Najnovije
Američke i britanske agencije objavile metode ruskog hakovanja
Američke i britanske agencije objelodanile su detalje o metodama "grube sile" za koje kažu da su ih ruske obavještajne službe koristile da bi pokušale da prodru u usluge stotina vladinih agencija, energetskih kompanija i drugih organizacija, koje rade iz "oblaka" (cloud).
Upozorenje koje je objavila američka Agencija za nacionalnu bezbjednost (NSA) opisuje napade operativaca povezanih sa GRU, ruskom vojnoobavještajnom agencijom, koja je prethodno bila povezana s velikim cyber-napadima u inostranstvu i pokušajima remećenja američkih izbora 2016. i 2020. godine.
U izjavi, direktor NSA za cyber bezbjednost Rob Joyce rekao je da se ruska kampanja "vjerovatno nastavlja, na svjetskom nivou".
"Napadi grubom silom" uključuju automatsko masovno ubacivanje u siteove potencijalnih lozinki sve dok hakeri ne dobiju pristup.
U upozorenju se apeluje na kompanije da uvedu metode zaštite na koje stručnjaci dugo pozivaju kao "elementarnu cyber-higijenu, u skladu sa zdravim razumom", uključujući upotrebu višefaktorske autentifikacije i postavljanje jakih lozinki.
Upozorenje izdato tokom razornog talasa "ransomware napada" na vlade i ključnu infrastrukturu, ne otkriva specifične ciljeve te kampanje napada ili pretpostavljenu svrhu, već samo kaže da su hakeri ciljali na stotine organizacija širom svijeta.
NSA navodi da su operativci povezani sa GRU-om bar od sredine 2019. do početka ove godine pokušavali da prodru u mreže koristeći "Kubernetes" - alat otvorenog koda koji je prvobitno razvio "Google" za upravljanje uslugama u "oblaku".
Iako je "značajan broj" pokušaja provale ciljao na organizacije koje koriste "Microsoft Office 365" usluge u "oblaku", hakeri su pogodili i druge pružaoce usluga koji rade u "oblaku" i servere e-pošte, rekla je NSA.
SAD već dugo optužuju Rusiju da koristi i toleriše cyber napade radi špijunaže, širenja dezinformacija i remećenje rada vlada i ugrožavanja ključne infrastrukture.
Ruska ambasada u Washingtonu nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
Joe Slowik, analitičar rizika u kompaniji za nadzor mreža "Gigamon", rekao je da aktivnost koju je opisala NSA, pokazuje da je GRU još bolje podesio već popularnu tehniku provale u mreže.
On je naveo da izgleda da se to preklapa sa izvještavanjem Ministarstva energetike SAD o pokušajima upada "grubom silom" krajem 2019. i početkom 2020. godine u američki energetski i vladin sektor, i da je toga američka vlada očigledno svjesna već neko vreme.
John Hultquist, potpredsjednik za analizu u kompaniji za cyber bezbjednost "Mandiant", okarakterisao je aktivnost opisanu u upozorenju NSA, kao "rutinsko djelovanje protiv kreatora politike, diplomata, vojske i odbrambene industrije".
"Ovo je dobar podsjetnik da je GRU i dalje prijetnja koja vreba, što je posebno važno s obzirom na predstojeće Olimpijske igre koje bi oni mogli pokušati da poremete", rekao je Hultquist u izjavi.
FBI i Agencija za cyber bezbjednost i bezbjednost infrastrukture potpisali su upozorenje, kao i britanski Nacionalni centar za cyber bezbjednost.
Posljednjih godina američki zvaničnici su GRU više puta povezivali sa serijom hakerskih incidenata.
Kancelarija specijalnog savetnika Roberta Muellera je 2018. godine optužila 12 vojnih obavještajnih službenika za hakovanje demokratskih mailova koje je potom objavio "WikiLeaks" u pokušaju da naškodi predsjedničkoj kampanji Hilary Clinton i podrži kandidaturu Donalda Trumpa.
