Teško je ostati na distanci od neprekidnog TV prenosa i zabrinjavajućih tabela i statistika koje pokazuju kako se širi pandemija COVID-a 19. Neki počinju da paniče a nivo anksioznosti raste.
Prema Mary Alvord, direktorici za klinička istraživanja Američkog udruženja psihologa, panika je prirodna ljudska reakcija na stres.
“Mislim da se sve svodi na pitanje – šta mi, ljudi, smatramo da je neophodno za opstanak? Zato flaširana voda nestaje sa polica u radnjama iako nema nestašice vode. Nikome ne treba pet pakovanja od 24 flaša vode, pa opet neke prodavnice sada ograničavaju broj flaša vode koje mogu da se kupe”, primjećuje Alvord.
Psiholozi dodaju da je izuzetno važno da budete pažljivi kada birate svoje izvore informisanja. Takođe je važno da kontrolišete emocije i izbjegnete paniku.
“Možda čak sve ovo treba vidjeti kao priliku, da stupite u kontakt sa rođacima ili prijteljima sa kojima dugo niste razgovarali, jer sada provodite više vremena kod kuće. Svaka kriza donosi sa sobom neke nove mogućnosti”, podsjeća ona.
Psiholog Vaile Wright kaže da ne treba da potcijenimo moć rutine. Rasporedi i rutina mogu da pomognu da se sačuva smirenost i pružaju osjećaj normalnosti, koji mnogima nedostaje.
“Da biste se mentalno pripremili za teškoće, morate da povedete računa o sebi i svom stanju. Veoma je važno održati rutinu, ići na spavanje u isto vrijeme svake večeri i buditi se ujutru kao da je u pitanju redovan radni dan. Ne ponašajte se kao da je sve otkazano jer je pao snijeg. Nastavite da se tuširate, oblačite, jedite obroke u isto vrijeme”, kaže on.
Klinički psiholog Irina Meliksetyan dodaje da način na koji neka osoba reaguje na kriznu situaciju u velikoj mjeri zavisi od njihovog psihološkog tipa.
“Introvertnim ličnostima, koje već pate od određene anksioznosti, biće teže da žive pod konstantnim stresom. Oni se osjećaju posebno izolovanim jer ne mogu da se sreću sa ljudima na koje se obično oslanjaju. Na sreću, imamo nove tehnologije za razgovore – Skype, Facetime… to nam pomaže da nastavimo da komuniciramo sa svojim najbližima, da pokažemo saosjećajnost, pokažemo da nam je stalo i vidimo da je drugima stalo do nas.”
U težim slučajevima paničnih napada, psiholozi kažu da pravilan način disanja može da pomogne da se smanje stres i anksioznost:
“Udahnite, veoma polako. Onda izdahnite. Ponovite najmanje tri puta – primjetićete kako anksioznost polako nestaje. Trudite se da ostanete pozitivni, probajte da ostanete mirni. Ovo je nešto kroz šta svi moramo da prođemo.”
Ljekari i psiholozi naglašavaju značaj čitanja vijesti samo iz pouzdanih izvora, i preporučuju razgovor sa stručnjacijma. Kako ističu - znanje i činjenice su glavna taktika za borbu protiv neizvjesnosti i anksioznosti.
