Linkovi

Analize i istraživanja

SAD: Broj djece bez pratnje na granici dostigao najviši nivo u martu

Mladi migranti bez pratnje čekaju svoj red u stanici za obradu unutar američke ustanove za carinu i granicu, glavnom pritvoru za djecu bez pratnje u dolini Rio Grande, u Donni u Teksasu, 30. marta 2021.

Američka vlada prihvatila je u martu gotovo 19.000 djece koja su sama putovala preko meksičke granice, objavile su vlasti u četvrtak, a to je najveći mjesečni broj koji je ikad zabilježen i glavni test za predsjednika Joe Bidena dok preokreće mnoge tvrde imigracijske taktike svog prethodnika.

Kompleksna kombinacija faktora u Sjedinjenim Državama i Centralnoj Americi bila je pokretač povećanja. Podudarilo se i s odlukom Bidenove administracije da djecu bez pratnje izuzme iz ovlašćenja povezanog s pandemijom, koje podrazumijeva da većinu ljudi deportuju iz zemlje, ne dajući im priliku da traže azil. Djeca su umjesto toga puštena "sponzorima" u SAD-u, obično roditeljima ili bližoj rodbini, dok im je dozvoljeno da vode svoje slučajeve na imigracijskim sudovima, koji su teško pretrpani nedovršenim poslovima.

Vlasti su u martu naišle na 18.890 djece bez pratnje, prema podacima američke Carinske i granične zaštite (CBP), znatno iznad prethodnih najviših razina od 11.475 u maju 2019. godine i 10.620 u junu 2014. godine, izvijestile su granične patrole, koje su brojeve počele objavljivati u 2009. godini. Prije toga odrasli Meksikanci činili su većinu onih koji prelaze granicu.

Mart je brojao približno dvostruko više od 9.457 djece bez pratnje s kojima se CBP susreo u februaru i pet puta više od broja 3.221 u martu 2020. godine.

Ogroman porast broja djece koja putuju sama, od kojih neka imaju i 3 godine, i porodica ozbiljno je opteretio granične objekte koji ne smiju držati ljude duže od tri dana, ali to često čine. Preostalo je da vlada pokuša da pronađe prostor i zaposli osoblje koje će dugoročno brinuti o djeci dok ne budu smještena kod sponzora.

Mnogima je uragan koji je u novembru pogodio Centralnu Ameriku povećao endemsko siromaštvo i nasilje zbog kojih su ljudi decenijama bježali. Promjene američke politike pod Bidenom, takođe, su uticale na njihove odluke, bez obzira da li su stvarne ili je riječ o glasinama.

Hermelindo Ak, uzgajivač kukuruza iz Gvatemale koji jedva zarađuje da bi prehranio porodicu, protjeran je u Meksiko iz teksaške doline Rio Grande sa svojim 17-godišnjim sinom. Ak je odlučio poslati sina samog, da drugi put pokuša, nakon što je saznao da djeca bez pratnje mogu ostati u SAD-u. Ak (40) rekao je da će se vratiti porodici u Gvatemali nakon prodaje kuće kako bi platio krijumčarima. Plan je bio da njegov najstariji sin živi s rodbinom u SAD-u.

"Nisam htio da ga ostavim samog", rekao je Ak prošle sedmice u meksičkom pograničnom gradu Reynosa. "Nužnost nas obavezuje."

Usred sve većeg broja, više od 4.000 ljudi u objektima CBP-a zadržano je u prostoru predviđenom za 250 ljudi, u kompleksu šatora u Donni u Teksasu. Ležali su razdvojeni na nekoliko centimetara na prostirkama na podu i s pokrivačima od folije.

CBP mora prebaciti djecu bez pratnje u roku od 72 sata u američki Odjel zdravstva i socijalnih usluga (HHS), čiji su objekti pogodniji za dugotrajnu njegu, dok se ne donesu uslovi za njihovo puštanje. Više od 2.000 djece jedan dan je prošle sedmice držano duže od toga u objektu Donna, a 39 ih je tamo bilo najmanje 15 dana.

HHS je otvorio svoj prvi objekat za privremeno zadržavanje u Carrizo Springsu u Teksasu 22. februara i od tada je sklopio niz sporazuma o zauzimanju velikih lokacija blizu granice, uključujući kongresne centre u Dallasu i San Diegu, stadion u San Antoniju u Teksasu i vojnu bazu Fort Bliss u El Pasu u Teksasu. Odjel je takođe plaćao letove za djecu i sponzore kako bi ograničio vrijeme u državnom pritvoru.

