Vijest o naglim potezima stigla je kada je šef američke obavještajne službe William Burns završavao rijetku dvodnevnu posjetu Moskvi kao dio nedavnog pokušaja Bidenove administracije da ublaži tenzije zbog niza geopolitičkih nesuglasica i da podstakne stabilniji i predvidljiviji odnos između zapadnih sila i Rusije.
Zapadne zemlje uvele su seriju sankcija Rusiji zbog aneksije ukrajinskog poluostrva Krim 2014. godine, navodnog miješanja u izbore na Zapadu, cyber napada i trovanja neprijatelja Kremlja, uključujući bivšeg ruskog dvostrukog agenta Sergeja Skripalja i Alekseja Navaljnog, lidera ruske opozicije.
Američki zvaničnici pozivaju Moskvu da sarađuje po nekim konkretnim pitanjima, uključujući smanjenje strateškog nuklearnog naoružanja i napade ransomwareom (zloćudnim progamom kojima hakeri preotimaju kontrolu nad elektronskim poslovanjem kompanija i kasnije traže velike otkupnine da bi tu kontrolu vratili), koje su pokrenuli hakeri iz Rusije i koji su usmjereni na zapadne kompanije.
Energetska kriza
Međutim, od početka nedjelje, energetski gigant Gazprom, koji kontroliše država, smanjio je za 25 odsto svoje isporuke prirodnog gasa Ukrajini i u jednom trenutku potpuno obustavio snabdijevanje gasovodom koji je prolazio kroz Poljsku.
Gazprom kaže da su zahtjevi kupaca u Evropi ispunjeni i smatra da ispunjava sve ugovorne obaveze. Međunarodna agencija za energetiku i evropski zakonodavci optužili su ruskog energetskog giganta da namjerno ne čini dovoljno da poveća isporuke prirodnog gasa Evropi.
"Ne postoji komercijalno opravdanje za takvo ponašanje", rekao je novinarima u srijedu u Kijevu Sergej Makogon, šef ukrajinskog operatera prenosnog sistema gasa GTSO.
On i drugi kritičari Kremlja navode da smanjenje isporuke prirodnog gasa predstavlja jasan dokaz da Kremlj koristi energiju kao političko oružje i da namjerno odlučuje da pogorša energetsku krizu u Evropi.
Rusija je također navodno prestala da isporučuje termo ugalj Ukrajini i naložila Bjelorusiji da prestane da Ukrajini isporučuje struju.
Rastuće tenzije
Do smanjenja isporuke prirodnog gasa došlo je pošto je rusko ministarstvo spoljnih poslova u srijedu obavijestilo holandsku vladu da deportuje Toma Venninka, koji je od 2015. bio ruski dopisnik dnevnih novina de Volkskrant.
Ruske vlasti su ranije ove nedjelje oduzele Venninku boravišnu dozvolu, dajući mu tri dana da napusti zemlju, zbog dva stara administrativna prekršaja, navodi de Volkskrant. Vennink je kažnjen prije dvije godine jer je kasnio sa podnošenjem rutinske ponovne registracije imigracionim vlastima, a prošle godine je kažnjen zbog posjete ograničenom bezbjednosnom području u dalekom sjeveroistočnom Sibiru bez prethodne dozvole.
Holandski ministar spoljnih poslova Ben Knapen opisao je protjerivanje kao "neprihvatljivo".
"Prijetnje jednom novinaru imaju uznemirujući efekat ušutkivanja mnogih drugih", napisao je on na Twitteru.
Glavni i odgovorni urednik de Volkskranta Pieter Klok rekao je da je neobično da ruske vlasti protjeruju stranog dopisnika zbog starih prekršaja. "Ovakvi administrativni prekršaji nikada nisu bili prepreka za produženje boravišne dozvole prethodnih godina", rekao je on.
Ruske vlasti su u augustu deportovale dopisnicu BBC-a Sarah Rainsford, koja je 20 godina boravila u Moskvi, nakon što je Moskva optužila London za diskriminaciju ruskih novinara koji rade u Britaniji.
Holandsko-ruski odnosi su zategnuti od obaranja leta 17 Malasia Airlinesa 2014, redovnog putničkog leta iz Amsterdama za Kuala Lumpur. Avion je oboren raketom zemlja-vazduh ruske proizvodnje ispaljenom sa teritorije koju kontrolišu separatisti koje podržava Moskva u regionu Donbas u istočnoj Ukrajini, pri čemu je poginulo svih 298 ljudi u njemu, većinom Holanđana.
De Volkskrant je također naveo u svom izvještaju o Veninnkovom protjerivanju da je deportacija uslijedila nakon odluke Apelacionog suda u Holandiji kojom je Ukrajini dodijeljeno vlasništvo nad zbirkom drevnih krimskih artefakata pozajmljenih holandskom muzeju kada je Rusija anektirala ukrajinsko poluostrvo.
Sredinom nedjelje Rusija je odbila kritike SAD na račun ruskog predsjednika Vladimira Putina jer nije prisustvovao klimatskom samitu COP26 u Glasgowu. Tokom konferencije za novinare u utorak u Glasgovu, američki predsjednik Joe Biden upitao je zašto se Putin - i kineski lider Xi Jinping - nisu pojavili na globalnim pregovorima o klimi. Putin je kao razlog neodlaska na samit naveo zabrinutost zbog koronavirusa.
"To (klimatske promjene) je jednostavno ogromno pitanje, a oni (Putin i Xi) su otišli. Kako to radite i tvrdite da možete da imate bilo kakvo vodstvo", upitao je Biden. "(Putinova) tundra gori - bukvalno, tundra gori. On ima ozbiljne, ozbiljne klimatske probleme i on je spreman da uradi bilo šta", dodao je Biden.
Kremlj je, međutim, odbacio Bidenove kritike. "Ne slažemo se", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima. "Mi svakako ne umanjujemo značaj događaja u Glasgowu, ali akcije Rusije su dosljedne, promišljene i ozbiljne", rekao je on. "Tundra zaista gori. Ali ne zaboravimo da gore šume u Kaliforniji, gore šume u Turskoj i u drugim zemljama", dodao je on.
