući nazad sindikate koji pokušavaju zaustaviti plan.
Odluka bi mogla otvoriti put administraciji republikanskog predsjednika da brzo pokuša završiti program, iako bi sindikati mogli tražiti od drugog suda da obustavi program.
Američki okružni sudija George O'Toole u Bostonu raspustio je raniju naredbu koju je izdao kojom je pauziran program na nagovor sindikata, koji predstavljaju više od 800.000 federalnih službenika.
O'Toole je zaključio da sindikati nemaju pravni status da osporavaju pravilo.
Američka federacija državnih službenika i drugi sindikati nazvali su nezakonitom ponudu administracije za odgođenu ostavku za više od 2 miliona federalnih civilnih službenika.
"Sindikati nemaju potreban direktan udio u Fork direktivi, ali osporavaju politiku koja utiče na druge, posebno na zaposlene u izvršnoj vlasti", napisao je O'Toole, imenovani od demokratskog bivšeg predsjednika Billa Clintona. "Ovo nije dovoljno."
Kancelarija za upravljanje kadrovima, koja je najavila program u e-poruci od 28. januara pod naslovom "Račvanje na putu", u ponedjeljak je rekla zaposlenima da namjerava zatvoriti program za nove učesnike čim to bude zakonski dozvoljeno.
Od petka se oko 65.000 federalnih službenika prijavilo za otkup, prema zvaničniku Bijele kuće, dok Trumpova administracija pojačava planove da se uključi u široka smanjenja radnih mjesta u cijeloj vladi.
Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
Nacionalni predsjednik Američke federacije vladinih službenika (AFGE) Everett Kelley nazvao je odluku nazadovanjem.
"Važno je da se ova odluka ne bavi zakonitošću programa", rekao je on u izjavi.
Sindikati koji su podnijeli tužbu su tvrdili da je plan najavljen u januaru bio nezakonit i da KP nema ovlaštenja da sprovede program.
Trump, koji je započeo svoj drugi predsjednički mandat 20. januara, imenovao je Elona Muska za "posebnog državnog službenika" koji će nadgledati sveobuhvatne napore pod nazivom Odjel za vladinu efikasnost s navedenim ciljem smanjenja federalne potrošnje i preoblikovanja federalne radne snage Sjedinjenih Država od 2,2 miliona, pročišćavanjem hiljada radnika.
Također je u utorak potpisao izvršnu naredbu o proširenju Muskovog utjecaja i nastavku smanjenja savezne radne snage.
Demokrate i drugi kritičari optužili su Muska, koji je na čelu proizvođača električnih automobila Tesla i raketne kompanije SpaceX, za nepropisno preuzimanje savezne vlade. Neki federalni radnici održali su proteste protiv Muskovih postupaka.
U e-poruci koja je prošlog mjeseca poslana gotovo svim federalnim zaposlenima, OPM je rekao da zaposleni mogu odlučiti da sada daju otkaz i zadrže sve plate i beneficije do 30. septembra.
U e-poruci se navodi da zaposleni mogu ostati na platnom spisku bez potrebe da rade lično i da im se u međuvremenu mogu smanjiti ili ukinuti dužnosti. Zainteresovani zaposleni trebali su samo odgovoriti riječju "ostavka" da bi učestvovali.
Naslov i sadržaj emaila odražavali su poruku koju je Musk, najbogatiji čovjek na svijetu, poslao zaposlenima na Twitteru nakon što je 2022. godine preuzeo platformu društvenih medija, koja se sada zove X.
Kako se rok približavao, Trumpova administracija je ponovila svoje upozorenje da će većina saveznih agencija vjerovatno biti smanjena, što je poruka koju su radnici vidjeli kao pritisak da prihvate ponudu za otkup.
Sindikati su u svojoj tužbi tvrdili da je OPM-ova direktiva o otkupu bila "zapanjujuće proizvoljna" i da je prekršila Zakon o antideficitima, savezni zakon koji zabranjuje agencijama da troše više novca nego što je Kongres prisvojio.
Podstičući zaposlene da uglavnom daju otkaz bez obzira na njihovu agenciju, radne obaveze ili institucionalnu memoriju, OPM ignoriše negativne posledice koje bi ostavke mogle imati na sposobnost vlade da funkcioniše, kažu sindikati.
Na zahtjev sindikata, O'Toole je prošle sedmice odgodio prvobitni rok od 6. februara za zaposlenike da podnesu otkaz do ponedjeljka. Tog dana ga je stavio na čekanje do daljeg naloga suda dok je razmatrao slučaj.
Sindikati su zatražili da se rok u potpunosti stavi na čekanje kako bi im se dalo vremena da traže daljnju pomoć putem suda i osigurali da njihovi članovi mogu donositi odluke na osnovu informacija.
U najsmrtonosnijoj godini za medije, najveći broj žrtava u ratu između Izraela i Hamasa
Širom svijeta, 124 novinara su ubijena 2024. godine, prema podacima Komiteta za zaštitu novinara, ili CPJ. Obilježava najsmrtonosniju zabilježenu godinu za medijske radnike od kada je grupa za slobodu štampe počela da vodi evidenciju 1992. godine.
Drugu godinu zaredom rat između Izraela i Hamasa je uzrokovao većinu smrtnih slučajeva novinara, prema podacima objavljenim u srijedu.
Nakon 82 ubijena novinara u Gazi, zemlje s najvećim brojem smrtnih slučajeva su Sudan i Pakistan sa po šest slučajeva, te Meksiko sa pet.
"To ukazuje na povećanu ranjivost novinara na globalnom nivou", rekla je izvršna direktorica CPJ Jodie Ginsberg za VOA o rekordno visokom broju smrtnih slučajeva.
