Ključna kamatna stopa povećana je za četvrt procenta. Bila je blizu nule od recesije, izazvane pandemijom koronavirusa prije dvije godine, a njeno povećanje je početak napora da se suzbije visoka inflacija koja je uslijedila poslije ekonomskog oporavka. Povećanje kamatne stope na kraju će rezultirati skupljim kreditima za mnoge potrošače i biznise, ocjenjuje agencija AP.
Zvaničnici centralne banke očekuju da će inflacija i dalje biti povišena, a da će na kraju ove godine iznositi 4,3 procenta, pokazuju nove tromjesečne procjene objavljene u srijedu. To je daleko iznad zacrtanog godišnjeg cilja od 2 procenta. Zvaničnici sad predviđaju mnogo sporiji ekonomski rast ove godine, 2,8 odsto, što je pad u odnosu na procjenu iz decembra od 4 procenta.
U saopštenju Federalnih rezervi, nakon sastanka, navodi se da će ruska invazija na Ukrajinu i sankcije Zapada "vjerovatno stvoriti dodatni pritisak na inflaciju i opteretiti ekonomsku aktivnost".
Centralna banka je držala kamatne stope na izuzetno niskom nivou da bi podstakla rast i zapošljavanje tokom recesije i kasnijeg oporavka. U decembru se očekivalo da će kamatne stope biti povećane tri puta ove godine. Međutim, sad se procjenjuje da će sedam planiranih povećanja dovesti do rasta kratkoročne stope na 1,75 do 2 odsto do kraja 2022. godine. Na budućim sastancima, mogla bi da bude povećana za pola procenta.
Zvaničnici su u srijedu takođe najavili četiri dodatna povećanja 2023. godine, što bi osnovnu kamatnu stopu podiglo na 2,8 odsto - što je najviši nivo od marta 2008. godine. Kao rezultat toga, vjerovatno će poskupiti krediti za hipoteke i automobile.
Šef Federalnih rezervi Džerom Pauel nada se da će se povećanjem kamatne stope postići težak i uži cilj - da se skupljim troškovima zaduživanja uspori rast i suzbije visoka inflacija, ali ne toliko da se ponovo izazove recesija.
Međutim, pojedini ekonomisti brinu da bi zbog već visoke inflacije - koja je dostigla 7,9 odsto u februaru - i rasta cijena goriva poslije ruske invazije na Ukrajinu, Federalne rezerve morale da još više povećaju kamatnu stopu nego što to sada očekuju i da bi to moglo da dovede do recesije.
Međutim, postojan ekonomski rast ipak nudi određenu zaštitu od visokih kamatnih stopa i skupljeg benzina. Potrošnja je i dalje dobra, a poslodavci nastavljaju sa ubrzanim zapošljavanjem.
