Usprkos prividnom napretku u razgovorima sa Rusijom vezano za budućnost Sirije, zapadni zvaničnici nisu nimalo manje zabrinuti zbog sve agresivnije i nepredvidive uloge Moskve u odnosima u svijetu.
Godinama se ruski predsjendik Vladimir Putin predstavljao kao čovjek sa planom, koji se nije bojao pokazivati mišiće niti vojnu moć. Sirija je najnoviji primjer.
Imamo još vojnih sredstava i iskoristićemo ih, ako bude potrebno, rekao je ruski predsjednik.
Ali dok se on koristi riječima kao što su mi i Rusija, zapad se fokusira na samog Putina.
Ovih dana Putin znači Rusija, i on vjeruje da se Rusiji pogrešno pripisuju smanjene sposobnosti na globalnoj sceni, kaže Robert Cardillo, iz američke obavještajne agencije, US National Geospatial intelligence agency.
A postoje i strahovi da je to za ruskog lidera samo početak.
Mislim da bi Putin uradio bilo šta što je moguće kako bi ponovo uspostavio rusku dominaciju nad istočnom Evropom, Baltikom, pa čak i zapadnom Evropom, ako bi to mogao, smatra James Woolsey, bivši direktor CIA-e.
Osim stavljanja Rusije u centar svjetske scene, Putinova agresivnost bi također mogla ojačati rusku vojnu industriju, i vršiti nadogradnju na osnovi napravljenoj prodajom oružja Afganistanu i Iraku. Ali na mjestima kao što je Sirija, postoji znatan rizik.
Svaki neuspjeh na tom planu bi oslabio njegov legitimitet kod kuće. U ovom trenutku njegov legitimitet se zasniva na pokazivanju da je jak lider, kaže John Herbst, bivši američki ambasador u Ukrajini.
Trenutni i bivši zvaničnici upozoravaju iz zapadne perspektive, da se šteta koju Rusija nanosi možda ne može popraviti.
Oni sada formaliziraju svoje savezništvo sa Iranom, Hezbollahom i Sirijom, a to te zemlje i strane terorističke organizacije čini mnogo sposobnijim, i mnogo opasnijim, kaže Christopher Harmer, iz instituta za Studije rata.
A za ruskog predsjednika Vladimira Putina, to je samo dio njegovog posla.