CPJ bilježi ubistvo novinara u svojoj bazi podataka ako ima razumne osnove vjerovati da su možda ubijeni u vezi sa svojim radom. Istraživači grupe imaju dodatne slučajeve u kojima rade na nezavisnoj provjeri da li je novinarstvo bilo faktor smrti.
Ljudi bi trebali brinuti o ubistvima novinara, rekao je Ginsberg, jer je „ubistvo novinara najekstremniji oblik cenzure
„Novinari su ti koji daju informacije i traže informacije koje drugi ljudi žele da sakriju od nas“, rekla je, poput korupcije u vladi i nezakonitih radnji.
Sigurnost medija
Istraživanje CPJ-a pokazalo je da je Izrael odgovoran za 85 slučajeva prošle godine, uključujući 82 u Gazi i tri u Libanu.
Rat Izraela i Hamasa bio je najsmrtonosniji sukob u istoriji za novinare, navodi CPJ. Od utorka je najmanje 169 medijskih radnika ubijeno od terorističkog napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. i izraelske kontraofanzive. Gotovo svi novinari su bili Palestinci.
Ubistva novinara dolaze usred većeg broja mrtvih. Izraelska kontraofanziva je u Gazi ubila više od 47.500 ljudi i ranila više od 100.000 drugih, prema teritorijskom ministarstvu zdravlja, koje ne pravi razliku između civila i boraca. Izraelska vojska kaže da je ubila više od 17.000 militanata.
U Gazi je od 19. januara na snazi krhki sporazum o prekidu vatre kako bi se omogućila razmjena talaca i zarobljenika.
Stražari kažu da je Izrael u nekim slučajevima namjerno gađao novinare, a Ujedinjene nacije su označile restriktivno i nesigurno radno okruženje za medije, rekavši da novinare i slobodu štampe treba "čuvati".
Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova i vojska nisu odgovorili na mejlove Glasa Amerike sa zahtjevom za komentar, ali je Izrael ranije negirao da je ubio novinare.
Glasnogovornik je u decembru odbacio podatke nadzornih organa o medijskim ubistvima.
"Ne prihvatamo ove brojke. Ne vjerujemo da su tačne", rekao je portparol David Mercer na brifingu za novinare. Dodao je, bez dokaza, da Izrael vjeruje da "većina novinara unutar Gaze djeluje pod okriljem Hamasa".
Iza velikog broja smrtnih slučajeva novinara u Gazi stoje pitanja o tome kako će oni na vlasti biti pozvani na odgovornost dok se čini da će enklava početi s obnovom.
"Napadi na novinare u bilo kojoj zemlji mogu imati dugoročne posljedice, a sigurno će desetkovanje novinarskog korpusa u Gazi značiti da imamo mnogo manje novinara za pozivanje na odgovornost onih koji su na vlasti", rekao je Ginsberg.
Globalni trendovi
Izvan rata između Izraela i Hamasa, CPJ je dokumentovao ubistva 39 drugih novinara u 16 zemalja. U zemljama u kojima nadzorni organi već dugo dokumentuju nasilje nad medijima, ubistva novinara mogu imati zastrašujući efekat.
U Meksiku i Pakistanu, novinari su dugo opisali kako su postali oprezni u izvještavanju o osjetljivim temama poput organiziranog kriminala nakon što su njihove kolege ubijene.
"Pakistan je zaista kao minsko polje", rekao je pakistanski novinar Munizae Jahangir za Glas Amerike prošle godine. „Vi ne znate šta su zabranjena područja. Ne znate kada jednom stavite nogu negdje šta će eksplodirati, šta će vam se sljedeće dogoditi. Samo moraš to shvatiti.”
CPJ je dokumentirao šest medijskih ubistava u Pakistanu. Lokalne medijske grupe, koje koriste različite kriterije, navode brojku na desetak.
Sigurnosna pitanja su uobičajeni faktor koji povezuje zemlje u kojima su novinari ubijeni, uključujući Sudan, Pakistan, Haiti i Meksiko.
Jedan od dvojice novinara ubijenih na Haitiju - Markendy Natoux - radio je na marketingu za Kreolsku službu Glasa Amerike.
Dodatni trend u podacima za 2024. je ranjivost slobodnih novinara kojima često nedostaju isti resursi i sigurnosna podrška koju dobijaju zaposleni reporteri, navodi CPJ.
Najmanje 43, ili više od jedne trećine globalnog broja smrtnih slučajeva, su slobodnjaci. Opet, većina njih — 31 novinar — radila je u Gazi.
„Ključno je da se tim slobodnjacima pruži isti nivo obuke i sigurnosne podrške kao i svakom članu osoblja“, rekao je Ginsberg.
CPJ, sa svoje strane, radi na pomoći slobodnim novinarima širom svijeta kroz hitne finansijske grantove, koji se koriste za terapiju, medicinske i pravne naknade ili preseljenje iz sigurnosnih razloga. Druge grupe, poput Rory Peck Trust-a, nude obuku o sigurnosti za slobodne novinare.
Konteksti se razlikuju od zemlje do zemlje, ali Ginsberg kaže da je ukorijenjena nekažnjivost ili nedostatak pravde još jedan niz koji objašnjava zašto su određene zemlje opasnije.
Haiti, Izrael, Irak, Sirija, Meksiko, Mjanmar i Pakistan također se svrstavaju među najgore zemlje na svijetu u pogledu nekažnjivosti ubistava novinara, navodi CPJ.
Banja Luka: Mediji protiv Dodika
Upravni odbor BH Novinara pozvao je medije i novinare iz Republike Srpske na pokretanje kolektivne tužbe protiv Milorada Dodika zbog pokušaja kriminalizacije novinara i nevladinih organizacija te lažnih optužbi za nezakonito trošenje donacija USAID-a, ukoliko ne dobiju izvinjenje.