Ministarstvo pravde je prošle jeseni objavilo optužbe protiv službenika GRU-a za cyber-napade na predsjedničke izbore u Francuskoj, Zimske olimpijske igre u Južnoj Koreji i američka preduzeća.
Za razliku od ruske obaveštajne agencije SVR koja je okrivljena za hakersku kampanju "SolarWinds" i pazi da ne bude otkrivena tokom cyber-operacija, GRU je izvjeo najštetnije zabilježene cyber-napade, uključujući dva na ukrajinsku električnu mrežu i virus "NotPetya" iz 2017. godine koji je u svetu nanio štetu veću od 10 milijardi dolara.
Operativci GRU-a su umiješani i u širenje dezinformacija povezanih sa pandemijom koronavirusa, tvrde američki zvaničnici.
See all News Updates of the Day
Trumpova administracija i Muskov DOGE nastavljaju da otpuštaju ljude iz sekretarijata i agencija
Kampanja predsjednika Donalda Trumpa i njegovog savjetnika Elona Muska za radikalno smanjenje američke birokratije proširila se u petak, a bez posla ostaju hiljade radnika koji rade na svemu - od obezbjeđivanja nacionalnog nuklearnog oružja do brige o vojnim veteranima.
Otpušteno je oko 1.200 do 2.000 radnika u Sekretarijatu za energetiku (DOE), uključujući stotine zaposlenih iz kancelarije koja nadgleda nuklearne zalihe, rekli su Reutersu u petak izvori upoznati sa tim.
Demokrate tvrde i da serija otkaza obuhvata radnike u nacionalnim laboratorijama, hidroelektranama i nuklearnim lokacijama naslijeđenim iz Hladnog rata koje predstavljaju bezbjednosne rizike. Sekretarijat za energetiku ima oko 14.000 federalnih zaposlenih i 95.000 radnika po ugovoru.
Do otpuštanja radnika na probnom radu došlo je nakon što su tri osobe koje predstavljaju Odeljenje za vladinu efikasnost (DOGE) prošle nedelje stigle u agenciju.
Iz Sekretarijata za energetiku nisu odgovorili na zahtjev Reutersa za komentar.
U kopiji pisma u koje je Reuters imao uvida, a poslato je nekim zaposlenima u Sekretarijatu za energetiku se navodi: „Sekretarijat smatra da vaše dalje zapošljavanje ne bi bilo u javnom interesu. Iz tog razloga, vi ste uklonjeni sa svog položaja u DOE i saveznoj državnoj službi rješenjem ko je na snazi od danas.“
Zaposlenima je u petak u ponoć onemogućen pristup laptop računarima i telefonima, zbog čega mnogi nisu imali načina da prime obavještenja i nisu saznali da su otpušteni, rekao je jedan izvor.
Još 2.300 zaposlenih otpušteno je iz Sekretarijata za nacionalne parkove i prirodne resurse, koje upravlja sa 500 miliona hektara javnog zemljišta, uključujući više od 60 nacionalnih parkova, kao i programe zakupa nafte i gasa u zemlji i na moru, rekli su izvori Reutersu.
Nepoznati broj radnika u Sekretarijatu za poljoprivredu takođe je dobio otkaz, navode izvori.
Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) izgubili su skoro 1.300 radnika, ili jednu trećinu svog osoblja, izvestio je AP.
Zvaničnici iz Kancelarije za upravljanje kadrovima (OPM), koja nadgleda zapošljavanje na saveznom nivou, sastali su se u četvrtak sa predstavnicima agencija, savetujući im da otpuste svoje zaposlene na probnom radu, kaže osoba koja je upoznata sa tim.
Amerika ima 2,3 miliona civilnih federalnih radnika, od čega je 280.000 zaposleno u poslednje dvije godine i većina njih je još na probnom radu, pokazuju vladini podaci.
Dešavanja u Birou za finansijsku zaštitu potrošača ukazuju da je na meti širi krug ljudi osim zaposlenih na probnom radu, rekli su izvori Reutersa, a neki zaposleni sa ugovorima na određeno vrijeme su otpušteni.
Trump kaže da je savezna vlada prevelika i da se previše novca gubi na rasipanje i prevaru. Savezna vlada ima oko 36 biliona dolara duga i prošle godine je imala deficit od 1,8 biliona dolara, a postoji dvostranački dogovor o potrebi za reforme.
Međutim, demokrate u Kongresu kažu da Trump zadire u ustavnu nadležnost zakonodavnog tijela nad federalnom potrošnjom, iako su njegovi kolege republikanci koji kontrolišu većinu u oba doma Kongresa u velikoj mjeri podržali te poteze.
„Vjerujem sekretaru Kolinsu na riječ kada kaže da ovaj plan neće imati uticaja na pružanje njege, povlastica i usluga za veterane“, rekao je u saopštenju u petak republikanski član Kongresa Majk Bost, koji je na čelu komisije Predstavničkog doma koja nadgleda Sekretarijat za pitanja veterana, govoreći o Dagu Kolinsu koji je na čelu sekretarijata.
Taj sekretarijat je dan ranije saopštio da otpušta više od 1.000 zaposlenih.
Kritičari su doveli u pitanje oštar pristup Maska, najbogatije osobe na svijetu, koji je stekao izuzetan uticaj u Trampovom okruženju.
Američki sekretar za finansija Skot Besant tvrdi da nema razloga za zabrinutost, uporedivši Maskovo odeljenje za vladinu efikasnost sa finansijskom revizijom.
Pored otpuštanja, Trump i Mask su nekim federalnim radnicima ponudili podsticajni paket za dobrovoljni odlazak sa posla. Oko 75.000 radnika prijavilo se za taj plan, saopštila je Bijela kuća. To je oko tri odsto civilne federalne radne snage.
Radnici širom vlade koji su odlučili da ne prihvate ponude zabrinuti su da li će biti sljedeći na spisku za otkaz.
Sindikati koji predstavljaju savezne radnike podnijeli su sudske tužbe da blokiraju ponudu za dobrovoljni otkaz.
Uz te sudske izazove, Musk i DOGE su pogođeni sa nekoliko tužbi za privatnost zbog njihovog pristupa državnim kompjuterskim sistemima.
Musk je poslao članove DOGE-a u najmanje 16 vladinih agencija, gdje su dobili pristup kompjuterskim sistemima sa kadrovskim i finansijskim informacijama i poslali radnike kući. Dobijanje pristupa ovim sistemima takođe je predmet više tužbi koje su podnijete protiv DOGE-a.
Generalni inspektor Sekretararija za finansije pokrenuo je reviziju bezbjednosnih kontrola platnog sistema, navodi se u pismu poslatom kao odgovor na zahtjev demokratskih poslanika. Kongresni nadzornik, Vladina kancelarija za odgovornost, takođe je prihvatila zahtjev demokrata da se preispita odluka da se DOGE-u da pristup sistemima trezora.
DOGE nije odgovorio na zahtjev Reutersa za komentar o rasprostranjenim otpuštanjima, ali je portparol OPM rekao da su otpuštanja u skladu sa novom politikom vlade.
NATO traži način da zaštiti podvodnu infrastrukturu EU u Baltiku
Baltičko more u sjevernoj Europi graniči sa nekoliko država, uključujući Njemačku, Rusiju i Latviju. Mnogi ključni kablovi i cjevovodi prelaze preko morskog dna. S porastom napetosti u regiji, NATO traži načine kako osigurati da sva ta infrastruktura bude sigurna. Izvještava Vladislava Andrejeva.
Na granici SAD - Meksiko skeneri za otkrivanje droge fentanil
Trumpova administracija traži pomoć Meksika u zaustavljanju krijumčarenja sintetičke droge fentanil preko granice u SAD. Prošle godine, visokotehnološki skeneri instalirani su na ulaznoj tački u saveznoj državi Arizoni kako bi se otkrila ilegalna droga.
Nakon Dodikovih poruka o 'državnosti RS' iz EU poručili: BiH je jedinstvena država od dva entiteta i Distrikta Brčko
Iz Delegacije Evropske unije (EU) u BiH upozorili su da je BiH prema Ustavu jedinstvena i suverena država koja se sastoji od dva entiteta, a nakon što je predsjednik Republike Srpske (RS) nazvao taj bh. entitet državom na obilježavanju Dana državnosti Srbije i tzv. dana državnosti RS-a 14. februara.
Milorad Dodik je tokom obilježavanja Dana državnosti Republike Srbije u Banjoj Luci, još jednom poslao secesionističke poruke o "državnosti RS-a". Obraćajući se na akademiji u Banjoj Luci, 13. februara, nazvao je Republiku Srpsku državom, te je istakao kako je "Republika Srpska zarobljena u Bosni i Hercegovini" i da će se morati izboriti za "svoju slobodu".
Iz Delegacije EU ukazali su da "Ustav BiH jasno navodi da je BiH jedinstvena i suverena država koja se sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, kao i Brčko distrikta".
Pozvali su da se poštuju "suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak, uključujući odluke Ustavnog suda, te međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine".
"Nakon odluke Evropskog vijeća iz marta 2024. o otvaranju pristupnih pregovora, pozivamo političke aktere u Bosni i Hercegovini da se suzdrže od djelovanja koje produbljuju podjele i stvaraju tenzije. Umjesto toga, ohrabrujemo ih da se u cijelosti usmjeravaju na ostvarivanje napretka na evropskom putu, sa svim pogodnostima koje bi se time osigurale građanima", saopštili su iz Delegacije EU u BiH.
U Banjoj Luci zvaničnici Srbije i bh. entiteta RS 14. februara su zajednički obilježili Dan državnosti Srbije i tzv. dan državnosti RS-a.
"Regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi su suštinski dio napretka na evropskom putu. Treba izbjegavati postupke i izjave koje negativno utiču na dobrosusjedske odnose i produbljuju političke podjele. Očekujemo da svi međunarodni partneri budu podjednako posvećeni evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, nedjeljive i suverene zemlje", naveli su u saopštenju iz Delegacije EU u BiH.
Obilježavanje zajedničkog praznika RS i Srbije dogovoreno je na Svesrpskom saboru 8. juna prošle godine u Beogradu. Tada je proglašeno da će se praznik Sretenje, Dan državnosti Republike Srbije, obilježavati i kao "dan državnosti" bh. entiteta Republika Srpska, te da će ga zajedno proslavljati.
RS i Srbija zajedno praznuju sjećanje na 15. februar 1804. godine, kada je podignut Prvi srpski ustanak, i Sretenje 1835. godine, kada je donesen Sretenjski ustav.
Republika Srpska nije država, već jedna od dvije administrativne jedinice države Bosne i Hercegovine.
Sporna riječ je državnost i njeno pripisivanje administrativnoj jedinici unutar BiH, što je suprotno odredbama Ustava BiH.
Usvajanje ovog dokumenta osudili su, između ostalih, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i Željko Komšić, kao i Evropska unija i Sjedinjene Države.
Za petak 14. februara predviđeni sastanci Dodika i Vučića, te sastanak delegacija Republike Srpske i Srbije.
Aleksandar Vučić posljednji put boravio je u Banjaluci u avgustu 2023. godine, kada je poručio kako sankcije Sjedinjenih Američkih Država prema rukovodstvu Republike Srpske i Srbije "za njegovu zemlje ne postoje".
Zbog aktivnosti koje podrivaju državu BiH kompletno rukovodstvo Republike Srpske na čelu sa Miloradom Dodikom nalazi se na listi američkih sankcija.
Potrošači u SAD brinu da će oni na kraju platiti ceh Trumpovih carina
Predsednik Donald Tramp u četvrtak je objavio plan o uvođenju sveobuhvatnih "recipročnih carina" koje bi mogle da pogode i američke saveznike i konkurente.
Trump je u Beloj kući novinarima poručio da su, kada je riječ o trgovini, američki saveznici često "gori nego naši neprijatelji".
Carine će se određivati za trgovinske partnere pojedinačno i zavisiće od tarifa koje oni uvode američkim proizvodima, i poreza za koje Trumpova administracija smatra da su "diskriminatorni" kao što je porez na dodatu vrijednost, rekao je zvaničnik Bijele kuće. Washington će prvo razmotriti ekonomije sa kojima Amerika ima najveći trgovinski deficit.
Američki predsjednik prethodno je uveo carine na uvozni aluminijum i čelik, i pripemio tarife i za proizvode iz Kanade i Meksika, dva najveća američka trgovinska partnera, koje bi mogle da stupe na snagu u martu nakon što su pauzirane na 30 dana.
Zabrinutost zbog rasta cijena
Uvođenje tarifa na proizvode koje Amerika uvozi, kako upozoravaju ekonomisti, vjerovatno će dovesti do povećanja inflacije, dok je i sam Trump u četvrtak priznao da bi "cijene mogle da porastu", ali je dodao da je uvjeren da će konačno da se smanje.
Rast cijena brine Amerikance širom zemlje. U Mekalenu u Teksasu, na granici sa Meksikom, brinu i građani i trgovci s kojima je Glas Amerike razgovarao, iako su tarife toj zemlji na čekanju.
Oskar Garsija je jedan od 65 miliona Amerikanaca koji žive od penzije. Kada ode u prodavnicu i prolazi pored rafova, brine kako će više cijene meksikčkih proizvoda uticati na njegov novčanik i odluku šta će da kupi – ako se ostvari prijetnja Trumpovih tarifa.
“Šta će da rade ljudi sa niskim primanjima? Ako jedete meso dvaput nedeljno, moraćete da smanjite na jednom nedeljno, ako uopšte budete mogli da ga priuštite”.
Prema podacima američkog Biroa za statistiku, posljednje dvije godine Meksiko je prvi trgovinski partner SAD, poslije Kanade. Vibrantna trgovinska veza vidljiva je i u svakodnevnom prelasku hiljada kamiona preko međunarodnih mostova.
Mario Garsija radi za firmu u Mekalenu, koja je specijalizovana za uvoz iz Meksika. Kaže da je zabrinut zbog toga kako bi tarife mogle da utiču na njegov posao.
“Većina malih radnji i supermarketa oslanja se na proizvode iz Meksika. Šta će se desiti ako potrošači budu morali da plate višu cijenu uvoza? To je lančana reakcija”, kaže Garsija.
Američki predsjednik Trump povezao je uvođenje tarifa sa zaustavljanjem priliva droge i ilegalnih imigranata u SAD. Prvog dana februara, najavio je da će uvesti tarife od 25 odsto na robu iz Meksika i Kanade, ali ih je privremeno pauzirao dva dana kasnije pošto su lideri obe zemlje pristali da pojačaju obezbjeđenje granice.
Uvođenje tarifa će se ipak osjetiti kroz lanac nabavke, upozorava Roberto Kruz Fernandez, sekretar Federacije privrednih komora u Tamaluipasu, Meksiku.
“Fabrike u Meksiku, od kojih su neke u vlasništvu transnacionalnih kompanija – pa i američkih, u kojima se sastavljaju njihovi proizvodi, takođe će biti pogođene dodatnim troškovima koje će donijeti tarife”.
Proizvođači i uvoznici osjetiće direktni uticaj, ali američki potrošači poput Hilde Gonzales vjeruju da će na kraju oni platiti veći račun.
“Biće podignute cijene proizvoda, a ko će na kraju da plati ceh? Mi ćemo”.
Ako tarife stupe na snagu, penzioneri poput Garsije sa početka priče, plaše se da će još više morati da srežu mjesečne troškove. Drugi kažu da će morati više da rade da bi mogli da kupe sve što im treba.
