Linkovi

Teme

SAD: Broj djece bez pratnje na granici dostigao najviši nivo u martu

Mladi migranti bez pratnje čekaju svoj red u stanici za obradu unutar američke ustanove za carinu i granicu, glavnom pritvoru za djecu bez pratnje u dolini Rio Grande, u Donni u Teksasu, 30. marta 2021.

Američka vlada prihvatila je u martu gotovo 19.000 djece koja su sama putovala preko meksičke granice, objavile su vlasti u četvrtak, a to je najveći mjesečni broj koji je ikad zabilježen i glavni test za predsjednika Joe Bidena dok preokreće mnoge tvrde imigracijske taktike svog prethodnika.

Kompleksna kombinacija faktora u Sjedinjenim Državama i Centralnoj Americi bila je pokretač povećanja. Podudarilo se i s odlukom Bidenove administracije da djecu bez pratnje izuzme iz ovlašćenja povezanog s pandemijom, koje podrazumijeva da većinu ljudi deportuju iz zemlje, ne dajući im priliku da traže azil. Djeca su umjesto toga puštena "sponzorima" u SAD-u, obično roditeljima ili bližoj rodbini, dok im je dozvoljeno da vode svoje slučajeve na imigracijskim sudovima, koji su teško pretrpani nedovršenim poslovima.

Vlasti su u martu naišle na 18.890 djece bez pratnje, prema podacima američke Carinske i granične zaštite (CBP), znatno iznad prethodnih najviših razina od 11.475 u maju 2019. godine i 10.620 u junu 2014. godine, izvijestile su granične patrole, koje su brojeve počele objavljivati u 2009. godini. Prije toga odrasli Meksikanci činili su većinu onih koji prelaze granicu.

Mart je brojao približno dvostruko više od 9.457 djece bez pratnje s kojima se CBP susreo u februaru i pet puta više od broja 3.221 u martu 2020. godine.

Ogroman porast broja djece koja putuju sama, od kojih neka imaju i 3 godine, i porodica ozbiljno je opteretio granične objekte koji ne smiju držati ljude duže od tri dana, ali to često čine. Preostalo je da vlada pokuša da pronađe prostor i zaposli osoblje koje će dugoročno brinuti o djeci dok ne budu smještena kod sponzora.

Mnogima je uragan koji je u novembru pogodio Centralnu Ameriku povećao endemsko siromaštvo i nasilje zbog kojih su ljudi decenijama bježali. Promjene američke politike pod Bidenom, takođe, su uticale na njihove odluke, bez obzira da li su stvarne ili je riječ o glasinama.

Hermelindo Ak, uzgajivač kukuruza iz Gvatemale koji jedva zarađuje da bi prehranio porodicu, protjeran je u Meksiko iz teksaške doline Rio Grande sa svojim 17-godišnjim sinom. Ak je odlučio poslati sina samog, da drugi put pokuša, nakon što je saznao da djeca bez pratnje mogu ostati u SAD-u. Ak (40) rekao je da će se vratiti porodici u Gvatemali nakon prodaje kuće kako bi platio krijumčarima. Plan je bio da njegov najstariji sin živi s rodbinom u SAD-u.

"Nisam htio da ga ostavim samog", rekao je Ak prošle sedmice u meksičkom pograničnom gradu Reynosa. "Nužnost nas obavezuje."

Usred sve većeg broja, više od 4.000 ljudi u objektima CBP-a zadržano je u prostoru predviđenom za 250 ljudi, u kompleksu šatora u Donni u Teksasu. Ležali su razdvojeni na nekoliko centimetara na prostirkama na podu i s pokrivačima od folije.

CBP mora prebaciti djecu bez pratnje u roku od 72 sata u američki Odjel zdravstva i socijalnih usluga (HHS), čiji su objekti pogodniji za dugotrajnu njegu, dok se ne donesu uslovi za njihovo puštanje. Više od 2.000 djece jedan dan je prošle sedmice držano duže od toga u objektu Donna, a 39 ih je tamo bilo najmanje 15 dana.