Sveukupno, granična patrola imala je 168.195 susreta s migrantima na južnoj granici u martu, najprometnijem mjesecu od marta 2001. godine, kada je izbrojala 170.580 hapšenja. Brojevi nisu u potpunosti usporedivi, jer je više od polovine prošlomjesečnih susreta rezultiralo protjerivanjima pod ovlašćenjima u vezi s pandemijom koje je uspostavio bivši predsjednik Donald Trump, a koje je Biden zadržao.

Ljudi koji su protjerani na osnovu zakona o javnom zdravstvu vjerovatno će pokušati ponovo, jer se ne suočavaju s pravnim posljedicama.

Za razliku od protjerivanja, ljudi koji su uhapšeni prema imigracijskim zakonima mogu se suočiti sa zatvorom, krivičnim gonjenjem zbog ponovljenih krivičnih djela i zabranom legalnog ulaska u zemlju preko braka ili drugih sredstava. Zvaničnici Bidenove administracije rekli su da je u martu protjerano 28% ljudi koji su prethodno protjerani, u odnosu na stopu recidivizma prije pandemije od 7% za 12-mjesečno razdoblje koje je završilo u septembru 2019.

CBP je imao 52.904 susreta s ljudima koji su stizali kao porodice, pri čemu je samo otprilike jedno od troje protjerano, a ostalima je dozvoljeno da ostanu u SAD-u kako bi tražili azil.

Meksiko je odbio da prihvati porodice iz Centralne Amerike s djecom mlađom od 6 godina, jer je novi zakon protiv pritvaranja porodica migranata ograničio efikasnost protjerivanja, rekli su službenici administracije. Meksiko posebno oklijeva da prihvati porodice s malom djecom u državi Tamaulipas koja graniči s dolinom Rio Grande, najprometnijim koridorom za ilegalne prelaze.

To znači da stotine migranata odlaze na autobuske stanice u pograničnim teksaškim gradovima poput McAllena i Brownsvillea na putu do konačnih odredišta u SAD-u. Da bi uštedila vrijeme, granična patrola prošlog mjeseca počela je puštati migrantske porodice - oko 9.600 ljudi od utorka, prema američkom predstavniku Henryju Cuellaru - bez obavijesti da se pojave na sudu, upućeni su da se direktno prijave američkom Uredu za imigraciju i carinu za 60 dana.

Brojevi su naglo porasli tokom Trumpove posljednje godine mandata, ali su dodatno nastavili da rastu pod Bidenom, koji je brzo okončao mnoge politike svog prethodnika, uključujući i onu zbog koje su tražioci azila morali u Meksiku da čekaju sudska saslušanja u SAD-u.

See all News Updates of the Day

Vođa talibana, koji je na potjernici SAD, odaje počast bombašima samoubicama

Potjernica za Sirahudinom Hakanijem, liderom talibanske pobunjeničke grupe Hakani, koju je izdao Federalni istražni biro SAD.

Talibanski vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova, kojeg su Sjedinjene Američke Države proglasile globalnim teroristom, priredio je u Kabulu ceremoniju u čast bombaša samoubica odgovornih za ubistva hiljada američkih i savezničkih trupa u Afganistanu.

Sirahudin Hakani, koga su SAD ucijenile na 10 miliona dolara za sve informacije koje bi dovele do njegovog hapšenja, sastao se sa porodicama nekih od napadača na događaju u ponedjeljak u luksuznom hotelu u glavnom gradu Afganistana, rekao je portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Kari Said Kosti.

Kosti je tvitovao zamagljene slike Hakanija kako se moli i grli članove porodice poginulih bombaša samoubica i rekao da je ministar kasnije pozdravio bombaše samoubice kao "heroje islama i zemlje". Hakani se posljednjih godina nije pojavljivao u javnosti, uključujući i period nakon povratka talibana na vlast.

Talibani su u augustu povratili kontrolu nad zemljom nakon što su skoro 20 godina vodili smrtonosnu pobunu protiv afganistanske vlade koju podržava Zapad i koalicionih snaga predvođenih SAD-om. Globalna zajednica je, međutim, ignorisala pozive islamističke grupe da prizna njihovu privremenu vladu u Kabulu, navodeći ljudska prava i druge brige.

"Nastupanje islamskog sistema rezultat je krvi naših mučenika", rekao je Hakani, koji je poznatiji po tome što je vodio Hakanijevu mrežu militanata koje Washington krivi za samoubilačke napade na strane trupe u posljednje dvije decenije.

"Sada, ti i ja moramo se uzdržati od izdaje težnji naših mučenika", naglasio je Hakani. On je podijelio 125 dolara porodicama "mučenika" i obećao zemljište za svaku porodicu, rekao je Kosti.

