Linkovi

Najnovije

Američkim glasačima poručeno da budu strpljivi sa rezultatima predsjedničkih izbora

Arhiva - Na ovoj fotografiji od 5. novembra 2019, Courtney Parker glasa koristeći novu glasačku mašinu u Dallasu, Texas.
Arhiva - Na ovoj fotografiji od 5. novembra 2019, Courtney Parker glasa koristeći novu glasačku mašinu u Dallasu, Texas.

Zvaničnici zaduženi za obezbjeđivanje predstojećih predsjedničkih izbora u SAD upozorili su da bi najveća opasnost mogla doći od talasa dezinformacija koje bi američki protivnici mogli lansirati nakon što biračka mjesta širom zemlje počnu da se zatvaraju.

Zvaničnici strahuju da će tada zemlja biti najranjivija, kada mnogi Amerikanci budu očekivali da vide proglašeng pobjednika izbornog dana.

Ali, zbog velikog oslanjanja ove godine na glasanje putem pošte i glasačke listiće odsutnih, zbog pandemije koronavirusa, ti rezutati možda ne dođu tokom izbornog dana, možda čak ni sutradan.

Christopher Krebs
Christopher Krebs

"Ovo će vjerovatno potrajati malo duže da se prebroji zbog povećanog broja glasačkih listića odsutnih", rekao je u utorak na virtuelnoj konferenciji Billington samita o cyber sigurnosti, Christopher Krebs​, direktor američke Agencije za sajber sigurnost i infrasatrukturu (CISA).

"Imajte malo strpljenja", rekao je on u poruci glasačima. "Demokratija se ne pravi preko noći."

Ovo nije prvi put da Krebs izdaje takvo upozorenje, ali poruka je postala urgentija sa manje od dva mjeseca prije glasanja i uz pojačani fokus na glasanje poštom.

"Jedna od stvari o kojima zvaničnici zadužni za izbore govore puno je rast očekivanja od strane glasača i medija, kako bi oni mogli da se pripreme", rekao je Trevor Timmons​, glavni oficir za informacije u Državnom sekretarijatu Colorada.

Colorado je među mnogim američkim državama koje dozvoljavaju svim registrovanim biračima da glasaju putem pošte i šalju biračke listiće nekoliko nedjelja prije izbornog dana. Mnoge druge države obnovile su ili modifikovale svoje procedure kada je riječ o glasanju poštom ove godine, u sklopu zabrinutosti zbog COVID-19.

Ali, pravila kada države mogu da počnu da broje glasove koji su stigli poštom variraju.

Po zakonu, zvaničnici Colorada mogu da počnu sa brojanjem glasova 15 dana prije izbornog dana, dok rezultati ne mogu da budu objavljeni dok se ne okonča lično glasanje, odnosno izborni dan.

Nasuprot tome, najmanje 15 država neće započeti sa brojanjem glasova pristiglim putem pošte dok se ne zatvore birališta. Drugi, uključujući i potencijalno kolebljive države poput Georgije, Michigana, Pennsylvanije i Wisconsina, neće započeti sa brojanjem glasova pristiglih poštom do izbornog dana.

Izborni rezultati će vjerovatno kasniti

Trump Biden
Trump Biden

Uz povećavanje glasanja poštom, zvaničnici očekuju da bi države mogle da dobiju rekordan broj tako upotrijebljenih glasačkih listića.

Kao rezultat toga, oni kažu da je moguće, ako ne i vjerovatno, da će Amerikanci otići na spavanje nakon izbornog dana, a da ne znaju da li će predsjednik Donalda Trump ili potpredsjednik Joe Biden voditi Sjdinjene Države naredne četiri godine.

"Vjerovatno nećemo znati do utorka (3. novembra) do 7 sati naveče. Vjerovatno naećemo znati ni do utorka do ponoći", kaže Timmons.

Zvaničnici zaduženi za izbore kažu da je njihov cilj da obezbijede da birači budu svjesni te mogućnosti i da ne budu obeshrabreni da glasaju.

"Ukoliko ljudi izaberu da ne glasaju, zato što misle da proces nije vrijedan povjerenja, onda su loši momci pobijedili", rekao je Timmons.

Kako bi se obezbijedilo da takozvani "loši momci" ne pobjede, zvaničnici izbora kažu da su radili na "kontroli borilišta".

"Naš fokus je zaista bio na izgradnji povjerenja kod američkih građana", kaže Matthew Masterson​, viši savjetnik za cyber bezbjednost u Sekretarijatu za unutrašnju bezbjednost.

Upozorenje na dezinformacije

Ključni dio plana je da se radi sa državama i lokalnim zvanočnicima, kao i sa kompanijama koje su vlasnici društvenih mreža, da postojano edukuju glasače o tome gdje mogu da dobiju pouzdanu i pravovremenu informaciju.

Naročito, zvaničnici CISA upozoravaju glasače da izbjegavaju prikupljanje informacija iz bilo kojih izvora koji su povezani sa Rusijom, posebno medija koje podržava Rusija poput Russia Today ili Sputnjika, kao u Ruptlyja, koji sebe opisuju kao međunarodne novinske agencije koje obezbjeđuju video snimke na zahtjev.

Državni zvaničnici takođe upozoravaju.

"Napori da se posije sjeme sumnje u umove naših birača dolazi iz domaćih izvora i iz stranih izvora ove godine, više nego ikad prije", rekla je prošlog mjeseca državna sekretarica Michigana Jocelyn Benson​ zakonodavcima tokom saslušanja u Komitetu Predsatvničkog doma za unutrašnju bezbjednost.

"Udružili smo se sa profesionalnim sportistima, poslovnim liderima i drugim uticajnim ljudima kako bismo pomogli da se pusti ta informacija na način koji će doprijeti do glasača i da bismo uzvratili (štetnoj) retorici", rekla je ona.

U isto vrijeme, zvančnici i neke kompanije iz privatnog sektora rade na uveravanju potencijalnih glasača da je izborni sistem bezbedan.

"Svaka vježba, svaki test prodiranja, procjena svakog rizika i ranjivosti čiji smo dio bili kaže da je naša odbrana dobra", kaže Chris Wlaschin​, potpredsjednik sistema sigurnosti u Izborni sistemi i softver, najvećem proizvođaču glasačkih mašina u SAD.

"Vjerovatnoća kada su glasačke mašine u pitanju - bilo da je riječ od uređaju za obilježavanje glasačkih lističa ili o skeneru - vjerovatnoća da će oni biti hakovani ili da će se njima na neki način izmanipulisati nezvanični rezultati je veoma mala", dodao je on u utorak tokom Billington samita o cyber bezbjednosti.

Konačno, izborni zvaničnici se nadaju da će glasači razumjeti da će to što će vjerovatno biti kašnjenja u dobijanju rezultata ne znači da nešto nije u redu.

"To je samo proces rada", rekao je Masterson iz Sekretarijata za unutrašnju bezbednost.

"Izborni zvaničnici će se fokusirati na pouzdanosti i korektnost", dodao je on. "Procesuiraće te biračke listiće i brojaće ih. I dobiće pouzdane i ispravne rezultate, kao što očekujete."

See all News Updates of the Day

Izraelski zvaničnici zaplijenili opremu AP-a, zaustavili prijenos uživo iz Gaze

Izraelski zvaničnici zaplijenili su kameru i drugu opremu koja pripada Associated Pressu, pozivajući se na zakon o stranim medijima.
Izraelski zvaničnici zaplijenili su kameru i drugu opremu koja pripada Associated Pressu, pozivajući se na zakon o stranim medijima.

Izraelske vlasti su u utorak zaplijenile opremu od The Associated Pressa i zatvorile live feed za Gazu, pozivajući se na novi zakon o stranim medijima.

Izraelski zvaničnici zaplijenili su u utorak kameru i opremu za emitovanje koji pripadaju AP-u na jugu Izraela. Zvaničnici su optužili AP da je prekršio novu izraelsku zabranu Al Jazeere.

Al Jazeera je među hiljadama klijenata koji primaju video prijenose uživo od AP-a, navodi agencija.

Grupe za slobodu medija, američka vlada i Ujedinjene nacije izrazile su zabrinutost zbog incidenta. AP je pozvao izraelsku vladu da poništi akciju.

AP najoštrije osuđuje akcije izraelske vlade da ugasi naš dugogodišnji prijenos uživo koji pokazuje pogled na Gazu i zaplijeni opremu AP-a”, rekla je potpredsjednica za korporativne komunikacije AP-a Lauren Easton u izjavi.

Isključivanje nije bilo zasnovano na sadržaju feeda, već na zlonamjernom korištenju novog zakona o stranim emiterima od strane izraelske vlade”, nastavio je Eaton. “Pozivamo izraelske vlasti da vrate našu opremu i omoguće nam da odmah vratimo naš prijenos uživo kako bismo mogli nastaviti pružati ovo važno vizuelno novinarstvo hiljadama medija širom svijeta.”

U utorak popodne, zvaničnici izraelskog ministarstva komunikacija stigli su na lokaciju AP-a u južnom izraelskom gradu Sderot i zaplijenili opremu, navodi AP. Zvaničnici su agenciji AP dali komad papira koji je potpisao ministar komunikacija Shlomo Karhi i u kojem se navodi da AP krši novi izraelski zakon o stranim emiterima.

Izraelski zvaničnici zaplijenili su video opremu iz stambenog bloka u Sderotu, Izrael, 21. maja 2024.
Izraelski zvaničnici zaplijenili su video opremu iz stambenog bloka u Sderotu, Izrael, 21. maja 2024.

Taj zakon dozvoljava izraelskoj vladi da privremeno zatvori strane novinske kuće za koje se smatra da ugrožavaju državnu sigurnost. Izrael je iskoristio zakon da zatvori Al Jazeeru ranije u maju, što je bio potez koji su naširoko osudile grupe za slobodu medija.

AP je emitovao opšti prikaz sjeverne Gaze neposredno prije nego što je oprema zaplijenjena.

Zapljena je uslijedila nakon prošlosedmičnog usmenog naređenja da se prekine prenos uživo o Gazi, kojeg AP nije ispoštovao.

"U skladu sa odlukom vlade i uputstvima ministra komunikacija, ministarstvo komunikacija će nastaviti da preduzima sve potrebne mere za ograničavanje emitovanja koje štete bezbjednosti države", navodi se u saopštenju ministarstva, prenosi AP.

Udruženje stranih novinara u Jerusalimu izrazilo je zabrinutost u izjavi da bi incident “mogao omogućiti Izraelu da blokira medijsko praćenje gotovo bilo kojih vijesti iz nejasnih sigurnosnih razloga”.

Nacionalni pres klub u Washingtonu također je osudio incident.

"Nije bilo nikakvog strateškog razloga za ove akcije, koje su dio obrasca agresije na novinarske organizacije od strane Izraela", rekla je predsjednica Nacionalnog pres kluba Emily Wilkins u izjavi.

Reporteri bez granica su u međuvremenu opisali incident kao "skandaloznu cenzuru".

Vlada SAD-a je također izrazila zabrinutost zbog ovog poteza. Sekretar za štampu Bijele kuće Karine Jean-Pierre rekla je novinarima u avionu predsjednika Joea Bidena da je "ovo očito zabrinjavajuće i da želimo to ispitati".

Stephane Dujarric, glasnogovornik generalnog sekretara UN-a, nazvao je incident "prilično šokantnim".

Novinari moraju biti u mogućnosti da slobodno rade svoj posao.AP, kao i svim novinskim organizacijama, treba omogućiti da svoj posao obavlja slobodno i bez bilo kakvog uznemiravanja”, rekao je Dujarric novinarima.

Taj potez dolazi usred tekućeg rata između Izraela i Hamasa, koji je pokrenut 7. oktobra kada je Hamas napao južni Izrael, ubivši 1.200 ljudi i uzevši 250 talaca. Od tada je ubijeno više od 35.000 Palestinaca, prema Ministarstvu zdravlja Gaze, koje u svom broju ne pravi razliku između civila i boraca.

Rat se pokazao posebno smrtonosnim za novinare. Do 21. maja, od početka rata ubijeno je 105 novinara, uključujući 100 Palestinaca, dva Izraelca i tri Libanonaca, prema Komitetu za zaštitu novinara.

Neke informacije u ovom izvještaju stigle su iz Associated Pressa i Reutersa.

Rusija počinje vježbe "nestrateškog" nuklearnog oružja u blizini granice s Ukrajinom

Ruske trupe stavljaju projektil Iskander na mobilni lanser tokom vježbi na neotkrivenoj lokaciji u Rusiji, na ovoj fotografiji koju je objavila pres služba ruskog Ministarstva odbrane, 2. februara 2024.
Ruske trupe stavljaju projektil Iskander na mobilni lanser tokom vježbi na neotkrivenoj lokaciji u Rusiji, na ovoj fotografiji koju je objavila pres služba ruskog Ministarstva odbrane, 2. februara 2024.

Rusija je započela "praktičnu obuku u pripremi i upotrebi nestrateškog nuklearnog oružja", saopštilo je u utorak njeno Ministarstvo odbrane.

Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je vježbe ranije ovog mjeseca kao "odgovor na provokativne izjave i prijetnje zapadnih zvaničnika", saopćilo je ministarstvo.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da NATO ne bi trebao isključiti raspoređivanje trupa u Ukrajini, dok je britanski ministar vanjskih poslova David Cameron rekao da Ukrajina ima pravo ispaljivati zapadne projektile na rusku teritoriju.

Vježbe se izvode u južnom vojnom okrugu Rusije, koji se graniči s Ukrajinom i također uključuje dijelove Ukrajine za koje Rusija tvrdi da ih je anektirala.

Rusko ministarstvo odbrane saopćilo je da je obuka osmišljena kako bi se testirala "spremnost osoblja i opreme borbenih jedinica nestrateškog nuklearnog naoružanja da odgovore i da se bezuvjetno osigura teritorijalni integritet i suverenitet ruske države".

Nije odmah jasno da li je bilo probnih ispaljivanja.

Zapad je optužio Putina za neodgovorno zveckanje nuklearnom sabljom.

Nestrateško nuklearno oružje, nadaleko poznato kao taktičko, manje je moćno od strateškog nuklearnog oružja, ali ima i kapacitet da izvrši razorna razaranja.

Američki ministar odbrane Lloyd Austin i najmanje 50 drugih čelnika odbrane iz Evrope i svijeta sastali su se u ponedjeljak kako bi koordinirali vojnu podršku Ukrajini dok se bori protiv obnovljenog napada Rusije u regiji Harkov.

Austin je rekao da je sastanak u ponedjeljak došao u "trenutku izazova" i obećao da će brzo prebaciti američko oružje u Ukrajinu.

Američki Kongres i predsjednik Joe Biden odobrili su paket pomoći Ukrajini od 61 milijarde dolara krajem aprila nakon što je politički zastoj uveliko zaustavio isporuke za pomoć ukrajinskoj vojsci mjesecima.

Rusija je u to vrijeme intenzivirala svoju invaziju na Ukrajinu, posebno pohodom na Harkov.

Austin je u ponedjeljak rekao da će najnoviji američki paket pomoći pomoći Ukrajini u Harkovu i drugim područjima koja su suočena s ruskim pritiskom.

Već smo ispunili mnoge od najvažnijih zahtjeva Ukrajine, a na putu je još mnogo više pomoći. To uključuje dodatnu municiju za sisteme protivvazdušne odbrane NASAMS i Patriot, više sistema i municije HIMARS, protivvazdušne rakete Stinger i protivoklopne sisteme Javelin i AT-4”, rekao je Austin. “Ovaj paket uključuje i oklopna vozila. A to je ključno za rad Ukrajine na rekonstruisanju svog arsenala.”

Neke informacije za ovu priču došle su od Associated Pressa, agencije France-Presse i Reutersa.

Zakonima o umjetnoj inteligenciji Evropa postavlja mjerila za ostatak svijeta

EU Europe AI
EU Europe AI

Značajna evropska pravila o umjetnoj inteligenciji stupit će na snagu sljedećeg mjeseca nakon što su zemlje EU u utorak podržale politički dogovor postignut u decembru, postavljajući potencijalno globalno mjerilo za tehnologiju koja se koristi u poslovanju i svakodnevnom životu.

Zakon Evropske unije o umjetnoj inteligenciji sveobuhvatniji je od pristupa lakog dobrovoljnog poštivanja propisa Sjedinjenih Država, dok kineski pristup ima za cilj održavanje društvene stabilnosti i državne kontrole.

Glasanje zemalja EU uslijedilo je dva mjeseca nakon što su zakonodavci EU podržali zakon o umjetnoj inteligenciji koji je izradila Evropska komisija 2021. godine nakon što su unijeli niz ključnih izmjena.

Zabrinutost da AI doprinosi dezinformacijama, lažnim vijestima i materijalima zaštićenim autorskim pravima, intenzivirala se širom svijeta posljednjih mjeseci usred rastuće popularnosti generativnih AI sistema kao što je Microsoft, OpenAI ChatGPT i Google chatbot Gemini.

"Ovaj značajan zakon, prvi te vrste u svijetu, rješava globalni tehnološki izazov koji također stvara mogućnosti za naša društva i ekonomije", rekao je belgijski ministar za digitalizaciju Mathieu Michel u izjavi.

"Sa Zakonom o umjetnoj inteligenciji, Europa naglašava važnost povjerenja, transparentnosti i odgovornosti kada se radi o novim tehnologijama, dok istovremeno osigurava da ova tehnologija koja se brzo mijenja može procvjetati i potaknuti europske inovacije", rekao je.

Zakon o vještačkoj inteligenciji nameće stroge obaveze transparentnosti visokorizičnim sistemima vještačke inteligencije, dok će takvi zahtjevi za AI modele opšte namjene biti lakši.

Ograničava vladinu upotrebu biometrijskog nadzora u realnom vremenu u javnim prostorima na slučajeve određenih zločina, sprječavanje terorističkih napada i potragu za osobama osumnjičenim za najteže zločine.

Novi zakon će imati uticaja izvan bloka od 27 zemalja, rekao je Patrick van Eecke iz advokatske firme Cooley.

"Zakon će imati globalni doseg. Kompanije izvan EU koje koriste podatke o klijentima EU u svojim AI platformama morat će se pridržavati. Druge zemlje i regije će vjerovatno koristiti Zakon o umjetnoj inteligenciji kao nacrt, baš kao što su to činile s GDPR-om", rekao je on, pozivajući se na pravila o privatnosti EU.

Dok će se novi zakon primjenjivati 2026. godine, zabrane korištenja umjetne inteligencije u društvenom bodovanju, prediktivnoj policiji i neciljanom skidanju slika lica s interneta ili CCTV snimaka stupit će na snagu za šest mjeseci nakon što nova uredba stupi na snagu.

Obaveze za AI modele opšte namjene će se primjenjivati nakon 12 mjeseci, a pravila za AI sisteme ugrađene u regulirane proizvode za 36 mjeseci.

Kazne za prekršaje kreću se od 7,5 miliona eura ili 1,5% prometa do 35 miliona eura ili 7% globalnog prometa u zavisnosti od vrste prekršaja.

Zašto je Bidenova Bijela kuća odabrala Keniju za svoju prvu državnu posjetu jednog afričkog lidera

Kenijski predsjednik William Ruto nakon polaganja vijenca na grobnice Martina Luthera Kinga mlađeg i Corette Scott King, tokom zaustavljanja u King Centru u Atlanti, Georgia, 20. maja 2024., u sklopu njegove državne posjete Sjedinjenim Državama.
Kenijski predsjednik William Ruto nakon polaganja vijenca na grobnice Martina Luthera Kinga mlađeg i Corette Scott King, tokom zaustavljanja u King Centru u Atlanti, Georgia, 20. maja 2024., u sklopu njegove državne posjete Sjedinjenim Državama.

Bijela kuća kaže da je odabrala Keniju za svoju prvu državnu posjetu jednog afričkog lidera iz mnogo razloga - ne samo zato što se istočnoafrička zemlja pojačala na globalnoj sceni, nudeći osoblje mirovnim misijama Ujedinjenih naroda na Haitiju, možda već ove sedmice.

Dopisnica VOA-e iz Bijele kuće Anita Powell sastala se sa Frances Brown, novoimenovanom direktorkom za afrička pitanja u Savjetu za nacionalnu bezbjednost, uoči državne posete kenijskog predsjednika Williama Ruta.

Razgovarali su o nizu pitanja, uključujući tehnologiju, upravljanje klimom, otpis dugova, demokratiju, zdravlje i još mnogo toga.

Intervju je uređen radi kratkoće i jasnoće.

Glas Amerike: Za nekoliko dana, predsjednik Joe Biden ugostiće kenijskog predsjednika Williama Ruta u Bijeloj kući, njegovog prvog afričkog lidera u državnoj posjeti. Zašto je odabrana Kenija i koje rezultate možemo očekivati?

Frances Brown, direktorica NSC-a za afrička pitanja: Odabrali smo Keniju iz nekoliko razloga. Broj 1 je Kenija-SAD partnerstvo je zaista preraslo iz regionalno fokusiranog u globalno. ... i vidimo mnogo komplementarnosti u smislu onoga što pokušavamo da uradimo na klimi. Ono što pokušavamo da uradimo u vezi sa dugovima za svijet u razvoju i bezbjednosnim pitanjima.

Frances Brown, novoimenovana direktorka za afrička pitanja u Savjetu za nacionalnu bezbjednost, 20. maja 2024.
Frances Brown, novoimenovana direktorka za afrička pitanja u Savjetu za nacionalnu bezbjednost, 20. maja 2024.

Drugi razlog zbog kojeg smo željeli da imamo ovu državnu posjetu Kenije je taj što smo oboje demokratije, i naša veza je veoma duboka kao demokratije, a naša veza je veoma duboka na međuljudskim vezama.

Treći razlog je taj što Kenija i SAD zaista rade slično u smislu dovođenja privatnog sektora u rješavanje globalnih izazova. Dakle, puno ćemo pričati o tome. Rezultati koje ćete vidjeti su u domenima tehnologije, čiste energije i klimatske tranzicije, otplate dugova, demokratije, međuljudskih veza i pitanja vezanih za zdravlje.

Glas Amerike: Kenija se nada da će uskoro imati mirovne snage na Haitiju. Zašto je ovo toliko važno za administraciju?

Brown: Zaista pozdravljamo Kenijce koji dižu ruku da pomognu u vođenju ove multinacionalne misije podrške sigurnosti na Haitiju, jer je to na neki način primjer onoga što sam upravo spomenula da Kenija diže ruku da riješi probleme čak i izvan svog regiona. ... Kao što možda znate, planiranje je u toku već nekoliko mjeseci. Uključuje policijske stručnjake iz cijelog svijeta koji rade na razvoju koncepta operacija. Kenija ne ide sama. SAD su dale 300 miliona dolara za ovo, tako da je to velika stvar za nas.

Glas Amerike: Postoje li neki drugi bezbjednosni sporazumi do kojih bi ove dvije zemlje mogle doći tokom državne posjete?

Brown: Rekla bih da pazite na ovaj prostor, jer mislim da je sigurnosna saradnja sa Kenijom zaista važna.

Glas Amerike: Hoće li biti fokusiran na prijetnje iz Somalije ili iz drugih dijelova istočne Afrike?

Brown: SAD i Kenija već dugo sarađuju po pitanju Somalije. Mislim da možete naći najave vezane za sigurnost koje idu dalje od toga.

Glas Amerike: Američke trupe se povlače iz Sahela i takozvanog "pojasa puča". Koje su zabrinutosti administracije o sigurnosti u regionu Sahela, posebno kada Rusija širi svoj otisak tamo?

Brown: Kao što je naširoko objavljeno, vršimo uredno povlačenje iz Nigera. Reći ću da je prilično u skladu sa [kontraterorističkim] stavom naše administracije općenito da smo unijeli promjene u naš stav koje su u skladu s našom politikom. Nije tajna da je demokratija na koljenima na mnogim mjestima širom svijeta.

Ako razgovarate sa stručnjacima za demokratiju, demokratija je na otprilike 20. godini globalnog pada. Dakle, Afrika nije usamljena u tom pogledu. Bidenova administracija je fokusirana na podizanje i partnerstvo s demokratijama kako bi im pomogla da napreduju.

Možda ste vidjeli USAID-ovu inicijativu za postizanje demokratije. Radimo sa nekoliko afričkih zemalja na tome. I mislim da je to, opet, nešto o čemu ćemo mnogo razgovarati s Kenijcima, jer je predsjednik Ruto govorio o imperativu demokratskog ispunjenja.

Glas Amerike: Što se tiče pitanja trgovine i Zakona o afričkom rastu i mogućnostima — očigledno, ovo će biti odluka Kongresa, ali kako se administracija osjeća o prednostima trgovine i trgovine bez barijera sa Sjedinjenim Državama?

Brown: Predsjednik Biden je zaista bio glasan da vidi ponovnu autorizaciju AGOA-e i modernizaciju AGOA-e kao veliki prioritet. To je bilo ogromno, mislim iz naše perspektive, ali i iz perspektive regiona. To je nešto o čemu puno čujemo od naših kenijskih partnera. Očekujemo to od Kongresa. Ali kao što znate, ponovna ovlaštenja dolaze sljedeće godine, i očito se nadamo da će se stvari pokrenuti prije toga.

Glas Amerike: Predsjednikov plan za hitne slučajeve za pomoć AIDS-u – koji je doslovno bio spas za ljude širom afričkog kontinenta – biće obnovljen sljedeće godine. Kako Bijela kuća vidi ovaj program kao doprinos nacionalnoj sigurnosti?

Brown: Vidimo PEPFAR kao neophodan. I kao što znate, PEPFAR je bio podržan dvostranačkom kongresnom podrškom i širom administracija od prvobitne inicijative Georgea W. Busha. Mislimo da PEPFAR pruža usluge za ljude širom kontinenta, i mi smo ponosni što ga podržavamo i tražimo ponovnu autorizaciju.

Glas Amerike: Kada će predsjednik Biden posjetiti Afriku i gdje će ići?

Brown: Dakle, u ovom trenutku ne mogu praviti vijesti najavljujući predsjednička putovanja. Ali ono što ću reći je do sada, mislim da je posvećenost predsjednika Bidena odnosu s kontinentom prilično jasna. Ako razmišljate o Keniji, ovo je prva državna posjeta koju u ovom mandatu dajemo zemlji koja nije članica G20. Bilo je samo pet drugih državnih posjeta. ... Ali onda samo pogledate stalan tok službenih putovanja kabineta na kontinent u protekle dvije godine - prema našem prebrojavanju, 24 direktora ili službenika na nivou kabineta su otišli na to putovanje, a svi su ponijeli svoje agenda.

Takođe bih rekao da je samo u pogledu drugih načina na koje je predsjednik Biden pokazao svoju posvećenost, zalaganje za članstvo AU [Afričke unije] u G20 bilo ogromno. Zalaganje za više afričkih sjedišta i međunarodnih finansijskih institucija i sve druge transformativne investicije.

Glas Amerike: Upravo ste se pridružili NSC-u u ovom svojstvu. Koje prioritete donosite?

Brown: Mislim da ovaj položaj vidim kao pomak naprijed na afirmativnoj agendi koju je predsjednik Biden prvi iznio i Strategiji za podsaharsku Afriku, koja je objavljena krajem 2021. Zatim Samit afričkih lidera, koji je došao na kraju 2022. Ta dva događaja su pokrenula dosta inicijativa. Sada idemo naprijed u implementaciji.

Istovremeno, naravno, u NSC-u se hitno ponekad nadmeće sa važnim, pa smo, naravno, zaokupljeni upravljanjem krizama. I zaista smo otriježnjeni zbog kriza koje se dešavaju u mnogim dijelovima kontinenta. Dakle, svoju ulogu doživljavam kao balans između to dvoje, i oduševljena sam što sam u tome.

Poljska: 9 muškaraca uhapšeno pod optužbama da su ruski saboteri

Poljski vojnici postavljaju barijere na granici sa Rusijom
Poljski vojnici postavljaju barijere na granici sa Rusijom

Poljska je uhapsila devet osoba u vezi sa aktima sabotaže počinjenih u zemlji po nalogu ruskih službi, rekao je premijer Donald Tusk kasno u ponedjeljak.

Varšava kaže da je njena pozicija centra za snabdijevanje Ukrajine postala ključna meta ruskih obavještajnih službi i optužuje Moskvu da pokušava da destabilizuje zemlju.

"Trenutno imamo devet osumnjičenih uhapšenih i optuženih za učešće u aktima sabotaže u Poljskoj direktno u ime ruskih službi", rekao je Tusk privatnoj televiziji TVN24. "Ovo uključuje premlaćivanje, paljevinu i pokušaj paljevine."

On je rekao da Poljska sarađuje sa svojim saveznicima po tom pitanju i da su zavjere također pogodile Litvaniju, Latviju i možda i Švedsku.

Ruska ambasada u Varšavi nije odmah odgovorila na upit za komentar.

Tusk je ranije ovog mjeseca rekao da će Poljska dodijeliti dodatnih 100 miliona zlota (25,53 miliona dolara) svojim obavještajnim službama zbog prijetnje iz Rusije.

U aprilu su u Poljskoj uhapšena dvojica Poljaka pod sumnjom da su napali Leonida Volkova, prognanog najvišeg pomoćnika pokojnog ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog.

Poljski premijer je tada rekao da je Poljska privela i bjeloruskog državljanina koji radi za Rusiju za kojeg se sumnja da je naručio napad.

Još jedan državljanin Poljske uhapšen je u aprilu i optužen za planove za saradnju sa ruskim stranim obavještajnim službama u pripremi za mogući pokušaj ubistva ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Kremlj je tada odbio da komentariše slučaj.

Mediji su objavili i privođenje Poljaka koji je osumnjičen da je u Argentini prijetio ruskom ekonomisti i aktivisti Maksimu Mironovu i napao njegovu suprugu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG