Duboko nepovjerenje u odnosima Zapada i Rusije zbog agresivnih akcija Moskve u istočnim dijelovima Ukrajine već duže vrijeme prijetnja je globalnoj sigurnosti. Za sada je malo znakova napretka u okončavanju sukoba na ukrajinskim područjima uz rusku granicu i eventualnog poboljšanja američkih i zapadnoevropskih i ruskih odnosa.
Ovih dana Rusija pojačava vježbe zrčanih snaga, NATO odgovara manevrima u vodama Crnog mora, a na istoku Ukrajine, nakon sukoba ukrajinskih vojnih snaga i proruskih separatista, ostaju ruševine. Primirje dogovoreno u Minsku prošlog mjeseca rijetko se poštuje, oružje se mnogo češće oglašava.
Irina Mikhaily, Ukrajinska sa područja Luhanska, je rezignirana:
"Primirje je vrlo krhko. Ljudi ne vjeruju u to."
U Washingtonu, na forumu o ulozi Organizacije sa sigurnost i saradnju u Evropi, Celeste Wallander, predstavnica američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost, ističe da Rusija nastavlja naoružavati i podržavati separatiste, čime produbljava nepovjerenje Zapada, i dodaje:
"Imamo mnogo otvorenih pitanja o kojima bi trebalo da tijesno sarađujemo sa Rusijom. To su Iran, Sirija, trgovina nuklernim asortimanom....To su bitna pitanja globalne sigurnosti. Trebamo partnera kome možemo vjerovati."
Ukrajinski i ruski amabasador u Sjedinjenim Država Oleksander Motsyk i Sergey Kislyak na forumu se sjedili jedan uz drugog. Nepovjerenje i duboki jaz u njihovim stavovima bili su. međutim, očigledni:
"Rat u Ukrajini mora biti okončan, da ne bi bilo kao u Moldaviji i Gruziji, ili da se ne bi proširio i na baltičke i druge zemlje koje nisu sigurne pred mogućom ruskom agresijom."
"Argumenti koje smo čuli o ruskim prijetnjma baltičkim državama, o čemu je govorio ambasador Ukrajine, su neodrživi. Apsolutno su neosnovani. Ipak, NATO je odlučio dodatno ojačati prisutnost uz naše granice."
Sve strane uključene u ukrajinsku krizu traže da se posmatračima OSCE-a omogući nesmetan pristup područjima sukoba kao jedan od koraka ostvarivanja i poštivanja dogovora postignutog u Minsku. Ukrajina i Zapad tvrde da Rusija blokira taj pristup, Moskva to demantira.
Njemačka, koja će OSCE-om predsjedavati iduće godine, smatra da ukrajinska kriza prijeti trans-atlantskoj sigurnosti i da predstavlja izazov i za OSCE. Njemački predstavnik Rudiger Ludeking ističe:
"Poptuno razumljivo, pitanje sigurnosti u Evropi i izgradnja povjerenja biće vrlo visoko, ako ne i na samom vrhu, političke agende. Naravno, ono što dešava u Ukrajini dovodi u pitanje i samu fukciju OSCE-a kao organizacije za saradnju i gradnju povjerenja."
Za Sjedinjene Države krupno je pitanje može li se Rusiji vjerovati da će se držati sporazuma, dogovora, preuzetih obaveza, dodaje Celeste Wallander:
"Da li će poredak koji je ostvaren i koji je Evropu učinio i sigurnom i prosperitetnom biti ugrožen politikom i potezima jedne vrlo jake i značajne države koja bi trebalo da bude snažan dio rješenja, a ne srž problema?"
Da su odgovori na otvorena pitanja u odnosima Rusije i Zapada, Sjedinjenih Država i Evropske unije, neizvjesni pokazuje i jučeranje veliko okupljanje u Moskvi i ovacije ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu na mitingu kojim je proslavljena prva godišnjica aneksije Krima, dijela ukrajinske međunarodno priznate teritorije.