HHS je otvorio svoj prvi objekat za privremeno zadržavanje u Carrizo Springsu u Teksasu 22. februara i od tada je sklopio niz sporazuma o zauzimanju velikih lokacija blizu granice, uključujući kongresne centre u Dallasu i San Diegu, stadion u San Antoniju u Teksasu i vojnu bazu Fort Bliss u El Pasu u Teksasu. Odjel je takođe plaćao letove za djecu i sponzore kako bi ograničio vrijeme u državnom pritvoru.

Sveukupno, granična patrola imala je 168.195 susreta s migrantima na južnoj granici u martu, najprometnijem mjesecu od marta 2001. godine, kada je izbrojala 170.580 hapšenja. Brojevi nisu u potpunosti usporedivi, jer je više od polovine prošlomjesečnih susreta rezultiralo protjerivanjima pod ovlašćenjima u vezi s pandemijom koje je uspostavio bivši predsjednik Donald Trump, a koje je Biden zadržao.

Ljudi koji su protjerani na osnovu zakona o javnom zdravstvu vjerovatno će pokušati ponovo, jer se ne suočavaju s pravnim posljedicama.

Za razliku od protjerivanja, ljudi koji su uhapšeni prema imigracijskim zakonima mogu se suočiti sa zatvorom, krivičnim gonjenjem zbog ponovljenih krivičnih djela i zabranom legalnog ulaska u zemlju preko braka ili drugih sredstava. Zvaničnici Bidenove administracije rekli su da je u martu protjerano 28% ljudi koji su prethodno protjerani, u odnosu na stopu recidivizma prije pandemije od 7% za 12-mjesečno razdoblje koje je završilo u septembru 2019.

CBP je imao 52.904 susreta s ljudima koji su stizali kao porodice, pri čemu je samo otprilike jedno od troje protjerano, a ostalima je dozvoljeno da ostanu u SAD-u kako bi tražili azil.

Meksiko je odbio da prihvati porodice iz Centralne Amerike s djecom mlađom od 6 godina, jer je novi zakon protiv pritvaranja porodica migranata ograničio efikasnost protjerivanja, rekli su službenici administracije. Meksiko posebno oklijeva da prihvati porodice s malom djecom u državi Tamaulipas koja graniči s dolinom Rio Grande, najprometnijim koridorom za ilegalne prelaze.

To znači da stotine migranata odlaze na autobuske stanice u pograničnim teksaškim gradovima poput McAllena i Brownsvillea na putu do konačnih odredišta u SAD-u. Da bi uštedila vrijeme, granična patrola prošlog mjeseca počela je puštati migrantske porodice - oko 9.600 ljudi od utorka, prema američkom predstavniku Henryju Cuellaru - bez obavijesti da se pojave na sudu, upućeni su da se direktno prijave američkom Uredu za imigraciju i carinu za 60 dana.

Brojevi su naglo porasli tokom Trumpove posljednje godine mandata, ali su dodatno nastavili da rastu pod Bidenom, koji je brzo okončao mnoge politike svog prethodnika, uključujući i onu zbog koje su tražioci azila morali u Meksiku da čekaju sudska saslušanja u SAD-u.

See all News Updates of the Day

U Americi pokrenuta inicijativa da se pokret čiji se osnivač krio u BiH stavi na listu terorističkih organizacija

Robert Rundo u istočnoj Evropi. (Foto: Screenshot videa koji je naknadno uklonjen sa stranice YouTube.)

Dok policijske agencije u Bosni i Hercegovini tragaju za jednim od osnivača američke ultradesničarske organizacije a on na svojim kanalima na društvenim mrežama govori o izbjegavanju tog traganja, u SAD-u je pokrenuta inicijativa da se organizacija Rise Above Movement (RAM) stavi na listu stranih terorističkih organizacija.

Zastupnica u američkom Kongresu Elissa Slotkin nedavno je zatražila da se pojedine desničarske organizacije pred vlastima Sjedinjenih Američkih Država (SAD) proglase terorističkim.

Na predloženoj listi, na kojoj je zamišljeno da se nalaze strane organizacije bijelih supremacista, nalazi se i američka organizacija Rise Above Movement, čiji je jedan od osnivača Robert Rundo. U dodatnom objašnjenju zašto se pokret osnovan u SAD-u nalazi na listi stranih organizacija, ured zastupnice Slotkin je za BuzzFeed News objasnio kako je RAM uveden kako bi se identificirali saradnici organizacije koji djeluju u inostranstvu. Njihov vođa Rundo je, prema pisanju Radio Slobodne Evrope, gradio veze s desničarima u Ukrajini.