Kosti je kasnije govorio za jednu afganistansku TV mrežu i branio Hakanija zbog hvaljenja bombaša samoubica. On je tvrdio da su napadi dio talibanskog "džihada" protiv okupacije Afganistana od strane američkih i savezničkih trupa. On se također branio zamagljivanje slika Hakanija, navodeći bezbjednosne razloge da ministar ostane u sjenci.

Vjeruje se da su finansijska i vojna snaga Hakanijeve mreže odigrale ključnu ulogu u pomaganju talibanima da održe i prošire svoju pobunu.

Zvaničnici Talibana odbacuju postojanje mreže kao zapadnu propagandu, navodeći da je Hakani zamjenik Hibatulaha Akhundžade, poglavara Talibana koji se povukao.

Kritičari kažu da ceremonija u ponedjeljak u Kabulu neće pomoći u pokušajima talibana da dobiju međunarodno priznanje njihove vlade, koja je već na udaru kritika zbog nedostatka inkluzivnosti.

"Imenovanje Siraja Hakanija za vršioca dužnosti ministra unutrašnjih poslova već je otežalo zemljama, posebno SAD, da se više angažuju sa talibanskom vladom", rekao je Jonathan Schroden, analitičar za vojne operacije u američkom Centru za pomorske analize.

"Njegove radnje (u ponedjeljak) će to učiniti još težim i vjerovatno udaljiti šanse za formalno priznanje vlade u budućnosti", rekao je on za Glas Amerike

"Međunarodna zajednica će vjerovatno nastaviti da sarađuje sa nekim pripadnicima Talibana koji nisu iz Hakanija kako bi humanitarnu pomoć bila poslata direktno za narod Afganistana, ali nema sumnje da će ovakve akcije učiniti manje privlačnim za te zemlje razmatranje formalizacije odnosa sa talibanskom vladom" rekao je on.

Analitičar Torek Farhadi, bivši savjetnik afganistanske vlade, rekao je da je ključni izazov sa kojim se grupa suočava "senzibilizacija" [ubeđivanje] svih talibanskih činova da je rat sa Amerikom okončan, i da "svi oni moraju da se okrenu da bi pobijedili u ekonomskom ratu" kako bi spriječili širenje siromaštva u zemlji.

Talibani se "sastoje od strana i grupa, od kojih neke žele stalno da podsjećaju druge na velike žrtve kroz koje su prošli kako bi došli do ove tačke gdje kontrolišu državu", primjetio je Farhadi.

"Druge grupacije znaju da bi bili međunarodno priznati, moraju da smire retoriku. Ali zaboraviti koliko su bile intenzivne dvije decenije rata moglo bi da prouzrokuje da neki nezadovoljni borci napuste svoje redove i pridruže se nasilnim grupama poput ISIS-K", rekao je Farhadi rekao je za Glas Amerike, koristeći akronim za afganistanski ogranak Islamske države, IS-Horasan.

Talibanski delegati trebalo bi da u srijedu prisustvuju višeslojnom sastanku u Moskvi sa izaslanicima iz Rusije, kao i dvije zemlje koje dijele granicu sa Afganistanom - Kine i Pakistana. Očekuje se da će talibani pokrenuti pitanje priznavanja nove vlade u Kabulu.

Ruski, kineski i pakistanski delegati održali su u utorak trilateralne razgovore uoči sastanka sa talibanima i složili se da pruže humanitarnu i ekonomsku pomoć Afganistanu.

Na sastanak je pozvana i jedna američka delegacija, ali je portparol State Departmenta Ned Price u ponedjeljak naveo "logističke razloge" za nedolazak na razgovore u Moskvi i rekao da će se delegacija pridružiti takvoj sjednici u budućnosti.

Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov rekao je u utorak da Moskva uskraćuje priznanje talibanima čekajući da ispune obećanja koja su dali prilikom preuzimanja vlasti, uključujući i političku i etničku uključenost nove vlade.

"Zvanično priznanje Talibana za sada se ne raspravlja", rekao je Lavrov novinarima. "Kao i većina drugih uticajnih zemalja u regionu, mi smo u kontaktu sa njima. Podstičemo ih da ispune obećanja koja su dali kada su došli na vlast", rekao je on.

Washington je zamrznuo skoro 10 milijardi dolara afganistanske imovine, uglavnom pohranjene u američkim Federalnim rezervama, od kada su talibani preuzeli državu.

