Tokom četiri generacije Sovjeti su suzbijali budizam, a njegove sljedbenike ponekad optuživali da su japanski špijuni. Sada, 20 godina nakon pada komunizma, Budizam doživljava masovnu obnovu u na svojim istorijskim područjima.
Po bubnjevima, zmajevima, zvonima i molitvama reklo bi se da je to negdje u Aziji. Ali, jezik svećenika, ovdje u blizini obale Bajkalskog jezera je Ruski.
"Moja baka je bila budist. Ona je dobro znala budizam i to je prenjela na moju mamu", kaže Ulgutuev Yondon, 25-to godišnji učitelj budizma u gradu Ulan Ude smještenom u Centralnoj Aziji uz Trans-sibirsku prugu.
On podučava filozofiju na Ivolginsky datsanu, budističkom univerzitetu, i glavnom budističkom manastiru u Rusiji. Dok je studirao budizam u Indiji, on kaže da mu nisu vjerovali da je Rus:
"U Indiji, ljudi su me pitali odakle sam, i ja sam rekao da sam iz Rusije. Ali, nisu mi vjerovali. Govorili su - Kako možeš biti iz Rusije, kada ne izgledaš kao Rus. I ja sam odgovarao - Ja sam Rus."
Yondon je medju više od milion drugih ljudi koji su u post-sovjetskoj Rusiji prihvatili budizam kao vjeru svojih predaka.
Carska Rusija je uglavnom tolerisala Tibetanski budizam Mongola u dijelovima Centralne Azije koje su osvojili. Ali Sovjeti su suzbijali Budizam. Oni su buldožerima razarali manastire, i u stare vjerske rukopise motali cigarete. Sovjeti su ubili na stotine budističkih svećenika, a ostale poslali u gulag.
Budistička redovnica Tenzin Choidrin govori o komunističkom uništavanju budističke kulture i civilizacije:
"Komunisti su gotovo u potpunosti uništili budistički sistem. Budističko gledanje na svijet - osnova tradicionalnog načina života budista, tradicionalni sistem vrijednosti je uništen."
Komunistička represija je Budizam potisnula u podzemlje, ali nisu uspjeli iskorijeniti vjeru iz istorijski jakih uporišta u pograničnim republimama kao Kalmykia, Tuva i ovdje u Buryatiji.
Nakon decenijama dugih progona tokom Sovjetske ere, Budizam doživljava masovnu obnovu u ruskim područjima Centralne Azije. Ovdje u Buryatiji je izgradjeno na stotine datsana, hramova za molitvu u kojima se više od milion ljudi vraća vjeri svojih predaka.
I pored toga što sada ima više Rusa budista nego ih je bilo prije revolucije, vlada u Moskvi odbija njihov ključni zahtijev da tibetanski Dalai Lama dodje u Rusiju i posveti nove hramove i manastire. Medjutim, Kremlj odbija da Dalai Lami izda vizu još od njegove posljednje posjete 2004. godine.
Tenzin Choidrin, budistička redovnica kaže da je: "Dalai Lame mnogo doprinjeo obnovi Budizma u Rusiji. Njegova posjeta bi bila kao voda sasušenoj, suncem ispečenoj zemlji."
Sada kada Dalai Lama ima i političku ulogu izgnanog lidera Tibeta, ona smatra da bi Rusija trebala dati vizu lideru više od miliona Rusa budista. Ali, Kina je sada najveći trgovački partner Rusije, i kineski zvaničnici su upozorili da Kremlj ima jasan izbor izmedju milion i 300 hiljada sljedbenika Dalai Lame i milijardu i tri stotine miliona Kineza.
Predsjednika Buryatije, Vyacheslava Nagovitsina je imenovao Kremlj. Na konferenciji za novinare, Nagovitsin je odgovorio da je izdavanje vize Dalai Lami pitanje za Moskvu, ali je rekao da njegova vlada blisko suradjuje sa budističkim organizacijama u suzbijanju droga, alkoholizma i nebrige prema djeci.
U medjuvremenu, u susjednom hramu žene dolaze da se mole za uspješan porod i zdravu djecu, i sudeći po njihovom velikom broju vrijeme je izgleda na strani Budizma u ovom Azijskom dijelu Rusije.