Kako navodi LA Times pozivajući se na FBI, Rundo se 2019. godine suočio s optužbama da je fizički nasrnuo na policajca i grupu demonstranata u Berkeleyju. Nakon dvogodišnje sudske procedure Rundo se ponovo suočava sa ovim optužbama.

Prema pisanju Bellingcata, on se 2020. godine našao u Srbiji, gdje je nastavio graditi veze, da bi potom u februaru 2021. bio protjeran, nakon čega je završio u Bosni i Hercegovini, o čemu je pisao i BIRN BiH.

Početkom maja 2021. godine Rundo je na svom podcastu, koji se emitira na društvenoj mreži Telegram, kazao kako je nakon Srbije bio u jednoj državi iz koje je pobjegao i u kojoj je njegovo prisustvo bilo proglašeno “prijetnjom za nacionalnu sigurnost”.

Robert Rundo pokazuje grafit u Beogradu. Foto: Screenshot iz videa na aplikaciji Telegram
Robert Rundo pokazuje grafit u Beogradu. Foto: Screenshot iz videa na aplikaciji Telegram

“Bio sam u jednoj zemlji kratko vrijeme. Moje prisustvo bilo je od značaja za njihovu nacionalnu sigurnost iako nije bilo kršenja zakona. Morao sam (…) na sreću sam uspješno pobjegao, a o tome ću jednog dana pričati”, rekao je Rundo.

Iz Granične policije BiH nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH da li su evidentirali Rundoov izlazak iz zemlje.

Na kanalima na Telegramu posvećenim Rundou danas se promoviraju aktivnosti virtuelne mreže organizacija Active Club. Tu se objavljuju i fotografije podrške zatvorenim bivšim članovima RAM-a, samoj organizaciji RAM te reklame za prodaju odjeće.

Prema saopćenju Državnog tužilaštva SAD-a, tri člana RAM-a se nalaze u zatvorima u SAD-u nakon incidenta u Charlottesvilleu 2017. godine.
Stavljanje neke organizaciju na listu terorističkih bilo bi bitno za vlasti u BiH i na osnovu njih bi morali djelovati brzo, objašnjava generalni sekretar Centra za sigurnosne studije u Sarajevu Benjamin Plevljak.

“Činjenica jeste da je on problematična ličnost i da je pokušavao uspostaviti kontakte s desničarima u Evropi, ali ako on nije zvanično na radaru, onda su stvari malo osjetljive”, kaže on.

BiH trenutno nema važeću strategiju za borbu protiv terorizma, a u staroj desničari nisu bili posebno označeni. Plevljak objašnjava da je strategija ipak omogućavala rad na suzbijanju krajnje desničarskih organizacija.

“Potvrda toga je kontekstualni sadržaj osnovnog cilja strategije, koji ukazuje da je potrebno ‘suzbijati sve oblike ekstremističkog i terorističkog djelovanja…’. Ipak, ono mnogo važnije jeste u kojoj mjeri se strateški dokumenti realiziraju u praksi, jer šta znači slovo na papiru ako će implementacija strategije biti neodgovarajuća?”, navodi Plevljak i dodaje kako je primjetan veći porast desničarskog ekstremizma u Evropi.

On kaže kako je broj desničarskih terorističkih napada u konstantnom porastu, pozivajući se na Global Terrorism Index (GTI) iz 2020. godine, gdje je broj smrtnih slučajeva od terorizma širom svijeta bio u padu petu godinu zaredom, ali se broj desničarskih terorističkih napada povećao za 250 posto u istom periodu.

Kako za BIRN BiH kaže Adrian Shtuni, stručnjak za sigurnost sa sjedištem u Washingtonu, na Zapadnom Balkanu postoji tendencija da se ultradesničarska prijetnja ne shvata dovoljno ozbiljno.

On za Rundoa podsjeća da se RAM predstavljao kao organizacija ljubitelja borilačkih sportova, dok je američko tužilaštvo RAM ocijenilo kao militantnu supremacističku grupu koja izražava antisemitske i rasističke stavove.