Američka administracija tvrdi da želi da pozove ovu grupu na odgovornost i poštovanje datih obećanja da će štititi prava svih Afganistanaca, posebno prava žena, te da će uspostaviti inkluzivnu vladu koja će upravljati zemljom koja je pogođena nemirima.

Odbor Predstavničkog doma podiže tužbu protiv Bannona zbog nepoštovanja Kongresa

Arhiv - Nekadašnji saradnik tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa, Steve Bannon, razgovara sa novinarima u New Yorku 20. augusta 2020.

Odbor Predstavničkog doma američkog Kongresa koji istražuje nerede na Capitolu od 6. januara izglasao je u utorak pokretanje tužbi za nepoštovanje Kongresa protiv Stevea Bannona, jednog od savjetnika bivšeg predsjednika Donalda Trumpa sa najdužim stažom, zbog odbijanja saradnje u istrazi.

Odbor, pod kontrolom demokrata, istražuje kako je i zašto stotine Trumpovih pristalica upalo u zgradu Capitola dok su zakonodavci potvrđivali da je demokrata Joe Biden pobijedio Trumpa na prošlogodišnjim predsjedničkim izborima.

Panel je odobrio pritužbe o Bannonovom nepoštoanju, uputivši prijedlog Predstavničom domu na glasanje, koje će vjerovatno biti održano u četvrtak.

Ako Predstavnički dom bude glasao za prijedlog, tužba će biti poslata federalnom tužiocu u Washington kako bi bila predstavljena velikoj poroti radi mogućeg podizanja optužnice protiv Bannona. Ukoliko bude proglašen krivim, mogao bi biti osuđen na kaznu zatvora do godinu dana, ali takve tužbe za nepoštovanje Kongresa su neobične i rijetko rezultiraju kaznom zatvora.

Trump je tokom posljednjih dana svog predsjedavanja apelovao na pristalice na skupu u blizini Bijele kuće da se "pakleno bore" kako bi blokirali potvrđivanje Bidenove pobjede. Ubrzo nakon toga, više od 800 Trumpovih pristalica upalo je na Capitol, od kojih su neki vandalizirali zgradu i sukobili se s policijom. Više od 600 je optuženo za niz prekršaja. U incidentu je poginulo pet osoba.

Trump je pokušao da spriječi istragu Odbora o tome šta je izazvalo nerede i njegovu ulogu u njima. On je pozvao Bannona i druge bivše pomoćnike koje je Odbor pozvao da odbiju te pozive, tražeći egzekutivnu privilegiju za dokumente Bijele kuće, iako je napustio funkciju 20. januara.

Bannon je bio Trumpov glavni strateg u Bijeloj kući tokom prvih sedam mjeseci 2017, a ostao je jedan od njegovih najglasnijih pristalica.

Trump je u ponedjeljak podnio tužbu u kojoj se navodi da je Odbor podnio nezakonit, neutemeljen i preširok zahtjev za njegovo djelovanje u Bijeloj kući.

Bidenova Bijela kuća tvrdi da Trump nema legitimne zahtjeve za uživanje privilegija.

"Postupci bivšeg predsjednika predstavljali su jedinstvenu - i egzistencijalnu - prijetnju našoj demokratiji koja se ne može gurnuti pod tepih", rekao je portparol Michael Gwin​. "Ustavna zaštita privilegija izvršne vlasti ne bi trebalo da se koristi za zaštitu informacija koje odražavaju jasan i očigledan napor da se podrije sam Ustav."

Republikanci u Senatu blokirali su stvaranje nezavisne komisije za ispitivanje haosa koji bi bio napravljen po uzoru na onu koja je istraživala terorističke napade na SAD 2001. godine.

Kao odgovor, Dom pod kontrolom demokrata tada je osnovao devetočlano istražno vijeće, koje uključuje dva republikanska poslanika koji su bili glasni Trumpovi kritičari.

U julu je veće čulo živopisne, detaljne izvještaje četiri policajca koji su 6. januara naišli na izgrednike unutar Capitola, ali od tada nisu čuli više javnih iskaza.

Kako je biti "sanjar" u današnjoj Americi

Kako je biti "sanjar" u današnjoj Americi
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:49 0:00

Kalifornija se priprema za prihvat 5.000 izbjeglica iz Afganistana

Kalifornija se priprema za prihvat 5.000 izbjeglica iz Afganistana
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:06 0:00

EU izvještaj o napretku: BiH dobila najgore ocjene

Zastave EU ispred sjedišta Evropske komisije u Briselu.

BiH je dobila najgore ocjene izvještajima svaku državu koja cilja ka evropskim integracijama a koji će Evropska komisija (EK) objaviti u utorak.

Radi se o izvještajima u paketu proširenja, najvažnijem dokumentu za države koje nastoje da se jednog dana priključe evropskom bloku. Paket proširenja koji sadrži izvještaje eksperata EK za svaku državu pojedinačno ċe kasnije popodne predstaviti evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi, autor paketa.

Paket ċe se odnositi na šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Severna Makedonija i Srbija), kao i Tursku.

Izvještaj koji se tiče BiH, ima ubjedljivo najgore ocjene eksperata EK što se tiče stanja u zemlji u poređenju sa ostalim zemljama regiona.

Nema napretka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, u reformi izbornog procesa slobodi izražavanja, niti spoljnim odnosima, a zabilježeno je "nazadovanje" u oblasti javne nabavke. Što se tiče političkih kriterijuma, navodi se da su zakonodavna i izvršna vlast imale "slab učinak zbog političke polarizacije i poremećaja uzrokovanih pandemijom".

"Negativni efekti rasprostranjene korupcije i znaci političkog zarobljavanja nastavili su se snažno manifestovati tokom pandemije, direktno utičući na dobrobit građana", ocjenjuje se u izvještaju koji je posveċen BiH,

U dokumentu se navodi kako izaziva zabrinutost "selektivno i netransparentno gonjenje i sudsko praćenje slučajeva korupcije".

Identifikuju se sistemski nedostaci u operativnoj saradnji između agencija za sprovođenje zakona i veoma ograničena razmjena obavještajnih podataka. Za policiju se kaže da je "podložna političkom uplitanju" a finansijske istrage i zaplijena imovine su, prema nalazima, "uglavnom neefikasni".

Kada je u pitanju navedeni nedostatak napretka u borbi protiv korupcije, u izvještaju se navodi nazadovanje i u oblasti javnih nabavki. Pri javnim nabavkama je BiH "primjenjivala povlašteni tretman" za domaće ponuđače prilikom dodele javnih ugovora, konstatuje se i ocenjuje kako su potrebne "hitne aktivnosti" na usvajanju zakona o javnim nabavkama i sukobu interesa.

Poseban dio izvještaja se odnosi na migrantsku krizu u zemlji, gdje se kaže da vlasti nisu uspjele da uspostave održivi sistem migracija i azila što je dovelo do humanitarne krize u decembru 2020. Izvještaj govori o opsežnom angažovanju i podršci EU, te da je u Lipi kod Bihaća osnovan privremeni šatorski kamp za pružanje skloništa svim osobama u potrebi.

Priznaje se da je BiH pojačala napore za poboljšanje upravljanja migracijama, ali ocenjuje se da je potrebno da zemlja obezbjedi efikasnu koordinaciju na svim nivoima upravljanja granicama i kapaciteta za upravljanje migracijama, kao i funkcionisanje sistema azila.

"Ovo zahtijeva pravednu raspodjelu odgovornosti između svih entiteta i kantona, uključujući i smeštanje prihvatnih centara", navodi se u izvještaju.

Što se tiče osnovnih prava, iako je zakonodavni i institucionalni okvir uveliko uspostavljen, BiH kako stoji u izvještaju, tek treba da usvoji sveobuhvatni strateški okvir. Navodi se da su potrebne značajne reforme kako bi se svim građanima omogućilo ostvarivanje njihovih političkih prava i osiguralo nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući i prevazilaženje prakse „dvije škole pod jednim krovom“.

"Nije postignut napredak u garantovanju slobode izražavanja i medija, u zaštiti novinara od pretnji i nasilja obezbeđivanjem odgovarajućih sudskih mjera, niti u obezbeđivanju finansijske održivosti sistema javnog emitovanja", stoji u dokumentu i dodaje da i dalje postoje izazovi u pogledu slobode okupljanja, posebno u entitetu Republika Srpska, "gdje su aktivisti bili izloženi zastrašivanju i sudskom gonjenju".

Naglašava se da Ustav BiH i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, i nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci i srodnih slučajeva. Također stoji da nije postignut napredak u poboljšanju izbornog okvira u skladu sa evropskim standardima i osiguravanju transparentnosti finansiranja političkih stranaka.

Kako se navodi u izvještaju, BiH nije postigla ni napredak u pogledu vanjskih odnosa.

"Zemlja mora pojačati napore da okonča pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. BiH se snažno ohrabruje da poboljša svoje usklađivanje sa vanjskopolitičkim izjavama EU i restriktivnim mjerama", ocjenjuju eksperti EK.

Navode, međutim, da je zemlja nastavila aktivno učestvovati u regionalnoj saradnji i održavati dobrosusjedske odnose.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG