U Sjedinjenim Državama, demokratu Joe Bidena sada zovu izabranim predsjednikom.
To znači da je Biden, stalni igrač na vašingtonskoj političkoj sceni skoro pola vijeka, lider zemlje "na čekanju".
Izabrani predsjednik je opisni izraz, a ne zvanična dužnost. Kao takav, Biden nema moć u vladi i neće ga imati dok ne bude inaugurisan u podne 20. januara 2021. godine.
Ali Biden već razmatra ključna imenovanja u svojoj administraciji i kaže da će prvih dana nakon stupanja na dužnost preokrenuti nekoliko politika aktuelnog predsjednika kojeg je pobijedio, republikanskog predsjednika Donalda Trumpa.
Dakle, Biden mora mnogo toga da razmotri i pripremi u naredna 2,5 mjeseca, ali još uvek nema ovlaštenja u službenom svojstvu.
Trump ostaje predsjednik dok mu se četvorogodišnji mandat, kao 45. predsjednika zemlje, ne završi.
Izbori u SAD neće biti zvanično potvrđeni nedjeljama.
Prvo, izborni zvaničnici u svakoj od 50 država u državi i distriktu Kolumbija moraju da potvrde zvanično prebrojavanje glasova za Bidena i Trumpa. Brojne države i dalje broje glasačke listiće od izbora u utorak i one poslate u nedjeljama tokom prijevremenog glasanja.
SAD biraju svoje predsjednike posrednim oblikom demokratije, u Elektorskom koledžu kolegijumu od 538 članova, gdje je potrebna većina od 270 glasova da bi se dobilo mjesto predsjednika.
Najmnogoljudnije države najviše utiču na određivanje ishoda, a ne broj glasova na nacionalnom nivou, takozvanih popularnih glasova.
U svim državama, osim u dvije, pobjednik koji je dobio najviše popularnih glasova dobija sve glasove elektora iz te države.
U slabo naseljenim Mejnu i Nebraski, elektore određuje kongresni okrug i ishod u tim državama.
I Biden i Trump imaju liste, država po državu, obezbijeđenih elektora koji zatim glasaju u Elektorskom koledžu sredinom decembra, u zavisnosti od ishoda glasanja birača pojedinačno po državama.
Kongres zatim potvrđuje ukupan rezultat Elektorskog koledža početkom januara, otprilike dvije nedjelje prije Dana inauguracije.
Trump je tokom proteklih nekoliko dana podnio brojne tužbe navodeći nepravilnosti u glasanju i prebrojavanju glasova. Kaže, bez do sada iznijetih dokaza, da bi te nepravilnosti preokrenule pretpostavljenu pobjedu Bidena i dale Trumpu drugi četvorogodišnji mandat.
Ali sve glavne američke televizijske mreže i vodeće novine proglasile su Bidena pobjednikom, čak iako je Trump u nedjelju nastavio da tvrdi da je prevarom spriječen njegov reizbor.
Dakle, Biden sa svojom prednošću u nezvaničnom brojanju glasova u Elektorskom koledžu i za koga se vjeruje da ima više elektora od potrebne većine od 270, koja mu je potrebna za polaganje prava na poziciju predsjednika, naziva se izabranim predsjednikom.