“On je dobar dio 2020. godine proveo u Istočnoj Evropi i na Balkanu, posjećujući neonacističke događaje i promovišući supremacističke poruke na društvenim mrežama. To sugeriše da je imao bazu podrške u državama u kojima je boravio”, kaže Shtuni.

Također treba imati u vidu, smatra Shtuni, da ratna prošlost Zapadnog Balkana igra značajnu ulogu u privlačenju ekstremista.

“Manifest Andersa Breivika gotovo 1.000 puta spominje ratove u Jugoslaviji, a Karadžića smatra evropskim herojem. Na sličan način Brenton Tarrant bio je inspirisan Breivikom i Karadžićem. Dakle, region privlači desničarske ekstremiste zato što rat u Bosni vide kao izvor inspiracije za svoje ‘svete ratove’”, kaže Shtuni.

Breivik je osuđen na 21 godinu zatvora s mogućnošću produženja za teroristički napad u Norveškoj izveden 2011. godine, kada je usmrtio 77 osoba, a Tarrant je 2019. ubio 51 osobu prilikom terorističkog napada u novozelandskom Christchurchu, za što je osuđen na doživotni zatvor.

Članica Pussy Riot uhapšena u Moskvi

Arhiv - Veronika Nikulshina, članica benda Pussy Riot

Policija u Moskvi privela je Veroniku Nikulshinu, članicu grupe Pussy Riot, bez objašnjenja.

Nikulshina je 7. maja na Instagramu napisala da su je četvorica policajaca uhvatili u blizini njenog stambenog bloka, ne rekavši zašto je privode.

Nikulshinin advokat Mansur Gilmanov rekao je za Open Media da je njegova klijentica zadržana pod sumnjom da je bila neposlušna prema policiji.

Novinska agencija Interfax navela je kako je izvor u policiji rekao da je Nikulshina privedena "kako bi spriječila moguće provokacije tokom proba za vojnu paradu" prije Dana pobjede, koji će biti obilježen 9. maja.

Članice Pussy Riota poznati su po različitim performansima koje izvode širom Rusije u znak protesta zbog politike vlasti i u borbi za ljudska prava u Rusiji.

Članice te grupe Nadezhda Tolokonnikova i Maria Alyokhina osuđene su 2012. godine zbog "huliganizma motivisanog vjerskom mržnjom" zbog performasna u kojem su upali u moskovsku katedralu Hrista Spasitelja i otpjevali "pank molitvu" protiv Vladimira Putina , koji je u to vrijeme bio premijer i vodio kampanju za povratak na predsjedničko mjesto.

Tolokonnikova i Alyokhina bile su pri kraju da odsluže dvogodišnju zatvorsku kaznu kada su puštene na slobodu u decembru 2013. godine u okviru amnestije. One su je odbacile kao propagandni trik za poboljšanje imidža Putina uoči Zimskih olimpijskih igara 2014. u Sočiju.

Kina suspendovala ekonomski dijalog s Australijom

Zastave Australije i Kine.

Kina kaže da obustavlja daljnji ekonomski dijalog s Australijom što je najnoviji znak pogoršanja odnosa.

Stručnjaci su taj potez uglavnom nazvali simboličnim jer se posljednji sastanak okvira Kinesko-australijskog strateškog ekonomskog dijaloga dogodio prije četiri godine.

Australijski poslovni čelnici, međutim, kažu kako vjeruju da je suspenzija u četvrtak nova najniža razina bilateralnih odnosa.

Kineski državni mediji rekli su da je Australija poremetila ekonomsku saradnju akcijama poput zabrane da kineski tehnološki gigant Huawei gradi 5G mrežu. Kina je takođe optužila Canberru "za hladnoratovski način razmišljanja i ideološku diskriminaciju".

Odlukom Pekinga formalno će se zaustaviti kontakt između ključnih trgovinskih zvaničnika. Ministarska suradnja dviju vlada već je bila obustavljena više od godinu dana.

U Canberri, ministar trgovine Dan Tehan rekao je da je razočaran i da je otvoren za dijalog i "angažman na ministarskom nivou".

Opozicioni lider Anthony Albanese također je pozvao obje strane da riješe svoje razlike.

"Ovo je žalosno", rekao je Albanese. "Nama je potreban dijalog s Kinom. Ipak, to ne može biti samo po njihovim uslovima. To mora biti pod uvjetima obje države, pa je ovo za žaljenje."

Kina je daleko najveći australijski trgovinski partner, ali posljednjih godina tenzije su se pojačale. Odluka iz 2018. Da Huawei gradi 5G mrežu razbjesnila je Peking. To neprijateljstvo eskaliralo je prošle godine nakon sporova oko porijekla pandemije koronavirusa, nacionalne sigurnosti i ljudskih prava.

Kina je kasnije uvela trgovinske sankcije protiv vrijednog australijskog izvoza, iako australijski izvoz rude željeza - ključnog sastojka u proizvodnji čelika - nije pogođen.

Do napetosti između Australije i Kine došlo je kada je grupa država G-7 pozvala Peking da poštuje osnovna prava i slobode.

Sjedinjene Države i neke evropske države optužile su Kinu za kršenje ljudskih prava manjinskog muslimanskog stanovništva u provinciji Xinjiang, oružane prijetnje Tajvanu i ekonomsku prisilu.

Časovi samoodbrane usmjereni na antiazijsko nasilje

Časovi samoodbrane usmjereni na antiazijsko nasilje
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:38 0:00

Njemačka protiv načela "legitimnog predstavljanja" u Izbornom zakonu BiH

Zastave BiH ispred Parlamenta i Vijeća ministara BiH.

Njemačka vlada je u odgovoru na pitanje zastupnika iz Zelene stranke Manuela Sarrazzina u vezi s procesom reforme izbornog zakona u Bosni i Hercegovini (BiH), navela da bi načelo "legitimnog političkog predstavljanja", o kojem se raspravljalo u kontekstu izborne reforme, moglo dodatno produbiti podjelu BiH i zakomplicirati provedbu relevantnih sudskih presuda.

Načelo legitimnog političkog predstavljanja odnosi se na zahtjeve, između ostalog, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) kad je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH i zastupnika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Državni sekretar njemačkog ministarstva vanjskih poslova Miguel Berger u odgovoru zastupniku Sarrazinu navodi da je za njemačku vladu, "presudna provedba presude Sejdić-Finci iz 2009. o ustavnim promjenama, kako bi se zaustavila diskriminacija građana BiH koji se ne pridružuju nekom od konstitutivnih naroda".

"Prevladavanje etničke podjele u zemlji trebalo bi biti vodeći politički cilj", navedeno je u odgovoru njemačke vlade.

Pismo njemačkog državnog sekretara iz Minsitarstva vanjskih poslova na Twitteru je podijelilo Vijeće za demokratizaciju politike iz Berlina.

Grupa od šest parlamentaraca Europskog parlamenta u pismu upućenom Josepu Borrellu, predsjedniku Europskog parlamenta, i Oliveru Varhelyiju, komesaru EU za proširenje, izrazila je zabrinutost zbog načina rada EU u BiH, kazavši kako su "pregovori u procesu reformi izbornih zakona uključivali ograničen broj političkih strana, uglavnom iz dvije političke partije u BiH od kojih obje teže da predstavljaju dva od tri konstitutivna naroda u BiH".

Pismo njemačke vlade također ukazuje na nužnost provedbe presuda Europskog suda, umjesto pitanja "legitimnog političkog predstavljanja", koje se najviše odnosi na način izbora člana predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.

Izmjena izbornog zakona u BiH jedan je od 14 prioritetnih uvjeta u Mišljenju Europske komisije koje država mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu.

Neke od izmjena značit će i promjene odredbi Ustava BiH, posebno kad je riječ o pravu manjina da ravnopravno, kao i tri konstitutivna naroda, budu imenovani u izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast.

S tim u vezi su i presude Europskog suda za ljudska prava protiv BiH u slučaju Sejdić-FInci, ali i brojne druge. Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene.

HDZ BiH i stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS), izbor Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji dolazi iz stranke građanske orijentacije, smatraju "nelegitimnim predstavnikom iz reda hrvatskog naroda".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG